Volim Šibenik, broj 43 (svibanj 2020.)

? A SOPI S ZA K ULTURU SJE? A NJA

?iben?ani junaci borbe prot iv zaraze koja je 1918. usmrt ila 100 000 000 ljudi

# GODI NA 10. # BROJ 43 # 2020. # w w w .mok .hr

IN TERVJU M ak si m Br k i ?

Pan ci r ov

40 godi n a Robn e k u ?e ?i ben k a

Pr i ?a

SLATKE M ISLI I OPOJN E ?E?N JE N A PLA?I JADRIJA N A PO?ETKU KUPALI?N E SEZON E 1930.

GODIN E

H ODA ? PO ? I CI

Tin Ujevi?: Arturo je odu?evio ?iben?ane i Spli?ane, ali nije ispunio njihova o?ekivanja.

Kako? Pa lijepo, nije sa ?ice pao!

1

2

I N TERVJU

40. GODINA ROBNE KU?E ?IBENKA

M ak sim Br k i?

Pan cir ov: Robna ku?a ?ibenka djelo je ?ibenske stru?nosti, znanja i pameti

CRN A KRON I KA

?iben?anka htjela prodati mu?a njegovoj ljubavnici, ali ga ona nije htjela kupiti zato ?to je lijen?ina

OTETO ZA BORAVU

Tin Ujevi?: Arturo je odu?evio ?iben?ane i Spli?ane, ali nije ispunio njihova o?ekivanja.

Kako?

Pa lijepo, n ije sa ?ice pao!

KI N O TESLA

PRIKAZUJE: Posljednja ?etnja starom ?ibenskom Poljanom u 100 slika

3

KULTURA SJE? A N JA

JESTE LI ZN A LI

?iben sk i lije?n ici, junaci borbe protiv ?pan jolsk e gr ipe koja je usmrtila 100 000 000 ljudi

?ibenik je imao Damu, a Split Gospojicu, benzinske crpke sli?ne visokim, elegantnim ?enama vitka tijela

A GLOM ERA CI JE

PRI ? A

65 GODINA ZAGORSKOG VODOVODA: Voda iz jezera Torak stigla je 1955. do Perkovi?a, Une?i?a i Siveri?a

Du ?an Vlaj?i?: Slatke mislii opojne ?e?nje na pla?i Jadrija na po?etku kupali?ne sezone 1930. godine

SA DR? A J

40. RO? EN DAN ROBN E KU?E ?IBENKA

Maksim Brki?

Pancirov

Robn a k u ?a ?ibenk st r u ?n ost i , zn 4

a dj el o j e ?i ben sk e n an j a i pam et i 5

Robna ku?a ?ibenka slavi 40. ro?endan. Nastala je, kao jedan od projekata krajem sedamdesetih godina 20. stolje?a, kada je ?ibensko gospodarstvo bilo u naponu snage, a ?ibenik do?ivljavao zna?ajan prosperitet na svim poljima. Kada je 21. lipn ja 1980. godine otvorena ?iben?ani su bili s pravom ponosni jer je njihova robna ku?a izgledom, veli?inom i modernim izgledom, bez konkurencije u Dalmaciji, bila plod ?ibenskog znanja, stru?nosti, invencije, kreativnosti i truda. Prvi direktor prve ?ibenske robne ku?e bio je M ak sim Br k i? - Pan cir ov.

Robna ku?a ?ibenka slavi 40. ro?endan. Nastala je, kao jedan od projekata krajem sedamdesetih godina 20. stolje?a, kada je ?ibensko gospodarstvo bilo u naponu snage, a ?ibenik do?ivljavao zna?ajan prosperitet na svim poljima. Kada je 21. lipn ja 1980. godine otvorena ?iben?ani su bili s pravom ponosni jer je njihova robna ku?a, izgledom, veli?inom i modernim izgledom, bez konkurencije u Dalmaciji, bila plod ?ibenskog znanja, stru?nosti, invencije, kreativnosti i truda. Prvi direktor prve ?ibenske robne ku?e bio je M ak sim Br k i? Pan cir ov.

godine do?ao za direktora firme koja se zvala Robne ku?e ?ibenka u izgradnji, ve? je bilo sve spremno za realizaciju tog projekta. Pripreme za njenu izgradnju obavljene su u vrijeme kada je direktor ?ibenke, trgova?kog poduze?a koje je tek nastajalo, bio Br an k o M or i?, a posao oko toga vodio je An t e Bar an ovi?. Bilo je dvojbi oko njene lokacije. Puno se o tome raspravljalo.

Jedna od ideja bila je da se gradi na Vanjskom na mjestu gdje je do prije dvije tri godine bila benzinska crpka.

Planiralo se ru?enje kompleksa starih ku?a, ali se od toga odustalo jer je bilo previ?e skupo. Kona?no je odlu?eno da se robna ku?a s tri stambena bloka i podzemnim parkirali?tem gradi na lokaciji poduze?a Drvoprera?iva? i mehani?arske radionice Izgradnje. Sve je to ve? bilo rije?eno i

-Izgradnju robne ku?e ?ibenka odnosno trgova?ko-poslovno i stambenog kompleksa potaknula je Op?ina ?ibenik. Kada sam 1977.

6 6

21. lipnja 1980. - Nikola Sekuli? Bunko otvara robnu ku?u ?ibenka.

pripremljeno kada sam postao direktor RK u izgradnji. Kamen temeljac 3. st u den og 1977. godine polo?io je Tom e M ilet i?, otac ?ibenskog suca M ar ijan a M ilet i?a koji je tada bio predsjednik Radni?kog savjeta ?ibenke.

Polaganju kamena temeljca robne ku?e ?ibenka 3. studenoga 1977. godine, Joso Jakovljevi?, Tomislav Mileti?, predsjednik Radni?kog savjeta ?ibenke, Maksim Brki? Pancirov, direktor Robne ku?e ?ibenka u izgradnji, i Vinko Guberina predsjednik IV SO ?ibenik.

Robn a k u ?a ?ibenka, dan as t o zvu ?i ?u dn o, bila je pr vi i t o izu zet n o velik i pr ojek t podu ze?a ?ibenka k oje je t ek po?elo n ast ajat i in t egr acijom t r iju n e ba? jak ih t r gova?k ih f ir m i?

Poduze?e ?ibenka po?elo je nastajati 1973. godine. Do tada je ?ibenik imao tri svoja

trgova?ka poduze?a; Kornat, Tkanina i Op?e trgova?ko poduze?e OTP. Tkanina se bavila tekstilom i poslovala je uspje?no. Kornat se bavio trgovinom industrijske robe, a OTP je trgovao uglavnom prehrambenim proizvodima.

OTP je bio u najslabijoj poziciji jer jer je trgovina prehrambenim proizvodima bila pod izravnom ingerencijom dr?ave koja je odre?ivala cijene i mar?e. Kada se pristupilo stvaranju jedinstvenog poduze?a ono je dobilo ime ?ibenka. Njegov prvi direktor bio je Jak ov Gr u bi?i?. Na toj je du?nosti ostao kratko, samo do 1974. godine kada je izabran za predsjednika Skup?tine op?ine ?ibenik.

Je li t o?n o da st e u t o vr ijem e i vi do?li u ?ibenku?

U ?ibenku sam do?ao u kolovozu 1974. godine kada su bile spojene komercijale slu?be Kornata, Tkanine i OTP-a. Do tada ?ibenka formalno gotovo da i nije postojala i nije imala ni?ta osim imena i direktora.

Za?t o se i?lo n a spajan je t ih t r iju t r gova?k ih podu ze?a?

Bio je to odli?an projekt, jedna vrlo zdrava ?ibenska ambicija. Cilj je bio osposobiti ?ibensku trgovinu i stvoriti sustav koji ?e mo?i zadovoljiti potrebe i biti nositelj razvoja. Primarni razvojni

Maksim Brki? Pancirov govori na otvaranju robne ku?e ?ibenka 1980. godine. Uz njega je s mikrofonom u ruci djelatnik Radio ?ibenika Sini?a Pavasovi?.

7 7

Mate Jakov?ev, Nikola Sekuli? Bunko, Marko Petkovi?, Berislav Nini?, Ante Baranovi?, Patar ?karica i Filip Vuki?evi? na otvorenju Robne ku?e ?ibenka. cilj u tim trenucima bila je izgradnja suvremene robne ku?e. Takav projekt Kornat, Tkanina i OTP nisu mogli nositi ni financijski ni kadrovski, a strate?ki cilj bilo je povezivanje ?ibenske trgovine sa ?ibenskim industrijskim poduze?ima, prije svega TLM-om i TEF-om. Tada?nji ?ibenski gospodarski stratezi jako su dobro uo?ili kako u suradnji s TEF-om i TLM-om nastaju jake tvrtke.

Primjeri su bili Brodomerkur, Ferimport i Metalservis. Shvatilo se gdje su i u ?emu najve?i potencijali ?ibenika i koje su klju?ne poluge za

njegov razvoj. Zajedni?ka komercijala, transport i knjigovodstvo stvoreni su 1975. godine.

Na k ojoj st e du ?n ost i t ada bili?

Bio sam pomo?nik direktora Veleprodaje ?ibenke koja je jo? bila radna organizacija u osnivanju.

Dodu?e, trebao sam biti direktor Maloprodaje, ali to nisam ?elio. Vi?e me je zanimala komercijala. Me?utim, zbog nekih razloga bilo je problema s imenovanjem direktora Kornata pa su me poslali da budem direktor tog poduze?a.

8 8

Bila su t o k adr ovsk i t u r bu len t n a vr em en a.

Nak on Jak ova Gr u bi?i?a, za dir ek t or a? ibenke do?ao je Br an k o M or i? k oji je u br zo ot i?ao u pr edst avn i?t vo Jugotoursa u Lon don u , a n a n jegovo m jest o odm ah dolazi Joso Jak ovljevi?. Vas t ada s du ?n ost i pom o?n ik a dir ek t or a Velepr odaje pr ebacu ju za dir ek t or a Kornata. Kak o st e sve t o do?ivjeli?

To su bila takva vremena. Problemi su rje?avani brzo i poduzetno. Tako se ni ja nisam dugo zadr?ao u Kornatu. Jednog dana pozvao me je Joso Jakovljevi? i kazao da je odlu?eno da idem na du?nost direktora Robne ku?e ?ibenka u izgradnji. To mi je bilo prihvatljivo. Gradnja robne ku?a bila je veliki izazov, a osim toga to je donosilo i neke beneficije. Recimo, mogao se dobiti stan jer su u investicionom elaboratu bila predvi?ena ?etiri stana u kompleksu robne ku?e.

Jedan sam dobio ja, jedan Jo?k o Dodig iz Maloprodaje, tre?i stan je dobio transportni radnik Kalpi?, a ?etvrti jedna slu?benica. Jo? dva stana u tom kompleksu kupila je Tkanina.

Luka Nini?, Ivo Livakovi? i Ante Vulin, arhitekt koji je u koautorstvom sa suprugom Vlastom, osmislio RK ?ibenku.

Kolik o je r adn a or gan izacija Robna ku?a ?ibenka u izgradnji im ala djelat n ik a k ada st e do?li za n jen og dir ek t or a? Je li t o bio velik i su st av s obzir om n a veli?in u i zn a?aj pr ojek t a k oji je t r ebalo ost var it i?

Nije. Bilo nas je 1977. godine samo petoro. Uz mene, kao direktora, tu su bili jo? moj zamjenik An t e Bar an ovi?, Lin ar do ?ar e, koji je bio zadu?en za opremu i dvije administrativne radnice. Imali smo dvije kancelarije na rubu gradili?ta, tamo gdje je sada Tehni?ka ?kola.

Podu ze?e ?ibenka je t ek n ast ajalo, va?a ek ipa Robne ku?e u izgradnji bila je m alobr ojn a, a t aj velik i i zah t jevn i pr ojek t ipak je u spje?n o r ealizir an . Kak o t o?

Za ?ib en ik je izgr ad n ja r o b n e ku ?e im ala p r io r it et n i st r at e?ki zn a?aj. Bio je t o n e sam o p o slovn i n ego i p ovijesn o zn a?ajn i p r o jekt .

U o p ?in i je zat o b ila f o r m ir an a ko m isija ko ja je p r at ila n ap r ed ak r ad ova i ko o r d in ir ala sve o n e p o slove i p o d u ze?a ko ja su n a b ilo ko ji n a?in su d jelovala u o st var en ju t o g p r o jekt a kao ?t o su Vodovod i kanalizacija, Elekt ra ili Poduze?e za cest e.

Op ?in a je o r gan izir ala i p r eseljen je Drvoprera?iva?a i r ad io n ica Izgradnje. Sve t e p o slove vo d io je Pet a r Zj a ?i ?, t ad a?n ji p r ed sjed n ik Izvr ?n o g vije?a Sku p ?t in e o p ?in e ?ib en ik.

U novootvorenoj robnoj ku?i s voditeljem gradnje ?ibenke Mi?om Junakovi?em.

Tk o je pr oveo n at je?aj za ar h it ek t on sk o r je?en je i izvo?a?a r adova?

Bila je to Op?ina ?ibenik. Na ?elu natje?ajnog vije?a za izbor idejnog rje?enja bio je Gu st av ?er var . Na natje?aju je pobijedilo rje?enje koje su izradili ?ibenski arhitekti, bra?ni par Vlast a i An t e Vu lin. ?ao mi je ?to je kasnije favoriziran Ante Vulin koji je zahvaljuju?i svom radu postao i akademik, a zanemaren je doprinos vrsne arhitektice 9 9

Vlast e Vu lin koja je bila koautorica projekta robne ku?e. Na natje?aju za izvo?a?a radova pobijedila je ?ibenska Izgradnja kojoj su glavni kooperanti bili splitski Termofriz i ?ibenski Elemes. Projekt je izradilo ?ibensko poduze?e Plan koje je tada bilo po svemu veliko i uspje?no. Nadzor je povjeren Kolji Bjelin sk om An t i Begi.

Kak o su osigu r an a sr edst va za t u velik u in vest iciju i k olik o je r obn a k u ?a ?ibenka k o?t ala?

Ko?tala je oko 25 milijardi tada?njih dinara odnosno oko 10 milijuna eura u nekim dana?njim relacijama. Sredstva za izgradnju osigurala je Jadranska banka, ?ibenka je ulo?ila dio vlastitih sredstava, a dio su bili krediti proizvo?a?a opreme, prije svih Severa iz Subotice koje je ponudio najbolje uvijete u vrlo jakoj konkurenciji tvrtki iz Bosne i hercegovine, Slovenije i Srbije.

Gradnju su sufinancirali i budu?i dobavlja?i kao ?to su Tekstilpromet, Franck, Podravka, Radenska i mnoga druga poduze?a

Maksim Brki? Pancirov, Berislav Nini?, Nikola Sekuli? Bunko i Marko Petkovi?.

Radovi su bili got ovi u r ek or dn om r ok u .

Tr ajali su sam o godin u i pol dan a, a post ojao je i t o?an dat u m k ada m or a bit i sve?an o ot vor en a. Kak o st e t o u spjeli n apr avit i?

Radilo se intenzivno jer je bio postavljen fiksni rok. Robna ku?a ?ibenka morala je biti otvorena ne bilo kojeg dana nego upravo21. lipn ja 1980. godine na dan otvaranja Fest ivala djet et a. Oko tog termina nije bilo nikakve diskusije.

Za?t o?

Kada je Festival djeteta u pitanju u ?ibeniku ni?ta nije smjelo biti nemogu?e. Festival djeteta bio je za ?ibenik va?an jer ga je ?inio gradom kakav je ?elio i trebao biti.

Kada je odlu?eno da robna ku?a mora biti otvorena na dan otvaranja Festivala djeteta to je bio znak za op?u spontanu mobilizaciju. Vi?e nikome ni?ta nije bilo te?ko i ni?ta nije bilo nemogu?e. ?ibenik je ?ivio za svoj festival. Osim toga i mi smo bili djeca tog na?eg festivala. Eto i ja sam bio

Bo?ko Keri? i Nikola Sekuli? Bunko.

10 10

Prvo razgledavanje robne ku?e ?ibenka; Nikola Sekuli? Bunko, Maksim Brki? Pancirov, ?ivko Grande? i Berislav Nini?.

sudionik 2. festivala 1960. godine.

Sudjelovao sam u likovnoj radionici koju je vodio, ni manje ni vi?e nego, Ot on Glih a.

Mene je, kao i sve nas ?iben?ane, Festival djeteta obilje?io pa i formirao. Vjerojatno sam zato kasnije, kada sam postao direktor radne organizacije ?ibenka trgovina i proizvodnja, bio osjetljiv na taj festival. Kad god im je ne?to trebalo, novac, autobusi, automobili, kamioni, spiza, smje?taj... davao sam, ne onoliko koliko se moglo nego, onoliko koliko su festivalci htjeli i to uz puno odobravanje i podr?ku zaposlenika ?ibenke.

Primu i zagreba?ku Namu. I?li su u Ljubljanu vidjeti kako radi Emona, u Beograd gdje je vode?a bila Beogra?anka i u banjalu?ku Bosku. Pravi kulturolo?ki ?ok do?ivjeli su kada smo ih poslali u Be? da vide tamo?nji golemi ?oping centar City Sud. Puno su u?ili i nau?ili prije nego ?to je RK ?ibenka otvorena. Da je to bilo itekako dobro vidjelo se kada smo otvorili robnu ku?u. Svi su se

Robn a k u ?a ?ibenka bila je dr u k ?ije k on cipir an a od dan a?n jih t r gova?k ih cen t ar a, a u on o vr ijem e don ijela je golem e pr om jen e u n a?in u t r govan ja i u op?e u t r gova?k oj i pot r o?a?k oj k u lt u r i.

M o?et e li t o objasn it i?

Robna ku?a je bila veliki iskorak u ponudi, pristupu potro?a?ima i kulturi trgovine. U njoj su radili trgovci koji su ve? imali iskustva, ali smo ih tijekom gradnje slali na edukaciju u druge robne ku?e, u splitsku

Robna ku?a ?ibenka izgra?ena je na prostoru poduze?a Drvoprera?iva? i radionica Izgradnje.

11 11

Zaposlenice robne ku?e ?ibenka na proslavi otvorenja 21. lipnja 1980. godine.

odli?no sna?li, a izgledali su i pona?ali se svjetski. Bio je to veliki iskorak u na?inu prodaje.

bio ogroman. Novac je trebalo nositi u tada?nji SDK, a bilo ga je toliko da smo od M a?e Laba?e, koji bio na?elnik SUP-a, svaki dan tra?ili posebnu pratnju milicije. Promet je bio izuzetan. U ljetnim mjesecima ulazilo je robnu ku?u i po 10 000 kupaca.

Kak o su ?iben ?an i pr ih vat ili sadr ?aje Robn e k u ?e?

Kafi? robne ku?e, koji je tada bio svjetski, prodavao jednevno 1000 kava. To je mali pokazatelj onoga ?to se doga?alo. Interes je

Ot var an je Robn e k u ?e o?it o je bio pr avi poslovn i pot h vat . Kak o st e m ot ivir ali

Radnici robne ku?e ?ibenka na izletu u Razorima u rujnu 1980. godine nakon uspje?no odra?ene prve turisti?ke sezone.

12 12

zaposlen ik e da t om e daju svoj obol?

Svi zaposlenici radili su ne pitaju?i ni za pauzu ni za radno vrijeme, a kamo li za vikende ili godi?nji odmor. Radilo se sve za svoj ?ibenik, a posebno za na? Festival djeteta. Mu?evi su dolazili tra?iti ?ene koje ni kasno nave?er nisu dolazile ku?i s posla.

Dolazile su ?ene u potragu za mu?evima koji su zaboravili i na doba dana i na obitelj da bi se ispunio taj san da ?ibenik dobije svoju robnu ku?u. I u Izgradnji se radilo punom parom. ?ef gradili?ta bio je M i?o Ju n ak ovi?.

I on se hrvao kako je znao i umio skratkim rokovima i ultimativnim datumom otvaranja. Nama je bio problem kako napuniti robnu ku?u kada gra?evinski radovi budu gotovi. Vinkov?ani su, primjerice, svoju robnu ku?u punili dva mjeseca, a i to je bio uspjeh vrijedan po?tovanja. Mi smo na?u robnu ku?u napunili za 13 dana! Punili smo je robom i opremali, a jo? nisu bili gotovi instalaterski i soboslikarski radovi.

katova robne ku?e, ?ef prizemlja M ir k o Spah ija, Bo?k o Ker i?, ?ef tekstilnog dijela, M ar k o Pet k ovi?, ?ef industrijskog dijela gore na katu i ?ivk o Gr an de?u prehrani.

Unutar njihovih jedinica postojali su odjeli.

Bilo ih je 17. Bio je to ogroman posao. Bilo je i kriza. Nervoze. Svega. Kada bih vidio da

Mirko Milkovi?, Berislav Nini?, Maksim Brki?

Pancirov, Nikola Sekuli? i Vanja Mandi?.

Kak va je bila at m osf er a u f in i?u , u dan im a pr ed sve?an o ot vor en je ?ibenkine r obn e k u ?e ?ibenka?

Zaposlenici ?ibenke i gra?evinski radnici preplitali su se kao u nekom organiziranom kaosu. Bilo je stresno i naporno, ali se nitko nije ?alio. Ljudi su bili ponosni, puni entuzijazma. Spontano su se gotovo sportski natjecali tko ?e prije istovariti kamion kada doveze robu iz skladi?ta.

Kamion od pet tona na?i bi ljudi ispraznili za samo 20 minuta, ali to nije bilo dovoljno brzo. Trebalo ga je isprazniti jo? br?e. Tu je ?uda ?inila An k ica Gojan ovi?. Ona je kao ?iva vatra svojim entuzijazmom i nevi?enom energijom pokrenula natjecateljski duh.

Padali su rekordi. Na kraju se kamion od pet tona praznio za pet minuta. Dok se robna ku?a punila ?ivjeli smo od kave i sendvi?a od mortadele. Bilo je naporno, ali nikome nije bilo te?ko bilo ?to u?initi. Tada nije bilo kompjutera i bar kodova. Sve se radilo i pisalo ru?no. Jedine naprave koju smo imali bile su etiketirke za lijepljenje cijena. Va?nu ulogu u svemu tomu odigrali su ?efovi

Na sve?anom ru?ku nakon otvorenja robne ku?e s Vinkom Guberinom, Markom Petkovi?em i Nikolom Sekuli?em Bunkom.

Rade Parat, Ante Bra?anov i Velibor Krasi?e na sve?anom ru?ku u hotelu Krka nakon otvaranja robne ku?e ?ibenka 21. lipnja 1980. godine.

13

13

ljudi posustaju, da glavinjaju, pozvao bih M ar iju Radi?, ?eficu odjela posu?a, da zapjeva. Ona je imala predivan glas, pjevala je u crkvenom zboru i znala je pjesmom ponijeti ljude. I... uspjeli smo. ?ak smo uspjeli na vrijeme dobiti i uporabnu dozvolu. I?ao sam po nju u op?inu dan prije sve?anosti otvaranja, 20. lipnja u 18 sati.

Uporabnu dozvolu nismo imali samo za eskalator koji je tada imao samo traku za penjanje, a silazilo se na noge. Puno je entuzijazma i ljubavi ugra?eno u robnu ku?u ?ibenka.

ubile rade?i do iznemoglosti. Sve su dobile nove odore koje je kreirala i sa?ila na?a ?ibenska Revija. Robnu ku?u je otvorio Nik ola Sek u li? Bu n k o. Bio je to doga?aj...

Ma ?to doga?aj? Bio je to spektakl! ?iben?ani sunavalili. Nagrnuli. Slegao se cijeli grad. Nije mogla igla na cestu pasti. Jo? je ve?a gu?va bila u ponedjeljak kada smo otvarali samoposlugu. Do?la je masa ljudi.

Svi kao da su poludjeli. Nastalo je guranje.

Navala je bila takva da smo morali zvati policiju u pomo?, ali ni to nije puno pomoglo. U jednom trenutku jedna ?ena je pod pritiskom mase proletjela kroz staklena vrata. Bilo je krvi posvuda, ali ni to nije smirilo masu. Svi su ?eljeli vidjeti novu, veliku samoposlugu.

Kak o je izgledao t aj r adn i k r e?en do, n eposr edn o pr ije ot var an je?

Svi su ljudi bili na svojim mjestima, sva roba na policama. Sve prodava?ice su do?le kao da idu na bal, u najboljim haljinama, na?minkane, s novim frizurama, vedre i nasmijane, iako su se dan ranije doslovno

To je bilo vr ijem e n est a?ica svega i sva?ega, posebice k ave. Nije li t o bio r azlog za t ak o velik u n avalu ?

?IBENKA JE I U M IRU I U RATU BILA OSLON AC I UZDAN ICA ?IBEN IKA I ?IBEN ?AN A Poduze?e ?ibenka je, od svog osnutka po?etkom sedamdesetih godina do Domovinskog rata, bilo je jedan od klju?nih materijalnih i financijskih oslonaca kulturnih, sportskih i umjetni?kih institucija u ?ibeniku i ?ibenskoj op?ini. Poslovno je povezivala cjelokupno ?ibensko gospodarstva i unaprje?ivala ga, osobito industriju. Podupirala je sve institucije i pojedince koji su na bilo koji na?in pridonosili napretku i afirmaciji ?ibenika kao grada. To ?to je bila u miru ?ibenka je ostala i u Domovinskom ratu. Rat je do?ekala kao veliko i u ?ibenik duboko ukorijenjeno poduze?e s 2370 zaposlenih. Od prvog trenutka agresije na Hrvatsku ?ibenka je bila u slu?bi obrane ?ibenika i Domovine. Vi?e od 200 njenih radnika bili su pripadnici 113. i 142. brigade Hrvatske vojske, a njih jo? stotinu je Domovinu branilo u redovima 14 14

Ma ne. ?ibenik jedva da je osje?ao nesta?icu artikala koji su tada bili deficitarni u cijeloj Jugoslaviji. Zahvaljuju?i Jadranskoj bankii TLM-u, ?ibenkaje imala devizna prava i ?ibenik ni u ?emu nije oskudijevao. Svega je bilo dovoljno. Mi nikada nismo imali ozbiljniju krizu i nesta?icu. I kave je bilo dovoljno, ali smo je dobivali u pakovanjima od po jedan kilogram. Po tome smo se pro?uli po cijeloj Jugoslaviji pa je tada M iodr ag Pet r ovi? ?k alja, najpopularniji jugoslavenski komi?ar u svojoj televizijskoj emisiji, govorio: -Et o, u ?iben ik u n em a k ave... ispod jedn e k ile.

pameti. I uvjeti rada bili su dobri, humani.

Robna ku?a kao i ostali ?ibenkini du?ani nisu radili subotom popodne ni nedjeljom.

Tada to nije bilo sporno kao danas.

Prodava?ice koje su radile u petak prvu smjenu bile su slobodne sve do ponedjeljka popodne. Imala su za sebe i svoje obitelji puna tri dana tjedno. Zaposleni su imali odmor i pauzu. Nije bilo nehumanog izrabljivanja pa zato nije nedostajalo ni osmjeha ni ljubaznosti. Nije bilo ni primisli da prodava?ice i blagajnice moraju biti i ?ista?ice ili da blagajnice ne smiju raditi sjede?i. ?in i m i se da su t ada t r gova?k a dr u ?t va bila or gan izir an a, k on cipir an a i da su poslovala na sasvim dr u k ?ijim pr in cipim a od dan a?n jih . Je li t o t o?n o?

Danas postoji samo jedno ? profit, profit i samo profit. U vrijeme kada smo gradili

M o?em o li, n epr et en ciozn o, zak lju ?it i da je r obn a k u ?a ?ibenka, plod ?iben sk e pam et i, st r u ?n ost i, t r u da i ?elje?

Da, na?a robna ku?a ?ibensko je djelo, djelo ?iben?ana ?ibenske stru?nosti, znanja i

policije. Tijekom bitke za ?ibenik koja je po?ela u ponedjeljak 16. r u jn a1991. godine,?ibenkaje izvela jedan od najve?ih pothvata u Domovinskom ratu; ve? u srijedu 18. r u jn a, otvorila je svoje najva?nije trgovine. Nitko od radnika tih trgovina nije prigovorio na odluku da se radi niti je odbio i?i na posao. ?tovi?e bilo je dragovoljaca i vi?e nego ?to je trebalo. U Domovinskom ratu, pune ?etiri godine, usprkos pogibelji iprometnim te?ko?ama, zahvaljuju?i ?ibenki, Lijevo i gore: Otvaranje ?ibenkinog du?ana na u ?ibeniku nije bilo nesta?ica niti su u bilo Miljevcima 1992. godine, odmah nakon ?emu oskudijevali gra?ani ?ibenika, oslobo?enja tog podru?ja koje je bilo pod postrojbe hrvatskih branitelja, prognanici i okupacijom JNA, srbijanskih ?etnika i izbjeglice koje se prihva?alo i zbrinjavalo. paravojnih postrojbi pobunjenih Srba.

Tijekom bitke za ?ibenik i kasnije u napadima neprijatelja na grad skloni?te robne ku?e ?ibenka prihva?alo i po 500 gra?ana ?ibenika.

Tijekom rata stradao je veliki broj ?ibenkinih trgovina i objekata, me?u njima i robna ku?a ?ibenka. Nakon rata je ?ibenka dobila tek jednu petinu od procijenjene vrijednosti ratnih ?teta.

Klju?nu ulogu u uspje?nom funkcioniranju ?ibenke kao logistike postrojbi branitelja ?ibenika i Domovine te uredne opskrbe grada tijekom rata imali su svi djelatnici ?ibenke koje su predvodili Tom islav Ba?eli?, An t e Vlah ov, Ivica Lok as, Zor an ?ivk ovi?, Ivan Par at , Zvon k o Fr igan ovi?, Gojk o Pilipac i M ak sim Br k i? Pan cir ovte u Ra?inama An t e Ju r as, Zor a Ok r st i M at e Pai?. -Pon osan sam , ka?e MaksimBrki? Pancirov,n a dopr in os ?ibenke i ?ibenkinih r adn ik a obr an i ?iben ik a i Hr vat sk e u Dom ovin sk om r at u .

15 15

?ibenka je otvarala trgovine u svim naseljima pa i na otocima. Ja?ali smo maloprodaju, a usporedo s tim radili smo na ja?anju veza s TLM-om, TEF-om i ostalim ?ibenskim firmama. To je bio te?ak posao. U na?im ?ibenskim firmama sve se znalo kupovati, a malo tko je znao prodavati. Uz dosta napora uspjeli smo posti?i da ?ibenka 50 posto svog prometa ostvaruje u veleprodaji. Zahvaljuju?i TEF-u poslovno smo se povezali s jakim firmama poput ?eljezara u Sisku, Zenici i Skoplju. Radili smo direktno s njima. Zahvaljuju?i dobro osmi?ljenoj poslovnoj politici ?ibenka je postala drugi trgovac ju?nim vo?em u biv?oj Jugoslaviji. Inicijalnu ulogu u tome odigrao je pokojni Din k o Red?i?, a glavnu ulogu u realizaciji imao je,isto tako pokojni, Jo?k o Dodig. Najprije smo po?eli trgovati naran?ama, a onda bananama. To je bio veliki posao, a fora je bila u tome ?to banane nismo pla?ali gotovim novcem nego robom. Trgovali smo mesom peradi u suradnji s Kokom Vara?din, puretinom u suradnji s Perutninom iz Ptuja, odijelima tvrtke Kamensko, namje?tajem ?ipad, trgovali smo sojom koja se prera?ivala u zadarskoj sojari. Umije?ali smo se me?u velike. Od soje se dobivalo ulje, sa?ma koja je osnova za sto?nu hranu i lecitin za konditorsku industriju. ?irili smo se. Radili smo puno i s TLM-om. Ostvarivali smo ciljeve koje smo si postavili.

Robna ku?a ?ibenka imala je 1980. godine i svoj radijski spot, odnosno reklamni jingl. To je bio inovativni na?in promid?be, a koliko je poznato, ?ibenska je robna ku?a bila prva me?u robnim ku?ama koje su tada nicale koja je imala i takvu vrstu promid?be. Glazbu je za taj povijesni radijski spot komponirao sudac San ibor Vu let in, koji je nakon toga bio dugo godina predsjednik ?upanijskog suda u ?ibeniku.

robnu ku?u i stvarali ?ibensko trgova?ko poduze?e ?ibenku, na prvom je mjestu sveg poduzetni?tva bio napredak zajednice i dobrobit pojedinca. Smisao poslovanja bilo je stjecanje za ulaganja u kvalitetan ?ivot radnika. Danas se mo?e re?i da je to idealizam, da je to utopija, ali ?ibenka je izgradila 200 stanova koje je podijelila svojim radnicima. Uz to je kupila 60 parcela da bi radnici koji nisu ?eljeli ?ivjeti u stanovima, na njima gradili svoje ku?e. ?ibenka ih je ?ak komunalno opremala, a dijelila je i povoljne stambene kredite. Imala je fondove za stipendiranje u?enika i studenata. Moglo se napredovati, do posla se dolazilo relativno lako, a mladi ljudi su brzo i sigurno stjecali krov nad glavom za svoje obitelji.

Podu ze?e ?ibenka,odn osn o SOUR ?ibenka, k oji je izr ast ao n a pr ojek t u r obn e k u ?e pu n o je u lagalo u ?iben sk u k u lt u r u , spor t i spor t sk e k lu bove. ?t o vam je bio m ot iv za t o?

Grad ne ?ine ku?e, grad ?ine ljudi, grad ?ini kultura, sport... Prema tome, da bi ?ibenik bio grad, trebalo je podr?avati ljude, podr?avati njegove sportske i kulturne institucije, stvaraoce, kreativce, znanstvenike... Cilj nam je bio dru?tveno blagostanje, dobar ?ivot, visok ?ivotni standard, osobni, a i dru?tveni. ?ibenka je bila kompanija koja je postojala da bi ispunjavala potrebe grada, da bi grad ?inila

Kak o se ?ibenka r azvijala n ak on ot var an ja Robn e k u ?e ?ibenka?

Nakon izgradnje robne ku?e izgra?eni su trgova?ki centri na ?ubi?evcu i na Vidicima.

16 16

Ime ?ibenka, ka?e Petar Gardijan, bilo je u izravnoj funkciji marketin?ke strategije koju smo ?eljeli primijeniti.

Rije? je o konceptu zajedni?tva, pripadnosti i kulture ?asti. Smisao je: lijepo je, ?asno je biti ?ibenka, biti ?iben?anin.

U provo?enju tog koncepta posebno je va?no bilo preimenovanje ko?arka?kog kluba ?ibenik u KK ?ibenka i njegovo dovo?enje u izravnu vezu s RK-om ?ibenka i SOUR-om ?ibenka.

To je sna?no utjecalo na koheziju ?ibenika kao zajednice, a ujedno je nevjerojatno uspje?no otvaralo komunikacijske i poslovne kanale na doma?em tr?i?tu i u inozemstvu, ?to je donijelo prosperitet cjelokupnom ?ibenskom gospodarstvu.

17 17

Uz otvaranje robne ku?e ?ibenka 1980. godine vezan je niz promid?benih inovacija. U to vrijeme nitko u Hrvatskoj i biv?oj Jugoslaviji nije imao ni?ta sli?no: -?ibenka je bila prva robna ku?a koja je imala svoju zast avu . Izra?ene su njene dvije verzije; zim sk a i ljet n a in a?ica. Zimi je isticana naran?asta zastava, zastava sunca i topline, a ljeti plava, zastava svje?e hladno?e i prijatne hladovine.

-?ibenka je bila pr va u Dalm aciji koja je u promid?bi po?ela koristiti ju m bo plak at e, postavljene du? najva?nijih prometnica. ?ibenkini jumbo plakati bili su raspore?eni uz magistralu od Rogoznice do Pirovca te uz cestu ?ibenik - Drni? - Knin. Revolucionarni iskorak bio je i m in im u m t ek st a na golemim plakatima. Osim imena robne ku?e na njima je bilo napisano jo? samo radno vrijeme i udaljenost do nje u kilometrima.

Odre?ivanje lokacija za postavljanje promid?benih jumbo plakata za RK ?ibenka du? Jadranske magistrale.

gradom, da bi njegovi ?itelji bili gra?ani, da bi se ispunjavale osobne i zajedni?ke potrebe. Radili smo velike poslove, imali smo velike dobavlja?e.

su pomogla napretku, razvoju pa i uspjehu ?ibenke koja je bila odli?na poslovna zamisao, ali nije bila ime, nije bila brend kako bi se to danas reklo. Solaris, TEF, TLM, Rivijera, Mesopromet, Krka... ve? su bili afirmirani.

KK ?ibenkaje trgova?kom poduze?u ?ibenka bio dragocjen. Ko?arka nam je otvarala sva vrata. Recimo, do?e se u ogromnu ?eljezaru Jesenice iz tamo nekog ?ibenika i njegovog lokalnog trgova?kog poduze?a... Za takav sustav bili smo nitko i ni?ta. Ali, kada se pojavio ko?arka?ki klub ?ibenka to je bilo ne?to sasvim drugo. Svugdje smo bili dobro do?li i uva?avani, a poslove smo sklapali lako.

Pu n o se u lagalo u spor t . Je li t o bilo sam o zbog opst an k a ?iben sk ih spor t sk ih k lu bova ili st e im ali u t om e i k om er cijaln i in t er es?

To je bila poslovna investicija. ?ibenka je poticale svoje dobavlja?e da ula?u u ?ibenske sportske klubove, da kroz njih promi?u svoje proizvode i usluge. Tako se stvarala materijalna baza za napredak sporta. S druge strane, sportski klubovi i sporta?i su svojim uspjesima pridonosili afirmaciji ?ibenke, a prije svega ?ibenika. U po?etku je ?ibenka bila gotovo anonimna, ali kada su ?ibenski klubovi, prije svega ko?arka?ki klub ?ibenka, postali sportske zvijezde, sva su nam vrata svugdje bila ?irom otvorena.

Za?t o je ?ibenka pr opala?

Napredovali smo sve po po?etka sloma Jugoslavije i izbijanja rata 1991. godine.

Kada je po?eo rat sve je stalo. Stala je veleprodaja, stala je i maloprodaja osim hrane. Na?i su radnici oti?li braniti Domovinu. Vi?e od 200 ih je bilo u gardi i jo? preko stotinu u policiji. S ratom je nestala veleprodaja, nestala su tr?i?ta na kojima smo trgovali. Na?i su poslovni partneri postali nedostupni, a njihova je proizvodnja stala, posebno u ?eljezari Zenica s kojom smo uspje?no poslovali.

Po?eo je rat. Sve je stalo. Uo?i rata ve? nas je na?ela hiperinflacija koja nije uni?tila samo ?ibeniku, uni?tila je trgova?ku mre?u

Spom en u li st e k o?ar k a?k i k lu b ?ibenku k oji je bio n ajbolji m ar k et in ?k i pr odu k t ?iben ik a, a k ao pr ojek t je pu p?an om vr pcom vezan za SOUR ?ibenku. Kak va je bila t a sim bioza?

Nisam bio uklju?en u stvaranje KK?ibenka.

To je bila jako dobra ideja Ivan a M edi?a koju je podr?ao predsjednik SOUR-a M ir k o M ilk ovi?. Ulaganja u KK ?ibenku strahovito 18 18

u cijeloj Jugoslaviji. Mislim da je kod nas opstao samo Brodomerkur. Vi?e od 200 ljudi bilo je u 113. i 142. brigadi. Prodaja je stala, stao je i promet. Imali smo previ?e zaposlenih. Osim toga, u Hrvatskoj je, kada se osamostalila, postavljen princip da ?e se ?ivjeti od zelenog i plavog, od poljoprivrede i turizma. Trgovina i industrijska proizvodnja pali su u drugi plan. Spa?avajte se kako mo?ete. Poku?ali smo. Ali od 2370 ljudi trebalo je otpustiti vi?e od 1000. Kako? ?ibenka je od po?etka bila socijalno orijentirana tvrtka. Imali smo sportske klubove, stolni tenis, strelja?tvo, bri?kulu, imali smo referenta za sport i rekreaciju, izlete i dramsku dru?inu. Jako se brinulo za

radnike, putovalo se u inozemstvo, pomagalo se kada je nekome pomo? bila potrebna. ?kolovalo se djecu, gradile su se ku?e i stanovi, osnovana je stambena zadruga te su se dijelili pokloni djeci.

Kak o bi dan as izgledala ?ibenka da je u spjela opst at i?

To je jako te?ko pitanje. Mislim da u promjenama i novim uvjetima poslovanja koji su nastali tijekom tranzicije, nakon osamostaljenja Hrvatske i propasti politi?kog i ekonomskog sustava u kojem je nastala i prosperirala, ?ibenka onakva kakva je bila, uz sve svoje vrline, nije mogla opstati.

M ak sim Br k i? Pan cir ov (Primo?ten 1947.) U rodnom Primo?tenu Maksim Brki?

Pancirov ?ivio je osam godina. Nakon ?to je zavr?io prvi razred osnovne ?kole preselio se s majkom koja je dobila zaposlenje u TLM-u, u ?ibeniku. Nakon osnovne, zavr?io je srednju ekonomsku ?kolu, a studij ekonomije, koji je zapo?eo u Osijeku, zavr?io je u Zagrebu. Na prvoj godini studija uzdr?avala ga je majka. Lak?e je ?ivio i uspje?nije studirao nakon ?to je uspio podi?i studentski kredit za pokri?e tro?kova ?kolovanja.

Budu?i da mu je majka radila u TLM-u uspio je dobiti stipendiju od tog poduze?a pa je po zavr?etku studija i prvo zaposlenje dobio u njemu. U TLM-u je radio tri godine.

Zbog stavova da s mladima treba raditi i davati im priliku da napreduju u znanju, sportu i kulturi, imenovan je za predsjednika omladine. Na toj du?nosti u najve?em ?ibenskom poduze?u uspio je pokrenuti sportski i kulturni ?ivot, omogu?iti ?kolovanje i usavr?avanje siroma?nim mladim radnicima te njihovo premje?tanje na radna mjesta na kojima mogu uspje?nije ostvarivati svoje sposobnosti.

1974. godine uzima ?estomjese?ni nepla?eni godi?nji odmor i odlazi u Veliku Britaniju da bi nau?io engleski jezik i vidio druge kulture. Dok je auto-stopom putovao preko ?panjolske, Francuske i Italije u ?ibenik, majka mu je preporu?ila da se prijavi na natje?aj za komercijalnog direktora trgova?kog poduze?a Kornat. Budu?i da je bio u inozemstvu i nije se mogao na vrijeme vratiti, molbu je napisala i predala njegova djevojka, kasnije njegova supruga. Iz TLM-a je, nakon izbora, pre?ao na du?nost komercijalnog direktora Kornata. Tijekom organizacijskih promjena obna?ao je du?nosti zamjenika direktora Veleprodaje i direktora Maloprodaje, a 1979. godine imenovan je za direktora Robne ku?e ?ibenka u izgradnji. Nakon nastanka SOUR-a ?ibenka, bio je imenovan za direktora radne organizacije Trgovina i proizvodnja. Na toj du?nosti ostao je do 1988. godine kada je imenovan zapredsjednika SOUR-a ?ibenka s ciljem i zada?om da ga transformira u odr?ivi sustav. Nakon ?to njegov prijedlog za transformaciju SOUR-a u radnu organizaciju nije pro?ao na referendumu 1989. godine, vratio se uROTrgovina i proizvodnja gdje je do?ekao raspad Jugoslavije, osamostaljenje Hrvatske i proces tranzicije, pretvorbe i privatizacije dru?tvenog vlasni?tva. Na mjestu direktora Trgovine i proizvodnje ostao je do 1995. godine, a u ?ibenki se kao ?lan nadzornog odbora zadr?ao do 1997. godine. Nakon odlaska iz ?ibenke, vodio je s partnerom vlastitu firmu za prodaju kvasca i pekarskog repromaterijala.

Nagr adu za zaslu ?n og spor t skog djelat n ik a ?iben ik a dobio je 2014. godine zbog svog doprinosa ?ibenskom sportu. U mladosti je igrao rukomet i bio je rukometni sudac. Po povratku sa studija u Zagrebu bavio se i ko?arkom, a potom je imenovan za prvog predsjednika i v.d. tajnika dr u ?t ven og f on da (Samoupravne interesne zajednice / SIZ-a) za f izi?k u k u lt u r u. 1979. godine, kada su napravljeni golemi iskoraci u ?ibenskom sportu, postao je ?lan Odbora za organizaciju ?ibenskog dijela M edit er an sk ih igar a. 1983. godine bio je predsjednik vesla?kog kluba Krka, a nakon toga u dva navrata, od 1985. do 1987. godine i 1990. godine do po?etka Domovinskog rata, bio je predsjednik nogometnog kluba ?ibenik. Dobitnik je nagrade FIFA-e za rad u nogometu.

Po uvjerenju je antifa?ist. Prije demokratskih promjena bio je ?lan predsjedni?tva Sindikata Op?ine ?ibenik i ?lan OK SK Op?ine ?ibenik u zadnjem sazivu 1989. - 1990.Nakon demokratskih promjena u?lanio se u SDP. Obna?ao je du?nost predsjednika Gradskog odbora SDP-a Grada ?ibenika i bio ?lan Savjeta SDP-a Grada ?ibenika.

19 19

PETAR GARDIJAN:

Robn a k u ?a ?ibenka t r ebal a se zv at i r obn a k u ?a ?ima Robna ku?a ?ibenka se, prema prvim zamislima, trebala zvati?ima,po uzoru na zagreba?ku robnu ku?u Nama. Nama je, naime, kovanica nastala spretnim spajanjem prva dva slova iz rije?i NARODNI i M AGAZIN, tako se i prva ?ibenska robna ku?a trebala zvati ?ima, dakle ?IBENSKI M AGAZIN. Odluka o imenu prve ?ibenske robne ku?e promijenjena je dva mjeseca prije njenog otvaranja na inicijativu stru?njaka za marketing Pet r a Gar dijan a, koji je do?ao u ?ibenik nakon uspje?ne marketin?ke karijere u koprivni?koj Podravki i tvornici Marde?i? u Salima na Dugom otoku. U ?ibenik se vratio 1975. godine kada je dobio posao u poduze?u Krka iz kojeg je pre?ao u ?ibenku.

Glavna zna?ajka njegovog marketin?kog pristupa obradi tr?i?ta i oblikovanju ciljanih potro?a?kih skupina bila je (a i jo? uvijek je) emocija. Na tom principu izradio je i strategiju brendiranja i promid?be Robne ku?e ?ibenka.

Predlo?io je da dobije ime ?ibenka, dakle ?ensko ime s kojim je lako poistovjetiti se i

do?ivljavati kao prisnu osobu. ?tovi?e, objasnio je, to je ime bilo prihvatljivo zato ?to su ?iben?anke lijepe i ponosite, zato ?to ?iben?ani vole svoje ?iben?anke, ali i zato ?to zra?i ?istom emocijom.

Nakon ?to je robna ku?a kr?tena prikladnim imenom, Petar Gardijan je izradio opse?nu studiju strategije njenog uvo?enja na tr?i?te i u lokalnu zajednicu, ?to je tada bila velika novost. Posebno se radilo na vizualnom

20 20

osmi?ljen i marketin?ke aktivnosti koje su danas uobi?ajene, a tada su bile novost pridobivanje vjernosti potro?a?a kroz popuste pri idu?oj kupnji, kupovinu na rate, besplatnu dostavu kupljene robe na ?eljenu adresu pa ?ak i popust na pla?anje u devizama.

Ambijentalno, RK ?ibenka zami?ljena je kao svojevrsni perivoj ugodan za ?etnju s kutkom za predah - vrhunski osmi?ljenim udobnim caffeom i snack barom. Ni?ta nije bilo prepu?teno slu?aju ni improvizaciji. Prije otvaranja te robne ku?e sve je bilo razra?eno, osmi?ljeno i pripremljeno do najsitnijih detalja, a uspjeh je bio iznad svih o?ekivanja.

identitetu robne ku?e. Dobila je prepoznatljivi logo u obliku cvijeta, toplog simbola za ljepotu, mladost, vitalnost i ljubav i vrlo modernisti?ke vizuale. Njihov je autor splitski slikar i dizajner, a ?ibenski zet, An t e Vojk ovi?. Bile su

21 21

KAKO JE N A JPOZN ATI

ARTURO STRO

U ?IBEN IKU 1930. GOD RAZAPETOJ IZM E? U HO FRAN E I ?TO JE O

TIN U 22

OTETO ZABORAVU

IJI SVJETSKI AKROBAT

OHSCHN EIDER

DIN E HODAO PO ?ICI OTELA KRKA I CRKVE SV. O TOM E M ISLIO

UJEVI? 23

Tin Ujevi?: Arturo je odu?evio ?iben?ane i Spli?ane, ali nije ispunio njihova o?ekivanja.

Kako?

Pa lijepo, n ije sa ?ice pao!

Najpozn at iji i n ajpopu lar n iji svjet sk i ak r obat i ek vibr ilist , car visin a i k r alj r avn ot e?e Ar t u r o St r oh sch n eider , 1930. godine svoju je vje?tinu prikazao i ?iben?anima. Hodao je po ?ici razapetoj izme?u hotela Krka i cr k ve sv.

Fr an e iznad donjeg dijela ?ardina, spomenika Nikole Tommasea i nepregledne gomile koja je u grobnoj ti?ini pratila svaki njegov korak.

Nikada prije, a koliko se zna, ni poslije Artura Strohschneidera u ?ibeniku nitko ni?ta sli?no nije izveo.

Nekoliko dana ranije Arturo je gostovao u Splitu. Hodao je iznad Marmontove ulice po ?ici razapetoj izme?u krovova hotela Bellevue i Nar odn e ban k e. Ali ?iben ?an i su i bez vijest i iz Split a zn ali k ak av ih spek t ak l ?ek a jer je glas o Strohschneideru i njegovoj opasnoj vje?tini ve? odavno dopro do njih. Ta, taj je akrobat prije dolaska u ?ibenik ve? gotovo 30 godina, kao nenadma?ni hoda? po ?ici, trijumfirao u Bu en os Air esu , New Yor k u , Lisabon u , M adr idu , Ber lin u , Par izu , Lon don u , Be?u , Pet er sbu r gu ...

Njegov dolazak u ?ibenik bio je, bez dvojbe, apsolutna senzacija pa ?udi ?to o nastupu gospodara visina nema vi?e tragova. Postoji tek jedna fotografija koju je prona?ao i sa?uvao povjesni?ar i arheolog Jo?k o Zan in ovi?.

Pisanih tragova nema, osim jednog papira s neto?no napisanim Strohschneiderovim prezimenom i pogre?nom bilje?kom da je u ?ibeniku bio 1929. godine.

Sre?om, svemu tome svjedo?io je pjesnik i erudit Tin Ujevi? koji je zna?ajni dio svoje spisateljske karijere ostvario u ?ibeniku 1911. i

1912. godine. Te 1930. godine, kada se u Dalmaciji pojavio Strohschneider, Tin je ?ivio u Splitu. U ?ibenik vi?e nije dolazio, ali mu je prihode osiguravao ?iben?anin M an f r ed M ak ale, vlasnik i urednik Jadranske po?te, dnevnih novina koje su izlazile u Splitu.

Tin Ujevi?, kao kolumnist Jadranske po?te, napisao je datakvu senzaciju kakvu je priredio hoda? po ?ici, jedva malo debljoj od vlasi, nije mogao prirediti ni slavni trka? Ba?o koji, kao i Strohschneider, izbjegava intervju koji mi je obe?ao pod izgovorom da nije u svako vrijeme dovoljno inspiriran.

Tin je, dakle, ?elio intervjuirati Strohschneidera, ali nije uspio. No zlata vrijedi ono ?to je zapisao i bez intervjua iako nema nikakve sumnje da bi to bio fantasti?an razgovor obzirom na Tinovo znanje, znati?elju i spisateljsko umije?e.

-Tr ebalo je im at i pet lje da se ot vor i t ak vo zr a?n o ?et ali?t e, pisao je Tin, a k ada se vidi k ak o se t aj ?ovjek bez zabu n e pr odu cir a, zak lju ?u jem da bi on u m io st an ovat i, spavat i pa i r u ?at i i ve?er at i n a t om k on opcu .

Tin opisuje kako je publika u ti?ini, s glavom nakrivo i otvorenih usta, gledala u visinu kako Strohschneider hoda po ?ici odr?avaju?i se bez vrtoglavice nad razjapljenim ponornih herojskih pogibelji.

-Majstor uzima ?etri metra dugi drveni ?tap i ka?iperski zakora?i nogom na u?e, opisu je Tin Ujevi? St r oh sch n eider ov n ast u p, Ima naro?itu tehniku pru?anja i polaganja nogu, ali je stvarna njegova podr?ka na drugom mjestu. On dr?i ravnote?u u rukama. Noge su mu samo lepr?ava, vjetrovita izlika. Noge su mu samo da 24

24

25 25

Nastup Artura Strohschneider u ?ibeniku 1930.

bi dodirnuo konopac i odlepr?ao. ?enski lik sa suncobranom ne bi umio biti tako milovidan!

Jednom ide ozbiljno i odmjereno, korak po korak. Drugi put potr?i. Tre?i put ide natra?ke. ?etvrti skaku?e, peti put ?e plesati i to jo? kako, ljep?e, dra?esnije i privla?nije nego kakva naj?uvenija plesa?ica.

-Ima moral pelivana, jada se Tin , Smije se kada se meni, gledaocu noge znoje, a ispod koljena nastaju klecavi refleksni pokreti. A on gore nije zbijen, stisnut nego ispr?en i hrabar.

Kada zakora?i po konopcu, opisuje Tin, svi dodu?e gledaju u njega, ali on je tamo strahovito sam. Sam je kao kondor, sam je kao

ljudi koji umiru. To je samo?a koju nitko ne prati, a njemu ?e pomo?i da na sredini u?eta izvede vragometne dosjetke. A njegovi plesni koraci? Ima li dra?est ma?ke ili pantere? I ima tu masku vedrog osmjeha koju ne gubi ?ak i kada tamo gore dubi na glavi. I ?to smo vidjeli osim ta?tine vladara visina? Vidjeli smo njegovo zdravlje, gipkost, prisebnost, tjelesnu okretnost... Mogla se u nekoga pojaviti i demonska sumnja da to po ?ivici ne gazi ?ovjek nego fantom, lutka ili elektri?ni robot, ali o?i ne dopu?taju da sumnjamo.

Na kraju Tin sve okre?e na ?alu: -St r oh sch n eider ba? n ik ak o da n am u godi.

Tin Ujevi? je 1930. godine bio kolmnist u Jadranskoj po?ti, novinama koje je u Splitu izdavao i ure?ivao ?iben?anin Manfred Makale.

26 26

Ar t u r o St r oh sch n ei der sa su pr u gom i k ?er k om 27 27

Jedan od posljednjih nastupa Artura Strohschneider

-Na k oji n a?in ?

-Pa da padn e dolje. Ta t o je jedin o ?t o se ovdje od n jega o?ek u je.

Tin je zabilje?io da je Arturo Strohschneider Nijemac iz ?e?ke te da je karijeru zapo?eo 1909. godine u Italiji serijom spektakularnih nastupa u Rimu, Raveni, Napulju, Veneciji i Riminiju. Brzo je stekao svjetsku slavu. U Europi i Ju?noj Americi roditelji su novoro?enim sinovima davali njegovo ime, bilo je slu?ajeva odbacivanja vlastitog prezimena i njegovog mijenjanja u Strohschneider, a u Italiji mu je ?ak spjevana i himna. Bio je slavan i obo?avan, uvijek vedar i nasmijan, a bio je i altruist koji je pomagao siroma?noj djeci, bolesnim i ubogima. Na ?ici je izvodio sva?ta, a nakon tolikih godina svoje je predstave doveo do savr?enstva pa je doslovno ?ivio na ?ici razapetoj visoko iznad tla - tamo je jeo, spavao, plesao, hodao, ratovao, glumio da pada, da leti... podizao je k sebi stolove, stolice, krevete, obilje jela... i ?inio sve ono ?to bi radio da huda po tlu.

Kakva je bila njegova predstava u ?ibeniku, ne znamo, ali Strohschneider je postao dijelom njegove povijesti kao prvi i jedini ?ovjek u zadnje 1954 godine koji je hodao po ?ici razapetoj iznad njega.

28 28

29

?IBENSKA BORBA PROTIV ZARAZNIH BOLESTI

SAM O DVOJE ?IBEN ?AN A PAN DEM IJI VIRUSA H1N 1920. GODIN E USM RTIO LJUDI U 30

A UM RLO JE U STRA?N OJ N 1 KOJI JE OD 1918. DO O GOTOVO 100 M ILIJUN A SVIJETU 31

?i b e n sk i l i j e ?n i c i i d u ?n o sn i c i p r o v e l i su 1918. g o d i n e i st e m j e r e za su zb i j a n j e za r a ze k a k v e se p r i m i j e n j e n e 2020. god i n e u b or b i p r ot i v k o r o n a v i r u sa i sp a si l i ?i b e n i k od pom ora ?iben sk i ju n aci u spje?n e bor be pr ot iv vir u sa H1N1 pr ozvan og ?panjolskom gripom bili su lije?n ici dr . Dr agom ir M on t an a, dr . M ilo Kat i?, dr . Ivan Bot t ier i i dr . Fr an o Du libi?.

Zabrana okupljanja, rukovanja, pljuvanja po ulici, izbjegavanje kontakta me?u ljudima, obustava rada kavana, restorana, hotela, konoba i taverni, zatvaranje trgovina, obvezno pranje ruku, izoliranje osoba koje pokazuju bilo kakve simptome bolesti, obustava prometa i putovanja, postavljanje policijskih i vojni?kih ophodnji za nadzor nad kretanjem ljudi izme?u sela u op?ini i

?etvrti u gradu, uvo?enje karantene (osamice) za oboljele i slu?be za rasku?ivanje ku?a i stanova oboljelih... To su bile mjere koje su na poziv op?inskog upravitelja odredili ?ibenski lije?nici dr.

Dr agom ir M on t an a, dr. M ilo Kat i?, dr.

Ivan Bot t ier i,ravnatelj ?ibenske bolnice i dr. Fr an o Du libi?, zapovjednik Domoljubne vojne bolnice. Proveli su ih u ?ibeniku i

?ibenik 1918. godine.

Br oj u m r l i h od ?pan j ol sk e gr i pe n i k ada n i j e pou zdan o u t v r ? en zat o ?t o su m n oge dr ?av e sk r i v al e i k r i v ot v or i l e podat k e o zar a?en i m a i u m r l i m a, a n ek e u op?e n i su v odi l e ev i den ci j u n ego su u pan i ci u m r l e sah r an j i v al e u m asov n e gr obn i ce n i n e br oj e?i k ol i k o i h i m a.

32 32

?ibenski lije?nici i djelatnici pred vratima bolnice 1918. godine

?ibenskoj op?ini 1918. godine kada se Europom i svijetom po?eo ?iriti smrtonosni virus H1N1 prozvan ?panjolskom gripom ili ?panjolkom. ?ibenska op?inska uprava, zdravstvene institucije, vojska i policija odmah su proveli

njihove preporuke, ?to se pokazalo spasonosnim. Tijekom epidemije ?panjolke, kojom je u svijetu bilo zara?eno vi?e od 500 000 000 ljudi od kojih je, prema nekim procjenama, umrlo ?ak do 100 milijuna, u ?ibeniku su zabilje?ena samo dva smrtna

Por i j ek l o bol est i do dan as j e ost al o n epozn at o. Vj er u j e se da j e v i r u s k oj i m j e bi l a zar a?en a dom a?a per ad m u t i r ao i pr e?ao n a sv i n j e, a zat i m n a l j u de. Ta t eza n i k ada n i j e pot v r ? en a, al i n i ospor en a.

33 33

Osoblje ?ibenske bolnice s dr. Franom Dulibi?em 1918. godine.

slu?aja. ?tovi?e, prema knjigama ro?enih i umrlih tijekom 1918. i 1919. godine ?ibenik je imao ni?i prirodni mortalitet od prosje?nog.

Iden t i?n e m et ode bor be za su zbijan je epidem ije k ak ve ?ovje?an st vo k or ist i 2020. godin e u bor bi pr ot iv vir u sa COVID-19 pok azala su se u ?iben sk om slu ?aju izn im n o u spje?n im a uz n apom en u da su se pr ije 100 godin a pr ovodile r igor ozn ije n ego ?t o se t o r adi dan as.

Uzro?nik ?panjolske gripe (nazvana je ?panjolskom zato ?to je otkrivena u ?panjolskoj, ali nikada nije utvr?eno odakle je stvarno krenula), bio je virus H1N1, podtip pt i?je gr ipe. Zaraza je zahvatila ?ak i stanovni?tvo izoliranih pacifi?kih i arkti?kih otoka. Na Aljask i je podleglo ?ak 80 posto cjelokupnog stanovni?tva. U Indiji je od posljedica te bolesti umrlo 17 000 000 ljudi, u SAD-u oko 600 000, u Francuskoj i Njema?koj po 400 000, u Japanu 390 000, u Brazilu 300 000... Najgore je bilo u Zapadnoj Samoi. U toj je zemlji oboljelo ?ak 90 posto stanovni?tva, a od ?panjolke je umrlo 30 posto mu?karaca i 22posto ?ena.

Smrt od virusa H1N1, koji je ubijao mlade i zdrave osobe, a ?tedio starije i djecu, bila je stra?na. Virus je okretao imunolo?ki sustav protiv oboljele osobe pa je ona na u?asan na?in ubijala samu sebe. Napadi ka?lja bili

Dr Frano Dulibi?, lije?nik i zapovjednik vojne bolnice u ?ibeniku.

34 34

Povodom zaraze ?panjolske hunjavice nalazim nu?nim i uputnim da op?inarima objavim sljede?e: Za o?uvanje od zarazeili bar zanjeno ograni?enje i pobijanje uop?e najpoglavitije je u zdr ?avan je op?e ?ist o?e osobito u stanovima i dvori?tima, pa kako je ovaj grad napu?en ve?inom te?a?kim stale?om, preporu?uje se na osobit na?in te?acima i seljanima, a i gra?anima da ?to prije uklone iz svojih avlija ?ubri?ta i da svinjak ?to prije odale?e iz blizine stanova osobito u gradu. Osobitom ?e se strogo??u bez obzira postupati u ovom pogledu protiv svakoga, koji bi ovu preporuku omalova?io. Preporu?uje seosobn a ?ist o?a. Upozoruje se pu?anstvo na zabr an u ot r esan ja k u ?n e pr a?in e k r oz pr ozor e n a u lice i izbacivan je k u ?n og sm e?a n a u lice i pu t ove. Lije?nicima je od vlasti nare?eno da prijave svaki slu?aj ove zaraze, te ?e se ondje gdje lije?nik naredi izolaciju , ista provesti prema propisima. Osobito se preporu?uje pu?anstvu, da bez razloga i nu?de ne do?e u doticaj s bolesnicima, i ako su lako zara?eni. Ustanovilo se, da je n ak u pljan je svijet a u m n o?t vu jako prigodno ?irenju zaraze, pak se s toga ?ivo preporu?uje izbjegavanje gomilanja svijeta.

U ?ibeniku, 24. listopada 1918. su tako jaki da su oboljeli sami sebi razdirali plu?a, o?it i trbu?ne mi?i?e.

Neobi?no obilje?je ?panjolke bilo je da su zara?ene osobe umirale vrlo brzo, nekada svega nekoliko sati nakon ?to bi shvatile da su bolesne. Prvi simptomi bili su u m or , visok a t em per at u r a i glavobolja,a zatim bi se javili bolovi u m i?i?im a i zglobovim a.

Oboljeli bi izgledali stravi?no. Ko?a bi im postala ljubi?asta, a plu?a bi im se ispunjena crvenkastom ?elatinastom masom koja ih je gu?ila.

Bolest uzrokovana virusom H1N1 do?la je u

nekoliko valova. Prvi val bila je tzv. trodnevna groznica, koja nije imala visok stupanj smrtnosti. Najpogubniji bio je dr u gi val, koji se pojavio u sred ljeta, u k olovozu 1918. godine. Prema nekim procjenama, u prvih 25 tjedana epidemije umrlo je 25 milijuna ljudi. Tre?i val bolesti stigao je po?etkom 1919. godine. Nije bio toliko smrtonosan kao drugi val, a potrajao je do lipnja 1919. ili, prema nekim izvorima, ?ak do lipnja 1920. godine.

Pripremljeno prema radu i istra?ivanjima dipl. arheolog i prof. povijesti Jo?ka Zaninovi?a

35 35

J EST E L I Z N A L I ... ...da j e ?i ben i k i m ao Dam u , a Spl i t Gospoj i cu , ben zi n sk e cr pk e k oj e su t ak o pr ozv an e j er su bi l e sl i ?n e v i sok i m , el egan t n i m ?en am a v i t k a t i j el a? ?ibenik je tridesetih godina 20. stolje?a imao benzinsku crpku na Poljani. Ne znamo je li to bila prva ?ibenska benzinska crpka ili je mo?da postojala neka prije nje. Jedine

slike na kojima se vidi snimljene su 1935. ili 1936. godine, 20 godina nakon ?to je Lav ?u pu k , unuk An t e vit eza ?u pu k a, postao prvi ?iben?anin koji je imao automobil. Tih

36 36

godina Split je ve? imao ?etiri benzinske crpke koje su, kao i ?ibenska, bile Shellove, s malim razlikama u modelima i godinama proizvodnje. ?iben?anima i Spli?anima te su crpke li?ile na elegantne ?ene vitka tijela. Zbog toga su Spli?ani svoje benzinske crpke nazvali Gospojice, a ?iben?ani su svoju jedinu benzinsku crpku nazvali Dama.

Ne zna se je li imenovanje crpki bilo neko nadmetanje izme?u ?iben?ana i Spli?ana ili je rije? samo o koincidenciji, ali je bilo dovoljno zanimljivo da ostane zabilje?eno.

Prvu benzinsku stanicu u ?ibeniku, otvorila

Lav ?upuk, unuk Ante viteza ?upuka s prvim ?ibenskim privatnim automobilom.

37 37

su bra?a Fr an e i Tom islav Gr u bi?i?, vlasnici hotelaKosovo, tvornice sode, kamenoloma u Vodicama, vinograda u Donjem polju i nekoliko trgovina u ?ibeniku.

Neko vrijeme bili su i vlasnici zgrade u kojoj je obitelj Fulgozi kasnije otvorila varijete i kino kojem su dala ime Kin o Tesla.

Da ?iben?ani svoju benzinsku crpku zovu Dama, zapisano je 1936. godine u kojoj se ?ibenik oprostio od Lava ?upuka, vlasnika prvog ?ibenskog automobila.

Lav ?upuk je imao 11 godina kada se 1905. godine na ?ibenskim ulicama prvi put pojavio automobil. Do 1907. godine u ?ibeniku su postojala tri automobila, a pripadali su strancima, vlasnicima rudnika u okolici Drni?a. Koliko je automobila bilo u ?ibeniku do 1915. godine, kada je Lav ?upuk postao prvi ?iben?anin koji ima auto, ne zna se. Lav je tada imao 21 godinu i mogu?e je da je automobil, kao i mnoge druge stvari, dijelio sa svojim starijim 38 38

bratom Milo?em kojem je, nakon ?to postane punoljetan, Ante ?upuk, kao najstarijem unuku, povjerio vo?enje obiteljske tvrtke. Prvi ?ibenski auto bio je luksuzni ameri?ki Dorris koji se proizvodio od 1906. do 1926. godine. Taj ameri?ki auto slovio je kao pouzdan, a bio je sli?an Phaetonu, presti?nom Rolls Royceovom modelu iz tih godina. Najve?a mana bila mu je nepodno?ljiv jaka buka njegovog motora.

39 39

...da je u ?iben ik u do?lo do n em ir a, u li?n ih pr osvjeda pa i su koba zbog n am jer e op?in ske u pr ave da se n a Sk r adin skom bu k u izgr adi posebn o pr ist an i?t e pr ivat n ih br odova za ?iben sk u gospodu ?

Bilo je to1928. godine. Kada se pro?ulo da gradska uprava namjerava ispod Skradinskog buka (tada je u uporabi bio naziv Slapovi Krke) izgraditi posebno pristani?te za brodove ?ibenske gospode, do?lo je do nemira, uli?nih prosvjeda pa i sukoba tijekom kojih su kamenovani izlozi nekih trgovina i lokala. Ogor?eni ?iben?ani potpisivali su peticiju i tra?ili izvanrednu sjednicu gradskog Vije?a, smatraju?i da nitko ne smije biti privilegiran pri posje?ivanju Skradinskog buka, te da ne postoje nikakvi razlozi za ure?enje posebnog pristani?ta i vidikovca s najboljim pogledom na slap zaprivilegirane bogata?e i prote?irane uglednike. U spor s gradskom upravom upleli su se i vlasnici zemlji?ta i mlinova na Skradinskom buku. Ve?ina mlinara i vlasnika livada ispod tog slapa nije bila voljna dozvoliti pristup pristani?tu i vidikovcu za privilegiranu gospodu preko

svoga zemlji?ta bez pravi?ne naknade.

Vlasnici livada predlo?ili su postavljanje naplatne rampe i uvo?enje de?urstava kako bi se od osoba koje gradska uprava ?ibenika privilegira pravi?no naplatila nezaslu?ena protekcija, smatraju?i dapr avo n a u ?ivan je u ljepot am a Sk r adin sk og bu k a pr ipada svim lju dim a, bez obzir a n a n jih ovo im ovin sk o st an je i dr u ?t ven i st at u s.

40 40

...da je u Vodicam a do?lo do su koba izm e?u gr u pe m ladi?a koja je u zvik ivala: Dole Hrvatska! Smrt Hrvatima! i m ladi?a koji su u zvik ivali: ?ivila Hrvatska! i da je k r vavi obr a?u n m e?u n jim a pr est ao t ek su t r adan k ada su vodi?k im Hr vat im a st igli u pom o? pr ijat elji iz ?iben ik a n aor u ?an i ?ipk am a, volovsk im ?ilam a, kolcim a i dr u gim h ladn im or u ?jem ?

Hicem iz pi?tolja ranjen je u glavu Vodi?anin S.?.?., a vi?e je osoba ozlije?eno u krvavom sukobu pripadnika vodi?ke Ju goslaven sk e n apr edn e n acion aln e om ladin e(JNNO) i vodi?kih hrvatskih domoljuba. Do sukoba je do?lo 7. lipn ja 1922. godin a dok je rivom prolazila svadbena povorka pred kojom je i?ao barjaktar s hrvatskom zastavom.

Svadbenu povorku presrela je grupa od 10 do 12 mladih Vodi?ana koji su iz d?epova izvukli JNNO kape i zna?ke te po?eli vikati:

Dole Hrvatska! Dole hrvatski separatisti!

Smrt Hrvatima! Na te provokacije iz svadbene im je povorke odgovorio Vodi?anin S.?.?. usklikom ?ivila Hrvatska!

Na to je vo?a pripadnika JNNO-a potegnuo pi?tolj i zaprijetio S.?.?.-u: -Um u k n i! M i m o?em o svak og t k o k a?e da je Hr vat n ek a?n jen o u bit i!

Prijetnja nije upla?ila S.?.?.-a pa je ponovno viknuo ?ivila Hrvatska, na ?to mu je vo?a JNNO-vaca ispalio hitac iz pi?tolja u glavu!

Te?ko ranjeni S.?.?. pao je na zemlju, a na rivi je nastao op?i mete? i masovna tu?njava koja se nije smirila tijekom cijele no?i.

Ogor?eni Vodi?ani progonili su napada?e koji su se razbje?ali, a u ranu zoru pridru?ila im se grupa domoljuba iz ?ibenika naoru?anih metalnim ?ipkama, volovskim ?ilama, kolcima i drugim hladnim oru?jem.

Nakon ?to je stigla policija napada?i su uhi?eni i odvedeni u pritvor u ?ibenik. Neki Vodi?ani koji su vidjeli uhi?enje pri?ali su da su ?lanoviJNNO-a bili drski, da su prijetili policajcima i na njih nasrtali, a kada su vidjeli da su svladani na svoje su kapute istaknuli f a?ist i?k a obilje?ja.

S.?.?. je ostao ?iv . Metak mu je probio ?eonu kost, ali se odbio ne o?tetiv?i mu mozak pa se uspio oporaviti.

41 41

...da

j e u ?i ben i k u bi l a pl an i r an a gr adn j a h ot el a Brdo ljubavi n a Br du l j u bav i i da j e poh v al j en i zbor i m en a h ot el a zat o ?t o dobr o zv u ?i pr ev eden o n a n j em a?k i , t al i j an sk i i en gl esk i ?

Po?etkom osamdesetih godina ?ibeniku je bio neophodan novi hotel. Stari hotel Krka pregazilo je vrijeme i vi?e nije mogao udovoljiti potrebama suvremenog turizma pa su njegove sobe pretvorene u kancelarije, a hotel Jadran, koji je tada ve? imao 20 godina, bio je premalen za narasle potrebe. Da je novi hotel neophodan, to nije bilo sporno, ali je bilo pitanje gdje ga izgraditi jer ?ibenik nije imao prikladan prostor za tu namjenu.

Kona?no, 1985. godine pojavio se prijedlog da se novi ?ibenski gradski hotel izgradi na Br du lju bavi, na prostoru izme?u ?ipada i Luke te da mu i ime bude Brdo ljubavi.

Smatralo se da je ime jako dobro jer odli?no zvu?i prevedeno na njema?ki, talijanski, engleski i francuski jezik.

Brdo ljubavi, ocijenjeno je, odli?na je lokacija posebno u kontekstu planiranog premje?tanja ?ipada i Luke ?ibenik. Kao posebna prednost Brda ljubavi istaknuta je njegova odli?na prometna povezanost s kontinentalnom Jugoslavijom i Europom, jer je blizu ?eljezni?ke stanice, te cijelim svijetom, zahvaljuju?i blizini luke.

Planom izgradnje hotela Brdo ljubavi na Brdu ljubavi bilo je predvi?eno ure?enje i pro?irenje ?eljezni?ke stanice, premje?tanje dijela tr?nice te turizmu potrebnih trgova?kih i uslu?nih sadr?aja na prostor dana?njeg tzv. Importanea, pretvaranje

prostora ?ipada u turisti?ko - rekreativnu zonu, ure?enje ?etnice od mula Krka do Vrna?e i izgradnja lu?ice za turisti?ka plovila.

Jednodu?na ocjena bila je da je Brdo ljubavi jedan od najve?ih neiskori?tenih potencijala ?ibenika te da ni jedan drugi grad na obali nema tako atraktivan prostor koji desetlje?ima le?i zapu?ten i neiskori?ten.

Hotel Brdo ljubavi na Brdu ljubavi trebao je prema prvim zamislima, svojim lin ijam a pr at it i elegan t n o zdan je Dom a zdr avlja.

42 42

CRN A KRON IKA za pl ak at od sm i j eh a

?IBEN ?AN KA HTJELA PRODATI M U?A N JEGOVOJ LJUBAVN ICI, ALI GA ON A N IJE HTJELA KUPITI ZATO ?TO JE LIJEN ?IN A 43

KONDUKTER IZ PERKOVI?A PRODAVAO PROSTITUTKAMA KABINE U SPAVA?IM VAGONIMA Agencija za spava?a kola podnijela prijavu prot iv kondukt era zbog krivot vorenja put ni?kih karat a u cilju zarade od bludni?enja ?IBENIK, 1927. - Agencija za spava?e vagone Vagon - Lits podnijela je prijavu protiv neimenovanog konduktera iz Perkovi?a zbog krivotvorenja putni?kih karata u cilju zarade od bludni?enja. Re?eni kon-dukter davao je kabine u spava?im vagonima prostitutkama.

Od njih je uzimao novac koji nije polagao u blagajnu, a njihove je putne karte krivotvorio za slu?aj kontrole. Bludnice su trgovale bludom na relaciji ?ibenik - Perkovi? i Perkovi? - ?ibenik.

Kako se doznaje mu?terija im nije manjkalo, a kondukter se pobrinuo da njihovi klijenti u kabine dobiju i kavu. Ne zna se koliko je kondukter zaradio tom unosnom rabotom na ?tetu dr?avnih ?eljeznica.

KRVAVI OBRA?UN PRED KAVANOM

Nis u s e m o g l i d o g o v o r it i j e l i b o l j a t u c a n a il i m l j e v e n a k a v a p a s e iz b o l i n o ? e v im a ?IBENIK, 1928. - Nadzornik radova na izgradnji kanalizacije u Zagreba?koj ulici i Ulici Kralja Tomislava, re?enoj Kalelargi, ing. M. ?. i predstojnik salubritetne komisije za suzbijanje ne?isto?e B. V., obojica dr?avni slu?benici, zbrinuti su u ?ibenskoj bolnici i izvan su ?ivotne opasnosti nakon ?to su se me?usobno izboli no?evima.

Kako se doznaje, M. ?. i B. V. izboli su se no?evima s o?tricama dugim 8 cm nakon te?ke sva?e do koje je do?lo jer se nisu mogli dogovoriti koja je kava bolja, tucana ili mljevena. Nekoji ?iben?ani su ih poku?ali umiriti, ali su se povukli kada su potegli no?e jedan na drugoga.

Pozvana je policija koja je do?la taman na vrijeme da se sasma ne poubijaju.

44 44

H TJELA PRODATI M U?A N JEGOVOJ LJUBAVN I CI , ALI GA ON A N I JE H TJELA KUPI TI ZATO ?TO JE LI JEN ? I N A

Zak on i t a su pr u ga i l j u bav n i ca n j en og m u ?a pr ed ?an dar i m a su se dogov or i l e da ?e obj e n a?i dr u ge, bol j e m u ?k ar ce od on og k oj eg su di j el i l e ?IBENIK, 1929. - Stana M. udana za Antu P., ?to ?e re?i njegova zakonita supruga, do?la je u sukob s prile?nicom svoga mu?a, ?to ?e re?i njegovom ljubavnicom, Jelicom ?. porijeklom iz Rupa sa stalnim stanom u ?ibeniku.

Do sukoba je do?lo kada je Stana, ?ena Ante P., otkrila da mu je Jelica ljubavnica, ali ne zato ?to je njen mu? s njom vara, nego zato ?to ga ona nije htjela kupiti kada je Stana odlu?ila da ga ba? njoj proda. Jelica je odbila kupiti Antu P. s obrazlo?enjem da joj on ne treba zato ?to je lijen?ina i neradnik.

Nakon toga do?lo je do o?tre sva?e zbog koje su susjedi pozvali ?andare jer su mislili da ?e se njih dvije na smrt potu?i. Kada su ?andari Stani i Jelici zaprijetili da ?e ih odvesti u pritvor i izvesti pred sud, njih su se dvije umirile i pred ?andarima zaklele da ni jedna vi?e ne?e imati

ni?ta s Antom P. i da ?e si obadvije na?i druge, bolje mu?karce od ovog kojeg su dijelile.

M LA DO? ENJA SE U PRVOJ BRA ? NOJ NO? I UBIO OD TUGE ZATO ?TO M U STA RIJI BRAT NI JE HTI O DO? I NA PIR

M lado?enja je t oliko volio svog st arijeg brat a da ga je njegova mrzovolja ot jerala u smrt K.....,1933. - U selu K..... kotara ?ibenik, baciv?i se u zdenac, ?ivot si je oduzeo Ivan B. od 26 godina.

Samoubio se u prvoj bra?noj no?i odmah nakon pira dok je njegova tek ste?ena ?ena prema zagorskom obi?aju spavala s jetrvom. Prema pri?anju svjedoka, Ivan B. je doveo iz kola u susjednom selu Maru B. kojom se naumio o?eniti bez dozvole svog starijeg brata Joke B. Kada je Ivan sazvao svatove, Joko je bio ljut na svatove i odale?io se od ku?e. Iako znaju?i da je on ljut svatovi su priredili gozbu i veselje. Kada su ujutro prema obi?aju svatovi do?li vidjeti mladence nigdje nisu mogli na?i mlado?enju Ivana. To je svatovima izgledalo ?udno i sumnjivo. Odmah su naslu-tili veliku nesre?u. Nakon nedugog tra?enja na?li su ga mrtva, zadavljena u zdencu.

Ustanovljeno je da je nesretni Ivan u no?i nakon svadbe po?inio samoubojstvo skokom u zdenac kod susjeda A. Ovaj tragi?ni konacmnogo se prepri?ava u K..... i ostaloj krajini. Uvelike se ?ali mlado?enju i sudbinu mladenke koja je izgubila svog ?ovjeka tek ?to ga je stekla. Za uzrok samoubojstva, sla?u se u K...., treba smatrati osjetljivost mlado?enje na bratovu mrzovolju zbog ?enidbe bez njegove dozvole. Mlado?enja je, tvrde oni koji su ga znali, toliko volio svog starijeg brata da ga je njegova mrzovolja otje-rala u smrt.

Ime mjesta poznato je redakciji.

Prikriveno je zbog po?tede potomaka nekih od sudionika ovog istinitog doga?aja.

45 45

KI N O TESLA PRI KA ZUJE

Posl j edn j a ?et n j a st ar om ?i be

46

en sk om Pol j an om u 100 sl i k a

47

KI N O TESLA PRI KA ZUJE

Po sl j e d n j a ?e t n j a st a r o m ?i b e n sk o m Po l j a n o m u 100 sl i k a

" Kr a j gr a d sk i h v r a t a j e ?i r o k a i n e?t o p o d u ?a p o l j a n a ..." , t ako je u 15. st o lje?u p isao Ju r a j ?i ?go r i ? u svo m d jelu " De situ Illiryae et civitate Sibenici" . Od t ad a d o d an as ?ib en iku je t r eb alo vi?e o d p o la m ilen ija d a t u ?iroku i ne?to podu?u poljanu u r ed i i p r et vo r i u sr ed i?n ji gr ad ski t r g.

Taj p r o st o r ko ji je t ako d u go o st ao p r azan i n ed ef in ir an kao t r g se p o ?eo u kazivat i t ek u 19. st o lje?u . Do ga? alo se t o p o d p r it isko m n ove ku lt u r e ?ivo t a, n ove u r b an e svijest i i n ovih ar h it ekt o n skih vizija, ali i zr en ja k u l t u r n o g i n a ci o n a l n o g id en t it et a ?ib en ika.

Tad a se u z ju go ist o ?n i r u b n jegove sr ed n jovjekovn e jezgr e gr ad e r ep r ezen t at ivn a zd an ja - kazali?t e, Nar o d n a kavan a, st am b en o -p o slovn i o b jekt i, p er ivo j, var ijet e (kin o ), u r b an e vile. Pr i t o m e se u sp je?n o p ovezu je st ar o i n ovo t e svjed o ?i o u ku p n o j ku lt u r i ?ib en ika o d n jegovo g p o st an ka d o p r et var an ja u su vr em en i gr ad ko ji p r o sp er ir a zah valju ju ?i r azvo ju n ovo g go sp o d ar st va u t em eljen o g n a, u t o vr ijem e, n ovim i r evo lu cio n ar n im t eh n o lo gijam a.

Va?n o je u o ?it i d a se t ad a n e r ad i st ih ijski n ego d a se, p r i in t egr aciji n ovo g i st ar o g, st r o go vo d i r a?u n a o 48 48

p ovijesn o j jezgr i ?ib en ika kao jed n o m od o so b it o vr ijed n ih sp o m en ika sr ed n jovjekovn o g u r b an izm a na ist o ?n o j o b ali Jad r an a.

U 19. st o lje?u u sp je?n o je izb r isan a o ?t r a gr an ica izm e? u p ovijesn o g d ijela gr ad a i n ove gr ad n je. Po st ign u t je sklad (koji je drast i?no naru?en u 20. st olje?u nepot rebnim ru?enjem Narodne kavane), ali je p r o st o r n azvan Po ljan o m , ?t o je o n u n ar avi i b io , o st ao n ed ef in ir an . ?ib en ?an i su t e?ili n jegovo m u r e? en ju i p r iklad n o j u r b an izaciji, ali n i?t a b it n o n ije u ?in jen o sve d o sad a, d o d vad eset ih go d in a 21. st o lje?a.

Sko r o je n em o gu ?e n ab r o jat i ko liko je b ilo p o ku ?aja u r e? en ja Po ljan e u sr ed i?n ji gr ad ski t r g, ali je n ep o b it n o d a je n ajva?n ije r azd o b lje p r o m i?ljan ja i r azm at r an ja kako p o ljan u p r et vo r it i u Po ljan u b ilo vr ijem e n ar o d n o g o p ?in sko g u p r avit eljst va An t e ?u p u k a kr ajem 19. st o lje?a. ?u p u k je p o d u zeo i p r ve klju ?n e, ?t ovi?e, r ad ikaln e ko r ake.

Dao je sr u ?it i b ast io n u z ko p n en a vr at a d a b i se st vo r io p r o st o r za gr ad n ju Nar o d n e kavan e i kazali?t a.

Vr ijed n o st Po ljan e kao p r o st o r a za d r u ?t ven a o ku p ljan ja u o ?io je p o d u zet n ik I v a n To f f a l u t t i ko ji je jo ?

1845. go d in e zat r a?io d ozvo lu d a n a n jen o m ju ?n o m d ijelu izgr ad i o b jekt s kavan o m . To f f alu t t i n ije u sp io u svo m n au m u , ali je 1855. go d in e Pi et r u d e Za n ch i b ilo d ozvo ljen o (d an as b i se r eklo d a m u je d an a ko n cesija) d a p r o d aje p i?e n a t o m p r o st o r u u o p ?in sko m vlasn i?t vu . Nako n n iza b ir o kr at skih p er ip et ija, p r em a p r o jekt u ar h it ekt a Jo si p a Sl a d e, ko ji je p r o jekt ir ao i zgr ad u ?ib en sko g kazali?t a, izgr a? en a je Nar o d n a kavan a.

Izgr ad n jo m kazali?t a i kavan e Po ljan a je p o ?ela p o p r im at i izgled i d o b ivat i f u n kciju r ep r ezen t at ivn o g gr ad sko g t r ga.

Tr eb a p o seb n o n aglasit i d a jeo b jekt Nar o d n e kavan e b io vi?e o d o b i?n e

zgr ad e. U p r izem lju je b ila kavan a, a n a kat u Nar o d n a slavjan ska ?it ao n ica. Taj o b jekt b io je jezgr a r a? an ja ?ib en sko g zavi?ajn o g i h r vat sko g n acio n aln o g id en t it et a. S n jim je Po ljan a d o b ila go lem zn a?aj i sasvim n ovi sm isao p a n e ?u d i ?t o je m e? u p r vim a p ala i n est ala s lica zem lje u id eo lo ?kim ?ist kam a n ako n Dr u go g svjet sko g r at a.

Njen im r u ?en jem , kao i n ep r o m i?ljen im r u ?en jem k i n a Tesl a p r ije n eko liko go d in a, ?ib en iku je n an esen a n en ad o kn ad iva ?t et a. Po p u t o so b e ko jo j je o d r ezan u d i o d u zet o sje?aj, o st ao je t r ajn i u r b an i i b a?t in ski in valid .

U ist o vr ijem e, p r em a Slad in im p r o jekt im a, gr ad i se kazali?t e. Nije b ilo n i m alo slu ?ajn o ?t o je p r o jekt p ovjer en ist o m ar h it ekt u .

Rad ovi su p o ?eli 3. ko lovoza 1864. go d in e, ali t ek n ako n ?t o su M i h o Kl a i ?, p r o jekt an t d u b r ova?ko g i ko au t o r zad ar sko g kazali?t a i t alijan ski ar h it ekt En r ico Tr evisan at o , gr ad it elj zad ar sko g i p r o jekt an t ven ecijan sko g kazali?t a, o d o b r ili Slad in r ad .

S kazali?t em , Nar o d n o m kavan o m i p er ivo jem (?ije je p o d izan je 1890. go d in e in icir ao Tr o gir an in Fr a n e M a d i r a zza ) n ovo gr ad sko sr ed i?t e p o ?in je d o b ivat i f ascin an t n e ko n t u r e iako izm e? u n jih jo ? u vijek le?i p r azn i zap u ?t en i p r o st o r .

Ru ?en jem b ast io n a Ber n ar d i st vo r en je p r o st o r za sjever ozap ad n i d io p er ivo ja, a zat r p avan jem d u b o ke vo d o d er in e n a ist o ?n o j st r an i Po ljan e n ast aje p r o m et n ica p r em a o b ali. Po ljan a t ako p o p r im a o kvir e ko je im a i d an as, a n a p r iklad an su n a?in u ?vr ??en i 1893. go d in e kad a je o d 260 b lo kova b r a?ko g kam en a p o d ign u t zid p er ivo ja p r em a Po ljan i.

U r azd o b lju izm e? u d va svjet ska r at a n ije u ?in jen o n i?t a. Razvo j Po ljan e kao r ep r ezen t at ivn o g gr ad sko g t r ga zau st avljen je. Bilo je i p lan ova i p o ku ?aja, ali p o m aka n ije. Nap r o t iv, Po ljan a je n azad ovala, a n ako n Dr u go g 49 49

svjet sko g r at a o saka?en a je b r u t aln im r u ?en jem Nar o d n e kavan e.

Nar o d n u kavan u , ko ja je b ila sim b o l n ar o d n o g i h r vat sko g n acio n aln o g id en t it et a ?ib en ika, id eo lo ?ki, n asiln o zam ijen io je Do m JN A. Po ljan a, kakva je b ila zam i?ljen a za n a?eln ikovan ja An t e ?u p u ka, t ad a d ef in it ivn o gu b i id en t it et i sm isao .

Sit u aciju u ar h it ekt o n sko m sm islu n ije p r o m ijen ila, a n ije n i m o gla p r o m ijen it i, p r en am jen a Do m a JNA u kn ji?n icu n ako n Do m ovin sko g r at a.

Uglavn o m , o d p o ?et ka 20. st o lje?a d o d vad eset ih go d in a 21. st o lje?a, t ijeko m vi?e o d 100 go d in a, n a Po ljan i se n e d o ga? a n i?t a b it n o . On a je i d alje b ila p o ljan a.

Na t o j, kako r e?e Ju r aj ?i?go r i?, ?irokoj i ne?to podu?oj poljani, 2019. go d in e p o ?ela je izgr ad n ja p o d zem n o g p ar kir ali?t a i p r et var an ja n jegovo g

kr ova u n ovi, t o ?n ije r e?en o , p r vi p r avi ?ib en ski sr ed i?n ji gr ad ski t r g kakav ?ib en ik, vjer ovali ili n e, u svo jo j p ovijest i n ikad a n ije im ao .

Kako ?e t aj n ovi t r g izgled at i, h o ?e li ga ?ib en ?an i p r ih vat it i, kako ?e ko m u n icir at i s o ko ln im o b jekt im a, o d ko jih su o st ali t ek kazali?t e i p er ivo j, p o kazat ?e vr ijem e, a ve? sad a su m i?ljen ja p o d ijeljen a. Nekim a je sve o d li?n o i su p er , a n eki se zgr a?aju n ad n ad st r e?n icam a i u lazim a u p o d zem n u gar a?u ko ji su zaklo n ili d io p ovijesn e kazali?n e zgr ad e.

Do k se t i st avovi n e slegnu, n u d im o vam p o sljed n ju ?et n ju st ar o m ?ib en sko m Po ljan o m u 100, u glavn o m kr o n o lo ?ki p o r ed an ih f o t o gr af ija ko je im aju sen t im en t aln u vr ijed n o st . On e sp ad aju u sf er u ku lt u r e sje?an ja ko je akt u aln i r ad ikaln i zah vat ?in i b esm islen im i n ep o t r eb n im .

Pr odu k cija: KINO TESLA, mOK d.o.o. M on t a?a: Danijel Feri?

Fot ogr af ije: Hella Bulat, Francesco Mattiazzi, Giacita Mattiazzi, Ante Bulat, Ante Barani?, Jo?ko ?elar, Vilson Poli?, Stanko Feri?, arhiv ?asopisa "Volim ?ibenik" Glazba: Marinko Mi?e / Sje?enja / Album"New Age On The Sea", Croatia Records 2012.

50 50

PROJEKT AGLOM ERACIJE, N A JVE?I KOM UN ALN I PROJEKT U POVIJESTI ?IBEN IKA, N ASTAVAK JE M ILEN IJSKE BORBE PROTIV ?E? I I ZA N APREDAK ?IBEN IKA

?I BENSK A ZAGORA DOBI LA JE PI T KU VODU PRI JE 6 5 GODI NA. VODOVOD DUG 47 K I LOMETARA DOVEO JE VODU DO 30 SELA Prema procjenama gospodarskog razvoja ?ibenika i ?ibenskog kraja, nakon Drugog svjetskog rata, uz op?u industrijalizaciju, prioritet je bio razvoj poljoprivrede. O turizmu se tada tek po?elo razmi?ljati pa su sela u Zagori dobila vodu prije priobalnih

naselja kojima ?e turizam vrlo brzo donijeti neslu?eni prosperitet. Voda je do ?edne Zagore dovedena iz dubinskih izvora jezera Torak u nizinskom dijelu u??a rijeke ?ikole u Krku. Otvaranje Zagorskog vodovoda u svibnju 1955. godine bio je jedan od

51 51

najve?ih i najva?nijih doga?aja u povijesti Zagore. Na sve?anosti se okupila masa ?itelja Zagore. Ostalo je zabilje?eno da mnogi stariji ljudi jednostavno nisu mogli vjerovati da je to istina.

Zagorski vodovod izgra?en 1955. godine bio je dug 47 kilometara, a njegove su cijevi, koje su dopirale do Perkovi?a, Une?i?a i Siveri?a, dovele vodu do 30 sela.

Gradnja Zagorskog vodovoda, odnosno Vodovoda Dalmatinske zagore kako se tada govorilo, zapo?ela je jo? 1937. godine. Svi projekti bili su izra?eni, a radovi zapo?eti jo? za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Posao je krenuo dosta dobro, ali je ubrzo stao najprije zbog pomanjkanja novca, a potom zbog rata.

Nakon 2. svjetskog rata, u op?oj neima?tini, gradnja vodovoda je nastavljena gotovo isklju?ivo dobrovoljnim radom i odricanjima samih stanovnika Zagore. Ostalo je

zabilje?eno da su najve?i doprinos dali ?itelji Danila. Dva mjeseca nakon ?to je Zagorski vodovod otvoren, njime je po?elo upravljati poduze?e Gradski vodovod (danas poduze?e Vodovod i odvodnja) koje ga je preuzelo od investitora, a to je bio Vodoprivredni odjeljak Dr?avne vodoprivredne uprave iz Splita. Narednih nekoliko godina izgra?ena su jo? 93 kilometra Zagorskog vodovoda.

Zanimljivo je da je Zagorski vodovod bio klju?an za izgradnju vodoopskrbne mre?e do budu?ih turisti?kih centara ?ibenske rivijere Pirovca, otoka Murtera, Brodarice, Krapnja, Primo?tena i Rogoznice.

Pirovac i Tisno dobili su vodu devet godina nakon Zagore, 1964. godine, a Tribunj i Vodice 1966. godine.

Planovi za priklju?ivanje Primo?tena i Rogoznice na vodoopskrbni sustav po?eli su se izra?ivati 1967. godine.

52 52

A GLOM ERA CI JE ?I BEN I K zamijenjene su vodovodne i kanalizacijske cijevi, postavljene nove elektri?ne i telekom instalacije.

Radovi na izmjeni vodovodnih i kanalizacijskih instalacija u sklopu projekta Radovi na projektu Aglom er acije nisu zaustavljeni i ne kasne unato? izvanrednim okolnostima koje su prouzro?ile mjere za suzbijanje i zaustavljanje ?irenja virusa COVID-19. Stalnim pra?enjem situacije, dobrim upravljanjem gradili?tima i pridr?avanjem svih preporuka Sto?era civilne za?tite, svi radovi su tekli bez zastoja. ?tovi?e, dio radova zavr?en je

Aglomeracija te ugradnji plinske instalacije u Ulici Stjepana Radi?a (Vanjski) tako?er su tekli bez zastoja. Radovi na izmjeni vodovodne i kanalizacijske mre?e te rekonstrukciji ku?nih priklju?aka gotovi su kao i oni u Mariborskoj ulici, u kojoj je do?lo do vi?emjese?nog ka?njenja zbog problema s instalacijom cjevovoda.

Zavr?en je i posao u Ulici Pa?ka Trlaje.

Zahvaljuju?i uspje?nom napredovanju, prije planiranih rokova, zapo?eli su radovi u Ulici Stipe Nini?a ? od kri?anja s Ulicom Pa?ke Trlaje do kri?anja s Drvarskom ulicom. Radovi su po?eli i u Ulici Jerka Machieda te na Mimincu.

Svi zapo?eti radovi trajat ?e do 15. lipnja kada ?e, ovisno o sudbini turisti?ke sezone, biti donesena odluka o nastavku radova ili njihovom prekidu.

znatno prije planiranih rokova pa su, ranije nego ?to je bilo predvi?eno, zapo?eli radovi na drugim objektima i dionicama.

Prije planiranih rokova zavr?eni su radovi u Ulici kralja Zvonimira i Ulici Velimira ?korpika du? koje je izgra?en tla?ni cjevovod od Crpne stanice Mandalina do ure?aja za pro?i??avanje otpadnih voda.

Na pojedinim dijelovima te dionice 53 53

54 54

55 55

56

PRI ? A

DU?A N VLA J? I ?

SLATKE M I SLI I OPOJN E ? E? N JE N A PLA ? I JA DRI JA N A PO? ETKU KUPA LI ?N E SEZON E 1930.

GODI N E 57

Sparina i sunce tjeraju me iz grada. Ta, od mene ja?a prirodna sila ne dozvoljava mi da sjedim uzadimljenim ?ibenskim kavanama, koje ne miri?u ni malo na zdravlje i svje?inu.

Ba? me one svojim nezdravim zadahom guraju van na more. Na more! Idi na more, prosto na mene vi?u iz svog zagu?ljivog mraka, tamo ?e? se okrijepiti, tamo ?e? biti opijen ?arom i ljepotom... tamo ?e? napojiti du?u novom snagom, a mogu?e je, probudit ?e? i Muzu, da ti pomogne da me?u stotinama hvalospjeva tom divnom, ?arobnom, biser vijencima ovjen?anom Jadranskom moru na?e? svoju himnu, svoju odu ili slatku lirsku pjesmu posve?enu njemu!

-M or e m oje! Divn o si! Volim t e! Lju bim t e!

Cjelivam t e ?ar k o, lju pk o i isk r en o, pon osn o... U t vom k r ilu h t io bih u m r ijet i, ali ?asn o. Ne bih ?elio da m i t u ?in sk a galija podm u k lo pr obije r ebr a br oda m oga, dok spavam i san jam o ljepot i, veli?in i i slavn oj pr o?lost i t vojoj, o m or e m oje.

Imamo te,a neznamo, ?to imamo. Obi?na ruka smrtnika ne mo?e stvoritiono, ?to je prirodna sila stvorila i obdarila na?e more svim tim krasotama i uresila gadugim

?erdanom ?ara i takve ljepote, da je nigdje nema. I, eto, ne znam ?to da radim, da li da pjevam, ili da u toj sre?i ni?em stihove zahvale On om e, koji je sve to stvorio i tako lijepo u desio. Kud god se okrene?, svud je lijepo, svud je divno. Da imam stotinu godina ja bih se pomladio ovdje gdje sve buja i cvjeta. Ope?e li te?arko sunce, ti korakni po sitnom pijesku i eto te u?as u njedrima mora. Najednom si ?iv i svje?, kao da nikada u ?ivotu ni jesi patnju ku?ao.

Lijepo ti je. Sretan si. ?eli li ti du?a hlada i mirisa borove i cvjetne

58 58

?umice? Evo ti sveg tog blaga. Gleda? i spokojan si.

Osje?a? li da si sam, okreni se i pred o?ima ?e ti puknuti divna slika samih ljepotica, dra?esnih i zamamnih, uznositih kao carigradske carice. Osmjehni im se i bit ?e? ljubljen i po?tovan. Gleda? ih, a roje ti se slatke misli. Tu su na dohvat, a dohvatiti ih ne mo?e?.

-O bo?e, k ada bi h t io da m i od m iliju n a m ojih ?elja ispu n i? bar em jedn u . Et o, si?u ?an sam i m alen , ali bi ipak pr avedn o bilo da bi m i bar em jedn u ?elju ost var i?.

Koju ? M a ?t o m e t o pit a? k oju ovdje n a Jadr iji, n a su n cu u z m or e? Ispu n i m i, oh , ?elju slat k og zagr ljaja. Par don ! To n e m islim sam o ja. Pogledaj bolje. Im a ovdje n as sm r t n ik a i gr e?n ik a s ist om ?eljom vi?e n ego ?t o t i se m ili.

Ma pogledaj ovu Veneru. Ma tko mo?e odoljeti. Pogledaj je. Divna je. U srcu bih joj napravio gnijezdo. Napravio bih joj u svom srcu prijestolje pa ga okitio zlatom i biserom. Ma daj, ispuni mi tu sitnu ?elju. Tu moju ?eljicu ?to se rodi ovdje na Jadriji, na pla?i. Evo ti i dra?esnih stihova koje mi gurka more ?to ?u?ka po ?alu: Da osjet i? dr a?i Bu di n a pla?i, Gdje je divn a sf er a U m or u Ven er a!

I t voja ?e m a?t a Da izvodi sva?t a. ?e?n je su m i sk r om n e n isu u vijek boln e; U?ivam u sr e?i!

Ta m ogu vam r e?i Nije n i?t a sm ije?n a ?t o s´ u m en i gr je?n a Ovim ?asom r a?a Jedn a ?elja: Oh da m i je la?a U n joj m oja dr aga Pa plovit best r aga...

Tam o u z t u slik u Vodio bih dik u U t aj k r aj u bavi Usn u t u lju bavi...

Na r u k am a bih n iz´ o 59 59

? er dan ?elja Ali gdje je dr aga...

Oh , da n em a vr aga Ja bih sr et an bio Uvijek lijep i m io...

To su sam o san je I n o?n e i dan je Sam o pu k e ?elje Ni?t a vi?e.

Na?a sr ca u vijek gr om k o biju !

Ali za?t o? Zat o ?t o dolazim o n a Jadr iju !

I prenem se iz sanja. Sunce je na zalazu.

Neki odlaze, neki ostaju da jo? sanjaju. U ?umici ih je jo? nekoliko. Zelene ih grane

kriju. Jesu li oni sretniji od mene? Tko zna?

Ponekada je ljep?e sniti nego na javi biti ponajprije kada si ovdje gdje te Jadrija za?ara ljepotom. A Venere ?ibenske, a slatki zagrljaji? Ah, i njih ?e biti jer evo me sutra opet na Jadriju gdje ?u uz more sniti.

A ?to ?e biti ako mi se ?elja, ako mi se san ostvari, ako me Bog usli?i? ?to ?e biti, ?to ?e biti, o ?emu ?u tada sniti? Ho?e li mi ispunjena ?elja ?ar i ljepotu Jadrije ugasiti?

Obradio i prilagodio: Stanko Feri?

60