12 pravila za život

JOR DA N B .

PETER SON

12 PRAVILA ZA ŽIVOT PROTUOTROV KAOSU

Svjetski bestseler br. 1

VERBUM

Što svaki suvremeni čovjek treba znati?

Poznati klinički psiholog Jordan B. Peterson u ovomu svjetskom bestseleru odgovara na najteža životna pitanja povezujući istine drevnih tradicija sa zapanjujućim otkrićima najnovijih znanstvenih istraživanja.

U ovoj knjizi iznimne snage pronaći ćete 12 vrlo jednostavnih, ali dubokih i mudrih pravila koja će vam pomoći da dovedete svoje misli, svoju osobnost i svoj dom u red te da radeći na vlastitomu poboljšanju ujedno poboljšate i cijeli svijet.

Pišući s puno humora Peterson nam donosi zanimljivu i edukativnu knjigu punu iznenađujućih zaokreta – uči nas zašto ne smijemo prigovarati dječacima i djevojčicama dok se skejtaju po ogradama, zašto one koji olako kritiziraju čeka teška sudbina te zašto uvijek trebamo pogladiti mačku kada je sretnemo na cesti.

Kako nas živčani sustav jastoga može poučiti o tomu kakav stav tijela moramo zauzeti (ispravite leđa!) i kako da postignemo uspjeh u životu? Kojim strašnim putovima ljudi kroče kada postanu ogorčeni, osvetoljubivi i arogantni? Zašto trebamo vlastitu kuću dovesti u red prije nego što počnemo kritizirati druge? Zašto se trebamo uspoređivati s time tko smo mi bili jučer, a ne s onim što je netko drugi danas? Kako ćemo naći „sreću“ i zašto nam ona ne smije biti prvotni cilj?

Jordan Peterson široko razlaže svoju temeljitu argumentaciju govoreći o disciplini, slobodi, pustolovini i odgovornosti – iz mudrosnih tradicija svih kultura probrao je ono najvažnije i sažeo u dvanaest praktičnih i dubokih pravila o tome kako živjeti smislenijim životom. 12 pravila za život knjiga je koja iz temelja potresa suvremena općeprihvaćena stajališta, knjiga koja će preobraziti i uzdići srce i um svakoga čitatelja.

Jordan B. Peterson 12 PRAVILA ZA ŽIVOT

Biblioteka:

MOMENTUM 1.

Urednik: mr. sc. Petar Balta Naslov izvornika: Jordan B. Peterson, 12 Rules for Life: An Antidote to Chaos © Copyright: 2018 Luminate Psychological Services Itd., u dogovoru s CookeMcDermid Agency, The Cooke Agency International i PLIMA. Prvo englesko izdanje objavio je nakladnik Penguin Random House, Kanada. © Copyright za ilustracije: Luminate Psychological Services Ltd., 2018. © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2018.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Izvršna urednica: Katarina Gugić Prijevod: Ivo Džeba Lektura: Anđa Jakovljević Za nakladnika: dr. sc. Miro Radalj ISBN 978-953-235-607-6 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 170526065

JOR DA N B .

PETER SON

12 PRAVILA ZA ŽIVOT PROTUOTROV KAOSU

VERBUM

UVERTIRA

Ova knjiga ima kratku i dugačku povijest. Počet ćemo s kratkom poviješću.

Godine 2012. počeo sam pisati na web-stranici Quora. Na Quori svatko može postaviti pitanje – bilo koje – i svatko mu može odgovoriti. Čitatelji pozitivno ocjenjuju odgovore koji im se sviđaju, a negativno one koji im se ne sviđaju. Tako najkorisniji odgovori dolaze na sam vrh dok ostali tonu u zaborav. Stranica mi je pobudila zanimanje. Svidjelo mi se što je pristupačna svima. Rasprave su mi često bile neodoljive, a bilo je zanimljivo i vidjeti raznolik raspon mišljenja u vezi s istim pitanjem.

Kada bih bio na pauzi (ili izbjegavao posao), često sam odlazio na Quoru tražeći pitanja u koja bih se uključio raspravom. Borio sam se s, i naposljetku odgovorio, pitanjima poput: „U čemu je razlika između sreće i zadovoljstva?“, „Koje stvari postaju bolje dok starimo?“ i: „Što život čini smislenijim?“ Quora vam govori koliko je ljudi vidjelo vaš odgovor i koliko ste pozitivnih glasova dobili. Tako možete odrediti svoj doseg i vidjeti što ljudi misle o vašim idejama. Samo mali broj onih koji vide odgovor daju pozitivan glas. Do srpnja 2017., trenutka kada ovo pišem – i pet godina nakon što sam se osvrnuo na pitanje „Što život čini smislenijim?“ – moj odgovor na to pitanje privukao je relativno malobrojnu

UVERTIRA

9

publiku (14 000 pogleda i 123 pozitivna glasa) dok je moj odgovor na pitanje o starenju pogledalo 7 200 osoba, a pozitivno ocijenilo njih 36.

Nije baš prevelik uspjeh. Međutim, to je bilo očekivano. Na takvim stranicama većina odgovora dobije vrlo malo pažnje dok samo jako mali broj postane nesrazmjerno popularan.

Ubrzo nakon toga odgovorio sam na još jedno pitanje: „Što je ono najvrjednije što bi svi trebali znati?“ Napisao sam popis pravila ili maksima; neka smrtno ozbiljna, neka ironična – „Budi zahvalan usprkos svojoj patnji“, „Ne čini ono što mrziš“, „Ne skrivaj stvari u magli“ i tako dalje. Čitatelji Quore bili su zadovoljni s popisom. Komentirali su ga i dijelili pišući mi nešto poput: „Sasvim ću sigurno isprintati ovaj popis i čuvati ga kao referentnu točku. Jednostavno fenomenalno“, i: „Osvojio si Quoru. Stranicu sada možemo zatvoriti.“ Studenti Sveučilišta u Torontu, na kojemu predajem, prilazili su mi i govorili da im se popis svidio. Do svibnja 2017. moj odgovor na pitanje „Što je ono najvrjednije što bi svi trebali znati?“ pogledan je sto dvadeset tisuća puta i ocijenjen pozitivno dvije tisuće i tristo puta. Samo nekoliko stotina od otprilike šesto tisuća pitanja na Quori prešla su dvije tisuće pozitivnih ocjena. Moja lijenošću potaknuta razmišljanja pogodila su u živac. Napisao sam odgovor koji je nadmašio 99,9% drugih.

Kada sam sastavio taj popis pravila za život, nisam očekivao da će proći tako dobro. Uložio sam puno truda u sastavljanje šezdesetak odgovora koje sam napisao i podijelio u mjesecima prije i poslije te objave. Ipak, Quora predstavlja ispitivanje tržišta najviše razine. Odgovori su anonimni. Nema skrivenih interesa. Mišljenja su spontana i nepristrana i stoga sam posvetio pažnju rezultatima i razmišljao o razlozima nesrazmjerna uspjeha koji je postigao ovaj odgovor. Možda sam, oblikujući ta pravila, pogodio pravi omjer između onoga što je ljudima poznato i nepoznato. Možda je ljude privukla struktura tipična za takva pravila.

Možda im se jednostavno svidio popis.

Nekoliko mjeseci ranije, u ožujku 2012., primio sam e-mail od književne agentice. Čula je moj govor koji sam naslovio Samo reci „ne“ sreći na CBC-ovoj radijskoj emisiji, u kojemu sam kritizirao ideju da je sreća ispravan životni cilj. Proteklih desetljeća pročitao sam i previše mračnih knjiga o dvadesetomu stoljeću, posebno o nacističkoj Nje10

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

mačkoj i Sovjetskom Savezu. Aleksandar Solženjicin, veliki kroničar užasa u ropskim radničkim logorima Sovjetskoga Saveza, jednom je napisao da „bijedna ideologija“ koja kaže da su „ljudska bića stvorena za sreću“ (…) „nestaje pod prvim udarcem stražareve batine“.1 Neizbježna patnja koju život donosi u krizi može munjevitom brzinom izrugati ideju da je sreća ispravna težnja pojedinca. U toj sam radijskoj emisiji umjesto toga sugerirao da je potreban dublji smisao. Istaknuo sam da velike priče iz prošlosti uvijek iznova opisuju narav toga dubljeg smisla i da se on puno više odnosi na razvijanje karaktera u suočavanju s patnjom negoli na sreću. A sada slijedi dugačka povijest ovoga djela.

Od 1985. do 1999. radio sam oko tri sata dnevno na drugoj i zasada jedinoj knjizi osim ove koju sam objavio: Maps of Meaning: The Architecture of Belief (Mape značenja: Arhitektura vjerovanja). Tijekom toga vremena, i u godinama nakon toga, držao sam predavanja na temelju materijala iz te knjige, prvo na Harvardu, a zatim na Sveučilištu u Torontu. Godine 2013., vidjevši koliko je porasla popularnost YouTubea, kao i nekih radova koje sam napravio s TVO-om, kanadskom državnom TV kućom, odlučio sam snimiti svoja sveučilišna i javna predavanja i staviti ih na internet. Privlačila su sve brojniju publiku – više od milijun pogleda do travnja 2016. Broj pregleda od tada je vrlo naglo porastao (dok ovo pišem, brojka je oko osamnaest milijuna), ali to je dijelom i zato što sam se uključio u političku kontroverzu koja je privukla neobično veliku pozornost.

No to je druga priča. Možda čak i druga knjiga.

U Mapama značenja iznio sam stav da veliki mitovi i religijske priče iz prošlosti, posebice one izvedene iz prethodne usmene predaje, imaju moralnu, a ne deskriptivnu svrhu. Stoga se nisu bavile onime što svijet jest, kao što to znanstvenici rade, nego su govorile o tome kako ljudska bića trebaju djelovati. Istaknuo sam da su naši preci oslikali svijet kao pozornicu – dramu – a ne kao mjesto puno objekata. Opisao sam kako sam došao do uvjerenja da su sastavni elementi svijeta kao drame bili red i kaos, a ne materijalni predmeti.

Red je onda kada se ljudi oko vas ponašaju u skladu s utvrđenim društvenim normama i ostaju predvidljivi i susretljivi. To je sviUVERTIRA

11

jet društvene strukture, istraženoga teritorija i familijarnosti. To „stanje reda“ u mašti se obično simbolički prikazuje u liku muškarca. Taj lik je i mudri kralj i tiranin koji su vječno povezani, kao što je društvo istodobno struktura i opresija.

Kaos, nasuprot tome, jest mjesto – ili vrijeme – na kojemu se događa nešto neočekivano. Kaos nastaje, da se banalno izrazimo, onda kada na zabavi s ljudima koje mislite da poznajete kažete šalu, a neugodna tišina zahvati cijelo društvo. Kaos izbija kada naglo ostanete bez posla ili kada vas voljena osoba iznevjeri. Kao antiteza simbolički muškomu redu kaos se u imaginaciji predstavlja u ženskomu obliku. Kaos je nešto novo što iznenada izbija usred običnoga i poznatoga. To je stvaranje i razaranje, izvor novih stvari i istodobno prebivalište mrtvih (kao što je priroda, nasuprot kulturi, istodobno rađanje i smrt).

Red i kaos su yin i yang poznatoga taoističkog simbola: dvije zmije, od glave do repa.* Red je bijela, muška zmija; kaos je crni, ženski dvojnik. Crna točka u bijelom – i bijela točka u crnom – ukazuju na mogućnost preobrazbe: baš onda kada se stvari čine sigurnima, može se pojaviti nešto nepoznato, neočekivano i veliko. I obrnuto, baš onda kada se sve čini izgubljenim, novi red može nastati iz katastrofe i kaosa.

Taoisti vjeruju da smisao treba pronaći na granici između toga uvijek isprepletenog para. Hodati tom granicom znači ostati na putu života, božanskome putu.

I to je puno bolje od sreće.

Dakle, književna agentica koju sam spomenuo slušala je CBC-jevu radijsku emisiju u kojoj sam raspravljao o tim temama i poslije ostala u dubokim preispitivanjima. Poslala mi je e-mail u kojemu me pitala jesam li razmišljao o tome da napišem knjigu za širu publiku.

Već sam prije bio pokušao napraviti pristupačniju verziju Mapa značenja, koja je vrlo nabijena knjiga, ali otkrio sam da u tomu pothvatu nije bilo duha, niti u meni tijekom toga pokušaja niti u rukopisu koji je * Yin/yang simbol drugi je dio sveobuhvatnijega petodijelnog tajitua, dijagrama koji predstavlja izvorno apsolutno jedinstvo i njegovu podjelu na mnogostrukost vidljivoga svijeta. O ovome ćemo detaljnije govoriti u 2. pravilu i na drugim mjestima u knjizi.

12

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

nastao kao rezultat. Mislim da je to bilo zato što sam oponašao prošloga sebe i svoju prethodnu knjigu umjesto da sam zauzeo mjesto između reda i kaosa i napravio nešto novo. Predložio sam joj da na mojemu YouTube kanalu pogleda četiri predavanja koja sam napravio za TVO-ov program Big Ideas (Velike ideje). Računao sam da ćemo tako moći bolje i temeljitije raspraviti o temama koje bih mogao obraditi u knjizi za širu publiku.

Javila mi se nakon nekoliko tjedana, nakon što je pogledala sva četiri predavanja i razgovarala o njima s kolegom. Njezin je interes samo porastao, baš kao i privrženost projektu. To je bilo obećavajuće – i neočekivano. Uvijek se iznenadim kada ljudi pozitivno reagiraju na ono što govorim, s obzirom na ozbiljnost i neobičnu narav tih tema. Zapanjen sam što su mi dopustili (poticali me, štoviše) da podučavam ono što sam prvo predavao u Bostonu, a sada u Torontu. Uvijek sam mislio da bih morao skupo platiti kada bi ljudi uistinu shvatili što podučavam. Nakon što pročitate ovu knjigu, možete sami odlučiti koliko je opravdana ta zabrinutost!

Predložila je da napišem nešto poput vodiča o tome što je čovjeku potrebno „da dobro živi“ – što god to značilo. Odmah sam pomislio na svoj popis s Quore. U međuvremenu sam napisao još neke misli o tim pravilima koja sam objavio. Ljudi su pozitivno reagirali i na te nove ideje. Činilo mi se, stoga, da bi se popis s Quore mogao lijepo uklopiti u ideje moje nove agentice. Stoga sam joj poslao popis. Svidio joj se.

Otprilike u isto vrijeme moj prijatelj i bivši student, romanopisac i scenarist Gregg Hurwitz, razmišljao je o idejama za novu knjigu koja je kasnije postala bestseler, triler Orphan X. I njemu se svidio moj popis. Mia, glavni ženski lik u njegovoj knjizi, stavila je dio tih pravila iz popisa na svoj hladnjak. Stavljala ih je, jedno po jedno, u prikladnim trenutcima u priči. To je bio još jedan dokaz koji je podupirao moju pretpostavku o privlačnosti tih pravila. Predložio sam svojoj agentici da o svakomu pravilu napišem kratko poglavlje. Ona se složila pa sam napisao prijedlog svakoga poglavlja. Međutim, kada sam doista počeo pisati poglavlja, nisu bila kratka kako sam očekivao. O svakomu sam pravilu imao puno više reći nego što sam prvotno predvidio.

UVERTIRA

13

To je bilo djelomično zato što sam proveo jako puno vremena istražujući za svoju prvu knjigu: proučavajući povijest, mitologiju, neuroznanost, psihoanalizu, dječju psihologiju, poeziju i dobar dio Biblije. Pročitao sam, možda čak i shvatio većinu, Miltonova Izgubljenog raja, Goetheova Fausta i Danteova Pakla. Povezivao sam sve to, uspješno ili ne, i pokušavao riješiti zbunjujući problem: razlog ili razloge za nuklearnu prijetnju hladnoga rata. Nisam mogao shvatiti kako sustavi vjerovanja mogu ljudima biti toliko važni da su spremni riskirati uništenje svijeta da ih zaštite. Shvatio sam da zajednički sustavi vjerovanja omogućuju ljudima da bolje razumiju jedni druge – i da ti sustavi nisu vezani samo uz vjerovanje.

Ljudi koji žive po istomu kodu predvidljivi su jedni drugima. Njihovo je ponašanje unutar očekivanja i želja drugih ljudi. Mogu surađivati. Mogu se čak i mirno natjecati zato što svatko zna što može očekivati od drugih. Zajednički sustav vjerovanja, dijelom psihološki, dijelom u praksi, svakoga pojednostavljuje – u vlastitim očima i u očima drugih. Zajednički sustav vjerovanja pojednostavljuje i svijet zato što ljudi koji znaju što mogu očekivati jedni od drugih mogu zajednički djelovati da pripitome svijet. Možda ništa nije važnije od održavanja te organiziranosti – od toga pojednostavljivanja. Kada je to ugroženo, veliki brod države počinje se ljuljati.

Nije posve točno reći da će se ljudi boriti za ono u što vjeruju. Ljudi će se boriti da zadrže podudarnost između onoga što vjeruju, onoga što očekuju i onoga što žele. Borit će se da zadrže podudarnost između onoga što očekuju i načina na koji se drugi ponašaju. Upravo održavanje te podudarnosti omogućuje svima da žive zajedno u miru, predvidljivo i produktivno. Time se smanjuju nesigurnost i kaotična mješavina nepodnošljivih emocija koje su neizbježna posljedica nesigurnosti.

Zamislite da netko iznevjeri osobu koja ju je voljela i vjerovala joj. Sveti društveni ugovor između njih sada je prekršen. Djela govore glasnije od riječi, a čin izdaje narušava krhki i brižnim pregovorima stvoreni mir intimnoga odnosa. Nakon što doživi izdaju, čovjeka obuzimaju užasni osjećaji: odvratnost, prijezir (prema sebi i izdajniku), krivnja, tjeskoba, bijes i strah. Sukob je neizbježan, ponekad sa 14

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

zastrašujućim posljedicama. Zajednički sustav vjerovanja – zajednički sustav utemeljen na ponašanju i očekivanju – regulira i kontrolira sve te snažne sile. Nije čudno da će se ljudi boriti kako bi sačuvali nešto što ih štiti od nesavladive plime osjećaja kaosa i užasa (i potom od zapadanja u svađu i borbu).

To nije sve. Zajednički kulturni sustav stabilizira ljudske odnose, ali ujedno predstavlja i sustav vrijednosti – hijerarhiju vrijednosti u kojoj neke stvari imaju prioritet i važnost dok neke druge to nemaju. Bez takva sustava vrijednosti ljudi jednostavno ne mogu djelovati. Štoviše, ne mogu čak ni poimati zato što i akcija i percepcija zahtijevaju cilj, a valjan cilj je nužno nešto vrijedno po sebi. Velik dio pozitivnih emocija doživljavamo u odnosu prema ciljevima. Tehnički govoreći, nismo sretni sve dok ne vidimo da napredujemo – a sama ideja napretka uključuje vrijednost. Još je gore to što bez pozitivnih vrijednosti smisao našega života ne može biti tek neutralan. Budući da smo ranjivi i smrtni, bol i tjeskoba sastavni su dio ljudske egzistencije. Moramo imati nešto, nešto što ćemo suprotstaviti patnji koja je svojstvena Biću*. Potreban nam je smisao ugrađen u duboki sustav vrijednosti, u suprotnom će ubrzo prevladati užas postojanja. Nihilizam počne dozivati, sa svojim beznađem i očajem.

Dakle, ako nema vrijednosti, nema ni smisla. Međutim, postoji mogućnost sukoba između različitih sustava vrijednosti. Tako se vječno nalazimo između dviju podjednako teških alternativa: gubitak zajedničkoga vjerovanja čini život kaotičnim, bijednim, nepodnošljivim, * Koristim pojam Biće (s velikim „B“) dijelom zbog svoje izloženosti idejama njemačkoga filozofa dvadesetoga stoljeća Martina Heideggera. Heidegger je pokušao razlikovati stvarnost shvaćenu objektivno s jedne strane i cjelokupnost ljudskoga iskustva s druge (kojoj je pridao termin „Biće“). Biće (s velikim „B“) je ono što svatko od nas doživljava, subjektivno, osobno i pojedinačno, i ujedno ono što svatko od nas doživljava povezano s drugima. Kao takvo, ono uključuje emocije, nagone, snove, vizije i otkrića, kao i naše privatne misli i percepcije. Naposljetku, Biće je i nešto što se u postojanje dovodi djelovanjem tako da mu je narav u neodredivoj mjeri posljedica naših odluka i odabira – nešto oblikovano našom hipotetski slobodnom voljom. Protumačeno na ovaj način Biće a) nije nešto što se lako i izravno može svesti na materijalno i objektivno i b) nešto što u svakom slučaju zahtijeva vlastiti pojam, kao što je Heidegger desetljećima nastojao pokazati.

UVERTIRA

15

a održavanje zajedničkoga vjerovanja čini neizbježnim sukob s drugim skupinama. Mi na Zapadu povlačimo se od svojih tradicionalno, religijski, čak i nacionalno centriranih kultura, dijelom zato da smanjimo opasnost sukoba među skupinama, ali pritom sve više postajemo žrtve očaja i besmisla, a to nije nikakav napredak.

Dok sam pisao Mape značenja, bio sam (također) vođen spoznajom da si više ne možemo priuštiti sukob – zacijelo ne na razini svjetskih razaranja dvadesetoga stoljeća. Naše tehnologije razaranja postale su previše moćne. Moguće posljedice rata doslovce su apokaliptične. Ali ne možemo ni jednostavno napustiti svoj sustav vrijednosti, svoja uvjerenja, svoje kulture. Mjesecima sam se mučio s ovim naizgled nerješivim problemom. Postoji li treći način koji ne mogu vidjeti? Jedne noći, u to vrijeme, sanjao sam da visim u zraku držeći se za viseći svijećnjak visoko, visoko iznad tla, točno ispod kupole goleme katedrale. Ljudi koji su dolje stajali bili su mi daleki i sićušni. Bio sam silno udaljen od svih zidova – čak i od vrha kupole.

Naučio sam obraćati pažnju na snove, posebno zato što sam po struci klinički psiholog. Snovi osvjetljuju mračne prostore koje razum tek mora istražiti. Dosta sam vremena proveo i proučavajući kršćanstvo (više nego druge religijske tradicije, iako uvijek pokušavam ispraviti taj nedostatak). Dakle, poput drugih, crpim više iz onoga što znam nego iz onoga što ne znam. Znao sam da su katedrale izgrađene u obliku križa i da je mjesto ispod kupole središte toga križa. Znao sam da je križ istodobno mjesto najveće patnje, mjesto smrti i preobrazbe, i ujedno simbolički centar svijeta. To nije mjesto na kojemu sam želio biti. Uspio sam se spustiti s visine – sa simboličkoga neba – natrag na sigurno, poznato, anonimno tlo. Ne znam kako. Tada sam se, još uvijek u snu, vratio u svoju spavaću sobu i pokušao opet utonuti u san i spokoj nesvjesnoga. Međutim, dok sam se opuštao, osjećao sam da mi se tijelo premješta. Snažan me vjetar zanosio, htio me ponijeti natrag u katedralu i opet me smjestiti na središnju točku. Nije bilo izlaza. Bila je to prava noćna mora. Natjerao sam se da se probudim.

Zavjese su lepršale kroz prozor iznad mojega jastuka. U polusnu sam pogledao prema podnožju kreveta i ondje ugledao velika vrata katedrale. Protresao sam se da se potpuno razbudim i vrata su nestala.

16

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

Taj me san smjestio u središte samoga Bića i nije bilo izlaza. Trebalo mi je više mjeseci da shvatim njegovo značenje. Za to sam vrijeme došao do potpunijega, osobnijeg shvaćanja onoga što velike priče iz prošlosti neprestano naglašavaju: u središtu se nalazi pojedinac.

Središte je označeno križem, kao što X označuje određenu točku. Biti na tomu križu podrazumijeva patnju i preobrazbu i, što je najvažnije, to treba dobrovoljno prihvatiti. Moguće je nadići robovsko priklanjanje određenoj grupi i njezinim doktrinama i, istodobno, izbjeći zamke suprotnoga ekstrema – nihilizma.

Na koji bi način svijet mogao biti oslobođen od strašne dileme sukoba s jedne i psihološkoga i društvenog rastakanja s druge strane?

Odgovor je sljedeći: uzdizanjem i razvojem pojedinca, spremnošću svih da na ramena preuzmu teret Bića i prihvate herojski put. Svatko od nas mora preuzeti što veću odgovornost za vlastiti život, društvo i svijet. Svatko od nas mora govoriti istinu, popraviti što je pokvareno i slomiti i ponovno stvoriti ono što je staro i zastarjelo. Na taj način možemo i moramo smanjiti patnju koja truje svijet. To je velik zahtjev.

Traži sve od nas. Ali alternativa – užas autoritarnoga vjerovanja, kaos urušene države, tragična katastrofa neobuzdane prirode, egzistencijalna tjeskoba i slabost pojedinca bez cilja – zacijelo je gora.

Desetljećima sam razmišljao i podučavao o sličnim temama. Prikupio sam veliku zbirku priča i pojmova koji se na njih odnose. Ni na trenutak ne tvrdim da su moja razmišljanja u potpunosti ispravna ili potpuna. Biće je puno složenije od onoga što jedna osoba može o njemu znati i ja nemam cijelu priču. Jednostavno nudim najbolju koju mogu ponuditi.

U svakom slučaju, moja prijašnja istraživanja i razmišljanja dovela su do novih eseja koji su naposljetku postali ova knjiga. Moja je prvotna ideja bila napisati kratki esej o svih četrdeset odgovora koje sam objavio na Quori. Taj je prijedlog prihvatila nakladnička kuća Penguin Random House u Kanadi. Međutim, dok sam pisao, skratio sam broj eseja na dvadeset pet, zatim na šesnaest i naposljetku na sadašnji broj, dvanaest. Tri sam ih godine uređivao uz pomoć i brigu svojega službenog urednika, kao i uz žestoke i užasavajuće precizne kritike već spomenutoga Hurwitza.

UVERTIRA

17

Trebalo mi je puno vremena da odredim naslov: 12 pravila za život: Protuotrov kaosu. Zašto je taj naslov prevagnuo nad ostalima? U prvom redu zbog jednostavnosti. Jasno ukazuje na to da ljudi trebaju načela reda jer će inače nastupiti kaos. Trebamo pravila, standarde, vrijednosti – i kao pojedinci i kao zajednica. Mi smo tovarne životinje, tegleće zvijeri. Moramo nositi teret kako bismo opravdali svoje bijedno postojanje. Trebamo rutinu i tradiciju. To je red. Red može postati pretjeran, a to nije dobro, ali kaos nas može preplaviti i potopiti – a ni to nije dobro. Moramo ostati na ravnu i usku putu. Svako od dvanaest pravila ove knjige – kao i eseji koji uz njih dolaze – pružaju nam vodič kako da tu ostanemo. Ovo „tu“ je razdjelna linija između reda i kaosa. „Tu“ smo istodobno dovoljno stabilni, dovoljno istražujemo, dovoljno se preobražavamo, dovoljno se ispravljamo i dovoljno surađujemo. „Tu“ nalazimo smisao koji opravdava život i njegovu neizbježnu patnju. Kada bismo živjeli ispravno, možda bismo se mogli nositi sa spoznajom vlastite krhkosti i smrtnosti ne osjećajući žalost zbog svojih žrtava koja rađa prvo ozlojeđenost, zatim zavist, a zatim želju za osvetom i uništenjem. Kada bismo živjeli kako treba, možda se ne bismo trebali utjecati totalitarnoj sigurnosti da se zaštitimo od spoznaje vlastite nedostatnosti i neznanja. Možda bismo mogli izbjeći putove u pakao – a u strašnomu smo dvadesetom stoljeću vidjeli koliko stvaran pakao može biti.

Nadam se da će ova pravila, i eseji koji idu uz njih, pomoći ljudima da shvate ono što već znaju: da duša svakoga pojedinca vječno žeđa za junaštvom istinskoga Bića i da je spremnost za preuzimanjem odgovornosti isto što i odluka za življenjem smislena života.

Ako svatko od nas bude živio kako treba, zajedno ćemo procvasti.

Svakome od vas želim sve najbolje dok prolazite ove stranice. dr. Jordan B. Peterson, klinički psiholog i profesor psihologije

18

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

1. PR AVILO

G L AV U G O R E I D R Ž I T E S E U S P R AV N O

JASTOZI I TERITORIJ

Ako ste poput većine ljudi, ne razmišljate često o jastozima2 – osim ako ih ne jedete. Međutim, ovi zanimljivi i ukusni rakovi vrijedni su razmatranja. Njihov živčani sustav relativno je jednostavan, s velikim, lako uočljivim neuronima, čarobnim moždanim stanicama. Zahvaljujući tome znanstvenici su uspjeli precizno mapirati neuronsku mrežu jastoga. To nam je pomoglo da razumijemo strukturu i funkciju mozga i ponašanje kompleksnijih životinja, uključujući i ljudska bića. Jastozi imaju više zajedničkoga s vama nego što mislite (posebice kada se zacrvenite kao rak).

Jastozi žive na dnu oceana. Tu sebi priskrbljuju teritorij na kojemu mogu loviti plijen i skupljati jestive komadiće što zalutaju odozgor, iz neprestana kaosa krvoprolića i smrti što se odvija iznad njih. Oni žele sigurno mjesto, dobro za lov i skupljanje. Oni žele dom.

No budući da ima mnogo jastoga, to može biti problem. Što ako dva jastoga u isto vrijeme zauzmu isto područje oceanskoga dna na 1. PRAVILO

21

kojemu obojica žele živjeti? Što ako na stotine jastoga pokuša živjeti i podići obitelj na istomu prenapučenom komadiću pijeska i otpadaka?

I druga živa bića imaju isti problem. Na primjer, kada ptice pjevice u proljeće dođu na sjever, upuštaju se u divlje sporove oko teritorija. Pjesme koje cvrkuću, ljudskim ušima tako miroljubive i lijepe, zapravo predstavljaju sirenski zov i dominacijske krikove. Svaka ta briljantno muzikalna ptica maleni je borac koji proglašava svoju suverenost. Uzmimo na primjer carića, malenu, živahnu pticu pjevicu koja se hrani kukcima, uobičajenu u Sjevernoj Americi. Carić koji upravo stiže želi pronaći zaklonjeno mjesto da izgradi gnijezdo, daleko od vjetra i kiše. Želi biti što bliže izvoru hrane i potencijalnim ženkama.

Također želi konkurentima dati do znanja da se trebaju držati podalje od toga mjesta.

Ptice i teritorij

Kada sam imao deset godina, moj otac i ja izradili smo kuću za obitelj carića. Izgledala je poput staroga vagona, a prednji joj je ulaz bio veličine novčića. To ju je činilo prikladnom kućom za cariće, koji su sićušni, a ne tako dobrom za druge, veće ptice, koje nisu mogle ući. U isto smo vrijeme i jednoj starijoj susjedi izradili kućicu za ptice od stare gumene čizme. Otvor te kućice bio je dovoljno velik za pticu poput crvendaća. Susjeda se veselila danu kada će je nastaniti neka ptica.

Carić je ubrzo otkrio našu kućicu za ptice i učinio je svojim domom. Mogli smo čuti njegov dugačak, treperav pjev koji je u rano proljeće odzvanjao bez prestanka. Jednom kada je izgradio svoje gnijezdo u zaštićenomu vagonu naš je novi ptičji stanar počeo donositi grančice u susjedinu obližnju gumenu čizmu. Toliko ju je zatrpao da nijedna ptica, ni velika ni mala, nije u nju mogla ući. Naša susjeda nije bila zadovoljna ovim preventivnim napadom, ali ništa se nije moglo učiniti. „Ako srušimo što je izgradio,“ rekao je moj otac, „očistimo čizmu i vratimo je natrag na drvo, carić će je opet napuniti grančicama.“ Carići su maleni i slatki, ali su nemilosrdni.

22

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

Zimu prije bio sam slomio nogu na skijanju – prvome skijanju u životu – i primio novčani iznos od police školskoga osiguranja koja služi kao nagrada za nesretnu i nespretnu djecu. S novcem koji sam dobio kupio sam kasetofon (u to vrijeme pravu tehnološku novotariju). Moj je otac predložio da sjednem na travnjak iza kuće, snimim carićev pjev, pustim ga s kasete i promatram što će se dogoditi. Tako sam izišao na proljetno sunce i nekoliko minuta snimao carićev ljutiti glazbeni proglas o posjedu teritorija. Tada sam mu pustio snimku da posluša vlastiti glas i ta se ptica, velika kao trećina vrapca, okomila na moj kasetofon, nasrćući naprijed-nazad, nekoliko centimetara od zvučnika. Često smo vidjeli da se slično ponaša, čak i kada nije bilo kasetofona. Ako bi se veća ptica usudila sletjeti i odmoriti na bilo kojemu drvetu u blizini naše kućice za ptice, bilo je vrlo vjerojatno da će je kamikaza carić srušiti s grane.

Jasno, carići i jastozi vrlo su različiti. Jastozi ne lete, ne pjevaju niti se odmaraju na drveću. Carići imaju perje, a ne tvrdi oklop. Carići ne mogu disati pod vodom i ljudi ih rijetko serviraju s maslacem.

Međutim, slični su na sve važne načine. I jedan i drugi su, primjerice, opsjednuti statusom i položajem, kao i velika većina živih bića. Norveški zoolog i komparativni psiholog Thorleif Schjelderup-Ebbe još je 1921. primijetio da čak i obične seoske kokoši uspostavljaju „poredak kljucanja“3.

Ovo određivanje „Tko je tko“ u kokošjemu svijetu ima važne posljedice za preživljavanje svake pojedine ptice, posebno u vrijeme oskudice. Domaće ptice koje uvijek imaju povlašten pristup hrani što se ujutro prosipa po dvorištu zvijezde su među kokošima. Nakon njih dolaze njihove zamjene, oponašatelji, oportunisti. Nakon njih na red dolaze trećerazredne kokoši, i tako dalje, sve do onih uneređenih, očerupanih, iskljucanih nesretnica koje zauzimaju najniži sloj „nedodirljivih“ u kokošjoj hijerarhiji.

Kokoši žive zajedno, baš kao i stanovnici u predgrađima. Ptice pjevice, poput carića, ne žive tako, ali svejedno uspostavljaju dominacijske hijerarhije. Razlika je samo u tome što se rašire po teritoriju. Najlukaviji, najsnažniji, najzdraviji i najsretniji carići zauzmu glavni teritorij i brane ga. Zbog toga je veća vjerojatnost da će privući naj1. PRAVILO

23

bolje partnere i izleći ptiće koji će preživjeti i napredovati. Zaštita od vjetra, kiše i grabežljivaca, kao i lak pristup najboljoj hrani, čini egzistenciju puno manje stresnom. Teritorij je važan, a razlika između teritorijalnih prava i društvenoga statusa vrlo je mala. Često je to pitanje života i smrti.

Kada se među pticama pjevicama, među kojima vlada jasno uspostavljen poredak, raširi neka ptičja bolest, najvjerojatnije će se razboljeti i uginuti one najmanje dominantne, ptice koje zauzimaju najniže društvene položaje ptičjega svijeta i koje su stoga najizloženije stresu.4 Isto smo vidjeli i u svijetu ljudi kada su se ptičja gripa i ostale bolesti proširile svijetom. Siromašni i izloženi uvijek umiru prvi i u velikim brojevima. Oni su puno osjetljiviji i na nezarazne bolesti poput raka, dijabetesa i srčanih bolesti. Kada se aristokracija prehladi, kaže jedna izreka, radnička klasa umire od upale pluća.

Zbog važnosti teritorija, ali i zato što su najbolje lokacije uvijek malobrojne, potraga za teritorijem stvara sukob među životinjama.

Sukob, pak, stvara novi problem: kako pobijediti ili izgubiti tako da sukobljene strane ne plate preveliku cijenu. Ova druga točka posebno je važna. Zamislite dvije ptice koje se prepiru oko poželjnoga mjesta za gnijezdo. Interakcija može polako prerasti u izravan fizički sukob.

U takvim okolnostima samo će jedna ptica, uglavnom veća, naposljetku pobijediti – ali čak i pobjednik može biti ozlijeđen u bitci. To znači da treća ptica, neozlijeđeni, lukavi promatrač, može oportunistički doći i pobijediti osakaćenoga pobjednika. To nipošto nisu dobri uvjeti za prve dvije ptice.

Sukob i teritorij

Tijekom tisućljeća životinje koje su prisiljene kohabitirati s drugima na istim područjima naučile su mnoge trikove kako da uspostave dominaciju uz najmanju moguću štetu. Poraženi će se vuk, primjerice, okrenuti na leđa i izložiti vrat pobjedniku koji se tada ne će udostojati da ga rastrga. Na kraju krajeva, vuku koji je sada dominantan možda će još trebati partner za lov, pa bio on i patetičan poput upravo poraženoga neprijatelja. Bradate agame, zapanjujuće druželjubivi gu24

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

šteri, miroljubivo mašu prednjim nogama jedni drugima kako bi iskazali svoju želju za održanjem društvenoga sklada. Dupini proizvode posebne zvučne signale dok love, kao i u trenutcima velikoga uzbuđenja, kako bi smanjili mogućnost sukoba među dominantnim i podređenim članovima skupine. Takvo je ponašanje upravo endemično u zajednici živih bića.

Jastozi koji cupkaju po oceanskomu dnu nisu iznimka.5 Ako ih ulovite nekoliko desetaka i prenesete ih na novu lokaciju, možete promatrati njihove rituale i tehnike kojima utvrđuju svoj status. Svaki će jastog prvo početi istraživati novi teritorij, dijelom kako bi mapirao njegove detalje, a dijelom kako bi pronašao dobro mjesto za sklonište.

Jastozi puno uče o mjestu na kojemu žive i pamte ono što su naučili.

Ako prestrašite jastoga dok se nalazi u blizini svoje rupe, brzo će se vratiti u nju i sakriti. Međutim, ako ga prestrašite na većoj udaljenosti od njegove rupe, odmah će krenuti prema najbližemu prikladnom skloništu koje je prije bio pronašao, a sada ga se sjetio.

Jastogu je potrebno sigurno sklonište kako bi se odmorio, mjesto koje je sigurno od grabežljivaca i prirodnih sila. Štoviše, kako rastu, jastozi se presvlače, to jest odbacuju svoje oklope. To znači da su na određeno vrijeme mekani i ranjivi. Rupa pod kamenom dobar je dom za jastoga, posebice ako se dijelovi oklopa i ostale krhotine mogu namjestiti tako da prekriju ulaz jednom kada se jastog uvuče unutra. Međutim, na svakomu novom teritoriju postoji možda samo malen broj vrlo kvalitetnih skloništa ili mjesta za sakrivanje i stoga su ona rijetka i vrijedna. Drugi ih jastozi neprestano traže.

To znači da se jastozi često susreću kada idu u istraživanje. Znanstvenici su dokazali da čak i jastog koji je odrastao u izolaciji zna što učiniti u takvoj situaciji.6 U živčanomu sustavu jastoga ugrađena su kompleksna defenzivna i agresivna ponašanja. Počne plesati, poput boksača, otvarajući i zatvarajući kliješta, pomičući se natrag-naprijed i s jedne strane na drugu, koristi se posebnim mlaznicama smještenim ispod očiju pa baca mlazove tekućine prema svojemu protivniku. Taj tekući sprej sadrži mješavinu kemikalija koje drugome jastogu odašilju poruku o njegovoj veličini, spolu, zdravlju i raspoloženju.

1. PRAVILO

25

Ponekad jastog već na prvi pogled vidi da su njegova kliješta manja od protivnikovih pa se povuče bez borbe. Kemijska informacija sadržana u mlazu može imati isti učinak i uvjeriti manje zdrava ili manje agresivna jastoga da se povuče. To je rješavanje spora na prvoj razini.7 Međutim, ako su dva jastoga vrlo slične veličine i vidljivih sposobnosti ili ako razmjena tekućine ne pruža dovoljno informacija, spor će nastaviti na drugoj razini. Luđački mašući ticalima i spuštenih kliješta jedan će ići naprijed, a drugi će se povlačiti. Zatim će napadnuti jastog ići naprijed, a napadač će se povlačiti. Nakon nekoliko runda takva nastupa nervozniji jastog osjeti da mu nije u interesu nastaviti. Napravit će refleksan pokret repom, poskočiti unatrag i zbrisati kako bi svoju sreću okušao drugdje. Međutim, ako nijedan ne posustane, jastozi prelaze na treću razinu, koja uključuje pravu borbu.

Sada već vrlo bijesni, jastozi žestoko nasrću jedan na drugoga, raširenih kliješta spremnih na borbu. Svaki pokušava prevrnuti onoga drugog na leđa. Jastog koji završi na leđima zaključit će da je njegov protivnik sposoban nanijeti mu ozbiljne ozljede. Obično odustaje i napušta to mjesto (iako je silno ogorčen i poslije kleveće pobjednika iza njegovih leđa).

Ako nijedan ne uspije okrenuti protivnika – ili ako jedan od njih ne želi odustati, iako je poražen – jastozi prelaze na četvrtu razinu. Ta razina podrazumijeva ekstreman rizik u koji se ne treba upuštati bez razmišljanja: jedan ili oba jastoga iz toga će sukoba izići ozlijeđeni, možda i nasmrt. Životinje se počnu sve brže kretati jedna prema drugoj. Kliješta su im otvorena tako da mogu zgrabiti nogu, ili ticalo, ili oči, ili bilo što što je izloženo i ranjivo. Jednom kada uspješno dohvati neki dio protivnikova tijela, hvatač će čvrsto stisnuti kliješta i oštro trznuti repom unatrag pokušavajući ga otrgnuti. Po završetku sporova koji eskaliraju do ove točke obično je vrlo jasno tko je pobjednik, a tko gubitnik. Gubitnik vjerojatno ne će preživjeti, posebice ako ostane na teritoriju koji je zauzeo pobjednik, sada njegov smrtni neprijatelj.

Nakon izgubljene bitke, ma koliko se agresivno ponašao, jastog gubi volju da se dalje bori, čak i protiv drugih jastoga koje je prethodno porazio. Poraženi natjecatelj gubi samopouzdanje i to stanje može potrajati danima. Ponekad poraz može imati i teže posljedice. Ako dominantni jastog doživi težak poraz, on se u potpunosti mijenja. Zado26

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

bija novi, podčinjeni mozak koji je prikladniji za njegov novi, niži položaj.8 Njegov prijašnji mozak jednostavno nije bio dovoljno sofisticiran da se nosi s transformacijom od kralja do gubitnika bez potpuna rastvaranja i ponovnoga oblikovanja. Svatko tko je iskusio bolnu transformaciju nakon teškoga poraza u ljubavi ili karijeri može se donekle poistovjetiti s nekoć pobjedničkim jastogom.

Neurokemija poraza i pobjede

Kemija u mozgu poraženoga jastoga bitno se razlikuje od one kod jastoga koji je pobijedio i to se odražava u njegovu držanju. Je li jastog samouvjeren ili ustrašen ovisi o udjelu dvaju kemijskih spojeva koji moduliraju komunikaciju između jastogovih neurona, serotonina i oktopamina. Pobjeđivanje povećava omjer prvoga u odnosu na drugi.

Jastog s visokom razinom serotonina i niskom razinom oktopamina drska je, razmetljiva vrsta člankonošca za kojega je manje vjerojatno da će se povući pred izazovom. To je zato što serotonin pomaže regulirati držanje. Svinuti jastog širi udove kako bi izgledao velik i opasan, poput Clinta Eastwooda u špageti-vesternu. Kada jastoga koji je upravo izgubio bitku preplavi serotonin, protegnut će se i krenuti čak i na onoga jastoga koji ga je upravo porazio i boriti se dulje i još snažnije.9 Lijekovi za ljude oboljele od depresije, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina, imaju vrlo sličan kemijski i bihevioralni učinak. Jedan od zapanjujućih dokaza evolucijskoga kontinuiteta života na Zemlji jest da prozac razvedrava čak i jastoge.10 Pobjednika karakteriziraju visoka razina serotonina i niska razina oktopamina. Suprotna neurokemijska konfiguracija, visoka razina oktopamina u odnosu na serotonin, rezultira povijenim, ukočenim, pokunjenim, zabušantskim jastogom koji će vrlo vjerojatno čamiti na uglovima i šmugnuti na prvu naznaku nevolje. Serotonin i oktopamin reguliraju i refleksne trzaje repa pomoću kojih jastog može brzo odskočiti unatrag kada treba pobjeći. Kod poraženoga jastoga taj se refleks aktivira na manji podražaj. Nešto slično tome vidimo u izraženijemu refleksu preplašenosti kod vojnika ili zlostavljane djece s posttraumatskim stresnim poremećajem.

1. PRAVILO

27

Princip nejednake raspodjele

Kada poraženi jastog povrati hrabrost i usudi se ponovno boriti, vjerojatnost da će opet izgubiti veća je nego što bi se statistički dalo predvidjeti iz njegovih prijašnjih borba. Protivnik koji ga je svladao, s druge strane, ima veće šanse za pobjedu. U svijetu jastoga vrijedi pravilo da pobjednik uzima sve, baš kao i u ljudskome društvu u kojemu jedan posto čovječanstva posjeduje koliko cijela jedna polovica sveukupnoga stanovništva Zemlje11 – i u kojemu najbogatijih osamdeset pet ljudi ima jednako novca kao tri i pol milijarde ljudi iz nesretnije polovice zajedno.

Taj isti nemilosrdni princip nejednake raspodjele vrijedi i izvan financijskoga područja – štoviše, vrijedi svugdje gdje je u pitanju kreativna proizvodnja. Većinu znanstvenih radova objavljuje vrlo mali broj znanstvenika. Sićušni postotak glazbenika proizvodi gotovo svu snimljenu komercijalnu glazbu. Samo šačica autora proda sve svoje knjige. U SAD-u svake se godine proda milijun i pol različitih naslova (!). Međutim, od toga broja samo se pet stotina naslova proda u više od sto tisuća primjeraka.12 Slično tomu, samo četiri skladatelja klasične glazbe (Bach, Beethoven, Mozart i Čajkovski) napisali su gotovo svu glazbu koju izvode suvremeni orkestri. Bach je, da spomenemo samo njega, bio toliko plodan skladatelj da bi trebala čitava desetljeća rada samo da se prepišu njegove partiture, a ipak se obično izvodi samo malen dio njegova čudesnoga stvaralačkog opusa. Isto vrijedi i za stvaralaštvo preostale trojke iz ove skupine hiperdominantnih skladatelja: samo se mali dio njihova rada još uvijek uvelike izvodi.

Na taj način samo mali dio glazbenoga stvaralaštva te četvorice autora – a to je vrlo malen broj u odnosu na sve skladatelje klasične glazbe koji su ikada skladali – sačinjava gotovo svu klasičnu glazbu koju svijet poznaje i voli.

Ovaj se princip ponekad naziva Priceovim zakonom, po Dereku J. de Solli Priceu13, znanstveniku koji je 1963. otkrio njegovu primjenu u znanosti. Možemo ga predočiti grafičkim prikazom u kojemu na okomitu os stavljamo broj ljudi, a na vodoravnu os produktivnost ili resurse.

Temeljni je princip otkriven puno prije. Vilfredo Pareto (1848.–1923.), 28

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

talijanski erudit, primijetio je da se može primijeniti na raspodjelu bogatstva u ranomu dvadesetom stoljeću, a čini se da vrijedi i za svako društvo koje je ikada bilo predmetom proučavanja, bez obzira na oblik vlasti. Primjenjiv je i na populaciju gradova (u malome broju gradova žive gotovo svi ljudi), masu nebeskih tijela (vrlo mali broj nagomilao je gotovo svu masu), učestalost riječi u jeziku (samo pet stotina riječi koristi se za devedeset posto ljudske komunikacije) i na mnoge druge stvari. Ponekad je poznat kao „Matejev efekt“, naziv izveden iz možda najgrublje rečenice koja je pripisana Kristu: „Onomu koji ima još će se dati, neka ima u izobilju, a od onoga koji nema oduzet će se i ono što ima“ (Mt 25,29).

Sigurno znate da ste Sin Božji onda kada se vaša izjava može primijeniti čak i na rakove.

Vratimo se na svadljive člankonošce: ne treba puno vremena da jastozi, ispitujući jedan drugoga, saznaju s kime se mogu zafrkavati, a od koga se trebaju držati podalje – a jednom kada to nauče, novonastala je hijerarhija iznimno stabilna. Jednom kada pobijedi, jastog treba samo početi prijeteći micati svojim ticalima i svi će se prijašnji protivnici odmah razbježati pred njim. Slabiji jastog prestat će pokušavati s nasrtajima, prihvaćajući svoj niži položaj, i držat će noge uz tijelo.

Alfa jastog, nasuprot tomu – pošto je okupirao najbolje sklonište, dobro se odmorio i smlatio dobar obrok – dominantno paradira oko teritorija i noću ometa podređene jastoge u njihovim skloništima samo zato da ih podsjeti tko je najveća faca.

Tko ima sve djevojke

Ženke jastoga (koje se također žestoko bore za teritorij u naglašeno majčinskim fazama14) brzo prepoznaju najvećega frajera koji ih odmah počne neodoljivo privlačiti. Briljantna strategija, po mojemu mišljenju. Ujedno je riječ o strategiji koju koriste ženke različitih vrsta, pa tako i ljudske. Umjesto da se posvete računski zahtjevnoj zadaći prepoznavanja najboljega mužjaka, one prepuštaju tu zadaću nepogrješivoj kalkulacije dominacijske hijerarhije. Puštaju mužjake da se bore i potom biraju svoje ljubavnike s vrha ljestvice. Nešto vrlo slično doga1. PRAVILO

29

đa se i s cijenama na tržištu dionica gdje se vrijednost pojedinoga poduzeća određuje natjecanjem svih protiv sviju.

Kada ženke postanu spremne odbaciti oklop i malo se smekšati, postanu zainteresirane i za parenje. Počnu se vrzmati oko teritorija dominantnoga jastoga, ispuštaju atraktivne mirise i afrodizijake prema njemu, pokušavajući ga zavesti. Njegova ga je agresivnost učinila uspješnim i stoga će vjerojatno reagirati na razdražljiv, dominantan način. Štoviše, velik je, zdrav i moćan. Nije lako svratiti mu pažnju s borbe na parenje. (Međutim, ako ga dama šarmira kako treba, promijeni svoje ponašanje prema njoj. To je jastogov ekvivalent Pedeset nijansi sive, rekordno prodane meko ukoričene knjige svih vremena, i vječnoga arhetipskog romantičnog scenarija Ljepotice i zvijeri. Taj je obrazac ponašanja u muško-ženskim odnosima vječno zastupljen u seksualno eksplicitnim književnim fantazijama koje su među ženama popularne u mjeri u kojoj su slike golih žena popularne među muškarcima.)

Međutim, trebalo bi istaknuti da puka fizička snaga nije stabilan temelj za osiguranje dugoročne dominacije, kao što se nizozemski primatolog Frans de Waal15 potrudio pokazati. Među skupinama čimpanza koje je proučavao mužjaci koji su dugoročno gledano bili uspješniji morali su svojoj fizičkoj snazi pridodati sofisticiranije osobine. Na kraju krajeva, čak i najokrutnijega čimpanzijanskog despota mogu oboriti dva protivnika ako svaki ima po tri četvrtine njegove snage. Posljedično, mužjaci koji dulje ostaju na vrhu jesu oni koji formiraju koalicije sa sunarodnjacima nižega statusa i koji obraćaju posebnu pažnju na ženke i mladunčad unutar svoje grupe. Politički trik ljubljenja djeteta star je doslovce milijune godina. Ali jastozima, koji su još uvijek razmjerno primitivni, dostaju samo ogoljeni elementi Ljepotice i zvijeri.

Jednom kada je Zvijer u dovoljnoj mjeri šarmirana, uspješna ženka (jastog) će se svući, otpustit će svoj oklop čineći se opasno mekanom, ranjivom i spremnom za parenje. U pravi trenutak mužjak, koji se sada preobrazio u oprezna ljubavnika, odlaže spermatofore u odgovarajući spremnik. Nakon toga ženka ostaje u blizini nekoliko tjedana i ponovno otvrdnjuje (još jedan fenomen ne potpuno nepoznat 30

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

među ljudima). Kada joj se prohtije, vraća se u svoj dom, natovarena oplođenim jajašcima. Tada će druga ženka pokušati isto, i tako dalje.

Dominantni mužjak, uspravna i samouvjerena stava, ne samo da dobije najbolji teritorij i najlakši pristup najboljim lovištima, već dobije i sve djevojke. Ako ste jastog, k tome još i mužjak, višestruko vam se isplati biti uspješan.

Zašto je sve ovo važno? Zbog zapanjujuće velikoga broja razloga, osim onih komično očitih. Prvo, znamo da jastozi, u ovomu ili onom obliku, postoje već više od tristo pedeset milijuna godina.16 To je jako puno vremena. Prije šezdeset pet milijuna godina još uvijek su postojali dinosauri. Za nas je već i to nezamislivo daleka prošlost. Za jastoge, međutim, dinosauri su nouveau riche17, koji su se samo pojavili i nestali tijekom gotovo beskonačnoga tijeka vremena. To znači da su dominacijske hijerarhije bile važno i trajno obilježje okoliša kojemu su se prilagodili svi složeni oblici života. Prije tristo pedeset milijuna godina mozgovi i živčani sustavi bili su relativno jednostavni. Ipak, već su imali strukturu i neurokemiju potrebnu za obradu informacija o statusu i društvu. Važnost ove činjenice teško bismo mogli prenaglasiti.

Narav prirode

Biološka je istina da je evolucija konzervativna. Kada nešto evoluira, mora se temeljiti na onome što je priroda već proizvela. Pritom se mogu dodati nova obilježja, a stara mogu biti podvrgnuta nekim promjenama, ali većina ipak ostaje ista. Zbog toga su šišmišja krila, ljudske ruke i kitove peraje zapanjujuće slični u svojemu skeletnom obliku. Imaju čak i isti broj kostiju. Evolucija je davno položila temelje osnovnoj fiziologiji.

Evolucija se u velikoj mjeri odvija kroz varijaciju i prirodnu selekciju. Varijacije nastaju zbog mnogo razloga, uključujući i miješanje gena (da se jednostavno izrazimo) i slučajnu mutaciju. Zato se jedinke unutar grupe međusobno razlikuju, a priroda tijekom vremena među njima vrši odabir. Kako smo već rekli, čini se da je ta teorija odgovorna za neprekidne promjene životnih oblika tijekom eona. No još jedno dodatno pitanje vreba ispod površine: što označava riječ „priroda“ 1. PRAVILO

31

u „prirodnoj selekciji“? Što je točno taj „okoliš“ na koji se životinje prilagođavaju? Mi oblikujemo mnoštvo pretpostavki o prirodi – o okolišu – a to ima svoje posljedice. Mark Twain jednom je rekao: „Ne dovodi nas u nevolje ono što ne znamo, nego ono što sigurno znamo, a što jednostavno nije točno.“ Prvo, lako je pretpostaviti da je „priroda“ – nešto statično. Ali nije: barem ne u bilo kojemu jednostavnom smislu. Statična je i dinamična istodobno. I sam se okoliš – priroda koja vrši selekciju – transformira. Poznati yin i yang taoistički simboli lijepo to prikazuju. Biće – sama stvarnost – za taoiste se sastoji od dva suprotna principa koja se često prikazuju u ženskom i muškom rodu ili čak, u užemu smislu, kao žensko i muško. Međutim, ispravnije je reći da su yin i yang kaos i red. Taoistički simbol je krug koji čine dvije isprepletene zmije. Crna zmija, kaos, ima bijelu točku na glavi. Bijela zmija, red, ima crnu točku na glavi. To je zato što su kaos i red međusobno zamjenjivi i ujedno vječno suprotstavljeni. Ništa nije tako sigurno da se ne bi moglo mijenjati. I samo Sunce ima cikluse nestabilnosti. Isto tako, ništa nije toliko promjenjivo da se ne bi moglo ustaliti. Svaka revolucija uspostavlja novi red. Svaka je smrt u isto vrijeme i preobrazba.

Shvaćanje prirode kao isključivo statične dovodi do ozbiljnih pogrješaka u razumijevanju. Priroda „odabire“. Ideja odabira ili selekcije u sebi sadrži ideju prilagođenosti. Ono što je „prilagođeno“ ujedno je i „odabrano“. Prilagođenost je, grubo govoreći, vjerojatnost da će određeni organizam ostaviti za sobom potomstvo (tj. da će tijekom vremena razdati svoje gene). „Prilagođenost“ je, dakle, usklađenost obilježja nekoga organizma s potrebama okoliša. Ako te potrebe zamišljamo kao statične – ako je priroda zamišljena kao vječna i nepromjenjiva – tada je evolucija samo beskrajan niz linearnih poboljšanja, a prilagođenost je nešto čemu se tijekom vremena uvijek može dodatno približiti. Još uvijek moćna viktorijanska ideja evolucijskoga napretka s čovjekom na vrhuncu dijelom je posljedica ovoga modela shvaćanja prirode. No taj model stvara pogrješnu predodžbu da postoji konačno odredište prirodnoga odabira (a to je povećana prilagodba okolišu) i da se ono može zamisliti kao fiksna točka.

32

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

Ali priroda, koja vrši odabir, nije statični birač – barem ne u jednostavnu smislu. Priroda ima drugo ruho za svaku prigodu. Ona varira poput glazbene partiture – a to djelomično objašnjava zašto glazba u čovjeku pobuđuje duboke nagovještaje smisla. Kako se okoliš koji podržava vrste transformira i mijenja, tako se i osobine koje pojedinca čine uspješnim u preživljavanju i reprodukciji transformiraju i mijenjaju. Dakle, teorija prirodne selekcije ne pretpostavlja bića koja se sve preciznije podudaraju s uzorkom koji je svijet odredio. Više je riječ o tome da stvorenja plešu zajedno s prirodom, iako je taj ples smrtonosan. „U mojemu kraljevstvu“, kao što kaže Crvena kraljica u Alisi u zemlji čudesa, „moraš trčati što brže možeš samo da ostaneš na istome mjestu.“ Nitko tko stoji mirno ne može pobijediti, ma koliko dobro bio sazdan.

Priroda nije ni samo dinamična. Neke se stvari mijenjaju brzo, ali su sastavni dio nečega drugog što se mijenja sporije (glazba to također odražava). Lišće se mijenja brže od drveća, a drveće brže od šuma.

Vrijeme se mijenja brže od klime. Kada ne bi bilo tako, onda konzervativizam evolucije ne bi funkcionirao budući da bi se temeljna morfologija ruku i šaka morala mijenjati jednako brzo koliko i duljina kostiju ruku i funkcija prstiju. To je kaos unutar reda, unutar kaosa, unutar višega reda. Red koji je najstvarniji ujedno je red koji je najstabilniji – a to nije nužno red koji je najlakše uočiti. Ako pomno promatra list, promatrač može biti kao „slijep“ i ne vidjeti drvo. Drvo ga može zaslijepiti da ne vidi šumu. A ponekad ono što je najstvarnije (poput uvijek prisutne dominacijske hijerarhije) uopće se ne može vidjeti.

Romantično shvaćanje prirode također je pogrješno. Bogato, moderno gradsko stanovništvo okruženo vrelim betonom zamišlja prirodni okoliš kao nešto netaknuto i rajsko, poput francuskoga impresionističkog krajolika. Ekološki aktivisti, idealistični u svojim stajalištima, još više zamišljaju prirodu kao skladnu, uravnoteženu i savršenu, samo kada je ne remeti i ne pustoši ljudska vrsta. Nažalost, „prirodni okoliš“ uključuje i elefantijaze i bolest gvinejskoga crva (bolje da ništa ne pitate), komarceanofeles18 i malariju, suše koje uzrokuju glad, AIDS i kugu. Obično ne fantaziramo o ljepoti tih aspekata prirode, iako su jednako stvarni kao i njihovi edenski dvojnici. Naravno, upra1. PRAVILO

33

vo zbog takvih pojava pokušavamo prilagoditi svoju sredinu, štitimo svoju djecu, gradimo gradove i sustave transporta, povećavamo uzgoj hrane i proizvodnju energije. Kada Majka priroda ne bi bila tako sklona našemu uništenju, bilo bi nam lakše živjeti u jednostavnu skladu s njezinim diktatima.

Ovo nas dovodi do trećega pogrješnog koncepta po kojemu je priroda strogo odvojena od kulturnih konstrukcija što su nastale unutar nje. Red unutar kaosa i red Bića tim je „prirodniji“ što je duljega vijeka. To je zato što je „priroda“ upravo „ono što odabire“, a što neko obilježje dulje postoji, to ima više vremena da bude odabrano i da oblikuje život. Nije važno je li to obilježje fizičko i biološko, ili društveno i kulturološko. Iz darvinističke perspektive, sve što je važno jest trajnost – a dominacijska hijerarhija, koliko god se činila sociološkim ili kulturološkim fenomenom, postoji oko pola milijarde godina. Trajna je.

Stvarna je. Dominacijska hijerarhija nije kapitalizam. Nije ni komunizam. Nije vojno-industrijski kompleks. Nije patrijarhat – taj zamjenjivi, rastezljivi, proizvoljni kulturološki artefakt. Nije čak ni ljudska tvorevina; barem ne u najdubljemu smislu te riječi. Dominacijska je hijerarhija gotovo vječno obilježje okoliša, a većina onoga što se pripisuje ovim prolaznim pojavnim oblicima posljedica je njezina nepromjenjiva postojanja. Mi (pritom mislim na mi u višemu smislu, mi koji postoji od pojavka života) smo živjeli u dominacijskoj hijerarhiji jako dugo. Borili smo se za položaj prije nego što smo imali kožu, ruke, pluća ili kosti. Malo je što prirodnije od kulture. Dominacijske su hijerarhije starije od drveća.

Stoga dio našega mozga koji prati naš položaj u dominacijskoj hijerarhiji iznimno je drevan i fundamentalan.19 To je glavni kontrolni sustav koji uređuje naše percepcije, vrijednosti, emocije, misli i djelovanja. Snažno utječe na svaki aspekt našega bića, svjesnog i nesvjesnog. Zbog toga se sustava, kada iskusimo poraz, ponašamo vrlo slično jastozima koji su poraženi u borbi. Počnemo se držati pognuto, okrenuti smo prema tlu. Osjećamo se prepadnuto, povrijeđeno, tjeskobno i slabo. Ako se situacija ne popravi, postajemo kronično depresivni. U takvim uvjetima ne možemo se jednostavno nositi sa životnim zadaćama i postajemo laka meta zlostavljača u „tvrđim“ oklopima. Ovdje 34

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

ne zapanjuju samo bihevioralne i iskustvene sličnosti: i osnovna je neurokemija većim dijelom ista.

Uzmimo za primjer serotonin, kemikaliju koja upravlja držanjem jastoga i njihovim refleksom bježanja. Jastozi nižega „ranga“ luče relativno niske razine serotonina. To vrijedi i za ljude na nižoj društvenoj ljestvici (a sa svakim porazom te se razine spuštaju sve niže). Niska razina serotonina znači smanjeno samopouzdanje. Niska razina serotonina znači i veću osjetljivost na stres i zahtjevniju fizičku pripravu za hitne slučajeve – budući da se na dnu dominacijske hijerarhije bilo što može dogoditi u bilo kojemu trenutku (a rijetko kada nešto dobro). Niska razina serotonina znači manje sreće, više boli i tjeskobe, više bolesti i kraći životni vijek, kako kod ljudi, tako i kod rakova. Viša mjesta u dominacijskoj hijerarhiji i više razine serotonina tipične za one koji se na tim višim mjestima nalaze znače manje bolesti, manje bijede i smrti, čak i kada su čimbenici poput apsolutnoga dohotka – ili broja komadića istrunule hrane – konstantni. Važnost ove činjenice teško možemo prenaglasiti.

Biti na vrhu i biti na dnu

Duboko u vama postoji neopisivo drevan, praiskonski brojač, smješten u samu temelju vašega mozga, duboko ispod misli i osjećaja. On točno prati vaš položaj u društvu – na ljestvici od jedan do deset, mogli bismo reći. Ako ste na broju jedan, na najvišoj razini, postigli ste velik uspjeh. Ako ste muško, imate povlašten pristup najboljim mjestima za život i najkvalitetnijoj hrani. Ljudi se natječu kako bi vam činili usluge. Pred vama je neizmjerno mnogo mogućnosti za romantične i seksualne veze. Vi ste uspješan jastog i najpoželjnije ženke postrojile su se i otimaju se za vašu pozornost.20 Ako ste žena, imate pristup brojnim visokokvalitetnim udvaračima: visokim, snažnim i lijepo građenim; kreativnim, pouzdanim, iskrenim i velikodušnim. I baš kao i vaš dominantni muški dvojnik, borit ćete se žestoko, čak i nemilosrdno, da zadržite ili poboljšate svoj položaj u jednako kompetitivnoj ženskoj hijerarhiji parenja. Iako je manje vjerojatno da ćete pritom koristiti fizičku snagu, na raspolaga1. PRAVILO

35

nju vam stoje mnogi učinkoviti verbalni trikovi i strategije, među kojima možemo navesti ponižavanje protivnica, i možda ste prava stručnjakinja u njihovoj uporabi.

Ako ste, za razliku od toga, najniže rangirana desetka, muška ili ženska, nemate gdje živjeti (ili barem ne na dobru mjestu). Hrana vam je užasna, onda kada je uopće imate. U lošemu ste fizičkom i mentalnom stanju. Romantični interes za vas je na minimumu, osim kod onih koji su jednako očajni poput vas. Veća je vjerojatnost da ćete se razboljeti, brže ostarjeti i umrijeti mladi, a kada se to dogodi, vrlo će malo ljudi, a možda i nitko, žaliti za vama.21 Čak bi vam i novac bio od male koristi. Ne biste se znali služiti njime zato što je teško pravilno se služiti novcem, posebice kada niste naviknuli da ga imate. Novac će vas dovesti u opasna iskušenja, poput zloporabe droge i alkohola, koji su puno primamljiviji ako je čovjek dugo bio lišen užitaka.

Zbog novca biste postali meta predatora i psihopata koji nastoje iskoristiti one koji su na nižim slojevima društva. Dno dominacijske hijerarhije užasno je i opasno mjesto.

Drevni dio vašega mozga specijaliziran za procjenu dominacije promatra kako se drugi ljudi odnose prema vama. Prema tim informacijama određuje vrijednost koja vam je pripisana statusom. Ako vas vršnjaci procjenjuju kao malo vrijedne, brojač ograničava dostupnost serotonina. Tako postajete fizički i psihološki puno reaktivniji na bilo koju okolnost ili događaj, posebice negativan, koji može proizvesti emocije. Potrebna vam je ta istančana reaktivnost. Hitni su slučajevi uobičajeni kada ste na dnu i morate biti spremni preživjeti.

Nažalost, ta psihička hiperreaktivnost, ta stalna pripravnost, sagorijeva mnogo dragocjene energije i fizičkih snaga. Upravo je to ona stvarnost koju svi nazivaju stresom i ona nipošto nije samo, ili čak primarno, psihološka. To je odraz realnih ograničenja koja vladaju u nesretnim okolnostima. Kada boravite na dnu, drevni brojač u mozgu pretpostavlja da čak i najmanja neočekivana prepreka može proizvesti nekontroliran lanac negativnih događaja s kojima ćete se morati nositi sami budući da su korisni prijatelji rijetka pojava na rubovima društva. Stoga ćete neprestano žrtvovati ono što biste u drukčijim okolnostima mogli sačuvati za budućnost i upotrebljavati to za održavanje 36

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

stanja pripravnosti i sposobnosti za iznenadnu paničnu reakciju u sadašnjosti. Kada ne znate što činiti, morate biti spremni učiniti bilo što i sve, u slučaju da to postane potrebno. Sjedite u automobilu i do kraja stišćete papučicu za gas i kočnicu. Činite to dovoljno dugo i sve će se raspasti. Drevni brojač ugasit će čak i vaš imunološki sustav i energiju i snage potrebne za buduće zdravlje trošit će na trenutnu krizu.

To će vas učiniti impulzivnim22 tako da ćete, primjerice, spremno grabiti svaku kratkotrajnu priliku za parenje, ili bilo koju mogućnost užitka, ma koliko niska, sramotna ili nelegalna bila. Puno je vjerojatnije da ćete živjeti i umirati bez razmišljanja, za rijetke mogućnosti užitka kad god se ukažu. Fizički zahtjevi hitne pripravnosti iscrpljivat će vas na sve načine.23 S druge strane, ako imate visok status, brojačev hladan, predreptilski sustav pretpostavlja da je vaš položaj osiguran, produktivan i nedodirljiv i da ste dobro „podmazani“ društvenom podrškom. Drži da su šanse da će vam nešto naštetiti niske i da ih slobodno ne treba ni uzimati u razmatranje. Promjena može biti prilika, a ne katastrofa.

Serotonin obilno teče. To vas čini samopouzdanim i mirnim tako da se možete držati visoko i uspravno i puno manje živjeti pod oprezom.

Vaš je položaj siguran i stoga će vaša budućnost vjerojatno biti dobra.

Isplati vam se razmišljati dugoročno i planirati bolje sutra. Ne morate impulzivno grabiti što god vam dođe pod ruku zato što realno možete očekivati da će vam dobre stvari ostati na raspolaganju. Možete odgoditi osjećaj zadovoljstva, a da ga se ne odreknete zauvijek. Možete si priuštiti da budete pouzdan i promišljen građanin.

Kvar

Ponekad se, međutim, mehanizam brojača može pokvariti. Pogrješne navike spavanja i prehrane mogu omesti njegovu funkciju. Nesigurnost ga može izbaciti iz kolosijeka. Tijelo, zajedno sa svim svojim vrlo različitim dijelovima, treba funkcionirati kao dobro uvježban orkestar. Svaki sustav mora pravilno igrati svoju ulogu, i u pravo vrijeme, ili će nastati galama i kaos. Upravo je zato potrebna rutina. Životne radnje koje svakodnevno ponavljamo moraju biti automatizirane.

1. PRAVILO

37

KAZALO

A Abel 168, 169, 181, 184, 192–195, 200 Abraham 182, 187–188, Adam 64–65, 67, 70–71, 74–75, 138, 179–182, 192–193 Adler, Alfred 225, 231, 343 Adorno, Theodor 196 agorafobija 40–41 agresija, nasilje agresija kao moralno pogrješna 42 agresija kao naučeno ponašanje 331– –332 kod djece 143–144, 156–157 kod prijatelja mojega djeteta 332 nedovoljna agresivnost 332–333 suosjećajni, samopožrtvovni ljudi i agresija 42–44 širenje agresije 43 u antičkom svijetu 77 Vidi također: bullying, sukob alkemija 202 alkohol 39, 223–224 ambicija. Vidi: cilj, odredište anestezija 319 anksioznost, tjeskoba

KAZALO

anksioznost kao poremećaj 39–40 poniznost i anksioznost 374–375 tjeskoba i nada 149 Arhipelag Gulag (Solženjicin) 172–173, 198, 213 Atlas, Charles, Uvreda koja je od Maca napravila muškarca 342 Attenborough, David 311 Auschwitz 196, 213 B Bachofen, Johann Jakob 336 Bacon, Francis 54 Baldung Grien, Hans 69 Beatty, Warren 133 Beethoven, Ludwig van, Oda radosti 216 Biblija 76, 122 Evanđelje po Ivanu 63 Evanđelje po Luki 197 Evanđelje po Mateju 29, 63, 189, 195, 197, 231, 241, 363, 368, 371, 374, 376 izlazak iz Egipta 181 izvještaji o stvaranju 53–54, 64–65 Knjiga Mudrosti 180 395

Knjiga Otkrivenja 123 Knjiga Postanka 53–54, 64–65, 70, 173, 179, 193 veliki potop 173, 193, 377 Biće beznačajnost i Biće 105 Biće u ženidbenoj vezi 287 Biće kao proces 276 Descartes i Biće 210 dobro/dobrota i Biće 75, 124, 363 granice Bića 80 kaos i Biće 58, 107, 245 mržnja/odbojnost prema Biću 80 nagonske želje i Biće 118, 119 neautentičnost Bića 230 ograničenje i Biće 355, 357 opravdanje Bića 108–109, 124, 127, 359 poboljšanje Bića 124, 126, 215 poistovjećivanje i Biće 278 preispitivanje Bića 74, 166–167 put i Biće 62 ranjivost i Biće 355 različiti oblici Bića 106 red i Biće 58 svjesnost i Biće 79 tjelesno držanje i Biće 46, 47 trpljenje i Biće 55, 170 ubojstvo i Biće 165, 169, 358 važnost Bića 11 životinje i Biće 74 žrtvovanje i Biće 200–201 Bog Bog Novoga zavjeta 122–123 Bog Staroga zavjeta 122–123 istočni grijeh i Bog 181–182 Kajin i Bog 192–193 Kristova kušnja i Bog 198–200, 368 obrezanje i Bog 188 osveta i Bog 79 patnja djece i Bog 352–353, 358 savez izabranoga naroda s Bogom 173 396

slobodni izbor i utjelovljenje slike Božje 76–77 smrt Boga 204–205, 208–209 trpljenje i Bog 168–169 zmija i Bog 70 žrtvovanje i Bog 183–184, 187–188, 192 žrtvovati se za Boga 78 žrtvovanje sina 188–189 bogatstvo preraspodjela bogatstva 326 ugnjetavanje i bogatstvo 322 bol. Vidi: trpljenje, patnja Braća Karamazovi (Dostojevski) 206–207, 352 brak bračna nevjera/bračni krah 280– –281 djeca s vjenčanim roditeljima 316 dominacijska hijerarhija i brak 315 kaos i brak 57 karijera i brak 313–316 nesuglasice u braku 368 podjela kućanskih poslova i brak 286 poštovanje prema supruzi 372 precizno utvrđivanje problema u braku 292–295 red i brak 57 socioekonomski status i brak 315 žene i brak 313–314, 343–344 Buddha/budizam 242, 350 budućnost briga za sebe i budućnost 81–82 budućnost je nalik prošlosti 112 budućnost kao djelo drugih ljudi 183–184 budućnost kao otac koji sudi 183 probitačnost i budućnost 216 ranjivost i budućnost 182 sjećanje kao vodič prošlosti za budućnost 254

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

žrtvovanje i budućnost 71, 97, 182, 184, 191, 211–212 Vidi također: odgađanje zadovoljenja

Č

Cahto, narod 140 Carson, Rachel, Tiho proljeće 309 CBC Radio, Samo reci „ne“ sreći 10, 12 Chamberlain, Wilt 133 Chang, Iris, Silovanje Nankinga 139 cilj, odredište ciljati k dobru 127, 128, 370 cilj i nagodba sa sobom 114 cilj u psihoterapiji 258–259 dostatnost trenutnoga znanja i cilj 226 Govor na gori i cilj 127–128 hijerarhija i cilj 317 ideje i ciljevi 211 kaos i cilj 241–242 karakter, status i cilj 240–241 mali ciljevi i postavljanje ciljeva 113–114 način na koji gledamo i cilj 110, 111, 114, 118–119, 123–124 oslanjanje na tradiciju 237 postavljanje ciljeva i smisao 82 preciznost u cilju 276–277 poboljšanje svojega života i cilj 119, 124 raj i cilj 110 smisao postavljanja cilja i kako do nj doći 317 svjesna sljepoća i ciljevi 240 usredotočiti se na danas/sadašnjost i budućnost 127 važnost postavljanja cilja 237 veličina ciljeva 113–114 Columbine, ubojstva u srednjoj školi 165–166, 169, 197, 310, 358

D

C

Čehov, Anton 67 čimpanze 138–139, 142–143 Čovjekovo traganje za smislom (V. Frankl) 231

dječaci postignuća dječaka 311–312 socijalizacija dječaka 298, 331–332 držanje tijela 45–47, 373 dualnost kaos/red darvinistička prilagodba dualnosti kaosa/reda 62 dualnost kaos/red kao ravnoteža 62–63 dualnost kaos/red u ljudskomu mozgu 61 Riječ i dualnost kaos/red 239, 245, 269, 282, 296 smisao i dualnost kaos/red 63 tjelesno držanje i preobrazba kaosa 46 zmija i dualnost kaos/red 65 životne situacije i dualnost kaos/red 63 yin/yang i dualnost kaos/red 12, 32, 60–61 djeca adultizam/roditeljski autoritet i djeca 152–153 agresivna djeca 143–144, 157 autonomija djece 132 Bog i trpljenje djece 352–353 dijeljenje kod djece 151, 186 djeca i jedenje 134–135, 142, 144– –145 djeca na javnim mjestima 155–156 djeca s vjenčanim roditeljima 316 djeca u obiteljima bez oca 315–316 igrališta za djecu 300–301 ispadi bijesa 131

KAZALO

397

kažnjavanje djece 147–148, 151– –152, 156–157, 162 loše ponašanje djece 131–132 maksimizacija učenja 150 nagrađivanje djece 145, 148–150, 152, 156 nanošenje štete djeci djelom i propustom 140–141 oblikovanje ponašanja djece 150 ogorčenost djetetom 136 patnja djece 358, 360–362 poštovanje majki 372 preferiranje muške djece 132–134 pretjerano zaštićivanje djece 44, 66, 150–152 prijatelji i rođaci-vršnjaci 141–143, 145, 161–162, 332 privrženost djeci 156 ranjivost djece 150, 350–352 rastava braka i djeca 137 razlozi za plač 146 roditelj – prijatelj 141–142 roditeljski strah 137 seksualno zlostavljanje djece 253 smrt djeteta 377 socijalizacija djece 140–142, 152– –154, 161–162 spavanje i djeca 135–136, 142, 146–147 svaljivanje problema na roditelje 136 uskraćivanje ljubavi 134–135 utjecaj društva i kulture na djecu 137–138 zlostavljanje djece 42–43, 158–159, 171–172 Vidi također: discipliniranje djece Darwin/darvinizam 34, 59, 62–63, 210, 212, 309 David (Michelangelo) 100 Dawkins, Richard 134 Džingis-kan 133–134 Derrida, Jacques 320, 324–325, 328 398

Descartes, René 54, 209–210, 212 dijeljenje dijeljenje i dobrota 185–186, 375 kod djece 151, 185 discipliniranje djece brižno i učinkovito discipliniranje 156 discipliniranje kao korekcija neželjena ponašanja 140–142 discipliniranje kao odgovornost 142 disciplinska intervencija 156 jasna načela discipliniranja 162 kako reći ne 131–132, 157–158 kaos i discipliniranje djece 162 minimum nužne sile 159 nagrađivanje i discipliniranje 148– –149, 153 napor i discipliniranje 142 negativne emocije i discipliniranje 149–150 nužnost discipliniranja 147–148 ograničavanje pravila 154–155, 159 radost i oblikovanje ponašanja 149 razlike među djecom i discipliniranje 153–154 razvoj roditeljske strategije 161 roditelji djeluju kao tim 159–160 roditelji kao zastupnici stvarnoga svijeta 161 strah roditelja od discipliniranja 147 sloboda i discipliniranje 208 sukob i discipliniranje 152 štetnost discipliniranja 142 zanemarivanje i discipliniranje 141 dobro, dobrota Biće i dobrota 75, 124, 363 dijeljenje i dobrota 186–187, 375 dobro kao cilj 370–371 dobro i opravdanje egzistencije 124 dobro i poslušnost 120 dobro kao ublažavanje tuđe patnje 214

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

dobro u ljudima 138 istina i dobrota 229–230 religija i dobrota 120 smisao kao više dobro 214–217 sreća i dobro 81 dominacijska hijerarhija brak i dominacijska hijerarhija 315 dominacijska hijerarhija kao trajno obilježje okoline 31 dominacijska hijerarhija u razgovoru 263–264, 267 Kristova kušnja i dominacijska hijerarhija 198–199 moć i dominacijska hijerarhija 327 mozak i dominacijska hijerarhija 34–35 općenito 34 povijesna stvarnost dominacijske hijerarhije 34 ptice i dominacijska hijerarhija 23– –24 serotonin i dominacijska hijerarhija 27, 35 slučajevi nužde i dominacijska hijerarhija 36–37 stav tijela i dominacijska hijerarhija 45–47 stres i dominacijska hijerarhija 27, 35 visok i nizak položaj u dominacijskoj hijerarhiji 34–37 Dostojevski, F. M. Braća Karamazovi 206–207, 352 Dostojevski i kršćanstvo 206–207 Dostojevski i nužnost ograničavanja slobode 208 Dostojevski i uspon komunizma/ fašizma 209 Zapisci iz podzemlja 94–95, 357–358 Zločin i kazna 120 društveni ugovor 14, 185, 274 dualnost dobro/zlo

Adam i Eva i spoznaja dobra i zla 73 ljudska sposobnost/sklonost za dobro i zlo 66, 138, 160–161, 210, 213 nanošenje zla drugima 73–74 zmija i dobro i zlo 66 dubinska psihologija 211, 302 E Economist, „Slabiji spol“ 311 Eden, raj 64–65, 69–71, 179–180, 181– –182, 246 egzistencija, propitivanje vrijednosti egzistencije 167–169 Eliot, T. S. Little Gidding 76–77 Koktel zabava (The Cocktail party) 171 Eller, Cynthia, The Myth of Matriarchal Prehistory 336 emocije govor tijela i emocije 45–46 kaos i emocije 57–58 negativne emocije 38, 43, 149 percepcija i emocije 282–283 Enuma Eliš 337 Eva 64–65, 67, 70–71, 74–75, 179–182, 192–193 evolucija 31–33 F fašizam 321, 344 Faust (Goethe) 14, 166, 357–358 Frankfurtska škola 320 Frankl, Viktor, Čovjekovo traganje za smislom 231 Franklin, Benjamin 186 Freud, Sigmund dubinski psiholog 211 odnos majki i sinova 133–134 o mračnoj strani 302 potiskivanje 231 psihoanaliza 258–259, 303–304

KAZALO

399

prisilno ponavljanje 93 slobodne asocijacije 258 teorija o edipovskom roditeljstvu 66, 334–335, 337 G Gandhi, Mahatma 173 Gimbutas, Marija 336 Giocangga 133 gledanje cilj i gledanje 110–111, 114, 118–119, 124 obraćanje pažnje i gledanje 114–115 odgovornost i gledanje 239 općenito 111 procjena i gledanje 111–112 sljepoća i gledanje 114–116 skupoća gledanja 115–116 svijet kao maya 116 usredotočenost i gledanje 110–111 vjerska uvjerenja i gledanje 120 želje i gledanje 117–118, 124 Vidi također: obraćanje pozornosti, svjesna sljepoća Goethe, Johann Wolfgang 191 Faust 14, 166, 357–358 Goldberg, Elkhonon 62 Goodall Jane 138–139 Gospodar muha, Golding, W. 138 govor govor, kaos i Biće 245 manipulacija stvarnosti i govor 225 preciznost u govoru 292–293, 295– –297 razmišljanje i govor 256 sjećanje i zaboravljanje u govoru 261–262 trpljenje, odvajanje vremena za razgovor 363 Vidi također: razgovor, Riječ govorenje istine izbjegavanje laži 220–221 osveta i govorenje istine 246 400

poznavanje sama sebe i govorenje istine 108–109 reći „ne“ znači reći istinu 228 Sokrat i govorenje istine 190–191 Solženjicin i govorenje istine 231 zauzimanje stava i govorenje istine 230–231 životne laži i govorenje istine 225– –226 Govor na gori 127, 363 H Haas, Earle Cleveland 319 Harris, Eric 197, 311 Havel, Václav 173 Hemingway, Ernest 322 Hermogen 190 hijerarhije hijerarhije uspjeha 317 hijerarhije vrijednosti 214–215 kao intrinzično muške strukture 60 ugnjetavanje i hijerarhije 324–325 Vidi također: dominacijska hijerarhija Hirohito, japanski car 323 Hitler, Adolf 122, 172, 243, 323, 372 Hobbes, Thomas 194 Holokaust 133, 215, 359 Horkheimer, Marx 320 Horus 197–198, 210, 238 Hurwitz, Gregg, Orphan X 13 Huxley, Thomas 309 I ideologija ideologija u razgovoru 264 istina i ideologija 246 jedini aksiom ideologije 227 Institut za ženske i rodne studije Pauline Jewett 319–320 Isbell, Lynn 68 istina dobro i istina 242

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

humor i istina 267–268 ideologija i istina 246 istina kao meta-cilj 242 kaos i istina 373 Kristova žrtva za istinu 239 kršćanstvo i istina 204, 208 manipuliranje svijetom i istina 127 manjak istine i korupcija 231 mudrost i istina 373 narativna i objektivna istina 204 nepodnošljivost istine i laganje 109 obmana i istina 242 osobna istina 246 otvorenost istini 368–369 podnošenje patnje i istina 232–233 prednosti govorenja istine 245–246 psihoterapija i istina 260–261 razgovor zajedničkoga istraživanja i istina 270 subjektivnost i objektivnost u istini 54–55 sukob i istina 241–242 vrijednosti i istina 240 žrtva i istina 229–230 istočni grijeh 74–75, 182 Istraživački centar PEW 313–315 Isus Krist đavao kuša Isusa 197–201 Govor na gori 127–128 imitatio Christi 205 Isus i istina kao mač 241–242 Isus je Put 63 Isusova smrt 78 Isus u pustinji 197, 199–201, 368 Isus uzima na sebe grijehe svijeta 196, 213 Krist je drugi Adam 65 Krist kao Logos 239 Krist i „Matejev efekt“ 29 Krist kao žrtva 78, 189 Krist prijateljuje s grješnicima 96 osjećaj napuštenosti na križu 168 žrtvovanje za istinu i Isus 239

Izak 187 Izgubljeni raj, Milton J. 14, 66, 195, 226, 233–235 Izida 61 J jastozi 21–31 jednakost jednakost ishoda 329–330 preraspodjela bogatstva i jednakost 326 rodne razlike kao društveni konstrukt i jednakost 328–329 tiranija i jednakost 302 žrtvovanje vrijednosti i jednakost 317 Job, prorok 172 Jung, Carl Gustav Bachofenove ideje i Jung 336 imitatio Christi i Jung 205 Jung kao dubinski psiholog 211 Jung o kreiranju vrijednosti 209 Jung o moralnoj hijerarhiji 214 Jung o mračnoj strani čovjeka 302 Jung o odnosu znanosti i kršćanstva te o patnji 201–203 Jung o posljedicama i motivaciji 303–304 Jung o prosvjetiteljstvu i kršćanstvu 204–205 Jung o „zlatnom pravilu“ 78–79 neistina kao uzrok moralnih problema 231 K Kajin 53, 69, 75, 101, 168–168, 173, 181, 184, 192–195, 245, 308 Kambodža Crveni Kmeri 321 marksizam u Kambodži 320 Pol Pot 235 kaos ambicija i kaos 242–243

KAZALO

401

Biće i kaos 58, 107, 246 brak i kaos 57 disciplina djece i kaos 161–162 emocije i kaos 58 istina i kaos 373 jasnoća u suočavanju s kaosom 293 kaos kao ženski element 60–61 mozak i kaos 58 odgovorna sloboda i kaos nezrelosti 137 o kaosu 55–57 pogrješke i kaos 293 preseljenje i kaos 73 pretjerivanje u redu i kaos 132 razgovor zajedničkoga istraživanja i kaos 268–270 razvoj i kaos 301 razvoj kaosa 285 raščlanjivanje kaosa 283–284, 294 razmišljanje i kaos 58 red i kaos 57–58, 75 rizik i kaos 301 slom i kaos 281–283 smisao i kaos 214–217 spolna selekcija i kaos 60 suprotstavljanje kaosu 290–291, 297 toksične obitelji i kaos 160–161 učenje novih informacija i kaos 239–240 zanemarena stvarnost i kaos 295 kažnjavanje kažnjavanje djece 147–148, 152– –153, 156–159, 162 običajno pravo i kažnjavanje 154 Vidi također: discipliniranje djece Kent, Jack, Zmajevi ne postoje 284–285 Kierkegaard, Søren 230, 242 Kina kulturna revolucija 309, 331 marksizam u Kini 320 politika jednoga djeteta 309 Vidi također: Mao Ce-tung King, Stephen, The Stand 357 402

Kingu (mitološko čudovište) 74 Klub boraca, film 344 kršćanstvo Crkva 207 dogmatsko vjerovanje u središnje aksiome kršćanstva 205–206 Dostojevski i kršćanstvo 205–207 istina i kršćanstvo 204, 208 jednakost i kršćanstvo 202–203 Kristova žrtva kao otkupljenje svijeta 205 nastanak kršćanstva 77 Nietzsche i kršćanstvo 123, 204–208 postignuća kršćanstva 202–203 problemi u kršćanstvu 203–205 racionalnost i kršćanstvo 235 razvoj znanosti i kršćanstvo 203– –204 ropstvo i kršćanstvo 202–203 samožrtvovanje i kršćanstvo 78–79 sloboda i kršćanstvo 207–209 trpljenje, križ i kršćanstvo 350 znanost i kršćanstvo 202 žensko/muško dvojno jedinstvo u kršćanstvu 62 život kao patnja i kršćanstvo 242 Vidi također: Biblija komunizam 171–172, 209, 212–213, 231, 235, 321–324 korupcija, iskvarenost društvo i korupcija 136, 138–139 korupcija ljudske vrste 310–311 korupcija u kulturi 238 laž/laganje i korupcija 243–245 lažiranje stvarnosti i korupcija 228– –229 manjak povjerenja i korupcija 274 neistina i korupcija 231 raspadanje životne situacije i korupcija 173 tiranija i korupcija 44 trpljenje i korupcija 174

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

uragan u New Orleansu i korupcija 174 Židovi i iskvarenost 173–174 krhkost. Vidi: ranjivost kultura individualni problemi i restrukturiranje kulture 136–137 korupcija kulture 239 kultura kao muški konstrukt 317 kvocijent inteligencije i kultura 329– –330 muška opresija i kultura 319–320 opresivnost kulture 316, 320–321 osluškivanje drugoga i kultura 257– –258 prirodnost kulture 34 !Kung, bušmani 139 L Lamek, biblijski lik 193 laži/laganje iskvarenost društva i laži 231, 243– –244 izbjegavanje istine i govorenje istine 221 laganje i plemenitost 191 nepodnošljiva istina i laganje 109 oslabljivanje karaktera i laži 228 pakao i laži 214, 236, 243, 245 postizanje ciljeva i laži 237 rušenje svega i laži 244 spoznaja laži 230 svjesna sljepoća i laži 229 tiranija i laži 109 životne laži 225–227 Lenjin, Vladimir Iljič 321, 324 lijekovi 51–53, 72–74 Little Gidding, T. S. Eliot 76–77 Logos Krist Logos 208, 210, 239 Logos-Božja Riječ 239 svjesnost i Logos 338 Vidi također: Riječ

Luria, Alexander 62 Luther, Martin 205 M mačke 364–365 majka edipovska majka 334–335, 340 majke i sinovi 132–135, 334–335 poštivanje majki 372 ranjivost majki 315–316 samohrane majke 160, 315 „strašna majka“ 335–337 žrtvovanje i majka 189 manipulacija govor i manipulacija 225 govorenje istine i manipulacija 226 manipuliranje stvarnošću 226 probitačnost i manipulacija 190 racionalnost i sposobnost manipulacije 233 željeni ciljevi i manipulacija 225– –226 Mao Ce-tung 235, 237, 309, 331, 359 Vidi također: Kina Mape značenja (Maps of meaning), Jordan B. Peterson 11–12, 16, 92 Marduk (mezopotamsko božanstvo) 210 Marija Majka Kristova 189 prikaz Marije s Djetetom Isusom kako gazi zmiju 68 marksizam 320, 323–324 neomarksizam 316 Maroney, McKayla 310 Marx, Karl 206, 320 Matejev efekt 29 matrijarhat 336 Mefisto 166, 357 Michelangelo David 100–101 Pietà 62, 188–189

KAZALO

403

Milton, John, Izgubljeni raj 195, 226, 233–234, 235 moć hijerarhija i moć 327 Kristova kušnja i moć 199–200 kompetentnost i moć 327–328 motivacija i moć 325 razlike između spolova i moć 325 zlostavljanje i moć 43 znanost i moć 325, 328 motivacija motivacija za svakodnevne obveze 125–126 motivacija u pozadini zla 194 moć i motivacija 325 motivacija za društvene reforme 303 posljedice i motivacija 303–304 uspoređivanje s drugima 107 mozak dominacija i mozak 34–36 društvena struktura mozga 59–60 kaos i mozak 58 neurokemija poraza i pobjede 27 objektivni svijet i mozak 58–59 red/kaos u strukturi mozga 62 samosvijest i mozak 71 muškarci kodeks ponašanja 242, 344–345 muškarci kao opresori 318–319 muškost 61–62, 336–339 učvršćivanje 344–345 žene, muškarci i samosvijest 68, 71 Muggeridge, Malcolm 323 Muruganathan, Arunachalam 318-319 Mussolini, Benito 323 N nacizam 126, 166, 210, 214, 237, 243 Vidi također: Hitler, Adolf nada 112, 149 nagost, golotinja 68–68, 73 nasilje. Vidi: agresija 404

natjecanje natjecanje i razlike u spolu 312–313 suradnja i natjecanje 349 Neumann, Erich 336 The Great Mother (Velika majka) 336 The Origins and History of Consciousness (Podrijetlo i povijest svjesnosti) 336 Newton, Isaac 54, 202 Nietzsche, Friedrich 359 kršćanstvo i Nietzsche 204–206, 207–209 Nietzsche i „blijedi zločinac“ 255 Nietzsche i stvaranje vrijednosti nakon „smrti Boga“ 209 Nietzsche i svrha života 82 Nietzsche o ressentimentu 302 Nietzsche o tjeskobi i nihilizmu 171 S onu stranu dobra i zla 123, 208 nihilizam besmisao i nihilizam 105 Chris i nihilizam 93 dobrota i opravdanje Bića i nihilizam 125 govorenje istine i nihilizam 246 hijerarhije postignuća i nihilizam 105 postmodernizam i nihilizam 320 smrt Boga i nihilizam 209 smrt i nihilizam 355 stvarnost patnje i nihilizam 213 trpljenje i nihilizam 171 Nirnberški proces 213 nutarnja kritika 103–105, 107, 111–113 O običajno pravo 154–155 objektivnost 54–55, 58 Vidi također: budućnost obraćanje pozornosti/pažnje ciljevi/ambicije i obraćanje pažnje 240–241 laži i obraćanje pažnje 240

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

općenito 125–128 poboljšanje svakodnevice i obraćanje pozornosti 125–128 raspadanje svega i obraćanje pažnje 173–174 selektivnost obraćanja pažnje 116 slušanje kao obraćanje pažnje 249– –250 Vidi također: gledanje Oda radosti, L. Beethoven 216 odgoda zadovoljenja 36–37, 182–186, 200–201 Odjel za rodne studije, Queen’s University 319 ogorčenost dobrota i opravdanje Bića i ogorčenost 124 masovni ubojice i ogorčenost 310– –311 nezrelost i ogorčenost 109 ogorčenost – emocija koja otkriva 108–109 ogorčenost kod roditelja 160–161 ogorčenost zbog patnje 170–171, 215 osveta i ogorčenost 160, 302 popustljivost i ogorčenost 333–334 problemi s djecom i ogorčenost 136 razvitak ogorčenosti u braku 284– –286 socijalizam i ogorčenost 303 sram i ogorčenost 69 tiranija i ogorčenost 44, 109 zahvalnost i ogorčenost 106–107 zavaravanje i ogorčenost 237 ograničenja Biće i ograničenje 80, 355, 357 ljubav i ograničenja 359 ljudska ograničenja 310 ograničenja ljudskih poimanja 281– –282 ograničenje i postojanje 355 opravdanost ograničenja 377

patnja i ograničenje 357 oktopamin 27 opresija, ugnjetavanje bogatstvo i opresija 322 hijerarhija i opresija 324–325 jezik i opresija 324 kultura i opresija 320–321 marksizam i opresija 320–321 muškarci i opresija 327 opiranje opresiji 43–44 opresija siromašnih 320 opresija ugnjetenih 94 osveta i opresija 109 postmodernizam i opresija 325 Orphan X., Hurwitz 13 oruđa/alati 93, 277, 279–280 Orwell, George 212, 302, 322–323 Put u Wigan Pier 302–303 Životinjska farma 323 osveta Bog i osveta 79 govorenje istine i osveta 246 moć i osveta 200 ogorčenje i osveta 160 pakao i osveta 245 ressentiment i osveta 302 trpljenje i osveta 169–170, 171–172, 194 ugnjetenost i osveta 109 zavaravanje i osveta 237 Oziris 61, 238, 245 P pakao Kristova kušnja i pakao 196 laži i pakao 214, 216, 243, 245 osveta i pakao 245 raj i pakao 82 rat i pakao 197 suočavanje s paklom 289 Panzram, Carl 169–170 paradigma minimalne grupe 348–349 Pareto, Vilfredo 28, 45

KAZALO

405

patrijarhat 317, 318, 327, 329, 336 Pavao, apostol 205 percepcija emocije i percepcija 283–284 hiperaktivni agens detektor i percepcija 58 kaos mogućnosti i percepcija 284 ograničenja percepcije 280–282 percepcija dostatnosti 276, 281–282 percepcija drugih ljudi 276–278 percepcija hijerarhijskih struktura 59 percepcija jednostavnosti i kompleksnosti stvarnosti 279–280 percepcija nas samih 277 proširenje percepcije 277–278 percepcija predmeta kao stvari i kao oruđa 58 percepcija preprjeka 275 percepcija reda/kaosa 58–59 percepcija stvari kao korisnih predmeta 275, 277, 279–280 percepcija u problemima 280–282, 283–284 percepcija značenja 275 Petar Pan 158, 208 Peterson, Jordan, Maps of Meaning (Mape značenja) 11, 16, 92 Pietà, Michelangelo 62, 188–189 Pincus, Gregory Goodwin 319 Pinokio 57, 62, 363, 371 Platon 120 poistovjećivanje 277–278 poniznost 175–176, 375 Popper, Karl 210 popustljivost 332–334 porod, rađanje 70–71, 179, 318–319 postmodernizam 316, 320–321, 324– –326 posttraumatski stresni poremećaj 27, 44, 197, 361 povjerenje društveni ugovor o povjerenju 274 406

korupcija i povjerenje 274 povjerenje prema neznancu 373 pozitivna povratna sprega 38–41, 45– –46 preciznost patnja i preciznost 294–295 preciznost govora 292–293, 295– –297 preciznost kao točno utvrđivanje 294–296 preciznost u ciljanju 276 preciznost u razgovoru 296 preciznost u suočavanju s neredom u odnosima 292–293 smisao i preciznost 297 pregovori sa samim sobom 108 u braku 286–287 preobrazba slušanje i preobrazba 261–262 trpljenje i preobrazba 170–171 preraspodjela bogatstva 326 Priceov zakon 28–29, 45 prijatelji/prijateljstvo dijeljenje i prijateljstvo 186–187 dječja prijateljstva 151, 152–153, 161–162, 332 gostoprimstvo i prijateljstvo 373 Isus Krist i prijatelji 96 ljudski kapacitet za prijateljstvo 79– –80 povlačenje drugih na dno 96–97 prijatelji koji podupiru naš rast i izbor prijatelja 100–101 prijateljstva sa zdravim i nezdravim ljudima 100–101 prijateljstvo kao obostrani sporazum 100–101 prijateljstvo s onima koji nam žele dobro 100–101 razlozi za pogrješan izbor prijatelja 94 tinejdžersko prijateljstvo 88–94

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

prilagođenost 32 pripovijedanje priča 181–182 priroda evolucija i priroda 31–32 okoliš 32, 376 općenito 32–35 priroda i kultura 34 prirodna selekcija 31–33, 60 probitačnost, probitak 180–181, 191, 201, 215–217 procjenjivanje 111–112, 118, 374–375 prošlost prošlost i budućnost 111–112 sjećanje kao vodič za budućnost 254 psi 140, 347-349, 364 psihička bolest 39 psihoterapija istina i psihoterapija 261 psihoterapija kao razgovor 249–250, 258–260 savjetovanje i psihoterapija 249 slušanje u psihoterapiji 259–260 ptice 22–23 put Krist kao put 63 put i Biće 62–63 razgovor zajedničkoga istraživanja i put 270 smisao kao put 217 taoizam i put 62–63 Put u Wigan Pier, Orwell 302–303 Q Quora (web-stranica) 9–10, 13, 17 R racionalnost/razum općenito 234–236 sposobnost manipuliranja 233 racionalnost/razum i Logos 210 racionalnost/razum i ljubav prema samome sebi 234

raj. Vidi: Eden ranjivost, krhkost budućnost i ranjivost 182 krhkost Bića 355 krhkost ljudskih bića 350 ranjivost djece 150, 350–352 ranjivost žena 315 smrt i ranjivost 377–378 raspadanje, kvar 37–42, 80, 173–174, 243–244, 377 Vidi također: kaos razgovor dominacijska hijerarhija u razgovoru 263–264, 267 dosjetljivost u razgovorima 270–271 ideologiziranje u razgovorima 264 psihoterapija kao razgovor 249– –250, 258–259 razgovori kao predavanja 266–267 razgovor i organiziranje mozga 265 razgovor kao zajedničko istraživanje 268–271 razgovor među ženama i muškarcima 265–266 razgovor u braku 286–287 slušanje u razgovoru 263–265 utvrđivanje teme razgovora 296 vrste razgovora 263–271 razlike među spolovima biološki faktori i moć 325 individualni izbor 330–331 operacija promjene spola 329 podjela na muško i žensko u strukturi mozga 62 podjela života na muško i žensko 59–60 razlike među spolovima i poslušnost 312 razlike među spolovima kao društveni konstrukt 328–332 razlike među spolovima u karijeri 314

KAZALO

407

razlike među spolovima u natjecanjima 312–313 razlike među spolovima u postignućima 311–312 razlike među spolovima u reakciji na određene probleme 265–266 važnost te razlike u braku 313–314 razmišljanje darvinizam i razmišljanje 210–211 ideje i razmišljanje 210–211 kaos i razmišljanje 58 prisjećanje i zaboravljanje u razmišljanju 262 razgovor i razmišljanje 256 razmišljanje i avatari 256–257 razmišljanje i samokritika 257 slušanje i razmišljanje 256, 257 sukob i razmišljanje 256–257 svrha razmišljanja 256 trpljenje i razmišljanje 359 vjera i razmišljanje 124–125 zapažanje i razmišljanje 359 red Biće i red 58 brak i red 57 destruktivnost reda 60 kaos i red 57–58, 75, 132 muškost i red 60 općenito 56–58, 60 preciznost i red 292–293 red i vrste razgovora 269 revolucija i red 32 smisao i red 216 yin/yang i red 32, 60 religija 61–62, 119–120, 350.

Vidi također: kršćanstvo revolucija kršćanstvo i revolucija 202–203 osobni problemi i revolucija 137 promjena hijerarhije vrijednosti i revolucija 229–230 red i revolucija 32 revolucija destabilizira 137 408

revolucija 60-ih godina 89 zauzimanje stava i revolucija 230– –231 Riječ red/kaos i Riječ 239, 269, 282, 296, 345 stvaranje i Riječ 53–54, 75 Vidi također: Logos roditelji adultizam/autoritet nad djecom 152–153 ogorčenje roditelja 159–160 previše zaštitnički roditelji 44, 66– –67, 150–152 problematična djeca i odgovornost roditelja 136 provoditi vrijeme s roditeljima 378 roditelj – prijatelj 141–142 roditelji i ljudska sposobnost za zlo 160–161 roditelji kao tim 159–160 roditelji kao zastupnici stvarnoga svijeta 161 strah od djece 137 uviđanje vlastitih ograničenja 160– –161 vjenčani roditelji 316 žrtve roditelja 372–373 Vidi također: djeca; majka Rogers, Carl 99, 261–262 ropstvo 78, 107, 108, 202–203, 286, 324 Rousseau, Jean-Jacques 138 S sadašnjost cilj i usredotočivanje na sadašnjost 126–127 sadašnjost i žrtvovanje za budućnost 71, 182, 211–212 sadašnjost je uvijek nedostatna 111 žrtvovati budućnost za sadašnjost 97

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

Vidi također: probitačnost samopoštovanje 77, 80–81 san, spavanje 38, 135-136, 142, 146– –147 Samo reci „ne“ sreći (CBC Radio) 10–11 samosvijest alkohol i samosvijest 250 breme samosvijesti 78 definicija samosvijesti 73 moralno znanje i samosvijest 76 mozak i samosvijest 71 nagost i samosvijest 73 patnja i samosvijest 191 raj i samosvijest 181 samosvijest Adama i Eve 65, 67, 70 samosvijest muškaraca i žena 67– –68, 71 zlo i samosvijest 193 životinje i samosvijest 73 samoubojstvo 79, 93, 168, 223, 316, 358 Samphan, Khieu 321 Sartre, Jean-Paul 323–324 savjet 249, 255–256 Schjelderup-Ebbe, Thorleif 23 Schwartz, Yitta 133 serotonin 27, 35–37, 45, 47, 103 Set 197–198, 238 Silovanje Nankinga, Chang 139 Simons, Daniel 114–116 Simpson, James Young 318–319 sjećanje/sjećanja kao vodič naše prošlosti za budućnost 254 općenito 253 oporavljena sjećanja 252 sažimanje i sjećanja 261–262 Skinner, B. F. 148–150 „Slabiji spol“, The Economist 311 slučajevi nužde dominacijska hijerarhija i slučajevi nužde 34–35

priprema za slučajeve nužde 282– –283 slobodan izbor 75–77 slobodne asocijacije 258 slušanje Carl Rogers i slušanje 260 dijeljenje savjeta i slušanje 256 izvrtanje argumenata i slušanje 262 laganje i slušanje 374 pravljenje sažetaka i slušanje 261– –262 prijetvornost i slušanje 262–263 promjena u čovjeku i slušanje 260– –261 razmišljanje i slušanje 257 slušanje javnoga mnijenja 258 slušanje kao obraćanje pozornosti 249–250 slušanje neprijatelja 376 slušanje u psihoterapiji 259–260 slušanje u razgovoru 236–264 slušati bez ishitrenih sudova 263 slušati sama sebe 369–370 važnost slušanja 270–271 smisao ciljevi i smisao 81–82 kaos i smisao 214–217 kaos, red i smisao 63, 215–216 nihilizam i nedostatak smisla 93 općenito 216–217 patnja i smisao 214 percepcija smisla 275 poslušne/autodestruktivne osobe i gubitak smisla 227 postizanje ciljeva i smisao 317 preciznost i smisao 297 probitačnost i smisao 189–190, 215, 216–217 razgovori kao zajednička istraživanja 268–269 smisao i poboljšanje Bića 214 smisao kao više dobro 214–217 Sokrat i smisao 190

KAZALO

409

standardi i smisao 105 yin/yang i smisao 12 socijalizacija agresija i socijalizacija 332 razlike među spolovima i socijalizacija 328–329, 330 socijalizacija djece 140–142, 152– –154, 161–162, 208, 265, 332 socijalizacija dječaka kao djevojčica 331–332, 344 sukob i socijalizacija 152–153 socijalizam 212, 302–303 Sokrat 189–191, 271, 376 Solženjicin, Aleksandar 11, 66, 172–173 Arhipelag Gulag 173, 198, 231, 323– –324 S onu stranu dobra i zla, Nietzsche 123, 204–205 Sovjetski Savez 172–173, 210, 231, 320–321, 322–324 Sotona spasenje 94–100, 205–206 spolne razlike. Vidi: razlike među spolovima spoznaja sama sebe 107–109, 126 sreća sreća i dobro 81 sreća i nada 112 Staljin, Josif 122, 172, 231, 235, 237, 243, 323, 359 standardi 104–105, 107–108 Stone, Merlin, When God was a Woman (Kada je Bog bio žena) 336 stres 36–37 stvarnost imaginacija i stvarnost 294–295 lažiranje stvarnosti 228–229 manipulacija stvarnosti 226 svjesna sljepoća pred stvarnošću 295 sud oslanjanje na vlastite standarde i sud 175 410

suci ljudskoga roda 309–309, 310– –311 sukob discipliniranje djece i sukobi 152 istina i sukob 241–242 izbjegavanje sukoba 109, 227, 333 razmišljanje i sukob 256–257 socijalizacija i sukobi 153 sukob različitih sustava vrijednosti 9–10 susretljivost i sukob 334 teritorij i sukob 24–27 želje i sukobi 119 sumnja 209–210 suradnja ljudski kapacitet za suradnju 79–80 natjecanje i suradnja 349 sveučilište, sveučilišni postmodernizam na sveučilištima 316 radikalno političko djelovanje na sveučilištima 319 razlike među spolovima na sveučilištima 313, 316 sveučilišna uprava 326 svjesna sljepoća ciljevi i svjesna sljepoća 240–241 kontinuirana sljepoća izazvana nepažnjom i svjesna sljepoća 114– –116 kulturne/društvene organizacije i svjesna sljepoća 238–239 općenito 229 osjećaj bezvrijednosti i svjesna sljepoća 104 svjesna sljepoća u braku 289–290 uništenje i svjesna sljepoća 174 Vidi također: obraćanje pozornosti/ pažnje; gledanje svjesnost Biće i svjesnost 79 svjesnost i muško 337–340

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

svjesnost kao posrednik između reda i kaosa 55 životinje i svjesnost 74 Vidi također: samosvijest Š Španjolski građanski rat 321–322 T Tajfel, Henri 348–349 taoizam 12, 32, 60, 62, 121, 201, 355, 375 yin/yang 12, 32, 60–63, 65 Terencije, rimski dramatičar 196 The Cocktail Party (Koktel zabava), T. S. Eliot 171 The Myth of Matriarchal Prehistory, Eller 336 The Origins and History of Consciousness (Podrijetlo i povijest svjesnosti), Neumann 336 The Stand, Stephen King 357 Thomas, Elizabeth Marshall 139 Tiamat 337 Tiho proljeće, Carson Rachel 309 tinejdžeri 88–94, 157 tiranija djeca i tiranija 132 jednakost i tiranija 302 komunizam i tiranija 324 korupcija i tiranija 44 laži i tiranija 109 ogorčenost i tiranija 44, 109 tiranija nad samim sobom 107–108 tiranija u braku 286–287 žrtvovanje i tiranija 78 Tolstoj, Lav Nikolajevič 167–168, 170, 359 Tomino evanđelje 120 totalitarizam činjenje pogrješaka i totalitarizam 235–236, 239–240

koncentracijski logori i totalitarizam 210 obmanjivanje/neautentičnost i totalitarizam 231 poboljšanje života i totalitarizam 126 pobuna protiv totalitarizma 209 pobuna protiv Svevišnjega i totalitarizam 235 poniznost i totalitarizam 214 proizvoljnost diktata odraslih i totalitarizam 153 stvarnost patnje i totalitarizam 213 zločini i totalitarizam 359 tragedija. Vidi: trpljenje, patnja transplantacija organa 52 trpljenje, patnja Biće i patnja 55, 170 Bog i patnja 168–169, 352–353 istina u nošenju s patnjom 232–233 kaos i patnja 56 korupcija i patnja 174 križ i patnja 17 masovni ubojice i patnja 169 mržnja prema životu i patnja 358– –359 nanošenje patnje drugima 73–74, 194, 213 nanošenje patnje samome sebi 167 nihilizam i patnja 171 obmanjivanje i patnja 231–232, 233 ogorčenost zbog patnje 171, 215 ograničenja i patnja 357–358 osveta i patnja 168–169, 171, 194 patnja djece 358, 360–362 patnja drugih 78 patnja i svijet 189 patnja i zlostavljanje 42–43 probitačnost i patnja 180–181, 191 promjena uvjerenja i patnja 211 promjene u ponašanju i trpljenje 166–167 preciznost u trpljenju 294–295 preobrazba i patnja 170–171, 172

KAZALO

411

razmišljanje i patnja 359 religije i patnja 350 ritual/mit i patnja 181 samosvijest i patnja 191 smisao i patnja 215 Solženjicin i patnja 172–173 spašavanje drugih i razlozi njihove patnje 98–99 subjektivna stvarnost patnje 54 suočavanje s patnjom 362–363 suosjećanje s čovječanstvom i patnja 80–81 svakodnevne obveze i ublažavanje patnje 215–216 stvarnost patnje 213 svaljivanje krivnje i patnja 167, 169, 171–172 ublažavanje patnje 213 užitak i patnja 149 zlo i patnja 191, 359 znanost i patnja 204 život kao patnja 179, 242 žrtvovanje i ublažavanje patnje 189, 191 Tubal-Kajin (biblijski lik) 193 Twain, Mark 32 U ubojstvo/ubojice 138–140, 168, 170, 193–195 masovna ubojstva 166, 168–169, 197, 311, 321, 324 uragan 174 Uspavana ljepotica (Trnoružica) 62, 150– –151, 337, 338–339 uspjeh, uspješnost 106–107, 110, 187, 315, 317 uspoređivanje sa samim sobom 114, 371 s drugima 103–105, 107, 110, 128, 371 utopija, utopist, utopistički 126, 209, 225–226 412

Uvreda koja je od Maca napravila muškarca, Atlas 342–343 V Velika majka (The Great Mother), Neumann 336–337 Vijetnam 320 vjera istina i čin vjere 242 općenito 124–125 razmišljanje i vjera 125 vjerovanja izdaja uvjerenja 14 vjerovanja i djela 120 zajednički sustavi vjerovanja 14–15 znanje o vjerovanju 120–121 Von Neumann, John 69 vrijednosti djelovanje i vrijednosni sudovi 105 hijerarhije vrijednosti 214 ideje i vrijednosti 211 istina i vrijednosti 240–241 poboljšanje Bića i vrijednosti 215 religije i vrijednosti 120 želje i vrijednosti 118–119 W Waal, Frans de 30 When God Was a Woman (Kada je Bog bio žena), Stone 336 Y Yanomami, narod 140 Yeats, William Butler 290–291, 377 Drugi dolazak 290–291 yin/yang 12, 32, 60–63, 65 Z Zapisci iz podzemlja, F. M. Dostojevski 94–95, 357–358 Zlatno pravilo 78 zlo

12 PRAVILA ZA ŽIVOT

Krist i suočavanje sa zlom 197 ljudska sposobnost za zlo 74, 213 motivacija zlih čina 194 patnja patnje radi 358 posttraumatski stresni poremećaj i zlo 193–194 prenošenje zla 171 probitačnost i zlo 201 samosvijest i zlo 193 Sotona i zlo 198, 234 sprječavanje zla u sebi 175–176 zlo i patnja 192 zlo u ljudima 138 žrtvovanje i zlo 192–194, 201 Vidi također: dualnost dobro/zlo Zločin i kazna, Dostojevski 120 zlostavljanje 42–43, 78, 138, 158–159, 171 Vidi također: agresija, nasilje Zmajevi ne postoje, Kent 284–285 zmija 65–68, 70, 73, 181, 194 znanost 54–55, 201–202, 204, 325, 328 Ž žene brak i žene 313–314, 343–344 Eva i zmija 67 karijera i žene 313–315 menstruacija 150, 318 muškarci i potlačivanje žena 327 postignuća žena 311 poželjne osobine kod muškaraca 315–316, 343–344, 345–346 rađanje i žene 71, 318–319 samosvijest muškaraca i žene 67, 70 slabosti/ranjivosti žena 317–319 ženstvenost, ženskost 60–62 Židovi 173–174 Židovi i život kao patnja 242, 350 život poboljšanje života 118–119, 124 pročišćavanje života 175–176

život i patnja 179, 243 Vidi također: Biće životinje Biće i životinje 74 ljudska bića i životinje 210, 211 rad i životinje 182 samosvijest i životinje 73–74 Životinjska farma, Orwell 323 žrtva, žrtvovanje Abelova i Kajinova žrtva 184 Biće i žrtva 200–201 Bog i žrtva 78, 184–185, 187–188, 192 budućnost i žrtva 184–185, 191 društveni ugovor i žrtva 185 evolucijski proces i žrtva 185 ispravak pogrješaka i žrtva 229 istina i žrtva 229–230 Isus Krist kao žrtva 188–189 Kristova žrtva za istinu 239 majčinstvo i žrtva 188–189 nejednaka kvaliteta žrtava 184 obrezanje 188 potraga za najvišim dobrom i žrtva 128 prinošenje žrtve i ublaženje patnje 191 prošlost/budućnost i žrtva 71, 97, 182, 211 rad i žrtva 182 samožrtvovanje 78, 98–100 Sokrat i žrtva 189–190 ublažavanje patnje i žrtva 189 uspješnost i žrtva 187 veličina žrtve 183–184, 188 zlo i žrtva 191, 201 žrtva kao odgoda zadovoljenja 182– –183 žrtva onoga što je najdragocjenije 188–189 žrtva za druge 332–334 žrtva roditelja/žrtva drugih 372 žrtvovanje sina 187–189

KAZALO

413

SADRŽAJ

PREDGOVOR HRVATSKOMU IZDANJU

/

Fenomen Jordana Petersona 5 Uvertira 9 1. PRAVILO 2. PRAVILO

3. PRAVILO

/ Glavu gore i držite se uspravno 21

/ Odnosite se prema sebi kao prema nekome kome ste dužni pomoći 51

/ Sprijateljite se s ljudima koji vam žele najbolje / Uspoređujte sebe s onim što ste vi bili jučer, a ne s onim što je netko drugi danas 103

4. PRAVILO

/ Ne dopuštajte svojoj djeci da rade bilo što zbog čega vam se ne će sviđati 131

5. PRAVILO

6. PRAVILO / Prije nego što počnete kritizirati svijet,

prvo vlastitu kuću dovedite u savršen red 165

414

85

/ Težite za onim što je smisleno, a ne za onim što je probitačno 179

7. PRAVILO

8. PRAVILO / Govorite istinu – ili barem nemojte lagati 219 9. PRAVILO / Pretpostavite da osoba koju slušate

možda zna nešto što vi ne znate 249 10. PRAVILO 11. PRAVILO 12. PRAVILO

/ Govorite precizno i jasno 273

/ Ne ometajte djecu dok se skejtaju 299

/ Pomilujte mačku kada je sretnete na cesti 347

ZAVRŠETAK / Što mi je činiti s novopronađenom

svjetlosnom olovkom? 367 Bilješke 381 / Kazalo 395

415

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Sinjska 2, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Tisak: Denona d.o.o.

Tiskano u listopadu 2018.

Jordan B. Peterson (1962.) kanadski je klinički psiholog i profesor psihologije na Sveučilištu u Torontu. Ovaj po mnogima najutjecajniji intelektualac našega doba, poznat po svojim javnim predavanjima i angažmanu na društvenim medijima, svjetsku je slavu stekao bestselerom 12 pravila za život koji je odmah po objavljivanju postao najprodavanija knjiga na svijetu, zauzimajući niz tjedana prvo mjesto na ljestvici bestselera stranice Amazon.

Dr. Peterson školovao se na Sveučilištu Alberta i Sveučilištu McGill, a 1993. počeo je raditi na katedri psihologije Sveučilišta Harvard. Od 1998., po povratku u rodnu Kanadu, radi na Sveučilištu u Torontu kao redoviti profesor. Verzirao se na područjima psihofarmakologije, kliničke i socijalne psihologije, psihologije religije, psihologije ideologije i politike, pomažući mnogima koji se bore s depresijom, opsesivno-kompulzivnim poremećajima, anksioznošću i sl. Autor je ili suautor više od stotinu znanstvenih akademskih radova, a iza sebe ima više od 20 godina rada u kliničkoj praksi. To svoje bogato iskustvo utkao je u knjigu 12 pravila za život, učinivši je svjetskom uspješnicom.

„Trenutno najutjecajniji javni intelektualac Zapada.“ NEW YORK TIMES „Čvrst, ali brižan… Peterson govori onako kako sam oduvijek čeznuo da mi se moj otac obraća… On je pravi čovjek u pravomu trenutku, netko tko je u stanju dokazati mladima da je pospremanje vlastite sobe od kozmičke važnosti, kao i to da je za dušu – a posljedično i za cijeli svijet – dobro da svojemu kaosu nametnu malo reda.“ NATIONAL R EVIEW „Peterson može uzeti i najkompleksnije ideje i preobraziti ih u nešto zabavno… Brzim koracima postaje prava akademska zvijezda.“ OBSERVER „Jedan od najutjecajnijih i najsvestranijih javnih intelektualaca današnjice, neustrašiv i strastven.“ GUARDIAN „Fascinantno. Peterson upravo briljira na široku rasponu tema.“ SUNDAY TIMES

ISBN 978-953-235-607-6

VERBUM 168 kn

www.verbum.hr