Page 1

70 godina

UrIHO SEDAMDESET GODINA ZAŠTITNOG ZAPOŠLJAVANJA


1946. - 2016.

SEDAMDESET GODINA ZAŠTITNOG ZAPOŠLJAVANJA Spomen-knjiga

Zagreb, studenog 2016.


Izdavač URIHO Zagreb, Avenija Marina Držića 1

Za izdavača Josip Držaić Urednici

Glavni pokrovitelj obilježavanja 70. obljetnice ustanove URIHO

Vesna Ivetić i Mladen Kristić

GRAD ZAGREB

Tekstove napisali Grupa autora

Organizacijski odbor za obilježavanje 70. obljetnice ustanove URIHO

Lektura i korektura Mladen Kristić Grafičko oblikovanje

Josip Držaić

Julijana Puljić i Željko Obad

Goran Folnegović Vesna Ivetić

Fotografije

Dubravko Ivanković

Arhiva ustanove URIHO

Ljubica Lukačić Višnja Majsec Sobota

Tisak URIHO Zagreb

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000945073. ISBN 978-953-7577-67-4

Irena Rački


Počasni odbor za obilježavanje 70. obljetnice ustanove URIHO

Predsjednik Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba

Dragi prijatelji, dragi URIHO-vci,

I znimno mi je zadovoljstvo što zaposlenicima Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom URIHO, ali i svima koji su u boljitak ove ustanove uložili mnogo entuzijazma, rada, znanja i energije mogu čestitati 70. obljetnicu osnutka.

Zamjenica Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom

Ante Vučić, zamjenik ministrice rada i mirovinskoga sustava Republike Hrvatske Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Katarina Tonković, zastupnica u Gradskoj skupština Grada Zagreba Mirsad Srebreniković, zastupnik u Gradskoj skupština Grada Zagreba i član Upravnog vijeća URIHO Davorka Samardžić Vukadin, zastupnica u Gradskoj skupština Grada Zagreba i članica Upravnog vijeća URIHO Josip Petrač, zastupnik u Gradskoj skupština Grada Zagreba Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Marinka Bakula Anđelić, pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Sandra Čirkinagić, voditeljica Odjela za profesionalnu rehabilitaciju Marija Mustač, voditeljica Odjela za planiranje i cjelovitu zaštitu osoba s invaliditetom Snježana Puškadija, voditeljica Odjela za socijalnu skrb Mirka Jozić pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo i predsjednica Upravnog vijeća URIHO Slavko Kojić, pročelnik Gradskog ureda za financije Lidija Hrastić Novak, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Eos Martinac, pomoćnica ravnateljice Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Zvonimir Šostar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Josip Držaić ravnatelj ustanove URIHO Damira Benc, ravnateljica Centra za rehabilitaciju Zagreb

Duga URIHO-va povijest progovara o odnosu društva prema fenomenu invalidnosti i osoba s invaliditetom te o našoj zajednici koja se zalaže za pravo svakog čovjeka na šansu i dostojanstven život. Stručnost i profesionalnost te sustavno praćenje znanstvenih i praktičnih postignuća na području profesionalne rehabilitacije, obilježja su ove Ustanove, koja je poznata i izvan granica Lijepe naše. URIHO je oduvijek bio pokretač i provoditelj programa i projekata od opće društvene važnosti u profesionalnoj rehabilitaciji i u zapošljavanju osoba s invaliditetom. Grad Zagreb pokazuje izniman senzibilitet za potrebe osoba s invaliditetom te promovira model što se zalaže za društvo koje uklanja prepreke da se osobe s invaliditetom, zahvaljujući svojim sposobnostima, radno i socijalno integriraju. URIHO je u tome procesu važna karika pa mu Grad Zagreb zato stručno i materijalno kontinuirano pomaže. Sa zajedničkim, partnerskim radom je važno nastaviti kako bi se problemi što uspješnije rješavali te kako bi se kvaliteta života osoba s invaliditetom još više podizala. Svim generacijama URIHO-vih zaposlenika dugujemo zahvalnost na doprinosu, a vama koji danas djelujete u URIHO-u čestitam i želim uspješan rad te puno osobnoga i profesionalnog zadovoljstva! Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba i predsjednik Počasnog odbora za obilježavanje sedamdesete obljetnice djelovanja URIHO-a

Zorislav Bobuš, predsjednik Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Mirjana Juriša, izvršna direktorica Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih grada Zagreba i članica Upravnog vijeća URIHO Božena Peček, zaposlenica Ustanove i članica Upravnog vijeća URIHO

5


URIHO pridonosi ostvarenju bolje, pravednije, naprednije i humanije Hrvatske

P roteklo je sedam desetljeća otkako je u Zagrebu i Hrvatskoj osnutkom URIHO-a započela sustavna provedba profesionalne rehabilitacije i zaštit-

nog zapošljavanja osoba s invaliditetom. U tom razdoblju mijenjale su se države i društveno-politički sustavi, dok je URIHO zadržao svoju čvrstu poziciju kao nezamjenjiva institucija kada je u pitanju rehabilitacija osoba s invaliditetom i njihovo uključenje u svijet rada u skladu s njihovim mogućnostima. Upravo u odnosu prema slabijim i ranjivijim skupinama ogleda se društveni, kulturni i civilizacijski napredak neke zemlje. Stoga URIHO svojim senzibilitetom za osobe s invaliditetom i sustavnom provedbom svojih programa zapošljavanja pridonosi ostvarenju bolje, pravednije, naprednije i humanije Hrvatske.

Čestitam jubilej 70 godina URIHO-a vodstvu i svim djelatnicima ove važne institucije čiji trud i angažman nije dovoljno poznat ni vrednovan u našoj javnosti, budući da svoju misiju obavljaju samozatajno, uz maksimalnu posvećenost svojim korisnicima, vrlo često u nepovoljnim društvenim i gospodarskim okolnostima. Zahvaljujući URIHO-u, tisuće naših sugrađana s različitom vrstom i stupnjem invaliditeta nije završilo u izolaciji i osamljenosti, prepušteni samima sebi i svojim bližnjima, već je pronašlo posao, osposobilo se za što je moguće samostalniji život i afirmiralo se u društvu. Time se djelatno pruža pomoć osobama s invaliditetom, a ujedno na razini cijelog društva promiče kult rada koji je nedovoljno zastupljen u našem sustavu vrijednosti. Neka nam jubilej 70 godina djelovanja URIHO-a svima bude poticaj da s više empatije, solidarnosti i razumijevanja pristupamo svim našim sugrađanima kojima je potrebna pomoć i da im umjesto iskazivanja pasivne sućuti i žaljenja omogućimo aktivan i dostojanstven život. Na taj način izgrađivat ćemo sami sebe i postati bolji ljudi. Akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

7


Ustanova smo s tradicijom dugom sedam desetljeća i znamo kako zapošljavati osobe s invaliditetom te stvarati poticajno radno okružje Pisati uvodnik povodom 70. obljetnice ustanove URIHO za mene predstavlja i čast i izazov. Čast – jer se nalazim na čelu institucije u vrijeme kada ona obilježava ovaj značajan jubilej a kojoj je predmetom interesa oduvijek bio čovjek, a ne profit. Izazov – jer odakle početi? Ako je riječ o našoj djelatnosti, profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, najstarija smo institucija te vrste u Republici Hrvatskoj koja je utemeljena 1946. godine u Zagrebu i od tada kontinuirano djeluje. Cijelu 2016. godinu posvetili našem jubileju obilježavajući ga nizom aktivnosti i projekata među kojima je i ova publikacija o zaštitnom zapošljvanju i našem URIHO-u. Ova knjiga ne predstavlja vraćanje u prošlost već put u budućnost koji se temelji na tradiciji. Stupanj civiliziranosti i socijalne osjetljivosti društva određuje se njegovim odnosom prema ranjivim skupinama u koje se osobe s invaliditetom, nažalost, i danas svrstavaju. Brojne osobe s invaliditetom žale se na diskriminaciju u raznim sferama društvenog života, socijalnu isključenost, bolne predrasude koje su postale dijelom njihove svakodnevice. No, dobra je vijest da su u novije vrijeme doneseni pozitivni propisi i zakoni zahvaljujući kojima su osobe s invaliditetom bolje pozicionirane na tržištu rada i lakše dolaze do zaposlenja. To budi optimizam i vjeru da postaju punopravnim članovima našeg društva, jer pravo na rad temeljno je ljudsko pravo. Sve je više poslodavaca koji koriste brojne pogodnosti koje donosi novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a prepoznali su i njihov radni potencijal. No, valja napomenuti da postoje i oni poslodavci koji ne poštuju zakonsku obvezu kvotnog zapošljavanja, nego radije plaćaju naknadu za nezapošljavanje osoba s invaliditetom a naknadu označavaju kao ‘kaznu’ ili ‘parafiskalni namet’. Prije deset godina pisao sam uvodnik za spomen-knjigu povodom 60. obljetnice URIHO-a, a u tom su se razdoblju dogodile brojne novosti u našem poslovanju. Najprije želim istaknuti kako je URIHO prva zaštitna radionica u Hrvatskoj koja je uvela ISO 9001, certifikat za sustav upravljanja kvalitetom koji potvrđuje usklađenost naše ustanove sa strogim svjetskim standardima kvalitetne poslovne organizacije. Kao društveno odgovorna institucija URIHO uvodi i ISO 14001 koji predstavlja normu sustava upravljanja okolišem te specificira zahtjeve za sustav upravljanja zaštitom okoliša.

9


Pokrenuli smo Radni centar, prvi te vrste u Hrvatskoj, u kojemu pripremamo osobe s invaliditetom za tržište rada. Ponosan sam na činjenicu da su kroz Radni centar prošli brojni korisnici koji su kasnije došli do zaposlenja, uz ostalo zahvaljujući znanjima i vještinama koje su obnovili i stekli u Radnom centru. Bili smo inovativni i kada smo otvorili Virtualnu radionicu / vježbeničku tvrtku / novi oblik profesionalne rehabilitacije nezaposlenih osoba s invaliditetom čiji je cilj jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija te priprema za tržište rada. Značaj ovog projekta prepoznali su i naši partneri - Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Grad Zagreb. Virtualna radionica dijelom je bila financirana iz EU fondova, u okviru programa “Razvoj ljudskih potencijala – Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada”. Potom smo, nakon složenih priprema, pokrenuli jedinstveni medijski projekt u ovom dijelu Europe, prvi news portal za osobe s invaliditetom, danas već renomirani In Portal. Iako ‘novi kolač’ na medijskoj sceni, In Portal je središnje mjesto za informiranje osoba s invaliditetom, bilo da je riječ o radnom zakonodavstvu i zapošljavanju ili projektima i programima koje brojne udruge promoviraju na portalu. Pritom nam je u fokusu interesa tzv.“ mali čovjek“ koji u rubrici ‘Moja priča’ ukazuje na izazove s kojima se susreće u svakodnevnom životu. In Portal djeluje unutar Kontaktnog centra koji pruža brojne komercijalne usluge. Služba komercijale naše ustanove s ovim je Centrom napravila značajan iskorak u poslovanju. Tijekom prošle godine pokrenuli smo i pilot-projekt za pomoćne kuhare kojemu je cilj zapošljavanje ugostitelja s invaliditetom , s posebnim naglaskom na osobe s intelektualnim teškoćama. U bliskoj budućnosti planiramo otvoriti i restoran u kojemu bi većinom radile osobe s invaliditetom. U tijeku su pripremne radnje na rekonstrukciji poslovnog prostora URIHO-a na lokaciji Avenija Marina Držića 1 kojeg ćemo adaptirati i opremiti za ugostiteljsko-rekreativnu namjenu. I za kraj moram se osvrnuti na izgradnju URIHO-va kompleksa u Novom Zagrebu, koji će objediniti sve naše organizacijske jedinice koje se trenutačno nalaze na 14 različitih lokacija. Kompleks URIHO dat će novi vizualni štih Gradu Zagrebu, a iz studije predizvodljivosti, koju je izradila tvrtka URBANEX, jasno je da je projekt prihvatljiv za sufinanciranje iz europskih fondova zbog ekonomske isplativosti i strateške važnosti, ne samo za metropolu i Zagrebačku županiju, nego i za Hrvatsku i cijelu Regiju. Kompleks na Kajzerici objedinjava prostore za zaštitne radionice, multifunkcionalnu sportsku dvoranu za osobe s invaliditetom te edukacijsko-rehabilitacijski dio sa smještajnim kapacitetima. Želimo da Kompleks URIHO postane dom svim osobama s invaliditetom koje žele pronaći svoje mjesto na tržištu rada, usavršavati profesionalne vještine, a usto razvijati svoje potencijale i talente u kulturnom stvaralaštvu i sportskim aktivnostima. Ustanova smo s tradicijom dugom sedam desetljeća i znamo kako zapošljavati i profesionalno rehabilitirati osobe s invaliditetom. Znamo kako stvoriti poticajno radno okruženje. Znamo kako u radniku najprije prepoznati čovjeka, a ne sredstvo za stvaranje profita. I stoga s ponosom slavimo 70. rođendan URIHO-a! Josip Držaić, ravnatelj URIHO-a i predsjednik Odbora za obilježavanja 70. obljetnice njegova djelovanja

10

URIHO NAJSTARIJA, NAJVEĆA I NAJRAZVIJENIJA ZAŠTITNA RADIONICA


1. Crtice iz povijesti Zaštita osoba s invaliditetom, stvaranje uvjeta za njihovo osposobljavanje i zapošljavanje obaveza je svakog civiliziranog društva. Spoznaja o stalnom porastu osoba s invaliditetom , bez obzira radi li se o invalidima rada, djeci s teškoćama u razvoju ili invalidima rata, predstavlja socijalni, zdravstveni te gospodarski izazov društvene zajednice. Odnos društva prema osobama s invaliditetom ne podrazumijeva žaljenje već razumijevanje, što je temelj za ostvarenje konačnog cilja, a to je integracija osoba s invaliditetom u obitelj, radnu sredinu i kvalitetan društveni život. To je složen proces koji se ostvaruje profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem na odgovarajućim poslovima. Institut zapošljavanja mora biti završetak procesa osposobljavanja jer tek tada predstavlja dosljedno provođenje proklamirane socijalne politike. Afirmativnim odnosom prema zapo-

šljavanju osoba s invaliditetom rješava se njihova egzistencija i omogućava ostvarenje prava na rad, kao temeljno ljudsko pravo, što neprijeporno snažno utječe na njihovo socijalno uključivanje. To je jedan od bitnih uvjeta za njihovo životno osamostaljenje i društvenu afirmaciju. Rad ima i etičku vrijednost: znači čovjekovu slobodu te razvija solidarnost među ljudima učvršćujući njihovo zajedništvo. Humano je društvo stoga mjerama aktivne politike obavezno jamčiti osobama s invaliditetom ostvarenje prava na rad čak i u većoj mjeri od one koju uživaju osobe bez invaliditeta. Početke djelotvorne skrbi o osobama s invaliditetom nalazimo u nekim naprednim i gospodarski razvijenim gradovima, pokrajinama i državama već zarana, a osobito u drugoj polovici 19. stoljeća, među kojima je bila i ondašnja Austro-Ugarska Monarhija u čijem su sastavu bile i hrvatske zemlje. U Monarhiji je tako 1854. godine donesen Zakon o zaštiti rudara, a 1867. godine u njezinom se Ustavu spominju osobe s invaliditetom i utvrđuje potreba za njihovom zaštitom.

Prvi institucionalizirani oblici skrbi za osobe s invaliditetom u Europi organizirani su u tijeku Prvoga svjetskog rata i nakon njega, te nakon Drugoga svjetskog rata kad je znatno promijenjen odnos prema osobama s invaliditetom u pozitivnom smislu, na što su utjecale posljedice dvaju svjetskih ratova koji su iza sebe ostavili mnogo vojnih invalida. O tome svjedoče brojne preporuke, deklaracije i rezolucije Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije i drugih organa Ujedinjenih naroda zaduženih za socijalno i radno zbrinjavanje stanovništva. Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, kada se počinju javljati i veći problemi glede zapošljavanja osoba s invaliditetom, Međunarodna organizacija rada donosi poznatu Preporuku o profesionalnoj rehabilitaciji u kojoj je predloženo osnivanje posebnih radionica za osposobljavanje i zapošljavanje radnika s težim invaliditetom koji se u redovnim

uvjetima ne mogu osposobiti ni zaposliti. Bio je to dodatan poticaj za osnivanje zaštitnih radionica u zemljama Europe i na našim prostorima. Zaštitne radionice osnivane su s ciljem osposobljavanja i zapošljavanja invalida rada, civilnih žrtava rata, kronično oboljelih osoba i drugih osoba s invaliditetom. Ta poduzeća se nazivaju zaštitna zato što se željela naglasiti potreba zaštite osoba s invaliditetom, kao i potreba povoljnijeg tretmana takvih radionica u odnosu na ostale gospodarske subjekte. U prvom slučaju se radi o prilagođavanju radnih uvjeta mogućnostima radnika umanjenih sposobnosti, dok je u drugom slučaju riječ o neophodnim društvenim olakšicama u smislu oslobođenja od plaćanja dijela društvenih obaveza i drugih povlastica. Ciljevi i zadatci zaštitnih radionica bili su svuda jednaki, jedino su se pojedine radionice razlikovale po svom položaju ovisno o društvenim odnosno financijskim olakšicama koje su uspjele ostvariti ili dobiva-

Grafičke radnice u Dioničkoj tiskari u Zagrebu, Gundulićeva 18, 1913. godine 12

13


nja izdašnijih potpora i donacija. Bez obzira na zakonske promjene radionice su redovito ostvarivale zadaće prema svojoj namjeni i osnovnoj djelatnosti: profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i bile su ustrojene na proizvodno-rehabilitacijskom načelu. Njihovo poslovanje bilo je podjednako kao i u proizvodnim poduzećima, jedina razlika bila je vezana za veće ili manje financijske olakšice u obliku oslobođenja od plaćanja nekih poreza i doprinosa.

između Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Grada Zagreba i Saveza osoba oštećena sluha Hrvatske. Ustanova je upisana u Registar Trgovačkog suda u Zagrebu 28. veljače 1996. Odlukom o prihvaćanju prijenosa osnivačkih prava nad ustanovom URIHO s Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih na Grad Zagreb i obavljanju osnivačkih prava i obveza, KLASA: 021-05/13-01/496, UR. BROJ: 251-01-06-13-5, od 24. listopada

Rad je najdjelotvornija terapija - jača tijelo i duh, oplemenjuje i usrećuje čovjeka! Osnivanje zaštitnih radionica započelo je u Hrvatskoj po završetku Drugoga svjetskog rata. Pretečama zaštitnih radionica smatraju se privredna poduzeća ratnih vojnih invalida. Prvo poduzeće za zapošljavanje invalida na području bivše Jugoslavije osnovao je Savez ratnih vojnih invalida 1946. godine u Zagrebu a poslovala je pod nazivom Ivančica, dakle prije sedamdeset godina. URIHO je ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sa sjedištem u Zagrebu, Avenija Marina Držića 1. Ustanova je nastala preoblikovanjem DIOZ-a, poduzeća u društvenom vlasništvom, sukladno Ugovoru sklopljenom 9. studenog 1995. godine

2. DES, IVANČICA, OSVIT i ZIRI U nastojanju da se ne zanemari cilj i svrha zaštitnih radionica, 1978. godine četiri radionice koje su djelovale na području grada Zagreba (DES, IVANČICA, OSVIT i ZIRI) udružuju se u radnu organizaciju za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Svaka od ove četiri radionice imala je za cilj zaposliti skupinu osoba određenog tjelesnog oštećenja ili invaliditeta: DES - gluhe i nagluhe osobe, IVANČICA - kronično oboljele osobe, OSVIT - invalide rada,

2013. godine Grad Zagreb je postao jedini osnivač Ustanove sa 100-postotnim udjelom. U 2013. godini Ustanova je promijenila naziv, iz imena je izbrisana riječ hendikepiranih čime je usklađen naziv s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kao i pozitivnim propisima Republike Hrvatske.

je prošao kroz nekoliko organizacijskih promjena. Međutim, bez obzira na razlike u organiziranosti, pravnoj utemeljenosti i veličini, nikada nije imao jasno definiran status ni čisto gospodarskog subjekta ni neprivredne institucije. Promjena zakonskih propisa i uvjeta poslovanja tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća nepovoljno se odrazila na opstanak poduzeća za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Od 39 poduzeća, koliko ih je krajem 1980. godine bilo registrirano pri Poslovnoj zajednici zaštitnih organizacija za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Hrvatske, opstala su samo tri. Prešutno izgubivši dotadašnje povlastice, zaštitne radionice su izjednačene s ostalim gospodarskim subjektima u državi. U takvim okolnostima društveno poduzeće DIOZ dovedeno je na rub opstanka te je donesena odluka o preoblikovanju poduzeća u ustanovu. URIHO je upisan u Registar Trgovačkog suda u Zagrebu 28. veljače 1996. kao ustanova koja posluje u skladu s poslovnim običajima koja vrijede za trgovačka društva. U usporedbi s nekoliko drugih subjekata iste ili slične djelatnosti, URIHO je najveći i najrazvijeniji pravni subjekt u Republici Hrvatskoj gdje se provodi djelatnost profesionalne rehabilitacije, osposobljavaju djeca i mladež s teškoćama u razvoju i zapošljavaju osobe s invaliditetom u zaštitnim radionicama.

URIHO nastavlja djelatnost zaštitnog zapošljavanja čiji su početci u Hrvatskoj zabilježeni davne 1946. godine kad je osnovana Ivančica, prva zaštitna radionica za zapošljavanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, koja je značajno doprinijela razvitku zaštitnog zapošljavanja, a i danas se nalazi u sastavu URIHO-a.

ZIRI-tjelesne invalide te osobe s mentalnim teškoćama i osobe sklone asocijalnom ponašanju. Od početnih slova naziva radionica nastalo je ime DIOZ, koji je preuzeo proizvodne programe radionica i tako nastavio rad u niskoakumulativnim djelatnostima u proizvodnji tekstilne konfekcije, ortopedske obuće i pomagala, kitničarstva, papirne i kartonske ambalaže, grafičke djelatnosti, drvoprerađivačke djelatnosti zanatskog tipa, metaloprerađivačke djelatnosti i preradi kože.

IVANČICA, prva zaštitna radionica osnovana u Zagrebu 1946. godine 14

Vješte ruke kitničarki izrađuju potrepštine za vjenčanja i prve pričesti

DIOZ je bilo orijentiran na masovno zapošljavanje, više od 85 posto radnika radilo je na proizvodnim programima koji traže intenzivno sudjelovanje radne snage. U razdoblju od 1979. do 1995. godine DIOZ

15


Prema odredbama Pravilnika o osnivanju i radu zaštitnih radionica za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 1961. godine te Zakona o poduzećima za zapošljavanje invalida, zaštitne su radionice poslovale kao proizvodna poduzeća, a potpora koju su primale zbog smanjenog radnog učinka osoba s invaliditetom te porezne i druge olakšice bile su uvjetovane brojem zaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno ovisile su o tome bave li se profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili jednom i drugom djelatnosti. Odgovarajuću potporu, porezne i druge pogodnosti zaštitne su radionice koristile sve do 1993. godine kad im više nisu bile priznate unatoč tome što propisi nisu bili izmijenjeni. Te godine prešutno su izgubljene dotadašnje povlastice te je poslovanje zaštitnih radionica izjednačeno s ostalim gospodarskim subjektima u državi.

3. Zaštitno zapošljavanje u vihoru privatizacije Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća URIHO se našao u otežanim uvjetima rada jer je preoblikovanjem DIOZ-a preuzeo sva prava i obveze bivših društava, ali i sve negativne aspekte koji su uključivali loše poslovne odluke prethodnih uprava. Preoblikovanje DIOZ-a u URIHO provedeno je bez prethodne temeljite procjene

činjeničnog stanja u pojedinim društvima, stoga je od samog početka poslovanje ustanove bilo otežano i opterećeno brojnim propustima, kako zakonodavne vlasti, tako i bivših upravnih tijela. U takvim okolnostima zbrinjavanje osoba s invaliditetom i njihovo zapošljavanje

16

predstavljalo je gotovo nemoguću misiju. U tom razdoblju čestih promjena uprave i ravnatelja, dodatno nezadovoljstvo radnika prouzrokovale su promašene poslovne politike nastale uvođenjem novih proizvodnih programa, počesto neadekvatnih s obzirom na mogućnosti osoba s invaliditetom. Takva situacija nastavila se do 2000. godine kada na čelo ustanove dolazi Josip Držaić, tada već bivši ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zagreb. Prelaskom na tržišno gospodarstvo potkraj 1993. godine, doneseni su novi propisi o radu, zapošljavanju, mirovinskom osiguranju, srednjem školstvu gdje se nije vodilo računa o smanjenoj učinkovitosti osoba s invaliditetom. U to vrijeme ustanove i privredni subjekti, čiji je cilj i svrha rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom, gotovo u cijelosti snose troškove svojih zaposlenika koji su bili smanjeno radno učinkoviti zbog prirode svojeg invaliditeta. U takvim okolnostima profit se nameće iznad humanosti i solidarnosti, a dodatna otežavajuću okolnost predstavljalo je nepostojanje sustavnog državnog sufinanciranja zaštitnih radionica. U tom razdoblju zaštitne radionice ostaju bez odgovarajuće potpore, nisu mogle biti konkurentne na tržištu te podmirivati svoje tekuće obveze. Oblik subvencioniranja za zaštitne radionice koji se u 90-im godinama primjenjivao pokrivao je doprinose po osnovi smanjenih stopa na bruto plaće. Osim toga, derutni pogoni, dotrajalost opreme i uređaja u tom razdoblju dosežu i do 99 posto istrošenosti. URIHO je na taj način ostavljen bespoštednom tržišnom nadmetanju sa znatno moćnijom konkurencijom. Bio je to jedan od glavnih razloga što Ustanova tada nije ostvarivala punu zaposlenost, odnosno svakim danom zaposlenost se smanjivala, a teškoće su se povećavale. Stalni nedostatak financijskih sredstava u ovom razdoblju djelomično je nadoknađen prodajom nekretnina u Vlaškoj i Supilovoj ulici u Zagrebu. Dio novca je iskorišten za isplatu plaća, dok je drugi dio uložen u adaptaciju i popravak infrastrukture. Međutim, ova količina sredstava nije bila dostatna za stvaranje uvjeta za razvoj i napredak Ustanove.

Najteža godina u novijoj povijesti URIHO-a bila je 1998., kada je dovedena u pitanje sama opstojnost. Te godine bila je potrebna intervencija Vlade Republike Hrvatske koja je donijela Zaključak o provođenju sanacijskih mjera započetih 1998. i nastavljene 1999. otpisom dijela obveza dionika u provođenju restrukturiranja. Prihvaćeni Sanacijski program nikad nije u cijelosti proveden, što je dodatno usporilo oporavak ustanove čija bi egzistencija trebala biti od posebnog društvenog značaja. U svrhu restrukturiranja unutar ustanove doneseni su interni akti kako bi bio omogućen nesmetan rad i redovito podmirivanje svih obveza. Dolaskom novog ravnatelja Josipa Držaića i poduzimanjem aktivnih mjera stvorene su pretpostavke za napredak ustanove. Međutim, propisi kojima se uređuje djelatnost zaštitnog zapošljavanja na državnoj razini ostali su nepromijenjeni obzirom na položaj zaštitnih radionica na tržištu, odnosno vezano za dodjelu novčane potpore zbog umanjenog radnog učinka osoba s invaliditetom. Novo poslovodstvo uložilo je velike napore kako bi Grad Zagreb osigurao dio sredstava za isplatu plaća te na taj način omogućio stabilno poslovanje ustanove čija je glavna zadaća briga i skrb za osobe s invaliditetom. U URIHO-u je u to vrijeme trebalo riješiti pitanje neodgovarajućih proizvodnih programa, zastarjelu opremu, neadekvatne radne prostore razmještene u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Sve su to bile otežavajuće okolnosti u upravljanju ovom najvećom i najstarijom zaštitnom radionicom u Republici Hrvatskoj.

Kako bi se donijeli odgovarajući zakonski propisi vezani za osobe s invaliditetom ulažu se dodatni napori s ciljem stvarnog poboljšanja položaja ove ranjive populacije. Na tom tragu radili su i stručnjaci Međunarodne organizacije rada u Ženevi. Odbor za zakonodavstvo Sabora Republike Hrvatske 2000. godine dobio je zakonski prijedlog sveobuhvatnog rješenja položaja osoba s invaliditetom s naglaskom na sustavno provođenje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja.

4. Restrukturiranje i sanacija Ustanove Vijećnici zagrebačke Gradske skupštine donijeli su jednoglasno 2000. godine Program restrukturiranja i sanacije ustanove URIHO kojim se dugoročno rješavaju nastali problemi. Od prosinca 1998. godine Grad Zagreb se obvezao, kao većinski vlasnik, pokriti sve nastale gubitke te otpisati komunalne naknade i najamnine. Također je odlučeno da Grad na mjesečnoj

razini i dalje doznačuje URIHO-u stalnu mjesečnu potporu u iznosu od tadašnjih dva milijuna kuna za plaće zaposlenika s naznakom da se ustraje u zahtjevu da se na državnoj razini donese zakon o položaju ustanova koje se bave zaštitnim zapošljavanjem. Vlada Republike Hrvatske 2003. godine donosi Nacionalnu strategiju jedinstvene politike za osobe s invaliditetom na koju se nastavlja Zagrebačka strategija, a omogućava osobama s invaliditetom ravnopravno sudjelovanje u društvu zapošljavanjem te sudjelovanjem u kulturnim i športskim aktivnostima. Ovom strategijom utvrđene su konkretne obveze Grada Zagreba prema osobama s invaliditetom s rokovima izvršenja u pogledu organizacijskog, kadrovskog i sadržajnog usklađivanja ustanove URIHO prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Također je donesena odluka da je obveza gradskih ureda, ustanova i trgovačkih društava u vlasništvu Grada Zagreba zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 49 zaposlenih. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić 2001. godine imenovao je Povjerenstvo za provedbu saniranja i restrukturiranja ustanove kada su gradskim uredima dodijeljene posebne zadaće.

17


Početkom novog tisućljeća u URIHO-u je bilo zaposleno 507 radnika od kojih oko 300 osoba s invaliditetom. U to vrijeme u URIHO-u se nalazilo 180 učenika s teškoćama u razvoju koji su se putem stručne prakse osposobljavali za različita zanimanja. Osim profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom u to vrijeme velika pozornost posvećivala se osposobljavanju djece i mladeži s teškoćama u razvoju u suradnji sa školama i centrima u okviru praktične nastave. U skladu s intencijom da se djeca s teškoćama u razvoju integriraju u redovno obrazovanje, broj polaznika praktikuma se s vremenom smanjivao.

Kada je 2000. godine za ravnatelja imenovan Josip Držaić u Ustanovi su započete promjene s kojima su se usuglasili zaposlenici, sindikati te samo poslovodstvo ustanove. Nakon analize stanja donesen je zaključak kako se samo usklađenim individualnim i društvenim interesima mogu uspješno ostvariti ciljevi temeljeni na ljudskoj solidarnosti koja je nužna u odnosu na osobe s invaliditetom. Bilo je jasno kako URIHO-vi proizvodi, u velikoj mjeri izrađeni ručno, ne mogu biti konkurencija velikim serijskim proizvodnjama, tim prije što za ovakvu unikatnu proizvodnju treba više vremena. Osobe s invaliditetom, obzirom na svoje zdravstveno stanje, nikako ne mogu konkurirati na slobodnom tržištu pa se počelo razmišljati na način da se proizvodi izrađuju za poznatog naručitelja osviještenog o važnosti rada osoba s invaliditetom, odnosno osposobljavanja najranjivije društvene skupine za adekvatna zanimanja. Služba za rehabilitaciju također je trebala osuvremeniti edukativne programe i dijagnostiku s naglaskom na poboljšanje suradnje sa školama gdje se obrazuju učenici koji praksu obavljaju u URIHO-vim radionicama. Financijsko stanje ustanove je u tom razdoblju bilo osobito teško jer je dug iz prethodnog razdoblja iznosio 140 miliju-

18

na kuna. Velik broj sudskih procesa bivših zaposlenika dodatno je opterećivao ustanovu, tim više jer nije bilo moguće predvidjeti kako će završiti. Dugotrajni i strpljivi razgovori između poslovodstva i radnika donijeli su nadu u bolju budućnost u kojoj će se osobama s invaliditetom omogućiti sigurno i poticajno radno okruženje. Da bi se izbjegao stečaj jasno je određen konkretan cilj osposobljavanja ustanove za samostalno rentabilno poslovanje. Cilj se želio postići stavljanjem naglaska na socijalnu i humanu komponentu, te animirati političke i gospodarske centre moći kako bi se shvatio puni smisao nastavka rada ove zaštitne radionice. Podršku poslovodstvu u nastojanjima provođenja pojedinih mjera koje će dati pozitivne rezultate, poslovodstvo ustanove dobilo je i od Poglavarstva Grada Zagreba i Vlade RH, odnosno nadležnih ministarstava. Nadležna tijela su shvatila da je prijeko potrebno izgraditi socijalni model kojim se može učinkovitije provoditi profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom. U URIHO-u je nastavljen konstruktivan dijalog sa sindikatima i predstavnicima Radničkog vijeća te su pokrenute promjene u proizvodnji kako bi se dostigla potrebna kvaliteta. Promjene u kadrovskoj politici, odnosno reorganizacija radnih mjesta, provedena je u okviru postojećeg kadra tako da se prvenstveno gledalo na stručnost, sposobnost vođenja te mogućnost uspostave radne discipline u obavljanju svakodnevnih zadataka. Narušene međuljudske odnose u ustanovi te remećenje radne discipline od strane pojedinaca riješeno je uvođenjem radnih obveza, odnosno optimalnom zaposlenošću proizvodnih pogona. Dolaskom dr. Josipa Kregara u Povjerenstvo Grada Zagreba za osobe s invaliditetom prihvaćen je prijedlog mr. Ladislava Prežigala da se provede program sanacije i restrukturiranja dok se situacija u Ustanovi u cjelini ne popravi. Usvajanjem programa za sanaciju i restrukturiranje URIHO-a 2000. godine, zagrebačka Gradska skupština jednoglasno je odlučila da poslovanje ove gradske ustanove nikako ne može biti profitabilno. Stoga je trebalo pokriti gubitke nastale u proteklom razdoblju, što je i učinjeno, pa je u nekoliko

godina dug smanjen na 30 milijuna kuna. Za tu namjenu osnovano je nekoliko povjerenstava, a posljednje 16. ožujka 2006. godine kada je za predsjednika imenovan Ivo Jelušić, dipl.politolog, tadašnji zamjenik gradonačelnika, a za članove: Zvonimir Šostar, dr.med., Slavko Kojić, dipl.oec., mr.sc.Slavko Dakić, Slobodan Ljubičić, dipl. oec., Davor Jelavić, dipl.ing i Josip Držaić prof., ravnatelj URIHO-a. Napredak u poslovanju ustanove bio je više nego očit: uspostavljeni su dobri međuljudski odnosi, radna i tehnološka disciplina te povećana kvaliteta proizvoda. Posebna pozornost u to vrijeme posvećivala se osuvremenjivanju rehabilitacijskih metoda te poboljšanju radnih uvjeta i životnog standarda osoba s invaliditetom. Grad Zagreb je trajno Ustanovu oslobodio plaćanja komunalne i slijevne naknade, zakupnine te osigurao novčanu potporu kojom se djelomično financiraju plaće zaposlenika. Naredni napori usmjereni su prema uspostavljanju zakonske osnove kojom će se utvrditi smanjeni radni učinak. Planom sanacije zaustavljen je daljnji gubitak, odnosno rasprodaja vrijedne imovine u vlasništvu ustanove te je određen krajnji cilj programa koji uključuje izgradnju Novog centra na Kajzerici.

5. Zakonska osnova za bolje poslovanje Novi početak za razvoj URIHO-a predstavljalo je jednoglasno prihvaćanje Programa restrukturiranja i saniranja od strane Gradske skupštine, kada je i prvi puta imenovano Povjerenstvo za njegovu provedbu. Stupanjem na snagu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom 2002. godine napravljeni su napori u zapošljavanju ove vulnerabilne društvene skupine. Taj Zakon obvezuje tijela državne uprave te tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne službe da na primjerenom radnom mjestu u primjerenim radnim uvjetima, određenom dinamikom zapošljava propisani udio osoba s invaliditetom. Veliku podršku URIHO je dobio od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića

koji je jedan od glavnih inicijatora u donošenju Zagrebačke strategije za osobe s invaliditetom 2003. godine. Socijalna politika Grada Zagreba temeljena na pravednosti, jednakosti i poštivanju ljudskih prava, u užem smislu osoba s invaliditetom, rezultiralo je doprinosom Grada da u najvećoj mjeri sudjeluje u konsolidaciji ustanove. Osim pokrivanja nastalih dugova u Ustanovi je bilo nužno opremiti zastarjele pogone, a kao krajnji cilj određena je izgradnja novog centra na Kajzerici kako bi ustanova bila lokacijski objedinjena. Razvijanje proizvodnih, kulturnih, športskih i edukacijskih aktivnosti bilo bi na taj način efikasnije, a dodatno se smanjuju i troškovi transporta. URIHO je tada razmišljao o trima bitnim komponentama razvoja: rehabilitaciji, proizvodnji i utemeljenju zaklade. Rehabilitaciju je bilo potrebno osuvremeniti u svim njezinim bitnim sastavnicama: profesionalnoj orijentaciji s radnom dijagnostikom, stručnom osposobljavanju, dokvalifikaciji i prekvalifikaciji, radnoj prilagodbi te na kraju zapošljavanju. Proizvodnju je bilo potrebno nastaviti sukladno već postojećem proizvodnom programu s ciljem povećane efikasnosti i osiguranja dovoljnog broja dobivenih poslova. Trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba stoga su se obvezala, ukoliko za to postoji potreba, da će proizvode naručivati isključivo od ustanove URIHO.U sladu s preporukom Generalne skupštine Ujedinjenih

naroda od 20. prosinca 1993. godine razmišljalo se i o osnivanju zaklade za dobrobit osoba s invaliditetom međutim ova ideja do danas nije realizirana. Da bi se obavile značajne kvalitativne aktivnosti u pogledu napretka ustanove URIHO planom restrukturiranja i reorganizacije utvrđene su sljedeće aktivnosti na koje se obvezalo Poglavarstvo Grada Zagreba:

19


 da će u suradnji s Vladom Republike Hrvatske te Odborom za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Sabora Republike Hrvatske inicirati izradu i donošenje zakona u cilju utvrđivanja prava na naknadu zbog smanjenog radnog učinka osoba s invaliditetom u startu od 25 posto  komercijalizacija atraktivnih gradskih prostora u vlasništvu URIHO-a u cilju ostvarivanja dobiti  mogućnost isključivog ugovaranja ili pravo prvenstva kod ugovaranja poslova vezanih za proizvodni program URIHO-a ovlaštenim predstavnicima trgovačkih društava i ustanova u vlasništvu grada  Grad Zagreb će URIHO kao ustanovu od posebnog društvenog značaja trajno osloboditi obveza plaćanja komunalne i slijevne naknade te zakupnine  uprava URIHO-a obvezna je napraviti plan poslovne racionalizacije, a Grad Zagreb će do donošenja zakonskog propisa o položaju zaštitnih radionica bespovratno, godišnje osigurati URIHO-u 20 milijuna kuna

 Grad Zagreb će pružiti punu potporu u izgradnji novog proizvodno-poslovnog objekta URIHO-a na Kajzerici, a model financiranja izradit će Ured za gospodarstvo Grada Zagreba  poglavarstvo Grada Zagreba će s URIHO-m sklopiti ugovor o izgradnji objekta na Kajzerici gdje će se precizirati način i dinamika financiranja te osigurati sredstva  za nastavak gradnje i nabavku nove opreme Grad će izdati potrebna kreditna jamstva u iznosu od oko 67 milijuna kuna  u svrhu izgradnje budućeg centra na Kajzerici URIHO će Gradu Zagrebu kao djelomičnu kompenzaciju ustupiti 2/3 atraktivnog građevinskog zemljišta  nekretnine na lokaciji u Držićevoj 1, nakon preseljenja URIHO-a u novoizgrađeni centar, prenamijeniti će se na način da postanu profitabilne  sve dodatne radnje koje se pokažu niže u narednom razdoblju rješavat će se dogovorom između URIHO-a i ovlaštenih službi Grada Zagreba.

 Drugi o nama – članci o prošlosti i sadašnjosti URIHO-a

 Prestižna nagrada URIHO-u „Poslodavac godine za osobe s invaliditetom za 2010. godinu“

20

21


NOVI PROGRAMI I PROJEKTI

1. URIHO danas Temeljna djelatnost URIHO-a je stručna rehabilitacija i habilitacija hendikepiranih osoba. Pod ovom djelatnošću razumijeva se profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom koje čekaju zaposlenje, koje su privremeno bez stalnog zaposlenja te osoba koje ne ispunjavaju uvjete za ostvarenje trajne socijalne sigurnosti umirovljenjem, a prema utvrđenim preostalim radnim i općim sposobnostima ne mogu ostvariti socijalnu sigurnost radom na otvorenom tržištu rada. Temeljna djelatnost obuhvaća osposobljavanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju za obavljanje poslova u različitim strukama i zanimanjima, što se izvodi u radionicama za praktičnu nastavu te u suradnji s odgovarajućim školama i centrima u okviru njihovih praktikuma. U dijelu koji se odnosi na obavljanje profesionalne orijentacije djece i mladeži te

rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, djelatnost URIHO-a je od posebnog društvenog interesa ne samo za Zagreb već i za Hrvatsku. Tijekom sedamdeset godina kontinuiranog provođenja svoje specifične djelatnosti kroz URIHO je prošlo ukupno 10.739 radnika, a programima profesionalne rehabilitacije za samostalni život i rad osposobilo se 15.769 osoba. Zapošljavanje osoba s invaliditetom regulirano je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14). Navedeni Zakon regulira prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu rada kao i rad pod posebnim uvjetima. Između ostalog Zakonom se predviđa i zapošljavanje osoba s invaliditetom pod posebnim uvjetima, što pretpostavlja ustanovu ili trgovačko društvo osnovano radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada uz uvjet da broj osoba s invaliditetom ne smije biti manji od 51 % (zaštitne radionice). Danas URIHO slovi kao najveći, najrazvijeniji i najstariji pravni subjekt u Republici Hrvatskoj u kojem se provodi profesionalna rehabilitacija, osposobljavaju djeca i mladež s teškoćama u razvoju i zapošljavaju osobe s invaliditetom. U ustanovi je početkom 2016. godini radilo 510 radnika, od kojih je više od polovice osoba s

23


invaliditetom, odnosno 58% od ukupnog broja zaposlenih radnika. Međutim, kroz programe radnog centra, virtualne, kreativne, športske i druge sadržaje kroz URIHO svakodnevno prođe još 300-tinjak osoba s invaliditetom. Prosječna starost zaposlenika u Ustanovi iznosi 48 godina. Velik dio radnika, koji nisu osobe s invaliditetom, pružaju radno-terapeutsku podršku i osobnu asistenciju osobama s invaliditetom zaposlenim u Ustanovi, odnosno pružaju im pomoć i podršku u svladavanju radnog procesa i obavljanju određenih aktivnosti koje zbog vrste i stupnja invaliditeta ne mogu samostalno obavljati. Osobe s invaliditetom rade u URIHO-vim zaštitnim radionicama odnosno pogonima za izradu i doradu:

 tekstilnih proizvoda – radne i zaštitne, namjenske i modne odjeće i vezenja  proizvoda od kože – kožne pozamenterije odnosno galanterije, namjenske konfekcije, raznovrsnih torba, lovačkog pribora i dr.  ortopedskih pomagala, zaštitne i namjenske obuće i dr.  tiskarskih proizvoda, proizvoda od kartona i uveza  kitničarskih i keramičarskih proizvoda  kovanih ograda i proizvoda umjetničke bravarije, unikatnih svjetiljaka i drugih predmeta za uređenje interijera.

URIHO ima vlastitu prodajnu mrežu koju čini pet prodavaonica u Zagrebu na slijedećim adresama: Avenija M. Držića 1 (dvije prodavaonice), Derenčinova 25, Ilica 103, Gajeva 4. Poslovni i radni prostori URIHO-a pretežito su u njegovu vlasništvu i nalaze se na 14 lokacija u gradu Zagrebu i Novakima pokraj Samobora. Valja istaknuti kako je URIHO prva zaštitna radionica u Hrvatskoj koja je dobila EN ISO 9001. Certifikat sukladno normi ISO 9001:2008 za sustav upravljanja kvalitetom potvrđuje usklađenost URIHO-a sa strogim svjetskim standardima kvalitetne poslovne organizacije. Sustavom je obuhvaćena proizvodnja konfekcije, kože i obuće, tiska i kartonaže te Služba rehabilitacije. Ovim Certifikatom definiran je sustav upravljanja kvalitetom, odgovornost poslodavca, upravljanje resursima, realizacija proizvoda, mjerenja i analize. Za kupce URIHO-vih proizvoda i usluga, i za njegove zaposlenike, uvođenje ISO

24

standarda znači kontinuirano unapređenje kvalitete rada, inovativnosti, fleksibilnosti i zadovoljstva. Tijekom 2015. godine uveden je ISO 14001 koji predstavlja normu kojom se uvodi sustav upravljanja okolišem te specificira zahtjeve za sustav upravljanja zaštitom okoliša. Sustavom upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš identificirani, nadzirani i usklađeni sa zakonskom regulativom. Udovoljavanje tim zahtjevima traži objektivni dokaz kojim se ocjenjuje djeluje li sustav upravljanja zaštitom okoliša uspješno i u skladu s normom. Certifikacija se vrši prema normi ISO 14001:2004. Svi zaposlenici, sukladno svojim odgovornostima, obvezni su poduzimati radnje za postizanje postavljenih ciljeva i zadovoljenje zakonskih zahtjeva Republike Hrvatske i Europske unije. Politika kvalitete i zaštite okoliša predstavljena je svim zaposlenicima i zainteresiranim stranama te je dostupna široj javnosti.

25


Pogon Konfekcije i Ivančice u Novom Zagrebu

Kožna galanterija i obuća

Proizvodnja radne i zaštitne odjeće za sve industrijske grane i uslužne djelatnosti te radnih, a osobito odora za vojsku i policiju ima dugu tradiciju. Sve je započelo u zaštitnoj radionici OSVIT koja je utemeljena 1957. godine u Zagrebu. Radionica OSVIT je u bivšoj Jugoslaviji bila poznati proizvođač bolničkog rublja, konfekcije za potrebe bolnica, domova zdravlja, ambulanata te drugih zdravstvenih i socijalnih ustanova.

Pogon kožne galanterije nalazi se u Supilovoj 1, u kojem zaposlenici proizvode zaštitnu opremu za privredu i kućanstva, kožnu konfekciju i galanteriju te različite vrste torba od alatnih, putnih, liječničkih do školskih i modnih.

Ivančica

U proizvodnji obuće, u Novom Zagrebu, prevladava namjenska, anatomski oblikovana obuća za sve industrijske grane i uslužne djelatnosti te radna obuća za medicinsko osoblje.

Raspadom bivše države i gubitkom tržišta za umjetno cvijeće i svatovske potrepštine Ivančice je usmjerena na poslove po narudžbi kao što je opletanje boca likom za poznatog naručitelja. Vrijedne radnice lako su se preorijentirale na nove poslove sukladno zahtjevima tržišta.

Proizvodnja ortopedskih pomagala u Novom Zagrebu

Izrada ortoza i proteza spada u tradicionalnu URIHO-vu proizvodnju. Riječ je o specifičnoj proizvodnji jer se ortopedska pomagala izrađuju po narudžbi i po mjeri naručitelja što podrazumijeva preciznost u odnosu na oblik i veličinu proizvoda. U pogonu se izrađuje ortopedska obuća, ulošci za cipele a obavlja se i usluga servisiranja i održavanja ortopedskih i drugih tehničkih pomagala.

26

27


Pogon tiska i kartonaže u Novakima

Proizvodnja keramike i umjetničke bravarije u Novom Zagrebu

Pogon tiska nastavlja djelatnost započetu u zaštitnoj radionici DES (kratica od: defektni sluhom). Od osnutka do preseljenja, 2016. godine, u Novake pokraj Samobora tiskara se nalazila u Zagrebu, Gundulićeva 18, u neprikladnim prostorima za ovu djelatnost gdje su se obavljali poslovi prema narudžbama kupaca.

Keramika se u URIHO-vim pogonima proizvodi ručno, na lončarskom kolu, i uz pomoć kalupa tkz. lijevana keramika. U ručnom radu dolaze do izražaja individualne kreacije u izradi suvenira, svjetiljaka i drugih dekorativnih predmeta za uređenje interijera. Lijevana keramika koristi se za izradu većih serija proizvoda.

U pogonu kartonaže izrađuje se različita kartonska ambalaža i papirna konfekcija. Proizvodnja je započela 1960. godine u privatnoj zanatskoj radionici koju je kasnije otkupio Crveni križ iz Samobora kako bi zaposlio osobe s invaliditetom. Taj se pogon tijekom 1961. godine pripojio zaštitnoj radionici ZIRI.

Umjetničko oblikovanje proizvoda osobito dolazi do izražaja u izradi unutarnjih i vanjskih metalnih ograda, dijelova namještaja, zaštitnih rešetaka za vrata i prozore te drugih uporabnih predmeta.

28

29


2. Radni centar za osobe s invaliditetom

Radni centar ustanove URIHO, prvi u Hrvatskoj, započeo je s radom 6. travnja 2009. godine. Osnovna mu je uloga priprema osoba s invaliditetom za svijet rada. Korisnici Radnog centra su osobe s invaliditetom koje imaju određeni stupanj stručne osposobljenosti ali iz određenih razloga, od kojih je najčešće duga nezaposlenost, nisu u mogućnosti uključiti se u svijet rada. Program Radnog centra ima naglašeno funkcionalni karakter u smislu aktualizacije svih potencijala osoba s invaliditetom. Njegova posebnost ogleda se u tome što su tempo i dometi svladavanja sadržaja programa prilagođeni sposobnostima, znanjima i vještinama svake pojedine osobe s invaliditetom. To podrazumijeva naglašeni individualizirani pristup u radu s osobama s invaliditetom. Rad u radnom centru novi je oblik rehabilitacijskih mjera i aktivnosti za nezaposlene osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj čiji je cilj održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti za neposrednu pripremu za za-

pošljavanje osoba s invaliditetom. Osnovni ciljevi osnivanja Radnog centra za osobe s invaliditetom bili su:  jačanje radnih potencijala nezaposlenih osoba s invaliditetom  obnavljanje stručnih znanja i vještina te unapređenje komunikacijsko-socijalnih vještina  procjena zapošljivosti nezaposlenih osoba s invaliditetom  jačanje zapošljivosti i konkurentnosti nezaposlenih osoba s invaliditetom na tržištu rada  podrška u pronalaženju odgovarajućeg posla  jačanje socijalne uključenosti osoba s invaliditetom u život i rad zajednice. Ciljnu skupinu Radnog centra čine teže zapošljive nezaposlene osobe s invalidi-

Polaznici Radnog centra – Odjel pomoćni krojač/ica tetom koje se po svojim sposobnostima te prethodno stečenim znanjima i vještinama nalaze između radne okupacije i radnog odnosa u zaštitnim radionicama i integrativnim tvrtkama, odnosno na otvorenom tržištu rada. Trajanje aktivnosti za jednog korisnika je šest mjeseci. S obzirom na strukturu i težinu njihovog invaliditeta, objektivno bi bilo potrebno omogućiti radno-socijalni trening u trajanju od 12 mjeseci uz osiguravanje mogućnosti iznimnog produženja za daljnjih šest mjeseci. Tijekom rada i boravka korisnika u Radnom centru uočene su poteškoće koje, ukoli-

Radni centar provodi programe profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom u zanatsko-industrijskim zanimanjima 30

Radni centar za osobe s invaliditetom započeo je s radom 2009. a na prigodnoj svečanosti otvorio ga je gradonačelnik Milan Bandić

ko se na njih ne djeluje na odgovarajući način, mogu dodatno negativno djelovati na zapošljivost korisnika kao, primjerice, slaba motivacija, niska razina samopouzdanja, nedovoljna razina socijalne podrške, emocionalna nadgradnja naknadno stečenog invaliditeta. Zato se paralelno provode programi psihosocijalne podrške putem radno-socijalno-komunikacijskih treninga s ciljem uvida u osobne probleme, stjecanja i jačanja samopouzdanja, organiziranja osobnog sustava vrijednosti, korištenja postojećih radnih potencijala, jačanja motivacije i socijalne uključenosti u svakodnevni život.

Polaznici Radnog centara – Odjel pomoćni knjigoveža 31


3. Virtualna radionica „ Radimo i učimo“

Ustanova URIHO uz pomoć svojih partnera, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te Grada Zagreba već pet godina provodi školovanje i osposobljavanje radno sposobnih osoba s invaliditetom za tržište rada. Riječ je o projektu Virtualne radionice, vježbeničke tvrtke, za administrativno komercijalna i financijsko računovodstvena zanimanja, otvorene 2011. godine. Projekt je u prvoj godini provođenja bio financiran iz sredstava EU u okviru IV komponente IPA programa “Razvoj ljudskih potencijala – Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada”.

Stručni tim Virtualne radionice prati i procjenjuje rad korisnika te u suradnji sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje evaluira uspješnost korisnika u području radnih i socijalnih kompetencija. Kako se s poslodavcima redovito održavaju kontakti, Virtualna radionica bilježi velik učinak od 60 % zapošljivosti na otvorenom tržištu rada, što je uistinu rezultat vrijedan poštovanja.

Virtualna radionica„ Radimo i učimo“ novi je oblik profesionalne rehabilitacije nezaposlenih osoba s invaliditetom. Njezin je cilj jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija osoba s invaliditetom.

Ukratko o projektu Hrvatski zavod za zapošljavanje pravi selekciju kandidata između 60 dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom i šalje grupu od 16 kandidata u ustanovu URIHO, gdje s njima radi tim stručnjaka. Ciljevi programa uključuju unapređenje komunikacijsko-socijalnih vještina, procjenu zapošljivosti i jačanje konkurentnosti osoba s invaliditetom, podršku u pronalasku odgovarajućeg posla te podizanje socijalne svijesti nezaposlenih osoba s invaliditetom. Zanimanja za koje se educiraju polaznici su blagajnik, likvidator, administrator, referent salda-konti, referent obračuna plaća, referent nabave u skladištima i referent prodaje.

32

Naziv projekta: Uvođenje modela virtualne radionice za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom s ciljem povećanja njihove zapošljivosti Nositelj projekta: URIHO, Zagreb Ukupna vrijednost projekta: 142.296,88 EUR EU darovnica: 119.872,21 EUR Trajanje projekta: 12 mjeseci (4. prosinca 2010. do 4. prosinca 2011. godine) Partneri na projektu: Hrvatski zavod za zapošljavanje i Grad Zagreb

33


4. In Portal - news portal za osobe s invaliditetom

U 2014. godini ustanova URIHO može se pohvaliti s nekoliko novih značajnih projekata unutar Službe komercijale. Završetku je priveden projekt pod nazivom „Obrazovanje i osnaživanje učenika s tjelesnim oštećenje i oštećenjem vida za integraciju na tržište rada“. Projekt je realiziran u suradnji sa COO Dubrava i COO Vinko Bek, a suradnici su bili Grad Zagreb i Zavod za profesionalnu rehabilitaciju i

U proljeće 2013. URIHO pokreće jedinstveni medijski projekt u ovom dijelu Europe prvi news portal za osobe s invaliditetom. News portalom Ustanova je željela dati svoj doprinos u senzibilizaciji šire javnosti za probleme osoba s invaliditetom, ali isto tako stvoriti medijsku platformu kroz koju će udruge, športski klubovi, kreativne radionice i druge institucije promovirati svoje akcije i projekte. Uređivačka politika koncipirana je tako da In-Portal.hr bude i svojevrsna društvena mreža za sve udruge, organizacije i ustanove koje okupljaju osobe s invaliditetom, ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu. Za tu je svrhu osmišljena rubrika In-Mreža, u kojoj naše organizacije i udruge imaju prigodu predstaviti svoje programe i projekte, ili pak razmijeniti stavove i ideje. Rubrika In-Posao namijenjena je natječajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom, njihovoj profesionalnoj rehabilitaciji i orijentaciji, usto i promociji tvrtki koje pokazuju poseban senzibilitet

5. Kontaktni centar

za ovu populaciju koja se često nalazi na društvenim marginama. Posebna pozornost posvećena je rubrici Kutak za stručnjake u kojoj osobe s invaliditetom traže savjete od vodećih stručnjaka iz svih područja društvenog života – od radnog zakonodavstva i zapošljavanja do nutricionizma i medicine. In-Portal.hr objavljuje i vijesti iz politike, sporta, kulture, medicine i znanosti, dakle bavi se i temama koje definiraju suvremeni svijet.

Ideja za pokretanje In-Portala rođena je u Zadru, na tradicionalnom međunarodnom skupu koji organizira udruga Osvit. URIHO je portal pokrenuo 2013. i to je danas svojevrsna društvena mreža za sve udruge, organizacije i ustanove koje okupljaju osobe s invaliditetom.

Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom svečano je otvorila Kontaktni centar URIHO zapošljavanje osoba s invaliditetom. Cilj projekta, između ostalog, bio je izraditi edukacijske materijale te provesti obrazovne programe i praksu za posao operatora u Kontaktnom centru. URIHO je bio partner u području provođenja prakse, što

znači da je razvio model i proveo program praktičnog rada učenika, na poslu operatora u pozivnom centru, te pilot program zapošljavanja u pozivnom centru nekih od učenika koji su prošli obuku.

Komercijalni nastavak ovog projekta uslijedio je otvorenjem URIHO-vog Kontaktnog centra u travnju 2014. unutar Službe komercijale. Svečanom otvorenju prisustvovali su predstavnici Grada Zagreba sa suradnicima, udruge osoba s invaliditetom, predstavnici odgojno-obrazovnih institucija grada Zagreba, mediji te mnogi drugi. Prilikom otvorenja predstavljana je i redizajnirana, odnosno responzivna inačica In-Portala, prvog news portal za osobe s invaliditetom koji djeluje unutar Kontaktnog centra. URIHO je ovim činom pokazao kako prati tijekove informatizacije u poslovnom okruženju. Važno je zabilježiti kako je na mjestu operatera u Kontaktnom centru zaposleno dvoje najboljih polaznika IPA obrazovnog programa, od kojih su oboje prošli potrebnu edukaciju a bili su polaznici COO Dubrava i Vinko Bek.

Zaposlenici Kontaktnog centra: M. Kristić, L. Đukez, M. Škrnjug, B. Šutalo, S. Hojsak, A. Gospočić, M. Damjanović uz ravnatelja J. Držaića, i pomoćnicu Lj. Lukačić 34

35


6. Pilot - projekt za pomoćne kuhare

Prema praćenju statističkih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb, posljednjih godina broj nezaposlenih pomoćnih kuhara/pomoćnih slastičara ne pokazuje tendenciju smanjenja. Činjenica je da poslodavci radije zapošljavaju priučene ugostiteljske radnike nego školovane pomoćne kuhare - osobe s invaliditetom. Osnovni razlog ovome je što se ovdje, u najvećem broju slučajeva, radi o osobama s intelektualnim teškoćama kojima uz to nedostaje i radno iskustvo. Ovakvu nepovoljnu situaciju potencira i loša informiranost poslodavaca kao i njihove predrasude prema zapošljavanju osoba s invaliditetom, a osobito prema osobama s intelektualnim teškoćama.

održivo zapošljavanje ove skupine osoba s invaliditetom. Uz sve to, željelo se proširiti ponudu zanimanja koju nudi URIHO-v Radni centar kako bi pravovremeno odgovorili na potrebe nezaposlenih osoba s invaliditetom i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ukratko o projektu Naziv projekta: Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare Nositelj projekta: URIHO, Zagreb Ukupna vrijednost projekta: 130.407,13 EUR EU darovnica: 123.234,74 EUR Trajanje projekta: 12 mjeseci (14. travnja 2015. do 13. travnja 2016. godine) Partner na projektu: Pučko otvoreno učilište Zagreb

Projekt “Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare“, financiran sredstvima Europske Unije – ESF - Europski socijalni fond nastao je kao odgovor na potrebu za povećanjem zapošljivosti i lakšeg pristupa tržištu rada osoba s invaliditetom sa zvanjem pomoćnog kuhara/pomoćnog slastičara budući upravo oni ima najvišu stopu nezaposlenosti od svih nezaposlenih osoba s invaliditetom u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. U trenutku nastajanja URIHO-vog Projekta ova skupina činila je 17 % od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom grada Zagreba. Ovim projektom željelo se ojačati njihovu integraciju na tržište rada, povećati zapošljivost ove skupine osoba s invaliditetom te postići pozitivan učinak kako na ciljnu skupinu nezaposlenih pomoćnih kuhara i slastičara, tako i na poslodavce. Time bi projekt u konačnici utjecao na

36

Suradnici na projektu bili su: Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

a sve kako bi se jačala socijalna uključenost i novo zapošljavanje osoba s invaliditetom. Naime, ovo je dio šireg, dugoročnog plana ustanove URIHO vezanog za otvaranje prvog restorana u Republici Hrvatskoj u kojem bi radile osobe s invaliditetom. Kako bi ostvarili zadani cilj dio poslovnog prostora URIHO-a, na lokaciji Avenija Marina Držića 1, namjerava se rekonstruirati i adaptirati za ovu namjenu. Bio bi to prostor u kojem bi se u isto vrijeme odvijale aktivnosti profesionalne rehabilitacije (osposobljavanje na radnom mjestu) za ugostiteljska zanimanja, kao i zapošljavanje osoba s invaliditetom u ugostiteljskoj djelatnosti. U skoroj budućnosti bit će to tzv. inkluzivni restoran koji predstavlja novi model zapošljavanja osoba s inva-

liditetom. Vodeći se načelima socijalnog poduzetništva i održivog razvoja, URIHO danas s pravom može reći da je lider na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Napori ustanove URIHO prepoznati su u Republici Hrvatskoj, ali i umnogim zemljama Europe. Tijekom sedam desetljeća kontinuiranog rada Ustanova je višestruko nagrađivana za vlastite napore u radnoj i društvenoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom. Vrijedi zabilježiti kako je URIHO dobitnik posebne nagrade u sklopu priznanja “Poslodavac godine za osobe s invaliditetom

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Regionalni ured Zagreb EASPD – Europska udruga pružatelja usluga za osobe s invaliditetom Opći cilj projekta je povećati zapošljivost i unaprijediti socijalnu uključenost osoba s invaliditetom.

Osim proširenja URIHO-vih programa profesionalne rehabilitacije, ovaj Projekt imao je za cilj i povezivanje profesionalne rehabilitacije sa socijalnim poduzetništvom, u okviru ugostiteljske djelatnosti,

za 2010. godinu“. Nagradom se željelo skrenuti pozornost hrvatske javnosti na problematiku zapošljavanja osoba s invaliditetom, ukazujući na pozitivne primjere iz hrvatske prakse s krajnjim ciljem senzibiliziranja poslodavaca na brojnije zapošljavanje osoba s invaliditetom. Učinak koji se želi postići nagradom je da se zapošljavanje osoba s invaliditetom stavi u pozitivan kontekst ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada na osnovi specifičnih kompetencija i vještina.

37


7. Međunarodna suradnja Kad je riječ o međunarodnom djelovanju ustanova URIHO surađuje sa srodnim institucijama u zemljama Europske unije ostvarujući sa njima partnerske odnose (Austrija, Njemačka, Belgija, Slovenija, Nizozemska, Češka i druge). Ustanova je članica BBRZ-Berufliches Bildungs und Rehabilitationszentrum, EVBB - Europäische Verband Beruflicher Bildungsträger, EASPD-a - The European Association of Service Providess for Persons with Disabilities i Workability Europe .

Na inicijativu URIHO-a 2001. godine osnovana je udruga OSVIT s ciljem kako bi njezina osnovna djelatnost, školovanja, profesionalne i socijalne rehabilitacije te zapošljavanja, dobila širu društvenu potporu u zaštiti populacije osoba s invaliditetom i stvaranju boljih uvjeta za njihovo osposobljavanje i zapošljavanje te njihovu bolju i potpuniju integraciju u obitelj, radnu i društvenu sredinu. Od osnivanja OSVIT se profilirao kao jedna od najuspješnijih udruga u postizanju sinergije lokalne zajednice i civilnog društva u kreiranju politika osoba s invaliditetom. Tijekom 15 godina rada Udruga je dala značajan doprinos u osmišljavanju društvenog i športskog života osoba s invaliditetom, organizirala je niz okruglih stolova, seminara i stručnih simpozija s gospodarsko-socijalnom tematikom na kojima su sudjelovali stručnjaci iz zemlje i

38

udruge OSVIT prepoznat je u Republici Hrvatskoj, ali i u mnogim zemljama Europske unije.

inozemstva (Austrije, Njemačke, Nizozemske, SAD-a, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore).

8. Budući centar – izazov i obveza

Zadnji veći projekt u organizaciji udruge OSVIT bio je 12. Međunarodni stručni skup održan u svibnju 2016. u Zadru na temu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom . Na konferenciji je sudjelovalo preko 200 sudionika uključujući osobe s invaliditetom, kreatore politika, poslodavce, pružatelje socijalnih usluga za osobe s invaliditetom i mnogi drugi. Radni jezici konferencije bili su engleski, hrvatski i njemački uz prijevod na znakovni jezik. Stručni skupovi predstavljaju realizaciju novih zakonodavnih i institucionalnih rješenja na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. U tom smislu neophodno je prepoznati ulogu organizacija civilnog društva u stvaranju pozitivne predodžbe javnosti o osobama s invaliditetom i nadalje s nositeljima aktivnosti stvarati povoljno okruženje za njihovo aktivno uključivanje na tržište rada . Rad

Perspektiva odnosno izglednija budućnost URIHO-a najčešće se povezuje s izgradnjom projektiranog, praktički i namjenski prikladnog centra za rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Ideja o Centru nastala je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, a u naše se vrijeme očekuje ostvarenje na lokaciji Kajzerica u Novom Zagrebu. Budući je Centar zamišljen kao ustanova suvremenog tipa koja bi ispunjavala sve zakonske i druge uvjete i standarde da u skladu s gospodarskim i sveukupnim društvenim napretkom osigura humane i radne prostore osobama s invaliditetom na najvišoj razini uljuđenosti.

URIHO se trenutačno nalazi na 14 različitih lokacija u Zagrebu, te na jednoj lokaciji u Novakima pokraj Samobora. Prostornom integracijom svih sastavnica i dodatnim širenjem aktivnosti postiglo bi se učinkovitije upravljanje i organizacija, te osigurali bolji radni uvjeti. Istodobno u procesu osmišljavanja projekt je prerastao iz zadovoljenja utilitarnih potreba Ustanove u projekt osmišljavanja jednog od najinovativnijih centara ovakvog tipa u Europi. Budući centar objedinjava prostore za zaštitne radionice, jedinstvenu multifunkcionalnu dvoranu za osobe s

39


invaliditetom i izgradnju smještajnih kapaciteta u kojima rade osobe s invaliditetom i koji omogućava transformaciju kompletnog sektora u smjeru uslužnih djelatnosti. Izgradnja novog URIHO-vog kompleksa od iznimne je strateške važnosti, ne samo za Zagreb i Zagrebačku županiju, jer osigurava unapređenje provođenja profesionalne rehabilitacije i radne integracije, već i za Republiku Hrvatsku i cijelu regiju. Stoga se intenzivno radi na razvoju projekta izgradnje Kompleksa URIHO i pripremama projekta za sufinanciranje iz Europskih

opremanja cijelog kompleksa na Kajzerici je oko 250 milijuna kuna, a sam kompleks čine tri cjeline: rehabilitacijsko-proizvodna, multifunkcionalna sportska dvorana u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom te edukacijsko-rehabilitacijski dio sa smještajnim kapacitetima. Realizacijom cjelokupnog projekta, uz pomoć i potporu Grada Zagreba i Republike Hrvatske, ostvarile bi se pretpostavke za prerastanje URIHO-a u središnju instituciju za pružanje usluga profesionalne rehabilitacije zaštitnim radionicama i institucijama iste ili slične djelatnosti, sada kad je Hrvatska punopravna članica Europske

URIHO je s kompleksom na Kajzerici ponovno napravio hrabar iskorak koji će nam svima biti od velike važnosti, ne samo za osobe s invaliditetom. Kompleks URIHO na Kajzerici, naime, daje novi štih sveukupnom identitetu Zagreba fondova. U tu je svrhu tvrtka URBANEX d.o.o., u suradnji s ustanovom URIHO i ostalim dionicima projekta, izradila Studiju predizvodljivosti . Studija se sastoji od socioekonomske analize te analize troškova i koristi, odnosno financijskog jaza. Predviđena vrijednost gradnje i

unije. Budući Centar mogao bi ujedno postati dom osobama s invaliditetom gdje bi one, osim rehabilitacije i zapošljavanja, iskazivale i svoje druge sposobnosti i nadarenosti u umjetnosti, znanosti, sportu i kulturi, što bi znatno doprinijelo njihovoj afirmaciji u društvu.

9. Značajne godine 1946. – 2016. 1946. osnovana IVANČICA - prvo poduzeće za zapošljavanje osoba s invaliditetom na području bivše Jugoslavije sa svrhom zapošljavanja kronično oboljelih osoba 1948. osnovana zaštitna radionica DES sa svrhom zapošljavanja gluhih i nagluhih osoba 1960. osnovana zaštitna radionica OSVIT sa svrhom zapošljavanja invalida rada 1960. osnovana zaštitna radionica ZIRI sa svrhom zapošljavanja tjelesnih invalida, i osoba sklonih asocijalnom ponašanju 1978. udruživanjem zaštitnih radionica DES, IVANČICA, OSVIT i ZIRI, koje su djelovale na području grada Zagreba, utemeljen DIOZ 1996. temeljem ugovora o preoblikovanju društvenog poduzeća DIOZ d.o.o. u sudski Registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisana je Ustanova za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (skraćeno URIHO) 2000. vijećnici Gradske skupštine jednoglasno prihvaćaju Program restrukturiranja i saniranja ustanove URIHO 2002. utemeljen sustav priznanja “Ivančica” koji se svake godine na Dan URIHO-a 2. prosinca dodjeljuje zaslužnim pojedincima i institucijama koji na različite načine sudjeluju u promicanju profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom i njihovo zapošljavanje 2008. uveden EN ISO 9001:2008, Certifikat za sustav upravljanja kvalitetom 2009. započinje sa radom 1. Radni centar za osobe s invaliditetom u Republici Hrvatskoj 2011. u sklopu priznanja “Poslodavac godine za osobe s invaliditetom za 2010. godinu” posebna nagrada dodijeljena Ustanovi URIHO za izniman doprinos u profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom 2011. otvorena Virtualna radionica- Radimo i učimo, vježbenička tvrtka za osobe s invaliditetom 2013. Ustanova je promijenila naziv, iz imena je izbrisana riječ hendikepiranih čime je usklađen naziv s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kao i pozitivnim propisima Republike Hrvatske 2013. pušten u rad In-Portal, prvi news portal za osobe s invaliditetom u ovom dijelu Europe 2014. otvoren Kontaktni centar, kao rezultat projekta „Obrazovanje i osnaživanje učenika s tjelesnim oštećenjem i oštećenjem vida za integraciju na tržište rada“ 2015. započelo provođenje programa financiranog sredstvima Europske unije „Program osposobljavanja na radnom mjestu za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom – pilot projekt za pomoćne kuhare“ 2015. u Staroj gradskoj vijećnici predstavljena Studija predizvodljivosti kompleksa URIHO 2015. uveden EN ISO 14001:2004, norma kojom se uvodi sustav upravljanja i zaštite okoliša 2016. svečano obilježena 70. obljetnica kontinuiranog rada ustanove URIHO

40

41


OSVRT NA ZAKONSKU REGULATIVU

1. Zakoni i propisi vezani za skrb o osobama s invaliditetom Iako je na području današnje Republike Hrvatske praksa zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom prisutna gotovo 100 godina, tek je 1977. godine proglašen prvi posebni propis (lex specialis) sa svrhom pravne regulacije navedenog područja. Zakonom o organizacijama udruženog rada za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida (NN 29/77) osobe s invaliditetom prvi put se, barem u određenoj mjeri, izdvajaju iz sustava mirovinsko-invalidskog osiguranja. Unatoč činjenici da se u njemu navode „invalidi“ i „invalidske osobe“, Zakon ne pruža preciznu definiciju niti razlikuje navedene kategorije. Proučavajući odredbe kojima se regulira iznimno bitno područje profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, možemo zaključiti kako se navedeni Zakon uglavnom posvetio reguliranju međusobnog ugovaranja prava i obveza te procedurama iz predmetnog područja.

Posebno treba istaknuti izdavačku djelatnost koja nije zanemariva kako za ustanovu URIHO tako i za širu stručnu javnost.

42

Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida (NN 57/89) pokušava definirati pojam „invalidne osobe“ u članku 2., no to čini na iznimno širok i posredan način, pozivajući se pritom na druge propise čiji bi cilj trebao biti preciznije definirati navedenu skupinu. Nadalje, člankom 6. također se određuje mogućnost obavljanja usluge profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom od strane tadašnjih poduzeća za zapošljavanje invalida, danas zaštitnih radionica. Za razliku od prethodnog zakona koji se uglavnom bavio formalno-pravnim pretpostavkama profesionalne rehabilitacije, ovaj Zakon u članku 7. u određe-

nom dijelu ulazi u samu srž problematike izvođenja profesionalne rehabilitacije, definirajući faze njenog postupka. Daljnji iskorak ovog Zakona također predstavlja i određivanje mogućnosti bavljenja radnom okupacijom bez stjecanja svojstva radnika u radnom odnosu, namijenjenom uglavnom osobama s težim oblicima invaliditeta, sukladno članku 10. Zakona. Takva odredba predstavljala je mogućnost osposobljavanja navedenih osoba u smislu stjecanja određenih radnih vještina i iskustava, bez gubitka određenih prava iz sustava socijalne skrbi povodom možebitnog osnivanja radnog odnosa. Oba zakona različitim oblicima radnih udruženja, organizacija i samim fizičkim osobama pružaju mogućnost upućivanja osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, pružajući time pravnu podlogu Radnoj organizaciji DIOZ, kasnije preoblikovanoj u poduzeće, a čiji je URIHO pravni slijednik, da 1986. godine donese Pravilnik o kriterijima za utvrđivanje statusa invalidnih osoba u Radnoj organizaciji DIOZ koji se, zahvaljujući prilagodbama pravnim i općim okolnostima, uspio održati sve do kraja 1994. godine1. Uzimajući u obzir dinamično i za osjetljive skupine tada neizvjesno i prilično nepovoljno okruženje, navedena se činjenica zasigurno može smatrati iznimnim postignućem. Promatrajući regulativu koja je uređivala radni status osoba s invaliditetom, oba 1 Majsec Sobota, Višnja, Lukačić, Ljubica, Benc, Damira, Orlić, Lucijan, Propisi o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, OSVIT, Zagreb, 2007.

43


44

su zakona poznavala zapošljavanje pod posebnim uvjetima, predviđajući prelazak osoba s invaliditetom iz tzv. redovnog okruženja u sustav zaštitnih organizacija, bez mogućnosti povratka nakon osposobljavanja. Takvo diskriminirajuće ponašanje uklonit će se tek Zakonom iz 2002. godine. Napominjemo da su zaštitne radionice sukladno Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga (NN 36/91) bile oslobođene plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda koji su bili proizvedeni u tadašnjim poduzećima ili pogonima registriranima za djelatnost profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i proizvoda koji su bili proizvedeni u organizacijama osoba s invaliditetom, proizvedenih u okviru vjerskih ili socijalno-humanitarnih organizacija te proizvoda izrađenih u đačkim radionicama.

zapošljavanja osoba s invaliditetom kao što su samozapošljavanje, ustanove za profesionalnu rehabilitaciju i radni centri te potpore poslodavcima poput novčanih poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prvi put se osniva Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji se može smatrati od izuzetne važnosti za provođenje politike razvitka i unapređivanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom, financiranje i sufinanciranje ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i radnih centara te isplate novčanih poticaja. Smatramo kako osnivanje posebne pravne osobe svakako predstavlja jedan u nizu prijeko potrebnih koraka za postizanje cilja posebnog uređivanja područja prava osoba s invaliditetom, njihovog zapošljavanja te profesionalne rehabilitacije.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, 33/05) zasigurno možemo smatrati sveobuhvatnijim u odnosu na prethodne propise, a posebice jer preciznije regulira: pojam invaliditeta i njegove vrste, profesionalnu rehabilitaciju te različite oblike zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, s posebnim naglaskom na sadržaj i razinu odgovarajućih pravno-organizacijskih oblika. Reguliraju se novi oblici

Nadalje, veliki iskorak propisan je člankom 4. točkom 2. Zakona prema kojemu se Uredu državne uprave u županiji odnosno Gradu Zagrebu nadležnom za područje socijalne skrbi pruža mogućnost samostalnog utvrđivanja postojanja invaliditeta i smanjene radne sposobnosti pod uvjetom da je osoba s invaliditetom starija od 21 godinu, a pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili rad ne može ostvariti temeljem taksativno navedenih propisa iz članka 3. Zakona. Uspoređujući odredbe ovog Zakona koje obrađuju područje profesionalne rehabilitacije s prijašnjim propisima, moguće je uočiti posvećivanje veće pozornosti samoj problematici načina i postupka izvođenja profesionalne rehabilitacije nego njenim formalnim sastojcima. Odredbe ovog Zakona usklađene s su s preporukama Međunarodne organizacije rada, a značajna novost u odnosu na prethodne propise predstavlja davanje ovlasti ustanovama koje obavljaju profesionalnu djelatnost da u okviru svojih djelatnosti mogu posredovati pri zapošljavanju korisnika na obavljanju povremenih poslova bez zasnivanja radnog odnosa, a za vrijeme trajanja njihove profesionalne rehabilitacije te profesionalno rehabilitiranih korisnika na skrbi ustanove. Nadalje, usluge profesionalne rehabilitacije ovim su Zakonom izmještene iz isključive nadležnosti zaštitnih radionica i povjerene ustanovama za obavljanje profesionalne rehabilitacije čije je svojstvo mogla steći pravna osoba koja je ispunila

posebne kriterije predviđene Pravilnikom o uvjetima u pogledu prostora, opreme te stručnih radnika ustanove za profesionalnu rehabilitaciju (NN 2/06). Glavni ovlaštenik za pokretanje i financiranje navedenog postupka postaje Hrvatski zavod za zapošljavanje, za razliku od prethodnih razdoblja koji su tu ulogu povjeravali sustavima mirovinskog osiguranja. Glede uređivanja oblika mogućih radnih odnosa osoba s invaliditetom, Zakon predviđa: zapošljavanje pod općim uvjetima, zapošljavanje pod posebnim uvjetima, zapošljavanje u zaštitnim radionicama, samozapošljavanje i rad u radnom centru. Takvo propisivanje predstavljalo je začetak anti-diskriminirajućeg pristupa u pogledu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Iako se u praksi koristio već dugi niz godina, izraz zaštitna radionica prvi put je pravno reguliran ovim zakonom, dok su prethodni poznavali izraze „zaštitna organizacija“ ili „poduzeće za zapošljavanje invalida“. Ovim se Zakonom propisuje kako navedena organizacija mora imati najmanje 51% zaposlenih osoba s invaliditetom, a izvođenje profesionalne rehabilitacije nije bilo zakonski predviđeno za ovu vrstu pravne osobe. Analizirajući problematiku poticaja koje su poslodavci mogli ostvariti temeljem zapošljavanja osoba s invaliditetom, bitno je istaknuti kako su oni bili predviđeni još u proučavanim zakonima iz 1977. i 1989. godine. U tom su razdoblju zaštitne organizacije odnosno poduzeća za zapošljavanje invalida mogle računati na aktivniju te izdašniju državnu potporu, iako možda i ne izravnim uplaćivanjem novčanih sredstava što zbog tadašnjeg mirnijeg i relativno stabilnog tržišta nije bilo niti potrebno. Ustanove su imale obvezu osnivanja internog i namjenskog fonda za obavljanje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom sa svrhom vođenja sredstava ustupljenih poreza i doprinosa. Takvo je uređenje već 1980. godine omogućilo Radnoj organizaciji DIOZ uvođenje internog instituta tzv. dvojnih normi za zaposlene osobe s invaliditetom na temelju kojih je postojala mogućnost ostvarivanja potpore zbog smanjene radne učinkovitosti pojedinih radnika. Navedeni institut egzistirao je zaključno do 1994. godine kada se zbog neizvjesnih ratnih okolnosti, ali i novog

Ljubica Lukačić, pomoćnica ravnatelja URIHO-a dinamičnog okruženja slobodnog tržišta prestao primjenjivati što je tadašnje zaštitne radionice dovelo u nezavidan i neizvjestan pravni i ekonomski položaj. Njihovo otežano, nepovoljno i neizvjesno poslovanje trajalo je do donošenja već navedenog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je u svojim odredbama predviđao poticaje poslodavcima u obliku novčanih sredstava na temelju kojih su se internim aktima mogli uređivati tzv. sustavi dvojnih normi, detaljnije uređenim Odlukom o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 141/05, 72/07). Promatrajući ovaj povijesni razvoj, moguće je zaključiti kako su se pravna pravila koja uređuju prava osoba s invaliditetom, posebice u obliku njihovog zapošljavanja, profesionalne rehabilitacije, kao i prava poslodavaca na ostvarivanje poticaja razvijala sustavno i uglavnom progresivno. Iako nam se danas može dojmiti da se radi o sporim i malim koracima, potrebno je, s određenim vremenskim pomakom, sustavno proučiti cjelokupno stanje našeg društva, uzimajući u obzir i neizbježni kontekst vremena u kojem su se određeni pravni instituti razvijali. Nadamo se kako će proučavanje ovog područja potaknuti zakonodavca, ali i društvo, na sustavniji, ozbiljniji i pozitivniji pristup problematici prava i mogućnosti osoba s invaliditetom,

45


ne promatrajući ih pritom kao možebitni teret već potencijal našeg društva čija se razina ionako mjeri ekonomskom, političkom i društvenom snagom njegovih najosjetljivijih članova.

tako da i nadalje osobe s invaliditetom svoj invaliditet dokazuju nizom dokumenata od kojih neki datiraju još iz sustava bivše države. Uredbom o metodologijama vještačenja (NN 153/14, 108/15) propisane su metodologije vještačenja koje obuhvaćaju načine za utvrđivanje, između ostalog, i invaliditeta. Međutim, osoba s invaliditetom ne može sama podnijeti zahtjev za utvrđivanje invaliditeta već osoba s invaliditetom zahtjev može pokrenuti u svrhu ostvarivanja prava iz nekog sustava. Mišljenja smo da ovakav sustav vještačenja treba dodatno urediti kako bi on bio funkcionalan i koristan osobama s invaliditetom i državi.

2. Značajne izmjene na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom Značajne izmjene na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom učinjene su novim Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14; u nastavku: Zakona), a predstavljaju uvođenje odredbi koje uređuju: jasnije definiranje osoba s invaliditetom sukladno modernim međunarodnim pravnim standardima, proširivanje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom na realni sektor s konkretno definiranom novčanom naknadom za nepridržavanje navedene obveze, mogućnost sklapanja ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjavanja zamjenske kvote, preciznije definiranje odredbi kojima se regulira profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom te osnivanje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i centara za njihovu profesionalnu rehabilitaciju. S obzirom da Zakon uređuje prava i obveze osoba s invaliditetom, potrebno je istaknuti novost u smislu njihovog preciznog definiranja. Članak 3. stavak 1. tako propisuje sljedeće: „Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili tjelesna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.“ Nadalje, stavcima 2. i 3. uvodi se i definira izraz „preostala radna sposobnost“, za razliku od prethodnih zakonskih rješenja koji su do stupanja na snagu ovog Zakona poznavali smanjenu radnu sposobnost. Intencija upravo ovakvog zakonskog rješenja svakako predstavlja naglašavanje postojanja sposobnosti i potencijala kod osoba s invaliditetom da se svojim radom, stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem nametnu kao ravnopravni sudionici na tržištu rada i zajednici općenito, poštujući pritom Konvenciju UN-a

46

o pravima osoba s invaliditetom koju je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala među prvima u svijetu. Kako bi se u potpunosti poštivala konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom, bilo je potrebno dirnuti u postupak utvrđivanja invaliditeta. Vještačenja po različitim sustavima bila su komplicirana za osobe s invaliditetom, obzirom da su se odvijala na različitim mjestima tako da možemo reći da je svaki sustav vršio vještačenje prema svojim posebnim kriterijima. To je osobe s invaliditetom dovelo u poziciju da u svakom sustavu moraju dokazivati svoj invaliditet prilikom ostvarivanja nekog zakonskog prava. Nijedan od dokumenata nije ustvari utvrđivao invaliditet stoga u Republici Hrvatskoj nismo mogli govoriti o točnom broju osoba s invaliditetom već samo načelno. Slijedom rečenog osobe s invaliditetom, prije više od 10 godina, pokrenule inicijativu donošenja zakona kojim bi se osobama s invaliditetom omogućilo vještačenje na jednom mjestu, kao i utvrđivanje njihovog invaliditeta. Tako je u 2014. godini donesen Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja (NN 85/14, 95/15). Očekivalo se da će ovim zakonom biti olakšan postupak vještačenja te da će se konačno u Republici Hrvatskoj znati tko je osoba s invaliditetom, a tko osoba s tjelesnim oštećenjem. Nažalost, postupak vještačenja nije donio tražene rezultate

Nadalje, novim se Zakonom detaljnije definiraju odredbe o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom, precizirajući ovlaštene osobe za pokretanje i financiranje predmetnog postupka (naručitelja usluge). Prema članku 6. stavku 2. to mogu biti: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, ministarstvo u čijem se djelokrugu nalaze poslovi iz područja socijalne politike putem centara za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te privatni naručitelj koji mogu biti: osoba s invaliditetom te njezin roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. Nadalje, stavak 3. također određuje mogućnost pokretanja te financiranje postupka i od strane više naručitelja usluge u kojem su slučaju obvezni sklopiti ugovor kojim se reguliraju međusobna prava i obveze tijekom postupka, za svakog korisnika posebno. Potrebno je istaknuti kako naručitelj kontrolira troškove usluge te odlučuje o provođenju daljnjih aktivnosti i mjera profesionalne rehabilitacije. Predmetno područje detaljnije je regulirano Pravilnikom o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (NN 44/14, 2/15). Ne ulazeći pretjerano u detalje o osnovnim odredbama navedenog Pravilnika, potrebno je istaknuti osnivanje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u nastavku: Zavod) koji, između ostaloga, obavlja poslove vještačenja preostale radne sposobnosti osoba s invaliditetom, usklađivanja i koordinacije stručnim razvojem predmetnog područja, uvodi

nove metodologije i tehnologije, izrađuje Standarde usluga profesionalne rehabilitacije i Cjenik navedenih usluga te provodi stručni nadzor nad radom centara za profesionalnu rehabilitaciju, sukladno članku 6. Pravilnika. Također, značajnu izmjenu u odnosu na prethodne propise svakako predstavlja i zajedničko osnivanje centara za profesionalnu rehabilitaciju od strane Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu, između ostalog, provođenja postupaka organizacije i koordinacije procesa profesionalne rehabilitacije, suradnje s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi usklađivanja programa s regionalnim potrebama tržišta rada kao i praćenja njegovih trendova te slobodnih radnih mjesta, izrade nalaza i mišljenja sukladno Standardima usluga i izrade privremenih i završnih izvješća za naručitelje usluga. Iz navedenoga možemo zaključiti kako je namjera osnivanja Zavoda i centara: a) izdvajanje postupaka procjenjivanja preostale radne sposobnosti i profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom iz sustava mirovinskog osiguranja, pružajući im posebne uvjete za osiguranje obavljanja predmetnih poslova odgovarajuće kvalitete, b) decentralizacija postupaka profesionalne rehabilitacije radi osiguravanja lakšeg pristupa samih korisnika i c) sustavno praćenje tržišta rada u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje radi usklađivanja mogućnosti samih korisnika s njegovim potrebama i samim time, učinkovitijeg zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kao što je već rečeno, jedna od značajnijih izmjena novog Zakona zasigurno pripada i području zapošljavanja osoba s invaliditetom, proširujući navedenu obvezu i na tzv. realni sektor uvođenjem kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i novčanih naknada za neispunjavanja zakonske obveze. Naime, sukladno članku 8. stavku 1. Zakona, poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, izuzev predstavništava stranih osoba, stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava

47


te integrativnih i zaštitnih radionica, dužni zaposliti određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenika i djelatnosti koju obavljaju, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru i pod primjerenim uvjetima. Konkretan broj osoba koje su poslodavci dužni zaposliti propisan je Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 44/14, 2/15), a iznosi 3% od ukupnog broja zaposlenika. U ispunjavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubrajaju se zaposlene osobe s invaliditetom, učenici s teškoćama u razvoju i studenti s invaliditetom na praksi kod poslodavca ili zaposleni na temelju ugovora o djelu redovitog studenta, osobe koje pohađaju postupak profesionalne rehabilitacije na praksi kod poslodavca, osobe s invaliditetom na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac stipendira. Međutim, stavak 5. navedenog članka također propisuje i mogućnost ispunjavanja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s integrativnom radionicom, zaštitnom radionicom odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju. Dokaze o takvom načinu ispunjavanja propisane kvote poslodavci su dužni dostaviti Zavodu u roku od 7 dana od ispunjena navedene obveze. Postoji i mogućnost privremenog oslobađanja od ispunjavanja navedene obveze namijenjene novim poslodavcima, ali najduže 24 mjeseca od dana početka rada. Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i oni poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisanog, mogu ostvariti novčanu nagradu propisanu ranije navedenom Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Navedenu obvezu bilo bi pogrešno smatrati teretom jer se njome ustvari ukida odnosno zamjenjuje obveza uplaćivanja posebnog doprinosa namijenjenog poticanju zapošljavanja osoba s invaliditetom te možebitno uplaćivanje novčanih sredstava u slučaju

48

neispunjavanja propisane obveze sada ovisi isključivo o volji poslodavca. Visina osnovice predmetnog novčanog iznosa određena člankom 10. stavkom 2. Zakona, a iznosi 30% minimalne mjesečne plaće za osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti. Propisana je i suradnja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Porezne uprave Ministarstva financija koji će Zavodu dostavljati potrebne podatke za praćenje provođenja navedene mjere. Člankom 7. stavkom 1. propisano je kako se osobe s invaliditetom mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta od strane poslodavca. Takva prilagodba predstavlja potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanje, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Posebna inovacija u odnosu na prethodne zakone predstavlja i precizno definiranje mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, sukladno st. 3. navedenog članka, i to: - bez korištenja financijske potpore ili stručne podrške jer je osoba s invaliditetom u cijelosti osposobljena za rad na određenom radnom mjestu u odnosu na njezin invaliditet i utvrđenu preostalu radnu sposobnost (zapošljavanje bez potpore ili podrške) - uz korištenje određene financijske potpore, a radi prevladavanja teškoća vezanih uz njezin invaliditet (zapošljavanje uz potporu) - uz korištenje određene stručne podrške, sa svrhom prevladavanja teškoća vezanih uz invaliditet (zapošljavanje uz podršku) - uz korištenje određene financijske potpore i stručne podrške, radi prevladavanja teškoća vezanih uz invaliditet (zapošljavanje uz potporu i podršku). Potrebno je istaknuti kako se postojanje potrebe za financijskom i/ili stručnom pomoći utvrđuje nalazom i mišljenjem

49


mjerodavnog centra za profesionalnu rehabilitaciju, u posebnom postupku za svaki pojedini slučaj. Nadalje, osoba s invaliditetom također se može zaposliti i pod posebnim uvjetima: u integrativnoj radionici – ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na otvorenom tržištu rada, kao i zaštitnoj radionici – ustanovi ili trgovačkom društvu osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti u integrativnoj radionici. Potrebno je istaknuti kako se u navedenim radionama osobe s invaliditetom zapošljavaju temeljem nalaza i mišljenja mjesno nadležnog centra za profesionalnu rehabilitaciju. Zakonom je predviđeno detaljnije reguliranje predmetnog područja posebnim Pravilnikom o zaštitnim i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN 44/14, 2/15; u nastavku: Pravilnika) koji zaštitnu radionicu podrobnije definira kao ustanovu ili trgovačko društvo koje osigurava zaštitna radna mjesta za osobe s invaliditetom za koje je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđeno da su zapošljive isključivo na zaštitnim radnim mjestima te zbog naravi svog invaliditeta mogu postići od 30% do 70% očekivane radne učinkovitosti. Takva se radna mjesta utvrđuju

50

posebnim aktom poslodavca na način da se redovno radno mjesto razdijeli na više funkcionalno povezanih zaštitnih radnih mjesta na kojima se zapošljavaju osobe s invaliditetom, sukladno članku 3. stavku 2. Pravilnika. I dok integrativna radionica mora imati najmanje 40% zaposlenih osoba s invaliditetom, za zaštitnu radionicu propisano je kako mora imati najmanje 5 zaposlenih, a od ukupnog broja zaposlenika najmanje 51% osoba s invaliditetom zaposlenih na zaštitnim radnim mjestima, sukladno članku 2. stavku 2. Pravilnika. Kako bi ishodila pravni status zaštitne radionice, pravna osoba mora pribaviti suglasnost ministarstva u čijem se djelokrugu nalaze poslovi iz područja rada koje o navedenom zahtjevu odlučuje rješenjem, sukladno posebnim pravilima upravnom postupka. Pribavljanjem potrebne suglasnosti, zaštitna radionica upisuje se u evidenciju zaštitnih radnih mjesta koju vodi Zavod. Osobe s invaliditetom zaposlene na zaštitnom radnom mjestu zaštitna radionica mora osigurati radno mjesto u svojem sjedištu odnosno izdvojenoj poslovnoj lokaciji, sukladno članku 5. stavku 1.

navedenog članka, u slučaju namjere da poveća broj radnik s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima za više od 10, zaštitna radionica mora pribaviti suglasnost ministarstva rada. Članak 15. stavak 1. Pravilnika također predviđa ostvarivanje prava zaštitnih radionica na subvenciju plaće osoba s invaliditetom, kao i druge poticaje temeljem Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 44/14, 2/15, 13/15). Navedena sredstva zaštitna radionica dužna je voditi na posebnom računu i upotrijebiti ih isključivo za namjenu za koju su dobivena, odnosno mora ih utrošiti isključivo za troškove plaće, investicije u osnovna sredstva koja su povezana s radom zaposlenih osoba s invaliditetom, poboljšanje radnih uvjeta za osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje zaposlenih te druge razvojne namjene koje osiguravaju veću zapošljivost osoba s invaliditetom. Potrebno je istaknuti kako zaštitna radionica ima mogućnost primiti na praksu osobe s invaliditetom koje se nalaze u postupku profesionalne rehabilitacije, te-

meljem uputnice centra za profesionalnu rehabilitaciju. Radi osiguranja učinkovitog obavljanja poslova, a ne ugrožavajući zdravlje ni integritet radnika s invaliditetom, zaštitna radionica mora osigurati odgovarajuće radne uvjete propisane Pravilnikom, kao i prisutnost stručnih radnika i radnih instruktora. Podatke o zapošljavanju stručnog osoblja i osoba s invaliditetom, zaštitna radionica dužna je dostavljati Zavodu koji nad njom obavlja poslove stručnog nadzora, i to na predviđenom obrascu iz kojeg su vidljivi svi potrebni podaci i priložena dokumentacija, a na njegov zahtjev, zaštitna radionica mora dostaviti i podatke o drugim zaposlenicima. Novi Zakon doveo je do većeg broja zapošljavanja osoba s invaliditetom, iako je i nadalje izuzetno važno upućivati poslodavce na njihove mogućosti prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom kako bi im to postao interes u odnosu na plaćanje naknade zbog neispunjavanja zakonske obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Međutim, zaštitna radionica u obavljanju svojih djelatnosti može povremeno osigurati izdvojeno zaštitno radno mjesto kod drugog poslodavca na temelju ugovora o poslovnoj suradnji između zaštitne radionice i tog poslodavca, sukladno stavku 2. navedenog članka. Ovom se odredbom željela predvidjeti i osigurati mogućnost zaštitnim radionicama da, u skladu s mogućnostima, izvršavaju poslove obavljanja usluga uz već tradicionalnu proizvodnju robe. Imajući u vidu trendove modernog globalnog tržišta rada i kapitala u naglašavanju sve veće važnosti obavljanja usluga spram tradicionalnijim načinima proizvodnje, ovu odredbu smatramo korisnom i ključnom za opstanak i uspješno funkcioniranje zaštitnih radionica na lokalnom, ali i međunarodnom tržištu. Ukoliko planira donijeti odluku o povećanju ili smanjenju osnovnog kapitala, promjeni vlasništva ili djelatnosti, kupnji i prodaji nekretnina te odluku o prestanku obavljanja djelatnosti, zaštitna radionica dužna je o tome obavijestiti ministarstvo u čijem se djelokrugu nalaze poslovi iz područja rada te Zavod, sukladno članku 14. stavku 1. Pravilnika. Temeljem stavka 3.

51


POTICANJE UMJETNIČKOG STVARALAŠTVA OSOBA S INVALIDITETOM 1. Kreativne radionice URIHO već 15 godina promovira umjetničko stvaralaštvo osoba s invaliditetom i njihovo aktivno uključivanje u sve sfere kulturnog života. Uz poticanje kulturnog stvaralaštva, kroz programe kreativnih radionica, paralelno se radi i na edukaciji osoba s invaliditetom s ciljem podizanja kvalitete umjetničkih uradaka. S druge strane radi se na senzibiliziranju društva o potrebama osoba s invaliditetom te upoznavanja šire zajednice s njihovim stvaralačkim dosezima. Tako se izjednačavaju mogućnosti osoba s invaliditetom s mogućnostima ostalih građana.

52

Program kreativnih radionica ustanove URIHO je inovativan i drugačiji upravo po strukturi korisnika, uz osobe s invaliditetom polaznici radionica su i njihovi prijatelji. Održivost programa osigurana je raznovrsnošću ponuđenih aktivnosti. Program rada usklađuje se sa pokazanim interesom i željama samih korisnika. U radu s polaznicima osobita se pozornost polaže na usvajanje praktičnih znanja i vještina te na poticanje i daljnje razvijanje sposobnosti prosudbe kulturnih i estetskih vrijednosti.

53


Programi kreativnih radionica osim teorijskog i praktičnog rada uključuju i izložbe na kojima se predstavljaju rezultati nastali tijekom trajanja programa. Na taj se način zadovoljava potreba velikog dijela polaznika da svoj svakodnevni život učine sadržajnijim, potpunijim i humanijim. Kroz organizirani rad polaznicima je ponuđen kulturni sadržaj i mogućnost aktivnog organiziranja slobodnog vremena. Jedan od vidova poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom je i njihovo aktivno uključivanje u ponuđene progra-

54

me sukladno njihovim interesima i sposobnostima. Rad radionica odvija se stručno vodstvo a organiziraju i provode ih stručni radnici Ustanove u sklopu svog redovnog posla. Likovni atelje vodi Vendi Babeli, akademska slikarica i muzeologinja, kreatorica u Odjelu metala, a za keramičku radionicu zadužena je Veronika Batinić, keramičarka, kreatorica u Odjelu keramike. Hoby art radionice vodi Irena Rački, dizajnerica tekstila te voditeljica Odjela za dizajn i razvoj proizvoda.

55


2. Likovne kolonije Prva likovna kolonija u organizaciji Ustanove upriličena je 2006. i od tada se kontinuirano održava svake godine u mjesecu srpnju, postavši svojevrsna konstanta kulturnih događanja URIHO-a. Cilj kolonije je okupljanje umjetnika radi druženja i stvaranja novih djela, koja uljepšavaju radni prostor zaposlenika i korisnika ustanove URIHO. Do danas je organizirano ukupno deset kolonija. Radi se različitim slikarskim tehnikama - ulje, akril, akvarel i pastel s tematikom prema osobnom izboru. Kolonija se održava na otvorenom prostoru u Novom Zagrebu, na URIHO-voj najvećoj lokaciji u Aveniji Dubrovnik 5. Slikanje na kolonijama ima posebnu draž

POPIS UMJETNIKA – SUDIONIKA LIKOVNIH KOLONIJA 2006. - 2016.

- ideje i načini se propitkuju s kolegama. Mnoštvo je tu individualnih svjetova koji se sudaraju i isprepliću. Okupljaju se mnogi poznati i priznati autori, ali i oni mladi koje krase neosporni talenti. Likovni stvaraoci različitih potencijala i poetike izlaze iz sigurne oaze svojih ateljea, pokrenuti ka plemenitom i humanom cilju, a njihovo zajedništvo rezultira brojnim dojmljivim djelima. Specifičan segment na URIHO-voj koloniji je sudjelovanje najtalentiranijih polaznika likovnog ateljea, koji svoju kreativnost imaju priliku pokazati kroz stvaranje i druženje s ‘velikim’ umjetnicima.

ANTONIJA CESAREC ANTONIJELA BOGUTOVAC

ANA CEROVSKI

BISERKA KERETIĆ

ANA ĐULA

BISERKA KONEČNY

ANA PAJAN

BOJANA KNEŽEVIĆ

ANDREA DUJMIĆ

BOŽENA HAVLIK

ANĐELKO BRKIĆ

BOŽICA PASANEC

ANTE TESKERA

BOŽIDAR ŠKOFAČ

BOŽO RUPČIĆ

HRVOJKA MIOČIĆ

BRANIMIR DOROTIĆ

INES HALAJI ZGOMBIĆ

BRANKA KOPETI

INGEBORG CRNOGAJ

BRANKO BILJMAN

IRENA VASILJ

BRANKO BUDIMIR

IVA KASUMOVIĆ

DAVOR JELISIĆ

IVAN ČEDOMIR OSTREŠ

DAVOR VUKOVIĆ

IVAN KERETIĆ

DAVORKA VULETIĆ

IVANČICA CVITIĆ-ZNIDARČIĆ

DOMINIQUE JURIĆ KAKŠA

IVICA KIŠ

DRAGICA VRANJKOVIĆ

IVONA BIONČIĆ MANDIĆ

DRAGUTIN PERIČKI-PIKI

JADRANKA PAUSIĆ

DUBRAVKA PEGAN

JADRANKA ŠTAJDUHAR

DUBRAVKO LEPEJ

JANEZ MUHVIČ

ĐURĐICA JAKOVAC-VITOROVIĆ

JOSIP BENJAK

ELA PREBEG

JOSIP JOŠKO FIJUCEK

ERIKA DUKOVIĆ FRANJO FELDI FRANJO FRANČIĆ FRANE RADAK GALA GUDEC GORAN ČAPLJAK GORDANA HORVATOVIĆ

56

57


58

NEVENKA DRAGIČEVIĆ

TATIJANA POMPE

NEVENKA VLAŠIĆ

VANDA JURKOVIĆ

NIKOLA NOVOSEL

VENDI BABELI

NIVES MISSONI

VERA BULOVIĆ ISMAILOVSKI

OLEANA SOKOLOVSKA

VESNA ZVONAREVIĆ

PERO JELISIĆ

VIŠNJA PETER

PETAR PARAC DALMATA

VLADIMIR NJUNJIĆ

RENATA FACAN pl. KUŠEC

VLASTA KNEZOVIĆ

ROBERT HINKELMAN

VLASTA PASTUOVIĆ ALEKSIĆ

SANJA KOZLICA

VLADIMIR ZOPF

SANJA PRIBIĆ

ZLATKO ČULAR

SLAVICA JALOVIČAR

ZLATKO MILAKOVIĆ

SLAVKO BLAŽEKOVIĆ

ZOJA PILIŽOTA

SNJEŽANA ALEKSIĆ

ZORAN KAKŠA

SNJEŽANA BABIĆ

ZORAN PUSIĆ IMOTA

SNJEŽANA FILIPČIĆ

ZVONIMIR PENAVA

SNJEŽANA ŠEBALJ

ŽELJKO KARAULA

JOSIP KAREĐIĆ

MATO JURKOVIĆ

SONJA ŠARUNIĆ

ŽELJKO MARIĆ

JOSIP RUBES

MERCEDES BRATOŠ

STJEPAN KATIĆ

ŽELJKO ZIMA

JOSIP TKALČEC

MILAN HORVAT HLEBINSKI

JURAJ JONKE

MILAN KNEŽEVIĆ

KORALJKA RAJN

MILAN KUHAR PILAR

KREŠIMIRA GOJANOVIĆ

MILAN NADJ

KRUNOSLAV MARGETIĆ

MILAN SOKOLIĆ

KSENIJA PUŠIĆ RICHTER

MILAN STUNJA

KSENIJA TALIJANČIĆ

MIRA IVANKOVIĆ

LJILJANA SMONTARA

MIRA PONGRAC

LJUBICA ZUCCON

MIRJANA NOSAL

LJUBOMIR RADOVANČEVIĆ

MIRJANA DOLENČIĆ

MARC ANTONIO CINOTTI

MIROSLAVA MIRA KOS

MARIJA BARUN

MLADEN RAJN

MARIJA DELIĆ-SUZAK

MORENA BRNČIĆ

MARIJAN ĐUREK

NADA BAN

MARIJA GALIĆ

NEDA PAVIĆ

MARIJA HOHOŠ NOVAKOVIĆ

NADICA EICHHORN

MARIJA PUKEC-ŽIGIĆ

NEDELJKO FRANE ERCEG

MARINA BEDEK

NEDELJKO TINTOR

59


3. Galerija SUNCE Izložbena aktivnost galerije Sunce zaživjela je prije 15 godina. Iz adaptiranog skladišta nastao je prostor polivalentnog karaktera. Realizirana je i tehničko građevinska prilagodba prostora u svrhu olakšavanja pristupa osobama s invaliditetom. Postavljena je prilazna rampa na glavnom ulazu za korištenje osobama u invalidskim kolicima, uređeno je parkiralište i prilagođen sanitarni čvor. Osnovni cilj i svrha izložbenog prostora je unapređenje i širenje kulture i umjetnosti među osobama s invaliditetom različite dobi te stvaranju kulturnih navika i želja. Polazišna orijentacija galerije je višenamjenski prostor u kojem je, uz likovnu umjetnost, obuhvaćena arhitektura interijera, poezija i glazba. Tako se osim izložaba u prostoru galerije Sunce organiziraju različita događanja od promocija novih publikacija, edukativno-interaktivnih radionica i stručnih predavanja do gostovanja afirmiranih književnika, pjesnika i glumaca.

Tijekom proteklih godina galerija Sunce upriličila je brojne izložbe (ne)afirmiranih umjetnika koje su privukle pozornost široke javnosti. Valja zabilježiti izložbu fotografa s invaliditetom pod nazivom “Svijet kroz moj objektiv”, prvu te vrste u Republici Hrvatskoj.Skupna izložba fo-

tografa s invaliditetom bila je jedinstven kulturni događaj, koji je upriličen na inicijativu In Portala i ustanove URIHO.

Izložba fotografa s invaliditetom „Svijet kroz moj objektiv“ prvu te vrste u Hrvatskoj 60

61


SPORT KAO POUZDAN PUT ZA INTEGRACIJU OSOBA S INVALIDITETOM U ŠIRU DRUŠTVENU ZAJEDNICU Fizička i sportska aktivnost iznimno je važna za sveukupno zdravlje ljudi. Osim kao tjelesno-zdravstveni faktor, sport je za osobe s invaliditetom važan kao područje žive socijalne aktivnosti. Program sportskih aktivnosti osoba s tjelesnim oštećenjima i teškoćama u razvoju sastavni je dio Programa javnih potreba u sportu Grada Zagreba. Najvećim dijelom taj se program realizira preko Zagrebačkog sportskog saveza osoba s invaliditetom te Zagrebačkog sportskog savez gluhih. Klubovi unutar ovih saveza imaju sekcije pretežito orijentirane prema sportskoj rekreaciji te organiziraju rekreativno plivanje, planinarenje, stolni tenis, korektivnu gimnastiku, viseću kuglanu, boćanje, pikado i ribolov . Sport i rekreacija ima niz pozitivnih utjecaja na čovjeka, a za osobe s invaliditetom mogu biti presudni u prevenciji zdravlja te optimalizaciji preostalih psihofizičkih sposobnosti. S psihičkog aspekta redovito vježbanje omogućava niz pozitivnih efekata u okviru psihičke zaštite zdravlja. S fizičkog aspekta povećava razinu općih sposobnost i mobilnost. U sociološkom smislu život u grupi kroz športske aktivnosti otklanja osjećaj usamljenosti i izoliranosti poboljšavajući komunikaciju, suradnju i toleranciju sa ostalim sudionicima aktivnosti.

Paraolimpijska pobjednica u Rio de Janeiru 2016. godine Sandra Paović osvojila je zlatnu medalju pobijedivši u finalu kategorije 6. 62

URIHO je prepoznao značenje sportskih i rekreativnih aktivnosti koje se realiziraju kroz sportska društva koja djeluju u Ustanovi. Valja istaknuti kako Športsko društvo invalida URIHO djeluje više od 20 godina, najbrojnije je i najaktivnije sportsko društvo osoba s invaliditetom u

Republici Hrvatskoj. Unatrag nekoliko godina pokrenuti su i programi rekreacije za treću životnu dob. Jedan od posjećenijih je Program korektivne gimnastike koji se odvija uz stručno vodstvo fizioterapeuta, dva puta tjedno na dvije lokacije u URIHO-u, na Kajzerici i u Aveniji Marina Držića 1. Radnicima Ustanove omogućeno je, tijekom cijele godine, rekreativno plivanje na bazenima u Domu sportova i na bazenu Utrine. Uz plivanje kontinuirano se održavaju športsko-rekreativne aktivnosti s bogatim sadržajem u dvorani Vinko Bek (mali nogomet, kuglana, stolni tenis, košarka, fitnes) uz to pruža se mogućnost za korištenje saune i teretane, sukladno godišnjem rasporedu. Dragulj i svojevrsni zaštitni znak URIHO-a po kojemu je ustanova prepoznata i izvan granica Lijepe naše svakako je Športsko društvo osoba s invaliditetom URIHO. Sportsko društvo osoba s invaliditetom URIHO osnovano je 28. siječnja 1998., a predsjednica je od tada do današnjeg dana Jadranka Blagus. Inicijatori osnivanja bili su Ivan Živković, Jadranka Blagus i dio zaljubljenika u sport iz URIHO-a. Ideja o utemeljenju brzo je naišla na plodno tlo zbog velikog interesa osoba s invaliditetom, a iskricu su upalili treninzi igrača u dvorani ‘Vinko Bek’. Sportove koje Društvo obuhvaća su pikado, viseća kuglana, šah, stolni tenis, mali nogomet, belot i kuglanje. Društvo danas broji 120 članova. Članovi športskog društva sudjeluju i na međunarodnim natjecanjima i turnirima. Već tradicionalno gostuju u Njemačkoj, točnije u Berlinu, gdje boje Ustanove brane osobe

63


Športsko društvo osoba s invaliditetom URIHO s mentalnim teškoćama. URIHO je tri puta zaredom nastupio među 1000 natjecatelja, u svim sportovima. Također, i turniri u Linzu u Austriji postali su tijekom godina tradicijski.

invaliditetom u ženskoj kategoriji u Hrvatskoj, osvojivši dvije srebrne i jednu brončanu medalju. Bio je to plod njezine spremnosti na samoodricanje, ali i razumijevanja u radnoj okolini i obitelji.

Društvo aktivno sudjeluje i na športsko-rekreativnim natjecanjima državne razine u pikadu, visećoj kuglani, šahu i kuglanju. Više puta proglašavani su najboljim športskim društvom osoba s invaliditetom u Hrvatskoj a pojedinačno i ekipno osvojeno je stotinjak medalja i različitih priznanja.

Stolnoteniski klub broji 58 članova te je devet puta zaredom stekao titulu prvaka Hrvatske. Dao je europske i svjetske prvake u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom - Sandru Paović i Helenu Dretar Karić, koja je pristupila klubu 2016. godine.

1. Stolnoteniski klub osoba s invaliditetom URIHO Stolnoteniski klub invalida URIHO osnovan je 4. ožujka 2004., kao prvi registrirani stolnoteniski klub osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Klub je utemeljen na inicijativu predsjednice Jadranke Blagus, tada jedine reprezentativke Hrvatske u stolnom tenisu, koja je ideju realizirala zahvaljujući suradnji s nekadašnjim europskim prvakom u stolnom tenisu za osobe s invaliditetom Draganom Rakićem.

Na Europskim sveučilišnim igrama Zagreb – Rijeka 2016. iz URIHO-a je sudjelovalo osam igrača, a medalje su osvojili Daniel Lazov, Karlo Kopčić i Maja Šurman.

Iz STKOI URIHO pravo natjecanja na Paraolimpijskim igrama u Rio de Janeiru izborile su Sandra Paović i Helena Dretar-Karić.

Klub je više puta proglašavan najboljim stolnoteniskim klubom osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, a osvojeno je više od petsto medalja i različitih priznanja. Od 2006. do 2016. postali su deset puta zaredom državni prvaci, zbog čega su često imali organizirani prijem kod zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i drugih visokih dužnosnika. Najzaslužnije osobe za razvitak Kluba su sami igrači, od prvog do zadnjeg, te ravnatelj ustanove URIHO Josip Držaić, kako ističu članovi kluba , zbog njegova senzibiliteta za osobe i sportaše s invaliditetom.

Nakon osnivanja ovog kluba, u Hrvatskoj su osnovana još tri, a time je stvoren uvjet za registraciju Hrvatskog stolnoteniskog saveza osoba s invaliditetom. Prije stupanja na dužnost predsjednice kluba, Jadranka Blagus osvojila je prve medalje u stolnom tenisu za osobe s

64

65


2. Šahovski klub osoba s invaliditetom ‘Stjepan Bosak’ – URIHO

Šahovski klub ‹Stjepan Bosak’ neprofitna je sportska udruga osnovana 28. listopada 1998. Prvotna namjera, samim tim i namjena kluba, bila je da se osobama s mišićnom distrofijom pruži kvalitetan način provođenja slobodnog vremena. S obzirom da je mišićna distrofija specifično oboljenje gdje se osobe vrlo rano suoče s gubitkom motoričkih funkcija i većinom su vezani za invalidska kolica, šah se nameće kao jedan od rijetkih sportova kojim se mogu baviti i ispuniti svoje sportske ambicije. Klub je dobio ime po jednom od osnivača Saveza distrofičara Hrvatske i mnogobrojnih udruga invalida diljem Hrvatske, također oboljelom od mišićne distrofije, Stjepanu Bosaku (1944. - 1991.), čovjeku koji je svojim cijelim životom promovirao i borio se za prava osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno priznavanje u društvu. Kako je i sam bio zaljubljenik u šah, u spomen na njega, klub svake godine organizira memorijalni turnir ‘Stjepan Bosak’, na kojem se uz članove kluba natječu i osobe s invaliditetom iz drugih klubova, udruga i sportskih sekcija iz cijele Hrvatske. Ove godine Memorijal Stjepan Bosak’ dogurao je do 17. inačice turnira, pa slobodno možemo govoriti o turniru s

dugom tradicijom, po snazi usporedivim s Državnim prvenstvom u šahu za osobe s invaliditetom. Posljednjih godina turnir su pomogle organizirati i mnoge poznate tvrtke, bio je medijski popraćen, a kao nagrade su uz pehare dijeljeni laserski pisači, LCD televizori, digitalni fotoaparati, mobiteli, knjige i tečajevi stranih jezika. Važno je napomenuti da je klub, član Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom, Hrvatskog i Zagrebačkog šahovskog saveza , svojim aktivnostima i rezultatima s vremenom potaknuo zanimanje pripadnika ostalih skupina osoba s invaliditetom, ali i šahista iz populacije zdravih osoba, tako da u ovom trenutku i njih okuplja. Međutim, osnovni cilj kluba je i dalje ostao isti – pružiti osobama s invaliditetom mogućnost kvalitetnog provođenja slobodnog vremena kroz šah. Otvaranjem vrata klub je to omogućio većem broju ljudi, a uz to su značajno povećali i svoje sportske ambicije. U ovom trenutku klub broji 49 članova, od kojih se čak 31 aktivno bavi šahom. Između ostalih, članovi kluba su i fide majstor Denis Rosandić, te Domagoj Glažar i Krsto Kovačević, vrhunski sportaši I. kategorije prema kriterijima Hrvatskog paraolimpijskog odbora.

Za prvog predsjednika kluba izabran je fide majstor Miljenko Medić, koji uspješno vodi klub, pokreće održavanje Memorijalnog šahovskog turnira ‘Stjepan Bosak’, te svojim šahovskim uspjesima promiče ugled kluba. Na izbornoj Skupštini 2005. za predsjednika kluba je izabran Krsto Kovačević. Njegovim imenovanjem nastaju određene promjene – u klub dolaze novi članovi pa se proširuje baza aktivnih šahista, što, između ostalog, prvi puta omogućuje nastup kluba u ligama Hrvatskog šahovskog

saveza, u kojima sudjelujemo od 2007., i to kao jedina ekipa koja okuplja osobe s tjelesnim invaliditetom. Iste godine klub je počeo s održavanjem Škole šaha, u kojoj uz stručne predavače i volontere, pruža mogućnost svojim članovima da poboljšaju i usavrše svoje šahovsko znanje. Ista je praksa nastavljena redovitim održavanjem treninga. U lipnju 2011. Krsto Kovačević podnio je ostavku zbog narušenog zdravlja i želje da se više posveti šahu kao sportaš. Isti mjesec održana je izborna Skupština gdje je za novog predsjednika izabran Marko Damjanović. Iako je njegov mandat trajao prekratko, Marko Damjanović je podigao klub na dotad najvišu razinu djelovanja. Uspio je financijski stabilizirati klub, povezati ga s Ustanovom URIHO, nastaviti dotadašnje i pokrenuti niz novih aktivno-

66

sti kluba, osigurati sredstva za zaposlenika na određeno razdoblje, i još mnoštvo drugih stvari. U siječnju 2013. godine klub na izbornoj Skupštini mijenja ime u Šahovski klub ‘Stjepan Bosak’ – URIHO, čime učvršćuje i produbljuje svoje već postojeće partnerstvo i prijateljstvo s Ustanovom. Nažalost, u samo dvije protekle godine klub je nepovratno izgubio troje važnih članova. Nakon duge i teške bolesti, 9. ožujka 2014. preminuo je Željko Brajković.

U tri kratke godine, koliko je bio u klubu, popularni Braja se nametnuo kao važan kotačić u postizanju uspjeha ekipa ‘Bosakovaca’ na raznim natjecanjima, te je bio čovjek koji je dodatno osnažio ionako čvrstu vezu kluba sa Zagrebačkim šahovskim savezom. Preminuo je i Miljenko Medić, 9. lipnja 2014., jedan od osnivača i prvi predsjednik kluba, najbolji hrvatski šahist s invaliditetom u povijesti, mnogostruki osvajač državnih prvenstava za šahiste s invaliditetom, pobjednik Europskog prvenstva za osobe s invaliditetom, i jedini Hrvat koji je nastupio na šahovskim olimpijadama u reprezentaciji IPCA-e. Kada se nabroje njegovi najveći uspjesi, jasno je koliki je trag u klubu, ali i u šahu općenito, ostavio Miljenko Medić.

67


Iznenada je preminuo i Marko Damjanović, 2. srpnja 2015. godine ‘Bosakovci’ su preko noći ostali bez svog najuspješnijeg predsjednika, čovjeka koji je klub podigao do neslućenih organizacijskih visina, a zahvaljujući kojima su ostvareni i ponajbolji sportski rezultati u povijesti kluba. Njegov doprinos radu kluba bio je nemjerljiv, a njegov rad, njegova marljivost, upornost i dobrota bili su inspiracija i motiv za postizanje šahovskih i drugih ciljeva svim članovima kluba. Više od toga, Marko je bio ne samo dobri duh kluba, nego i cijelog URIHO-a. Uvijek iskren i otvoren, kreirao je veze među ljudima gdje drugi to nisu mogli. Još važnije od poslovnih prilika koje je zbog toga pronalazio čak i u najneizglednijim situacijama, bilo je zajedništvo koje je stvorio u klubu, ali i oko njega. To zajedništvo i želja za uspjehom, koje je širio svuda oko sebe, zapravo su i najveći polog, najčvršći temelj koji nam je ostavio.

68

Nakon kraće faze regrupiranja, 4. rujna 2015. održana je Skupština na kojoj je funkciju predsjednika preuzeo dotadašnji potpredsjednik Damir Fatušić. U kratkom razdoblju ostvareno je nekoliko važnijih rezultata, koji su omogućeni zahvaljujući dobrim temeljima koje im je ostavio prethodni predsjednik i njihov veliki prijatelj Marko Damjanović. Iako je iza kluba težak period, ‘Bosakovci’ čvrsto vjeruju da su iz njega izašli još jači. U čast čovjeku koji je toliko napravio za klub, ali i za sport osoba s invaliditetom uopće, klub planira organizirati još jedan turnir – Šahovski memorijal ‘Marko Damjanović’. Osim toga, pokušat će ostvariti i dvije Markove neispunjene želje – oformiti žensku ekipu, te započeti strukturirani rad s djecom s invaliditetom.

3. Boćarski klub osoba s invaliditetom ‘Željko Klepač’ – URIHO Boćarski klub ‘Željko Klepač’ – URIHO neprofitna je sportska udruga sa sjedištem u Zagrebu. Trenutačno broji 23 člana, devet aktivnih te četvero rekreativaca. Ime je dobio po Željko Klepaču (1950. - 2005.), sviraču fagota u Zagrebačkoj filharmoniji. Klepač je bio i humanista, a ujedno predsjednik Saveza društava distrofičara Hrvatske. Tijekom vođenja Saveza distrofičara Hrvatske svake je godine organizirao dobrotvorne koncerte za oboljele od mišićne distrofije. Odmah nakon njegove smrti klub na inicijativu članova Društva distrofičara Zagreb pokreće sekciju boćanja.

sportsku zajednicu. Važno je napomenuti da je klub član Zagrebačkog športskog saveza osoba s invaliditetom i Hrvatskog saveza boćara s invaliditetom.

Klub je osnovan 12. listopada 2005., prvi predsjednik bio je Siniša Lepešić, a nakon njega od 2009. godine klub preuzima Željko Jarić Pavičić, uz svesrdnu podršku prerano preminulog sportskog entuzijasta i novinara In Portala Marka Damjanovića. Intencija za osnivanje kluba bila je da se osobama oboljelim od mišićne distrofije omogući i bavljenje boćanjem, jer je to jedini dvoranski paraolimpijski sport koji omogućava osobama s najtežom vrstom i stupnjem invaliditeta priključenje u

Željko Jarić Pavičić najuspješniji je igrač kluba po broju osvojenih medalja na raznim domaćim i međunarodnim natjecanjima. Uspio je na službenim natjecanjima u Hrvatskoj osvojiti 23 medalje. Osvajač je međunarodnih medalja na Interkontinentalnom kupu u Barceloni, gdje je osvojio dvije medalje u pojedinačnoj konkurenciji i igri parova. Na Međunarodnom otvorenom turniru Poljske osvojio je 2013. dvije brončane medalje te poboljšao taj rezultat na istom turniru iduće godine,

Klub je bio ukupni pobjednik Kupa u boćanju 2013. u Đakovu i 2015. godine te je postao ukupni ekipni državni prvak 2014. godine. Marko Arambašić i Željko Jarić Pavičić prvi su igrači iz kluba koji su dobili poziv u reprezentaciju Hrvatske, nastupivši na turniru u Barceloni te na Europskom prvenstvu u Guimaraesu 2013. godine.

69


4. Pikado klub osoba s invaliditetom URIHO

osvojivši drugo mjesto u pojedinačnoj konkurenciji i treće u igri parova. Također je uspio osvojiti i Otvoreno prvenstvo Slovenije krajem 2013. godine na natjecanju koje je održano u Kamniku. Vrijedi istaknuti i uspjehe Martina Frkovića koji je dvostruki prvak Hrvatske u BC2 kategoriji 2014. i 2015. godine. Uz to je i osvajač medalja i na kup-natjecanjima i na ekipnim državnim prvenstvima Hrvatske. Godine 2014. godine osvojio je prvo mjesto na Državnom prvenstvu u Puli u kategoriji BC2. Martin Frković također osvaja kup Hrvatske 2012. godine, od 2016. godine postaje reprezentativac Hrvatske u BC2 kategoriji, zbog čega postaje jedan od najuspješnijih igrača kluba u BC2 kategoriji. Uz njega se u istoj kategoriji natječe i Lara Dabić. Marko Arambašić 2013., 2014., 2015. trostruki je uzastopni prvak Hrvatske u BC3 kategoriji te je aktualni reprezentativac u BC3 kategoriji. Damir Juren jedan je od istaknutijih članova kluba, koji je u paru sa Željkom Ja-

rićem Pavičićem 2012. godine osvojio Državno prvenstvo Hrvatske u konkurenciji parova. Usto je nastavio kontinuitet osvajanja medalja drugim mjestom u paru sa Željkom Jarićem Pavičićem 2013. i 2014. godine. a 2016. je osvojio drugo mjesto na Državnom prvenstvu Hrvatske koje je održano u Zagrebu u paru sa Silvanom Strunjak u kategoriji BC4. Neizostavni dio u cijeloj priči su i rekreativci Boćarskog kluba ‘Željko Klepač’ – URIHO. Osobe koje se bave rekreacijom su nekategorizirani sportaši koji se ne natječu u regularnom dijelu lige.

Pikado klub osoba s invaliditetom URIHO osnovan je 28. ožujka 2006. godine s ciljem promicanja, razvitka i unapređenja pikado sporta u Zagrebu. Predsjednik kluba je Emil Ajzerle, dopredsjednica Jadranka Blagus, a tajnica Gordana Semper. Valja istaknuti kako je to prvi je pikado klub osoba s invaliditetom registriran u Hrvatskoj, član je Hrvatskog pikado saveza te broji 46 članova, većinom osoba s invaliditetom.

Klub, uz rekreativnu aktivnost, djeluje s ciljem poduke i treninga djece i mladeži, skrbi o zdravlju i zdravstvenoj zaštiti svojih članova, te potiće razumijevanje i usvajanje etičkih vrijednosti kroz bavljenje sportom. U suradnji s Hrvatskim pikado savezom Klub stvara uvjete za osnivanje Pikado lige osoba s invaliditetom, prvo na županijskoj, a poslije i na državnoj razini.

Godine 2015. boćari rekreativci potvrdili su svoj napredak osvojivši prvo mjesto na Državnom prvenstvu sportske rekreacije, a ekipu su činili Marko Grobotek, Tea Gatačkić, Saldin Đuhera i kapetan momčadi Nikica Trbović. Željko Jarić Pavičić po preuzimanju kluba 2009. od prvog predsjednika Siniše Lepešića nije bio siguran može li provesti zacrtane ciljeve. No, uz svesrdnu pomoć tadašnjega tajnika kluba Marka Damjanovića, tijekom osmogodišnjeg mandata Pavičić je ostvario zapažene rezultate. U tom periodu igrači BK ‘Željko Klepač’ – URIHO bili su državni prvaci, pobjednici kupa, a bili su uspješni i na međunarodnim natjecanjima. I dalje očekuju podršku ustanove URIHO u smislu izgradnje novog sportskog centra na Kajzerici, gdje bi dobili adekvatne uvjete za treninge. Velika im je želja da igrači kluba, aktualni reprezentativci Marko Arambašić i Martin Frković, pokušaju ostvariti plasman na Paraolimpijske igre 2020. u Japanu. Klub se bori da zadrži razinu najboljeg boćarskog kluba osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. Osvojio je više od 80 medalja na raznim natjecanjima.

70

71


5. Belot klub osoba s invaliditetom URIHO Belot klub osoba s invaliditetom URIHO utemeljen je u siječnju 2016. godine, i „najmlađi“ je klub u velikoj sportskoj URIHO-voj obitelji. Prvi je takav klub registriran u Republici Hrvatskoj. Za sada okuplja 40-tak aktivnih članova. Predsjednica

kluba je Gordana Semper, a u skoroj budućnosti u planu je organizacija humanitarnih turnira i ostalih aktivnosti kojima će promovirati belot kao društvenu igru idealnu i za osobe s invaliditetom.

PRILOZI

72


1. Laureati povelje Ivančica 2002. - 2015.

Priznanje Ivančica utemeljeno 2002. godine Povelja IVANČICA dodjeljuje se na dan ustanove URIHO, 2. prosinca, a laureati su zaslužne osobe i institucije koji na različite načine, osobito poslovno, doprinose u aktivnostima na promicanju profesionalne rehabilitacije i zapošljavanju osoba s invaliditetom te radnici URIHO-a za višegodišnji uspješan rad u Ustanovi. Dan Ustanove obilježava se cjelodnevnim događanjem koje objedinjuje izložbu radova udruga osoba s invaliditetom, okrugli stol koji obrađuje aktualnu gospodarsko-socijalnu tematiku a manifestacija završava koncertom estradnih glazbenika i pjevača.

DOBITNICI POVELJE IVANČICA 2002. – 2015. 2015. Povelja IVANČICA s nagradom MIRANDO MRSIĆ Povelja IVANČICA EASPD (Europska udruga pružatelja usluga za osobe s invaliditetom) SNJEŽANA PUŠKADIJA KREŠIMIR MATEKOVIĆ IVAN TOLIĆ

75


2014.

2011.

Povelja IVANČICA s nagradom

Povelja IVANČICA s nagradom

EDUARD KEFEČEK

MARICA MIRIĆ

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA

KONČAR -

VESNA ŠKULIĆ

Distributivni i specijalni

BORIS ŠPREM

transformatori d.d.

IVICA LOVRIĆ

AKADEMIJA ART

VJERA SALOPEK

DARINKO KOSOR

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE

LJUBICA ĐUKANOVIĆ

2009.

2013.

2012.

Povelja IVANČICA s nagradom

Povelja IVANČICA s nagradom

Povelja IVANČICA s nagradom

Povelja IVANČICA s nagradom

ZORISLAV BOBUŠ

BOŽO ŽAJA

ANTE VUČIĆ

JADRANKA KOSOR

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA

JELENA PAVIČIĆ VUKIČEVIĆ

POLIKLINIKA SUVAG

ALEN ŽUPAN

GERO STULLER

MARIJA MUSTAČ

HŽ INFRASTRUKTURA

ZRAČNA LUKA ZAGREB

GRADSKI URED ZA PROSTORNO UREĐENJE, IZGRADNJU GRADA, GRADITELJSTVO, KOMUNALNE POSLOVE I PROMET, Grada Zagreba

ANA TOMAŠKOVIĆ

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE AUSTRIJE

HRVATSKE ŠUME d.o.o.

USTANOVA DOBRI DOM Grada Zagreba

STJEPAN ADANIĆ TAMBURAŠKI ORKESTAR HRT-a

Između mnogih laureata na slici je Eduard Kefeček, dugogodišnji direktor DIOZ-a, koji je dobio Povelju Ivančica s nagradom 2014. godine 76

2010.

MARIJANA GRGIN DAVORIN BATINIĆ

Povelju Ivančica s nagradom 2010. godine dobio je Zorislav Bobuš 77


2004.

2002.

Povelja IVANČICA s nagradom

Povelja IVANČICA s nagradom

ILIJA KONČAR

ZORA PAVLOVIĆ

Povelja IVANČICA

HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH

ZAJEDNICA SAVEZA OSOBA S INVALIDITETOM HRVATEKE POVJERENSTVO ZA OSOBE S INVALIDITETOM GRADA ZAGREBA MORH-Služba nabavu

za

ugovaranje

i

ZRINJEVAC d.o.o. LOVRO LISIČIĆ VIŠNJA FORTUNA

DAVORKO VIDOVIĆ MILAN BANDIĆ LADISLAV PREŽIGALO KREŠIMIR BUNTAK JURE KUPREŠAK TEKSTIL PROMET GRADSKA SKUPŠTINA GRADA ZAGREBA

2008.

2006.

Povelja IVANČICA s nagradom

Povelja IVANČICA s nagradom

TOMISLAV IVIĆ

IVA LEGRADI

2003.

GRADSKO POGLAVARSTVO GRADA ZAGREBA

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA s nagradom

KD VATROSLAVA LISINSKOG

LJUBICA LUKAČIĆ

BRANKA JUSUFHODŽIĆ KRANJAC

ANDRIJA HALEC

SLAVKO KOJIĆ

ROMANA GALIĆ

Povelja IVANČICA

GRADSKI URED ZA ZDRAVSTVO, RAD I SOCIJALNU SKRB, Grada Zagreba

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

VERA ŠUTALO

VLASTA PAVIĆ

HŽ HOLDING d.o.o.

MORH –Glavni stožer oružanih snaga

MIRJANA ZNAOR

GRADSKO KOMUNALNO GOSPODARSTVO Grada Zagreba

ZVONIMIR ŠOSTAR

2005.

COO SLAVA RAŠKAJ, Zagreb

2007. Povelja IVANČICA s nagradom SLAVKO LEBAN Povelja IVANČICA LJILJANA KUHTA JELIČIĆ LIDIJA TOMIĆ LELIJA KIŠ GLAVAŠ HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA GRADSKI URED ZA FINANCIJE, Grada Zagreba CENTAR ZA REHABILITACIJU ZAGREB

78

Povelja IVANČICA

Povelja IVANČICA s nagradom JOSIP PETRAČ Povelja IVANČICA ZAGREBAČKI ELEKTRIČNI TRAMVAJ TRGOCENTAR ZABOK

JADRANKA BLAGUS

GRADSKI URED ZA GOSPODARSTVO Grada Zagreba COO ZAGORSKA 14, Zagreb GRADSKA PLINARA d.o.o. ZAGREBAČKE CESTE d.o.o. ZAGREBAČKI ŠPORTSKI SAVEZ INVALIDA

MARINKA BAKULA ANĐELIĆ BRANKO UVODIĆ MLADEN ILIČKOVIĆ i TV emisija Normalan život

79


2. Popis radnika

80

1.

Dražen Adamić

29. Anica Barić

2.

Petar Adamović

30. Sanja Barlović

3.

Ana Marija Adanić

31. Josip Bartolić

4.

Emil Ajzerle

32. Veljko Bartolić

5.

Snježana Andrijanić

33. Marian Bartolović

6.

Mato Andrinić

34. Zorica Basrak

7.

Miroslav Anđel

35. Anto Bašić

8.

Tanja Anđel

36. Ivor Bašić

9.

Sanja Anušić

37. Veronika Batinić

10. Aleksandar Bojan Arsenijević

38. Ivana Bečko

11. Vendi Babeli

39. Božica Bednjanec

12. Jelena Babić

40. Dominik Benko

13. Martina Babić

41. Katica Benko

14. Štefica Babić

42. Hrvoje Berečki

15. Seida Babović

43. Ivana Berečki

16. Bosiljka Bahat

44. Dražen Bergant

17. Branka Bajza

45. Lidija Bešlagić

18. Drago Bajza

46. Ružica Beuk

19. Ivan Bajza

47. Nikolina Bionda

20. Dinka Bakšić

48. Nikola Biškupec

21. Ljubo Bakula

49. Damir Blagec

22. Damir Balija

50. Jadranka Blagus

23. Goran Ban

51. Mira Blagus

24. Suzana Barac

52. Zvonimir Blažeković

25. Matej Barešić

53. Branko Blažević

26. Ana Baričević

54. Mira Blažević

27. Katica Baričević

55. Senad Blažević

28. Ana Barić

56. Štefica Bočak

81


82

57. Dušan Bogdanović

88. Radojka Čilaš

58. Ljubica Bojanić

89. Ena Čirković

59. Vlado Bolješić

90. Danijela Čorak

60. Smiljana Borko

91. Jasminka Čorak

61. Filip Botica

92. Bruno Ćorić

62. Tomislav Brajša

93. Marija Ćosić

63. Gordana Branković

94. Ružica Ćurković

64. Ivan Brcko

95. Ljiljana Damjanović

65. Danijel Briševac

96. Tea Davutović

66. Elvis Brkić

97. Darko Debeljak

67. Saša Brkić

98. Višnjica Debeljak

68. Maja Brlek

99. Dragica Delić

69. Dubravka Brleković

100. Viktorija Denić

70. Zvonko Brunović

101. Mišel Dominsko

71. Željko Bučanac

102. Maja Dominković

72. Božica Bučar

103. Đurđa Dorčić

73. Nada Bučar

104. Davor Draganić

74. Josipa Bukovski

105. Marijana Drobila

75. Morena Buneta

106. Josip Držaić

76. Josip Burković

107. Srećko Dubravec

77. Nada Bušić

108. Štefica Dugić

78. Renata Bušić

109. Mirica Dupko

79. Sanda Capan

110. Snježana Dutković

80. Ana Capić

111. Božica Duvančić

81. Mirko Cebić

112. Pavle Dvornik

82. Marija Ceković

113. Sonja Džinić

83. Ana Celčić

114. Krešimir Đolo

84. Damir Copić

115. Luka Đukez

85. Emina Crnaić

116. Branka Đulvat

86. Zvonko Cvetković

117. Vera Đurak

87. Staža Čalušić

118. Ivana Đurđek

83


84

119. Saša Đuretek

150. Ana Gospočić

120. Mladenka Đuretić

151. Kristina Grdiša

121. Dragica Erceg

152. Ivan Greganović

122. Monika Ereš

153. Biserka Greguraš

123. Željko Eršek

154. Luca Grgić

124. Jadranka Fabekovec

155. Renato Grgan-Jadriško

125. Vesna Fabijanec

156. Pepica Grgić

126. Martina Fabijanić

157. Barica Grgos

127. Margareta Farkaš

158. Zlatko Grgurić

128. Dario Fazlović

159. Gordana Grujić

129. Bernarda Filipčić

160. Nevenka Guliš

130. Dejan Filipović

161. Stjepan Gustović

131. Nenad Fiolić

162. Marina Habrun

132. Goran Folnegović

163. Ferid Hajdaragić

133. Janja Franceković

164. Sonja Halilović

134. Luca Franceković

165. Ivica Havidić

135. Robert Frigelj

166. Jadranka Heder

136. Milka Friščić

167. Petra Herak

137. Ante Fuštin

168. Željka Herak Prašnički

138. Ljuba Gabriša

169. Božidar Herceg

139. Gordana Galović

170. Zorka Herceg

140. Mara Galović

171. Mirjana Hercezi

141. Ana Gamilec Mazuran

172. Davor Hetler

142. Marija Garašić

173. Miroslav Hevčuk

143. Domagoj Glažar

174. Svjetlana Huvčuk

144. Andrea Gluhinić

175. Anita Hlad

145. Aleksandar Gogoladze

176. Stjepan Hojsak

146. Suzana Golenko

177. Nikola Horvan

147. Andrea Golub

178. Katica Horvatić

148. Hrvoje Golub

179. Stjepan Hrestak

149. Snježana Gorupić

180. Miljenko Hribar

85


86

181. Ružica Hribar

212. Anto Jonjić

182. Zlatko Hriberski

213. Igor Jović

183. Silvana Hrsan

214. Marija Juko

184. Danijela Hrženjak

215. Martina Juras

185. Ana Hubej

216. Mirjana Jurčec

186. Ljiljana Husak

217. Damir Jurečić

187. Sanja Hutinec

218. Marko Jurić

188. Ana Huzak

219. Josip Jurina

189. Danijel Huzanić

220. Anamarija Jurinjak

190. Ešrefa Ilić

221. Damir Juriša

191. Ivana Ilić

222. Ileana Juriša Tolja

192. Željko Ivanišević

223. Ksenija Jurković

193. Ante Ivanković

224. Svjetlana Kaščel

194. Dubravko Ivanković

225. Marijan Katanović

195. Kata Ivanković

226. Ana Katavić

196. Milivoj Ivanković

227. Đurđica Kauzlarić

197. Ivuša Ivanović

228. Branka Keliš

198. Vesna Ivetić

229. Ankica Kertez

199. Davor Jagić

230. Jasna Kešina

200.Iva Jakić

231. Kata Klarić

201. Branko Jakopač

232. Manda Klindžić

202. Andrija Jakopović

233. Kata Klisurić

203. Snježana Jakopović

234. Andreja Knežević

204. Ljerka Jakovac

235. Pavica Kobešćak

205. Ljiljana Janković

236. Venka Kolak

206. Juraj Jašarević

237. Inea Kolanović

207. Antonija Jelavić

238. Nikola Koparan

208.Danijela Jelić

239. Goran Koprivnjak

209. Marija Jelić

240. Ksenija Koprivnjak

210. Zvonko Jergović

241. Sanda Koprivnjak

211. Gordana Jovetić

242. Anica Korak

87


88

243. Željka Koren

274. Ankica Lopar

244. Mirica Kos

275. Lidija Lovreček

245. Snježana Kos

276. Janja Lovrić

246. Borica Kovačević

277. Ljubica Lukačić

247. Gordana Kovačević

278. Vesna Lukačić

248. Mirna Kovačić

279. Ivica Ljubičić

249. Ana Krajačec

280.Damjan Madunić

250. Ivan Kralj

281. Aleksandra Magoč

251. Ljiljana Kraljević

282. Bekira Majanović

252. Marija Kranjčec

283. Vesna Major

253. Mladen Kristić

284. Višnja Majsec Sobota

254. Mira Krivokuća

285. Zoran Maksimović

255. Krešimir Križanović

286. Ljubica Malečić

256. Dubravka Krmpotić

287. Mira Malečić

257. Dragutin Krofak

288. Zrinka Mamić

258. Verica Krot

289. Snježana Marčinović

259. Mirjana Kruhak

290. Kristina Marelić

260. Željko Kucelj

291. Stanka Marinović

261. Lana Kulaš

292. Ana Marković

262. Ornela Kumpez

293. Dragomir Marković

263. Nevenka Kušt

294. Katarina Marković

264. Štefica Kuternik

295. Verona Martinić

265. Željko Labaš

296. Irena Marton

266. Ivo Labus

297. Predrag Marunić

267. Ljubica Lacković

298. Nermina Masnjak

268. Željko Legac

299. Matea Matić

269. Vesna Leskovar

300.Ljerka Matijaščić

270. Ivanka Lesković

301. Sanja Matijašec

271. Marija Licitar

302. Ankica Matijević

272. Nenad Lončar

303. Vlado Matijević

273. Krunoslav Lončarević

304. Ivana Matoš

89


90

305. Jelena Mazurek

336. Oreč Ivan

306. Marica Megla

337. Valentina Orečić

307. Veljko Meljnjak

338. Josip Oršić

308.Ljiljana Mešnjak

339. Renata Oršić

309. Davor Meštrović

340. Gordana Osmanović

310. Marijana Mičić

341. Hrvoje Osmanović

311. Lidija Mihać

342. Zlatan Osmanović

312. Zoran Mihajlović

343. Darko Ostroški

313. Ivana Mihalić Pošta

344. Ana Papeš

314. Damir Mihulja

345. Marija Pasarić

315. Blanka Miklić

346. Goran Pastuović

316. Branka Mikulčić

347. Biserka Paušić

317. Elvira Mirt

348. Matej Pavelić

318. Marica Mirt

349. Žaklina Pavić

319. Natalija Mitrašinović

350. Željka Pavković

320. Vlado Molnar

351. Anka Pavlic

321. Nada Montag

352. Mia Pavlić Cindrić

322. Mato Mrazović

353. Sandra Pavlić

323. Marijana Mrđenović

354. Snježana Pavlinec

324. Ana Mrkonjić

355. Suzana Pavlović

325. Aldina Mujagić

356. Božena Peček

326. Lidija Musija

357. Igor Pećarina

327. Sandra Musković

358. Renata Pećarina

328. Božidar Mustač

359. Verica Pejić

329. Branka Mustapić

360. Renata Pejinović

330. Darko Neubauer

361. Jadranka Penezić

331. Gordana Neubauer

362. Emica Perić

332. Zvijezdan Novosel

363. Nediljka Perić

333. Jadranka Odeh

364. Toni Peronja

334. Drago Omerović

365. Ivan Petek

335. Mladen Opsenica

366. Juraj Petravić

91


92

367. Katica Petričak

398. Snježana Rebić

368. Željko Petrović

399. Ruža Relata

369. Nedeljka Pezerović

400. Zlatko Rihtarić

370. Bruno Pinek

401. Ivana Rimac

371. Žarka Pintač

402. Ivanka Rimac

372. Beba Počuča

403. Jela Rogić

373. Ljiljana Podnar

404.Đurđa Rosulj

374. Saša Podunavac

405. Marijan Rumbak

375. Vera Poje

406.Ivica Rupe

376. Zdravka Pokrajac

407. Lozena Sabo

377. Nedeljka Popov

408. Marija Samaržija

378. Kristian Posavec

409.Miško Sedlar

379. Mirjana Posavec

410. Anamaria Sedmak

380.Miroslav Poslek

411. Jelena Sekulić Erikovna

381. Mihael Pošta

412. Simo Sekulić

382. Božica Požgaj

413. Marijana Selak

383. Slavica Pranjić

414. Gordana Semper

384. Ivančica Prašnički

415. Krešo Sirovec

385. Janko Prašnički

416. Lana Skeledžija

386. Emil Preininger

417. Branka Skočić

387. Marko Prpić

418. Ivan Skočić

388. Petra Ptičar

419. Ksenija Skora

389. Julijana Puljić

420. Ivica Smiljčić

390. Irena Rački

421. Emina Softić

391. Ivan Rački

422. Marija Solomun

392. Lidija Radić

423. Mirko Sraga

393. Marijan Rafaj

424. Ružica Stančić

394. Ružica Rajič Župan

425. Snježana Stanić

395. Zoran Rakijaš

426. Diana Stanković

396. Sonja Rašković

427. Renato Stepanić

397. Zoran Raucher

428. Ana Stević

93


94

429. Tamara Stipetić Bosak

460.Mira Šnobl

430. Marko Stjepić

461. Gordana Šoljan

431. Robert Stjepić

462. Igor Šošić

432. Zorica Stjepić

463. Marinka Šošić

433. Sanja Stojanović

464. Snježana Šoštarić

434. Sladjana Stojanović

465. Tomislav Šparavec

435. Damir Strah

466.Dragica Šplajt

436. Martina Strah

467. Mirjana Štefulj

437. Tihomir Subošić

468.Marina Štimac

438. Tamara Sudar

469. Lidija Šurina

439. Ivanka Sukalec

470. Višnja Telišman

440.Zlatko Sunek

471. Krešimir Tišljar

441. Marina Svilanović

472. Željko Tišljer

442. Marija Šajnović

473. Danijela Tkalec

443. Natalija Šalković

474. Sandra Tkalec

444. Ladislav Šeget

475. Nada Tokić

445. Valerija Šegvić

476. Renata Tokić

446. Tanja Šeparović

477. Nevenka Tolić

447. Branka Šeremet

478. Slavka Tolić

448.Danijel Šetrajčić

479. Ivan Tomanić

449. Željka Šimak

480. Mirsada Trbović

450. Nenad Šimić

481. Tomislav Trnski

451. Zora Šimunović

482. Dubravka Trupec

452. Šime Škibola

483. Iva Trut

453. Tomislav Škrapec

484.Božo Tukša

454. Sonja Škrinjar

485. Ante Turkalj

455. Marica Škrnički

486.Sven Ujdenica

456. Marijana Škrnjug Matijević

487. Drago Uskok

457. Darko Škrobot

488. Vesna Vajdić

458. Snježana Škulec

489. Željko Valjak

459. Petra Šmit

490.Ivanka Vargek

95


491. Davor Vaš

506. Zlatko Vučković

492. Predrag Videk

507. Anamarija Vuga

493. Lucija Vidović

508.Tatjana Vukmir

494. Kristijan Vincek

509. Božna Vukoje

495. Božica Vitas

510. Marina Zajec

496. Marijana Vlašić

511. Marica Zaketović

497. Senka Vodopija

512. Marko Zdešić

498.Sandra Vrbančić

513. Mirko Zečević

499. Rudolf Vrbek

514. Vesna Zećirević

500.Ksenija Vrinjanin

515. Hasima Zuhrić

501. Sandra Vrinjanin

516. Nediljka Žgajnar

502. Marija Vrkljan

517. Mario Žinić

503. Hana Vrućina

518. Branka Žitković

504. Jurica Vučić

519. Anamarija Živko

505. Alfred Vučko

520. Ivan Živković 521. Roman Živković

96

97


3. Literatura 1. Žunić, Z. Profesionalnom rehabilitacijom u 21. stoljeće, Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Zagreb, 2001. 2. Zakon o poduzećima za zapošljavanje invalida, NN 57/89 3. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, NN 143/02, 33/05 4. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, NN 157/13, 152/14 5. V. Majsec Sobota, LJ. Lukačić, D. Benc, L. Orlić, Propisi o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, Udruga OSVIT, Zagreb, 2007. 5. Arhivski materijal, fotografije, dokumenti, članci o prošlosti i sadašnjosti URIHO-a

98


IMPROVING SERVICES IMPROVING LIVES

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom


SGINGZ

Savez gluhih i nagluhih grada Zagreba

IMPROVING SERVICES IMPROVING LIVES

IMPROVING SERVICES IMPROVING LIVES

IMPROVI

Hrvatski zavod za zapošljavanje H S U I R

HRVATSKI SAVEZ UDRUGA INVALIDA RADA

VINKO BEK


URIHO: Spomen-knjiga o sedam desetljeća zaštitnog zapošljavanja u Hrvatskoj  
Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you