Page 1

Hrvatska brodogradnja – Jadranbrod d. d.

Hrvatska brodograđevna industrija Presjek stanja

Zagreb, 13. rujna 2018.


Osnovne proizvodne karakteristike brodogradilišta 30.000

25.000

20.000

1990-ih 7500

10.000

6500

Danas 2000

0 Radnika

Kooperanata

Gradnja broda prosječno traje

Brodosplit Brodotrogir 3. Maj

9–12 mjeseci

297.000 cGT/god.

ULJANIK

(Kompenzirana bruto tonaža)

120.000 cGT/god.

120.000 – 150.000 tona/godišnje

ograničen je potpisanim ugovorom s EK do 2022.

Ukupni kapacitet proizvodnje (15-20 brodova godišnje)

Ukupni kapacitet obrade čelika

od polaganja kobilice

Knjiga narudžbi • Velika disperzija tipova i veličina • Prije standardne tipove brodova velikih serija • Danas niša specifičnih brodova veće dodane vrijednosti 2


Isporučeni brodovi/plovni objekti (trupovi, barže) 1988. – 2018. 1.200.000

1.000.000

cgt

Ships/floating objects Brodovi/plovni objekti Isporuka velikog broja barži u 3. Maju

45 40 35

Dwt / cGT

800.000

30 25

600.000

20 400.000

15 10

200.000

5 0

0 3

Brodova/Plovnih objekata

dwt


Hrvatska brodogradnja u svijetu 1988. – 2018.

 1988.

Hrvatska na 3. mjestu (po tonama nosivosti ugovorenih brodova) s oko 2,7 % udjela u svjetskoj knjizi narudžbi.

 1991 ̶-1995. pada na 7. – 10. mjesto s oko 1–1,5 % udjela

 2008 ̶-2009. pada 14. mjesto (najveći „boom” na svjetskom tržištu) s oko 0,3 % udjela  2013.

zauzima 15. mjesto početkom privatizacije brodogradilišta s 0,08 % udjela

 Danas

Hrvatska se nalazi na 9. mjestu s 0,23 % udjela

4


Sadašnje stanje na svjetskom brodograđevnom tržištu 1. Kina - 44 % Svjetske knjige narudžbi (u tonama nosivosti) 2. Južna Koreja - 28 % 3. Japan - 22 %  Cijela europska brodograđevna industrija - 1,3 %  Hrvatska - 0,23 % (9. mjesto u svijetu / 2. mjesto u Europi, s 17,1%)  70-postotni pad ugovaranja gotovo svih tipova i veličina brodova (osim LNG plinskih tankera i putničkih brodova) izazvao je velike probleme u brodograđevnoj industriji:  u Južnoj Koreji brodogradilišta trpe gubitke od preko 11 milijardi USD  u Japanu brodogradilišta su pred zatvaranjem, a velika su se spojila u konglomerate  u Kini brodogradilišta svakodnevno odlaze u stečaj  u Hrvatskoj brodogradilišta su suočena s velikim izazovima (procesi restrukturiranja i održivog poslovanja)  Danas velika hrvatska brodogradilišta imaju ugovorenu proizvodnju 34 plovna objekta ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde USD (nakon zadnjih raskinutih ugovora u Uljaniku). 5


Hrvatska u svjetskoj brodogradnji Kolovoz 2018.

na 12. mjestu s 0,6% udjela

na 9. mjestu s 0,23% udjela

po kompenziranoj bruto tonaži

po tonama nosivosti

Ostatak svijeta 5,3%

Filipini 2,3%

Hrvatska 0,6%

Europa 14,7%

Japan 18,1%

Kina 36,9%

Južna Koreja 24,4%

Ostatak Europe 0,6%

Hrvatska 0,2%

Japan 21,5%

Ostali 2,9%

Kina 44,5%

Južna Koreja 28,0%

iZVOR: IHS Fairplay/SIN Clarksons


Svjetska knjiga narudžbi (tone nosivosti) (hrvatski udio u razdoblju restrukturiranja od 2013. do 2018. povećan 2,9 puta) Ožujak 2013. Hrvatska na 15. mjestu s 0,08% udjela

Kolovoz 2018. Hrvatska na 9. mjestu s 0,23% udjela

iZVOR: IHS Fairplay/SIN Clarksons


Svjetska knjiga narudžbi (kompenzirana bruto tonaža) (hrvatski udio u razdoblju restrukturiranja od 2013. do 2018. povećan 3 puta) Ožujak 2013. Hrvatska na 13. mjestu s 0,21% udjela

Kolovoz 2018. Hrvatska na 12. mjestu s 0,60% udjela

IZVOR: IHS Fairplay/SIN Clarksons


Europska knjiga narudžbi (tone nosivosti) (hrvatski udio u razdoblju restrukturiranja od 2013. do 2018. povećan 2,4 puta) Ožujak 2013. Hrvatska na 5. mjestu s 7,1 % udjela

Kolovoz 2018. Hrvatska na 2. mjestu s 17,07 % udjela

Izvor: IHS Fairplay/SIN Clarksons


Europska knjiga narudžbi (kompenzirana bruto tonaža) (hrvatski udio u razdoblju restrukturiranja od 2013. do 2018. povećan 1,2 puta) Ožujak 2013. Hrvatska na 7. mjestu s 3,35 % udjela

Kolovoz 2018. Hrvatska na 7. mjestu s 3,95 % udjela

Izvor: IHS Fairplay/SIN Clarksons


Knjiga narudžbi hrvatskih brodogradilišta 2013. Broj plovnih jedinica

cGT (Kompenzirana bruto tonaža)

5%

Bulkcarriers 17% 61%

Other 23%

RO-RO Tankers

11%

Dry cargo 6%

Other

Bulk carriers 23%

Dry cargo 10% Tankers 29%

RO-RO 15%

Tdw (tona nosivosti) Other 20%

Dry cargo 8%

Bulk carriers 31%

Tankers 38%

RO-RO 3%

Ukupna vrijednost 543 mil. USD


Knjiga narudžbi hrvatskih brodogradilišta 31. 8. 2018. cGT (Kompenzirana bruto tonaža)

Broj plovnih jedinica 18%

21%

RO-RO/Car carr. Tankers

33%

6% 10%

Bulkcarriers

10%

20%

43%

12%

8% Container vessels

10%

Dwt (tona nosivosti)

Passenger/sailing vess.

1% 3% 16%

29%

9%

23%

28%

Iz usporedbe podataka knjige narudžbi (mjereno u cGT) na početku restrukturiranja i nakon završetka procesa restrukturiranja proizlazi da se: - udio standardnih tipova brodova smanjio s preko 50 % na 30 % (brodovi za rasuti teret, tankeri i kontejnerski brodovi) - udio specijalnih brodova povećao s 38 % na 69 %. 12


Usporedba ostvarenih rezultata prije privatizacije (1990-2012.) TDW (tisuće tona nosivosti)

Plovnih jedinica 120

7.000

106

Tisuće TDW

79

80 60

42 40

30

5.000 4.000

0

0 Brodosplit BSO

2.656

2.000 1.000

Brodosplit

3.315

3.000

20

3.Maj

5.840

6.000

93

100

Brodotrogir

Uljanik

1.557 5 3.Maj

U tisućama cGT-a (Kompenzirana bruto tonaža)

Brodosplit Brodosplit Brodotrogir BSO

U milijunima USD

2.500

4.500

2141

Uljanik

2135

4.175

4.000

2.000

3.699

Milijuni USD

3.500

1541 1.500 1.000

818

3.000 2.500

2.366

2.000

1.228

1.500 1.000

500

500

48 0

134

0

3.Maj

Brodosplit

Brodosplit BSO

Brodotrogir

Uljanik

3.Maj

Brodosplit Brodosplit Brodotrogir BSO

Uljanik

13


Usporedba ostvarenih rezultata nakon privatizacije (2013.-2018.) Plovnih jedinica 70

TDW (tisuće tona nosivosti) 300

62

60

266

250

40 30 20

15

12

10

Tisuće TDW

50

181 145

150 100 50

6

5

200

0

28 1,2

0 3.Maj

Brodosplit

Brodosplit BSO

Brodotrogir

Uljanik

3.Maj

U tisućama cGT-a (Kompenzirana bruto tonaža)

Brodosplit

Brodosplit Brodotrogir BSO

U milijunima USD

250

700

Milijuni USD

161 150 100 58

49

50

609

600

197

200

500 400

332

300 200

128

100

16 0

Uljanik

98 20

0 3.Maj

Brodosplit

Brodosplit BSO

Brodotrogir

Uljanik

3.Maj

Brodosplit

Brodosplit Brodotrogir BSO

Uljanik

14


Isporuke ukupno (2013. – 2018.) Brodogradilište

Brodova

Trupova

Barži

UKUPNO

3. Maj Brodosplit Brodotrogir

7 4 3 15 29

0 13 3 16

55 55

62 17 6 15 100

Uljanik UKUPNO

Broj isporučenih plovnih objekata (brodova, trupova, barži) 60 50 40 30 20 10 0

55

15

13 7

4

3.MAJ

BRODOSPLIT

Brodova

3

3

BRODOTROGIR

Trupova

ULJANIK

Barži 15


Proizvodni program - orijentacija na uske i sofisticirane niše Dry cargo vessels RO-RO

EU brodogradilišta sada su najviše usmjerena na putničke brodove za krstarenja i offshore brodove različitih namjena

Container vessels Reefer vessels, Product carriers, Chemical carriers, Asphalt carriers, Car/Truck carriers, Wagon carriers, Sea/river vessels, Live stock carriers, Fishing vessels Ro-Paxes, Car/passenger ferries,

Yachts, Navy vessels Barges (various types) Brodovi visoke dodane vrijednosti 

Jack up platforms

Dredgers

Cable layers

Heavy lifters

Polar expedition vessels

16


Temeljni motiv dosadašnjeg davanja podrške brodograđevnoj djelatnosti svih vlada od 1992.  politička, financijsko ekonomska i sociološka zbivanja u Hrvatskoj tijekom 1990-ih godina s direktnim utjecajem na hrvatsko gospodarstvo, posebice dijelu okrenutom međunarodnom tržištu – brodogradnji;

 očuvanje hrvatske brodogradnje, kao najznačajnije industrijske i izvozne grane, s obzirom na respektabilne kapacitete brodogradilišta, prateće industrije i kooperanata;

 zaštita radnih mjesta u brodograđevnim regijama, od rata pogođenim nezaposlenošću, u kojima su brodogradilišta pretežni izvor zapošljavanja lokalnog stanovništva;

 sagledavanje i spoznaja komparativnih prednosti brodograđevne djelatnosti u odnosu na činjenicu da, u dosadašnjem tranzicijskom razdoblju hrvatskog gospodarstva, nije ponuđeno / pronađeno alternativno gospodarsko usmjerenje (kao npr. razvoj auto-industrije i sl.) te nisu stvoreni uvjeti pokretanja druge održive proizvodnje, kao zamjene brodograđevne djelatnosti, a koja bi preuzela ulogu pokretača razvoja industrijske proizvodnje i izvoza;

 brodogradnja još uvijek predstavlja tržište za veliki broj domaćih “malih” i “srednjih” proizvođača roba i usluga, kroz brod su prisutni na svjetskom tržištu, ona zadržava obrazovane stručne kadrove u domovini u suradnji s fakultetima, institutima i drugim znanstvenim institucijama 17


Sanacije brodograđevnih društava od 1992. do 2017. Državne potpore i naknade za izvlašteno pomorsko dobro 14

12 milijarde kuna

u milijardama kuna

12,17

10

9,03 2012. otvoren stečaj Kraljevice

8 6

4,27

3,22

4

2

4,31 2,9

1,03

1,95 0,63

0

0 Uljanik

3. Maj

Ukupne potpore Ukupni iznos državnih potpora: 31,7 milijardi kuna

Brodosplit

Brodotrogir

Kraljevica

Naknada za izvlašteno pomorsko dobro Ukupni iznos naknada za izvlašteno pomorsko dobro: 7,8 milijardi kuna 18


Sanacije brodograđevnih društava od 1992. do 2017.  Ukupna pomoć vjerovnika brodogradilištima od 1992. do 2017. iznosila je 31,74 milijarde kn  pomoć na teret Države / Proračuna RH iznosila je 18,7 milijarde kn  za preostalih 13,04 milijarde kn na teret državnih vjerovnika • 5,3 milijarde kn zamijenjene za uloge u brodogradilištima • 7,78 milijarde kn kompenzacija za nekretnine na pomorskom dobru isknjižene iz imovine brodogradilišta

 U tom su razdoblju isporučena 442 broda/plovnih objekata ukupne vrijednosti od 11,93 milijarde USD (odnosno 83 milijarde kn, prema prosječnom tečaju od 6,9 kn za dolar)  Ukupni procijenjeni trošak poslovanja brodogradnje iznosi 115 milijardi kuna  Prosječna godišnja vrijednost proizvedenih brodova (1992-2017.): 477 milijuna USD  Prosječna vrijednost proizvedenog broda: 27 milijuna USD  Od 1992. do 2017. država je podupirala brodogradilišta (ne brod) s oko 22% vrijednosti isporučenih brodova.  2018. isporučene su još 2 plovne jedinice ukupne vrijednosti oko 105 milijuna USD 19


Sanacije brodograđevnih društava od 1992. do 2017. Svaka četvrta kuna prihoda brodogradilišta na teret poreznih obveznika

Od 1992. do 2017. isporučeno 442 broda/plovna objekta ukupne vrijednosti

83 milijarde kuna

115 milijardi kuna

Od 1992. do 2017. visina ukupne pomoći države / poreznih obveznika

31,7 milijarde kuna 20


Stanje jamstava koje je Vlada odobrila brodogradnji na 31. 8. 2018. izraženo u milijunima USD

Brodogradilište

Odluke Vlade

Jamstva na snazi Jamstva u funkciji

Brodosplit

137

137

83

Brodotrogir/HBT

64

23

22

Uljanik Grupa

918

854

656

● Uljanik Brodogradilište

198

192

174

● Uljanik d. d.

687

629

449

● 3. Maj

33

33

33

1119

1013

759

UKUPNO Napomena: • • •

Odluke Vlade: iznosi jamstava koje je Vlada odobrila Jamstva na snazi: iznosi jamstava za koje su sklopljeni ugovori o jamstvu Jamstva u funkciji: iznos izloženosti Republike Hrvatske 21


Iznosi odobrene i isplaćene državne potpore 2012.–2017. 3. MAJ   

847 milijuna kuna isplaćeno 195 milijuna kuna ekvivalenata u državnim jamstvima 37 milijuna kuna ekvivalenata je iskorišteno

BRODOTROGIR   

380 milijuna kuna isplaćeno 20 milijuna kuna ekvivalenata u državnim jamstvima 12 milijuna kuna ekvivalenata je iskorišteno

BRODOSPLIT   

1503 milijuna kuna isplaćeno 222 milijuna kuna ekvivalenata u državnim jamstvima 89 milijuna kuna ekvivalenata je iskorišteno

Mala iskorištenost ugovornog potencijala  Od 437 milijuna kuna ukupno odobrenih ekvivalenata, iskorišteno je svega 138 milijuna kuna (oko 32 %) 22


Uzroci i razlozi za sanaciju i restrukturiranje brodograđevnih društava UNUTARNJI UZROCI  Upravljanje

VANJSKI UZROCI  Neadekvatno upravljanje tečajnim rizicima

 Kadrovi

 Promjene cijena materijala

 Troškovna neefikasnost

 Trošak financiranja

 Organizacija

 Nepostojanje odgovarajućeg modela financiranja

 Tehnologija

 Proizvodni Program

 Političke procjene / pritisci  Rizici ugovaranja brodova na dugi rok  Nedovoljno razvijena domaća prateća industrija  Drastični pad cijena na svjetskom tržištu brodovlja 23


3. MAJ brodogradilište d.d. Stanje nakon restrukturiranja    

Pozitivan financijski rezultat u 2016. i 2017. godini Poštovano je ograničenje proizvodnje u cGT-ima Ostvaren je minimalan broj efektivnih sati rada vlastitih radnika Zadržan minimalan broj zaposlenih djelatnika sukladno Programu restrukturiranja

 Gubitak od 151,2 milijuna kuna u prvoj polovici 2018.  Neizvjesna naplata potraživanja u iznosu od 603,5 milijuna kuna od društava iz Uljanik Grupe  Nemogućnost daljnjeg financiranja realizacije ugovorenih poslova  Uočena kašnjenja  Raskidi ugovora koje je Uljanik d.d. podugovorio s 3. Majem kao posljedica krize u Uljaniku  Neodrživ položaj 3. Maja kao dio Uljanik Grupe 24


ULJANIK d.d.  2010.

AZTN donio Odluku o tome da Uljanik nije tvrtka u teškoćama

Takvu Odluku donijela je i Europska komisija  2012.

U Uljaniku proveden ESOP (Employee stock ownership plan), kupnjom dionica u vlasništvu države, od strane malih dioničara

(zaposlenika)  2013.

Uljanik postaje vlasnik 3. Maja otkupom 88 % dionica (za 1 kn)

 2017.

Uljanik podnosi zahtjev za pokretanje procesa restrukturiranja i odobrenja državne potpore za spašavanje prema EU regulativi

 2018.

Siječanj: odobrenje državnog jamstva od 96 milijuna eura Srpanj: slanje nacrta programa restrukturiranja EK 25


Specifični problemi - ULJANIK Grupa (Uljanik d.d., Uljanik Brodogradilište i 3.Maj Brodogradilište)

Posljedice teškoća u društvu

 Problemi likvidnosti  Nemogućnost podmirivanja obveza  Nemogućnost dovršetka proizvodnog programa  Gubitak kapitala  Prijetnja raskidima ugovora Realni rizici i posljedice

 Gubitak radnih mjesta  Raskidi ugovora  Aktivacija državnih jamstava  Značajni fiskalni rizici / rast javnog duga i deficita  Prijetnja narušavanja makroekonomske stabilnosti gospodarstva 26


Hvala na paĹžnji

27

Siniša Ostojić: Hrvatska brodograđevna industrija  

Hrvatska brodogradnja u svijetu 1988. – 2018.  1988. Hrvatska na 3. mjestu (po tonama nosivosti ugovorenih brodova) s oko 2,7 % udjela u sv...

Siniša Ostojić: Hrvatska brodograđevna industrija  

Hrvatska brodogradnja u svijetu 1988. – 2018.  1988. Hrvatska na 3. mjestu (po tonama nosivosti ugovorenih brodova) s oko 2,7 % udjela u sv...

Advertisement