Page 1

kazetnom streljivu?

Primjer Bosne i Hercegovine


Naslovna stranica prikazuje kazetnu bombu tipa BL 755, tijekom njene -a

Autori: Ilaria Vianello Rukovodilac projekta:

Recenzija: Davide Denti; dr. Mariolina Eliantonio;

Urednik: Christopher Hughes Koncept, dizajn i tisak: Triptih Design Studio, Sarajevo Fotografije: Handicap International, Landmine Survivors Initiative, Norwegian Peoples Aid, Razvojni program Ujedinjenih naroda

. Ova stavove Europske unije.

2


Zahvalnica Predgovor

Uvod POGLAVLJE 1. Hercegovine s UN-ovim sustavom POGLAVLJE 2. - Upravljanje utjecajem kazetnog streljiva: Prilagodba postupaka

POGLAVLJE 3. sa POGLAVLJE 4. -

protuzakonitih

obvezama

PRILOG 1. glavama tipa Orkan

kazetnim bojevim

PRILOG 2. glavama tipa Orkan KB -1 PRILOG 3. PRILOG 4. Spisak sugovornika

3


ZAHVALNICA

Predmetno

je .

Autori ove publikacije zahvaljuju

na njihovom doprinosu u izradi Piva

misije,

,

UNDP-

Handicap International

organizacije

Inicijative

ica Sektora UNDP-a za sigurnost i pravdu, Armin rezidentnog predstavnika UNDP-a

savjetnik, Ministarstvo

obrane Bosne i Hercegovine, Darvin Lisica, voditelj progr

nis

Besedi , savjetnik za pitanja mira i razvoja politike FBi

ita

ministra, Ministarstvo zdravstva FBiH

misije, Svjetska zdravstvena

organizacija, Klelija Balta, savjetnica za rodna pitanja mina

Motiv

Centar za razvoj i STOP Mine Pale, Tarik PMA BHMAC-a

,

ca, Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Vedad

K

, UDAS . Informacije koje su

dali i njihova iskrena procjena napretka postignutog sukladno njihovim zadacima imali su neprocjenjivu vrijednost tokom izrade ove publikacije. Posebna zahvala Bosne i Hercegovine T

se

Anesi savjeti

savjetnici ministra u Ministarstvu inostranih poslova a bili od izuzetne koristi u izradi studije.

imo zahvaliti recenzentima dr. Mariolina Eliantonio i Davide Denti na njihovom

brzom odgovoru i izuzetno korisnim komentarima.

4


UVOD ivanje

ih obveza jedan je od prerogativa vanjske politike Bosne i Hercegovine. S

jasno demonstriranom predanosti svojim obvezama, , pov

Bosne i Hercegovine da se uskladi s zahtjevima Konvencije

o kazetnom streljivu

na pri

te dokaz da

primjer drugim zemljama.

nedostatke i prepoznaje uspjehe. T

sustav odgovorio

novih obveza koje bi trebalo ispuniti, te sustavna

o postojanju

ivanje navedenih obveza u

a

ercegovini. Mo utjecaj na kreatore politika u pogledu njihove daljnje predanosti u provedbi obveza koje

proizlaze iz Konvencije. Ipak,

: Konvencija

ne postoji da bi se provodila

provedbe radi,

e problemom

radi dobrobiti ljudi i zajednica koje su

nja kvalitet

kazetnog streljiva, zajedno s razminiranjem

kazetnim streljivom, neupitno

stavlja naglasak na potrebite, apelira na

e potpore za njih i njihove obitelji. To je stvarna snaga Konvencije i Bosna i Hercegovina obvezala s pozitivnim rezultatima, koje

predstavljati drugima.

potpisnicama Konvencije nam Studija

za daljnja

a u izradi politika i

da poduzmemo aspekte

unaprijediti razumijevanje u pogledu zahtjeva Konvencije, potpisnice da koriste iskustva iz Bosne i Hercegovine z

i potaknuti i druge strane u provedbu Konvencije .

Yuri Afanasiev UN rezidentni koordinator UNDP rezidentni predstavnik

5


Studija procjenjuje kapacitete Bosne i Hercegovine da inkorporira svoje obveze koje proizlaze iz

raz e modalitete

se

:

Modalitet partnerstva; Postupovne i zakonodavne prilagodbe, te Apsorpcija, odnosno inkorpor

politika.

Konvencije s naglaskom na mehanizme koje je razvila Bosna i Hercegovina u preuzimanju obveza iz Konvencije.

razminiranje

zaostalog kazetnog streljiva, kao i edukacija o rizicima , te

.

a i obustavila svaka

djelatnost zabranjena odredbama modus operandi u Bosni i Hercegovini, izazova, identificira

nevladinih organizacija Bosni i

Hercegovini, te navodi niz preporuka za daljnje aktivnosti. imati koristi od

u

tranke Konvencije

isti biti predstavljeni skupa s najboljim praksama u

inkorporiranju obveza koje proizlaze iz Konvencije organizacijama), kao i preporukama

prepreke.

6


UVOD

godine. Konvencija o kazetnom streljivu (Konvencija) uspostavlja pravni okvir za uklanjanje za

e potpisnice Konvencije obvezuju se da nikada, ni

pod kojim okolnostima,

koristiti, razvijati, proizvoditi

streljivo. Zasebni

pribavljati kazetno

reguliraju,

razminiranje onvencija je stupila na snagu 1. kolovoza 2010.

godine i time postala

potpisnice.

Ipak Konvencija nije krajnji ishod, koje negativno

e

a kazetno streljivo onvencija postala

potpisnica

, resurse, kako vladine,

tako i nevladine,

uskla

obvezama koje

proizlaze iz Konvencije .

Bosna i Hercegovina1 ratificirala je Konvenciju 7. rujna 2010. godine. Konvencija je stupila na snagu

streljiva i drugim ubojitim zaostacima

i i vojna ubojita sredstava. Jedan od temeljnih

uvjeta za Bosnu i Hercegovinu kako bi sustavno pristupila pitanjima vezanim za prisutnost kazetnog streljiva i ostataka kazetnog streljiva na svom teritoriju je sama analiza potrebnih kapaciteta da bi zemlja inkorporirala svoje obveze iz Konvencije. upoznata s svojim resursima (tj. financijskim, ljudskim i institucionalnim)

kako najbolje

upravljati resursima, da bi se ispunile obveze prema Konvenciji. Upravo iz te perspektive, studija ima za cilj da savjetuje institucije i lokalne nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini o kako

provedbu Konvencije. S

je sustav u Bosni i

cije, kao i nevladine organizacije) provodio obveze iz Konvencije, kroz analiz

za provedbu svojih obveza, te uz osvrt za

1

Bosna i Hercegovina je decentralizirana , sa dva entiteta: Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom. Federacija Bosne i Hercegovine je dodatno podijeljena u centralizirana. Pored navedenih upravnih jedinica, tu je i samoupravna regija, odnosno . Samo o za razumjevanje teksta.

7


daljnje aktivnosti u skladu s nizom

razinu provedbe

Konvencije u Bosni i Hercegovini, koja je predmetom transparentnog je to

onvencije.

a literature. Terensko is j, entitetskoj i kantonalnoj razini), te nevladinog sektora odno za identificiranje e, kao i ore u provjeri svih informacija koje su prikupljene putem intervjua u odnosu na druge dostupne izvore.

adinih organizacija bavila su se

razmatranje prethodnih pr Konvencije. Analizirano je i zakonodavstvo u BiH provedbene mjere.

koriste u Bosni i Hercegovini za provedbu Konvencije.

I.

-ovim sustavom.

II. a prema Konvenciji. III. streljiva. IV.

protuzakonitih radnji, upravljanj

im aktivnostima .

8


P O G L A V LJ E 1. Upravljanje Hercegovine s UN-ovim sustavom

kazetno streljivo

Bosna i Hercegovina je ispunila svoje poznatih i evidentiranih zaliha kazetnog streljiva tokom 2011. godine. 2 Da bi se postigao ovaj cilj, Bosna i Hercegovina je sklopila partnerstvo s Razvojnim programom Ujedinjenih naroda (UNDP) i dobila financijsku potporu Europske unije (EU) putem ove agencije Ujedinjenih naroda (UN). Ovo poglavlje

stoga predstaviti iskustva Bosne i Hercegovine u , kroz prizmu obveza i preporuka iz Konvencije.

Poglavlje je strukturirano

, modalitet provedbe, izazovi i

preporuke.

I.

Konvenciju unutar obrambenog sustava.

upravnih razina,3 veze nisu bile prepoznate u malo

2

http://www.mod.gov.ba/files/file/BILTEN%20OS%20i%20MO%20Bosnia and Herzegovina%207%209april12.pdf

Ministarstvo obrane u Bosni i Hercegovini je na dr탑avnom nivou, dok je obrambena industrija na nivou entiteta. 3

9


dila kazetno streljivo zapadnih proizvo im

i dizajn bio nedovoljno poznat

cima.

Kazetno streljivo proizvedeno u Bosni i Hercegovini bilo je

ne samo u vojnim

vornicama obrambene industrije koje su na entitetskoj razini i stoga su izvan Mapiranje

lokacija kazetnog streljiva zahtijevalo

je

e Bosne i Hercegovine,

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, te Ministarstvo energetike, industrije i rudarstva Federacije

koordinacijski

mehanizam kao takav

m

provedba ovog dijela bez da se prv

Bosnu i Hercegovinu, za navedeni zadatak.

Naredni stavovi stoga govore o izazovima u provedb

ot

e delaboracije

zaliha kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini.

II.

MODALITET PROVEDBE inter alia, putem sustava Ujedinjenih

Ujedinjenih naroda.4 Ovo partnerstvo, kao Hercegovini

izravan

pristup

potrebnoj

e osiguralo koherentan i konzistentan pristup problemu od strane svih sudionika.

delaboraciju kazetnog streljiva, a pregled iskustava u Bosni i Hercegovini nud drugim

ma potpisnicama

potrebu za zagovaranjem provedbe Konvencije. Zapravo, sama predanost provedbi Konvencije

4

Za dalje informacije o programu posjetite stranicu http://www.undp.ba/index.aspx?PID=21&RID=68. Pregled 8.7.2012. godine.

10


partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda u provedbi obveza koje je Bosna i Hercegovina preuzela

potpisivanjem

Konv

multidimenzionalnog pristupa u prevladavanju izazova koji su vezani za ovaj problem, a koji su .

A. Postupni razvoj partnerstva kao ideje

Ideja o partnerstvu se zapravo postupno razvijala. Bosna i Hercegovina je u partnerstvu s

godine.

,5

Hercegovine u svezi Konvencije. Podizanje razine svijesti o navedenim obvezama neizmjerno je pomoglo konsenzusa

e

og

e predanosti, de facto, ih izazova zahtijevalo je nove politike

je zbrinjavanje municije visoko politiziran problem Zagovaranje i podizanje svijesti u

brojne

e interese.

i su putem niza formalnih susreta s predstavnicima vlasti.

M

na vlasti, zbog

nepostojanja organizacija

politike u ovoj oblasti.

Zagovaranje zahtjeva iz Konvencije bilo je percipirano

a snaga koja je ubrzala

proces, ne samo radi formalne provedbe obveza, streljivo ocijenjeno kao nestabilno, te stoga i nesigurno

apeli su predanosti. Bosna i

Hercegovina se pokazala kao

paradigma partnerskog pristupa u provedbi Konvencije.

5

11


Na putu su bili i mnogi drugi izazovi zbog nepostojanja jas

kako raspolagati kazetnim

streljivom, a povezani su i

om kazetnog streljiva i

mobilizacijom sredstava. Navedeni

se detaljnije pojasniti u narednim dijelovima.

B. Prednosti partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda

industrije. Identifikacija streljiva pod jurisdikcijom i kontrolom Bosne i Hercegovine zahtijevala je

komponente bi mogle formi i inspekcija svog kazetnog streljiva ljiva

Tokom mapiranja kazetnog streljiva, identificiranje je predstavljalo jedan od izazova jer vrste streljiva nisu bile

kazetnih punjenja za kao

ke granate kalibra 120mm), stoga je

proveden

o dizajn navedenog streljivo. 6

Nakon identificiran

javila se potreba za

ivanjem

znanja

za njihovo zbrinjavanje, osobito za one vrste koje nisu proizvedene u Bosni i Hercegovini. Pored svoje istinske vrijednosti, modalitet partnerstva s UN-ovim sustavom pokazao se opravdanim u putem Ujedinjenih naroda je tekao nesmetano, jaci s velikim znanjem o tim sustavima su

i

Hercegovini za

vrstama kazetnog streljiva koje su bile ma.

UN-

je ponudio priliku da mobilizira sredstva putem s

Kazetno streljivo u Bosni i Hercegovini u fondova Europske unije, koji su realizirani putem Razvojnog programa Ujedinjenih naroda. Financijska potpora Bosni i

6

.2011. godine.

12


streljiva iznosila je 725.259 eura. 7 Bez tih sredstava, malo je vjerojatno da bi Bosna i Hercegovina mogla ispuniti svoje obveze iz

a 3. Konvencije

i. za zemlje sa

srednjom razinom dohotka poput Bosne i Hercegovine.

C. Nakon definisanja sustavnog procesa i ispunjavanja spomenutih preduvjeta, bilo je relativno lako

8

Za zbr

a za one vrste streljiva za vrste kazetnog streljiva. Metode

koje

uklanjanje

su

kori

kazetnog

streljiva

kazetnog streljiva: rakete s kazetnim punjenjem bojevih glava tipa Orkan, kazetne bombe tipa BL 755 i kazetne 120mm. Pored navedenog, tu su i -1 pod obrambene industrije. Navedeno pod-streljivo zajedno s raketama tipa Orkan je industrijski rastavljeno, te dijelom kroz detonacije, dok su druge dvije vrs otvorene detonacije. Industrijsko

e

metode

Prilog 1. i 2.) provedeno je u dvije

tvornice obrambene industrije, dizajn je bio poznati ovim streljiva, proces rastavljanja predstavljao je sigurnosni izazov, koji je tehnologa i rukovalaca streljivom

savladan Prilog 3.).

Otvorene detonacije provedene su putem ove metod 7

UNDPgodine).

. Ova -2012.

8

http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf

13


meto

na

sastanaka u zajednici, gdje je dato

strogih

standarda, lokalni problemi su prevladani i proces zbrinjavanja bombi je u uzorkovanje

. Nakon a tla i samog

Hercegovini prilagodili svoje proizvodne pogone za svrhe obrnutog streljiva. Time su postignuta dva krajnja cilja: (i)

skog rastavljanja

je kazetno streljivo, i (ii) strojevi za

kazetno streljivo su pr

.

D.

svojih obveza iz Konvencije, kroz modalitet partnerstva sa sustavom Ujedinjenih naroda, Bosna i podstreljiva u roku od 10 mjeseci od dana stupanja Konvencije na snagu u BiH. Ovaj rezultat je aganje vrlo opasnog

.9

III.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

ethodno navedenog, naredni stavak identificira

Ovakav rezultat opravda a upozo

9

Preambula Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 12.7. 2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf

14


IZAZOVI

DOBRE PRAKSE

Svijest o obvezama koje se odnose na

Partnerstvo s UN-ovim sustavom

Konvenciju demilitarizaciju

kazetnog

streljiva

kroz

Preinaka pogona za proizvodnju kazetnog kazetnog streljiva

streljiva u svrhe demilitarizacije

Nedostatak sredstava zbrinjavanje kazetnog streljiva koje je Nepostojanje nevladinog sektora u ovoj oblasti koji bi zagovarao politike vezane za

uzorkovanje) kako bi se osiguralo da nema

kazetno streljivo streljiva putem metode otvorene detonacije

IV.

PREPORUKE

a sustavnog pristupa tom pitanju. Blanketne preporuke u nastavku nude se -

-ovim sustavom; Izgradite kapacitete nevladinog sektora ko

tehnologija i metoda za zbrinjavanje.

15


P O G L A V LJ E 2.

Upravljanje utjecajem kazetnog streljiva: Prilagodba postupaka za iz Konvencije

2

pokriveno minama

,

se za 12,179 km2 sumnja da je

pokriveno kazetnim streljivom. 10 Kazetno streljivo .11 aktivacija velikog broja podstreljiva u skladu s njihovim streljivo) predvidljiva je

azetnog streljiva. Navedeno podstreljivo

koje ne eksplodira po udaru postaje, de facto ja sukoba.12

nakon

onvencije zahtijeva od

potpisnica da osigura

ostataka

e . Ostaci kazetnog

u svo neaktivirano kazetno streljivo,

, neeksplodirano

podstreljivo i neeksplodirane manje bombe. Kako bi se ispunila ova obveza, potpisnica koju predstavljaju ostaci kazetnog streljiva, procjenu i prioritetizaciju potreba u smislu civila, razminiranja i

kazetnog streljiva.

S ciljem analize modaliteta provedbe koji su u uporabi u Bosni i Hercegovini za ispunjenje svih obveza koje proizlaze

onvencije, ovo poglavlje je strukturirano na sljed i

: prvi

e informacije o stanju s kazetnim streljivom u Bosni i Hercegovini, potom drugi dio iz

Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obveze

a 4. Konvencije kroz procjenu relevantnog institucionalnog i pravnog okvira prije i nakon

10

2011. godina, str. 26. 11

Konvencija Protokol V Konvencije http://www.hrw.org/news/2006/08/31/convention-conventional-weapons-ccw-cluster-munitions-explosive-remnants-warand-ccw 12 UNKazetnog streljiva i protuminsko djelovanje egled 1.7.2012. godine. http://www.mineaction.org/overview.asp?o=1417

16


u, te

navode niz izazova,

dobrih praksi, kao i preporuka o tome kako bi Bosna i Hercegovina mogla na najbolji nastaviti s daljnjom provedbom mjera definiranih na temelju

a 4.

I.

fazu za koje se sumnja da su kontaminirane neeksplodiranim pod

su ovu aktivnost do 30.6.2012.. studija za procjenu opasnosti koju

predstavljaju ostaci kazetnog streljiva, te je stoga glavni izvor informacija koje se koriste u ovom poglavlju. ,179 km2 km2 procjenjuje kao

niskim rizikom opasnosti, 3.562 km2 s umjerenim rizikom opasnosti

i 3,23 km2 s visokim rizikom opasnosti. Identificirane sumnjive zajednica,

,388

, sa 13.020 stanovnika koji su svakodnevno

nalaze se u 79 lokalnih ni ovom riziku.

kojima se suoÄ?ava Bosna i Hercegovina je prisutnost ostataka kazetnog streljiva i mina

na

istom

Prema grubim procjenama 5 do 6 km2 teritorija Bosne i Hercegovine kontaminirano je

i

ostacima

streljiva

kazetnog

i

minama.

ove vrste po

, koje je 13

Prema Centru

za razminira kazetnim streljivom zahtijevaju strategije koje bi smanjile opasnost od nezgoda tijekom operacija 13

http://www.mineactionstandards.org/technical-notes/list-of-tnma/

17


a od od mina, ali gdje su ostaci kazetnog streljiva otkriveni tijekom procesa razminiravanja, a to je da

e

e po

morati

etaljnije govori o povezanosti mina i kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini u odnosu na proces razminiranja.

II.

MODALITET PROVEDBE

se ,14 se baviti razminiranjem. Zbog, de facto

e prijetnje od kazetnog streljiva i mina, Bosna i

la prilagoditi svoj zakonski okvir i institucionalne strukture za razminiranje la s novim obvezama

onvencije.

koje je Bosna i Hercegovina inkorporirala svoje obveze iz

a 4.,u

ovom poglavlju se

zakonski okvir i strukture za protuminsko djelovanje (A) prije stupanja Konvencije na snagu i (B)

nakon

Bosna i Hercegovina postala strana potpisnica.

A. Zakonski okvir i struktura prije Konvencije

Naredni dijelovi se bave (i) zakonskim okvirom i (ii) strukturom sustava protuminskog djelovanja prije nego je (i)

potpisnica Konvencije.

Zakonski okvir

Zakonom o deminiranju u Bosni i Hercegovini od 17.3.2002. godine struktur Bosne i Hercegovin

organizacijska

neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) za

razminiranja, prava i obveze osoba

koje obavljaju poslove razminiranja, te nadzor nad provedbom ovog zakona. 15 provedbe, Zakon o deminiranju

uje da se proces razminiranja provodi na temelju Plana

14

godine. 15

18


deminiranja u Bosni i Hercegovini u skladu sa Strategijom deminiranja, koji, na prijedlog BHMAC-a, 16

odobrava Povjerenstvo za razminiranje u suradnji s Odborom donatora, a usvaja

je

u

Strategiji

protuminskog

djelovanja za period od 2009. do 2019. godine. Strategija bi trebala osigurati uvjete za kontinuiran i

. 17 Da bi se postigao ovaj cilj, Strategija

operat

(ii)

.

Struktura

Povjerenstvo za razminiranje, u sastavu Hercegovine, odgovorno je za

m aktivnostima (npr.

, edukacija o opasnostima od mina, itd.), te za uklanjanje prijetnje koju predstavljaju mine i drugi ostaci iz rata u Bosni i Hercegovini Centar za uklanjanje mina (BHMAC), osnovan 2002. godine, odluk

inistara. BHMAC ima

kao i dva entitetska ureda u Sarajevu i Banjoj Luci, te osam regionalnih ureda

zemlje, e, ali

provedbu operativnih identifikaciju i procjenu sumnjivih po

, pripremu protuminskih

radionice za edukaciju o rizicima od mina. a. Lociranje, pr

ata razminiranja: Od 2005.

18

16 17

18

Nakon

Sve navedene institucije opisane su u odjeljku II (A) (ii). 24.4.2008. godine,Strategija protuminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini (2009. do 2019. godine), Bosna i http://npa-bosnia.org/

19


za pripremu projekta protuminskog djelovanja. b. Projekt protuminskog djelovanja organizacije koje su akreditirane od strane Povjerenstva za razminiranje. BHMAC

Povjerenstvo za razminiranje odobri standarde, BHMAC je potom odgovoran za NVO, komercijalnih tvrtki ili drugih organizacija koje se bave razminiranjem, koje su razviti standardne operativne procedure (SOP) u skladu sa standardima -a

koje 19

odobrava Povjerenstvo

.

If SOPsjecorrespond to COMPANY or NGO TVRTKA ili NVO se Ukoliko SOP usklađen STANDARDI Mine STANDARDS ACCREDITED s STANDARDIMA AKREDITIRA STANDAR[Type a quote STANDARDs protuminskog protuminskog from the document or djelovanja djelovanja the summary of an interesting point. You can position the text box anywhere in the organizacije document. Use the Text prijavljuju na tendere za aktivnosti razminiranja.20 Box Tools tab to change the formatting of the c. : BHMAC je odgovoran za obuku pull quote text box.] instruktora za edukaciju o opasnostima od mina i za definiranje standarda za edukaciju DS

BHMAC-

ranih za aktivnosti razminiranja -a je uvedena u 21

Fond Ujedinjenih naroda

za djecu (UNICEF) jedna je aktivnostima edukacije o rizicima od mina u Bosni i Hercegovini. 22 Regionalni uredi

19

godine. 20

razminiranja. 21

22

-ovog programa edukacije o 7.2012. godine.

http://www.unicef.org/Bosnia and Herzegovina/mine_action_3314.html

20


BHMAC-

za

B. Zakonski okvir i struktura nakon Konvencije

U narednom dijelu razmatraju se zakonski okvir i struktura za razminiranje u odnosu na nove jedan sustav rati nove obveze koje proizlaze iz Konvencije.

(i)

Zakonski okvir

prethodno

e, i

i uklanjanje

NUS-a u Bosni i Hercegovini regulirana je Zakonom o deminiranju od 17.3.2002. godine, koji je trenutno predmetom razmatranja, odnosno izmjene i dopune ovog Zakona su u proceduri razmatranja u kazetnog streljiva, kao nove zasebne kategorije NUS-a zakonski urediti pitanje uklanjanja obuhvatio uglavnom

odredbe iz Zakona o deminiranju. Zapravo tijela

za obavljanje poslova uklanjanja kazetnog streljiva, prava i obveze osoba koje obavljaju Zakona su i kazetno streljivo. Slijedom Zakona o deminiranju, revizija Strategije protuminskog djelovanja za period 2009. do 2019. godine koja se provodi tokom2012. godine h ciljeva i financijskih planova za uklanjanje kazetnog streljiva. Kako bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje, planirane se izmjene i dopune Zakona o deminiranju i Strategije protuminskog djelovanja za period od 2009. do 2019. godine funkcionalni zakonski okvir za razminiranje uvele usporedne procedure za uklanjanje kazetnog streljiva. Nadalje, s ciljem da se p

o razdoblje koje je potrebno da bi Bosna i

Hercegovina usvojila izmjene i dopune Zakona o deminiranju, Povjerenstvo za razminiranje i li su raditi na kazetnom streljivu

pojam NUS-a iz Zakona o razminiranju kao

zakonski osnov.23

(ii)

Struktura

23

21


povjerilo BHMAC-u. Uz odobrenje Povjerenstva za razminiranje, BHMAC je u procesu transformacije istih instrumenata za razminiranje (a. a.

: Lociranje i procjenu ostataka kazetnog streljiva na e kontaminacije i utjecaja kazetnog streljiva, Povjerenstvo za

o je

riti svoju suradnju s NPA s ovom

novom vrstom eksplozivnih ostataka rata.24

, Bosna i Hercegovina je

ustupila jednu prilagodila svoju suradnju s NPA koja sada

e i ostatke kazetnog streljiva.

Organizacijske, kao i materijalne pripreme i upravljanje su u BHMAC provodi vanjski nadzor

.

b. Projekt protuminskog djelovanja: S

en

sti NPA, dok onvencije,

BHMAC je morao ostataka kazetnog streljiva. S ciljem ispunjenja navedene obveze, BHMAC i Povjerenstvo za

. godine odobrili su standardne operativne procedure

organizacije

kontaminiranog kazetnim streljivom. Dana

1.3.2012. godine, NPA je za

s operativnim aktivnostima projekta 25

zajednica u Bo

NPA svoje obveze za razminiranje iz

, Bosna i Hercegovine je dodijelila organizaciji a

uklanjanje kazetnog streljiva i na udruge i tvrtke za razminiranje. BHMAC je u procesu izrad

ih i sigurnosnih standarda za udruge i tvrtke za razminiranje koji uklanjanje ostataka

certifikata i kompetencija koje se bave uklanjanjem kazetnog streljiva. Kao i kod tvrtke i vladine i nevladine organizacije koje imaju SOP u skladu sa standardima koje 24

Dana 13.9.2010. godine, NPA program u Bosni i Hercegovini uputio je pismo namjere BHMAC-u vezano za primjenu -a, uz punu potporu Povjerenstva za razminiranje, prihvatio je prijedlog organizacije NPA z 2011. godina, str 4. 25

-streljiva tipa Mk-

22


BHMAC biti akreditirane za obavljanje uklanjanja ostataka kazetnog streljiva. o spremnost da pred 26

o njihovoj provedbi.

STANDARDI za ostatke kazetnog streljiva

Ukoliko je SOP usklađen s STANDARDIMA za ostatke KS

TVRTKA ili NVO se AKREDITIRA

ostataka kazetnog streljiva. BHMAC i Povjerenstvo za razminiranje su prenijele postupak akreditacije razminiranja i na proces uklanjanja kazetnog streljiva. c.

: edukaciju o instruktora za edukaciju o opasnostima od mina. Ovaj dodatak programu je bitan jer je sam oblik kazetnog streljiva primamljiviji za djecu. Prema BHMAC-u, provedba projekata vjerojatno da Hercegovini. 27 Zajedno sa BHMACkoje se sumnja

ZAKONSKI OKVIR Prije Konvencije

Nakon Konvencije

Zakon o deminiranju

Izmjene i dopune Zakona o razminiranju

Strategija protuminskog djelovanja

Izmjene i dopune Strategije protuminskog djelovanja Konvencije

deminiranju)

kazetnog streljiva.

26

ne i Hercegovine, godina VI, 17.3.2002.

godine. 27

23


STRUKTURA Prije Konvencije

Nakon Konvencije kazetno streljivo.

Sustav procedura za akreditaciju protuminskog djelovanja. akreditaciju protuminskog djelovanja u cilju Edukaciju o opasnostima od mina provode instruktori za edukaciju o opasnostima od mina -a.

C.

kazetnog streljiva u nastavni plan i program instruktora za edukaciju o opasnostima od mina.

Kapaciteti nevladinih organizacija

U Bosni i Hercegovini postoji 12 lokalnih nevladinih organizacija specijaliziranih za razminiranje i uklanjanju ostataka kazetnog streljiva u Srbiji. Jedna od lokalni organizirala razne obuke na temu uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, a posljednja takva obuka

ostataka kazetnog streljiva. Nedostatak financijskih sredstava je glavni problem s kojima se -i.

III.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

IZAZOVI Prisutnost mina i kazetnog streljiva na 5-6 km2 teritorije Bosne i Hercegovine. Potrebno je razviti nove tehnike za uklanjanje i investirati nove resurse. Financiranje i potrebni resursi za ispunjenje

DOBRE PRAKSE okvira i protuminske strukture za razminiranje u cilju ispunjenja novih obveza iz Konvencije. Izbjegavanje dupliciranja resursa. Suradnja s NPA kako bi se u potpunosti iskoris , u cilju procjene problema ostataka kazetnog streljiva u Bosni i Hercegovini.

24


sektora.

prilagoditi za uklanjanje ostataka kazetnog streljiva.

Prikupljanje informacija vezanih za granatiranja ostacima kazetnog streljiva.

IV.

PREPORUKE

s lokalnim NVO-ima koji su stekli stručnost u uklanjanju ostataka kazetnog streljiva u drugim zemljama. Ovaj oblik suradnje bi podržao BHMAC u izradi odgovarajućih tehničkih i sigurnosnih standarda, jedna uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, te izradi sveobuhvatne edukacije za uklanjanje ostataka kazetnog streljiva. Povjerenstvo za razminiranje treba nastojati nastaviti suradnju s organizacijom NPA ili drugim organizacijama

-u se om

Orga a i uklanjanja ostataka kazetnog streljiva, te po predstavlja

a koje

obje ove vrste ostataka iz rata. a proisteklih iz Konvencije u formi

izmjena i dopuna Zakona o razminiranju. Ova i zakonski osnov koji bi obvezao Bosnu i Hercegovinu

la obveza.

25


P O G L A V LJ E 3.

og streljiva

ostvarivanja njihovih prava uslijed podacima, u Bosni i Hercegovini postoji

no

28

. Prema odredbama

a 5. K spolu Da bi se

postigao ovaj cilj, Konvencija za

provedbe

ama

zakonske okvire, 29

mobilizaciju resursa

.

ava kazetnog streljiva kazetnog streljiva

trpjeli ozljede ili

invalidnost usljed

ko

za neaktivnosti

odredba ne treba se om da dokle god se svatko tretira na isti,

, onda nema ni diskriminacije.30 Naredna razlika u postupanju

zapravo propisuje da je

stvarnih potreba

pravom i ljudskim pravima

eljiva.

za Bosnu i Hercegovin i

jedan

obveza i to sposobnost zemlje da inkorporira,

odnosno apsorbira obveze. S ciljem analize modaliteta provedbe u Bosni i Hercegovini vezano za ispunjenje obveza

28

onvencije, naredno poglavlje je podijeljeno na

Konvencija o kazetnom streljivu

Konvencije o kazetnom streljivu

20.8.2011. godine. 29

Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu

godina, str. 30. 30 Ibidem, str. 31.

26


: u prvom dijelu pod

(A.)

Bosna i Hercegovina

upravlja svojim resursima kako bi osigurala , te pod (B.) analiziraju se politike Bosne i Hercegovine u cilju osiguranja socijalne i ekonomsk

.

nevladinih organizacija u provedbi nizu izazova, dobrim praksama, kao i preporukama

za Bosnu i Hercegovinu o tome kako najbolje nastaviti dalje u provedbi mjera

ih na temelju

.

I.

MODALITET PROVEDBE

A.

tpora

(i) i NUSa i kazetnog streljiva, dio su populacije u Bosni i Hercegovini i na taj zdravstvenu potporu kao i druge osobe s invaliditetom. U Bosni i

Hercegovini zdravstveno

osiguranje

spada

u

Federaciji Bosne i Hercegovine (

Fed opsega prava. 31

31

30/97, 7/02, 70/08 i 48/11.

27


Bosna i Hercegovina ima dvanaest regionalnih fondova zdravstvenog i socijalnog osiguranja,

popis lijekova koji se dobivaju na recept i koji se financiraju iz kantonalnih fondova zdravstvenog osiguranja, popis pojedinih dostupnih usluga, popis ortopedskih pomagala i nadomjestaka financiranih kroz osiguranja, kao i obavezni iznos participacije koju

a pacijent. 32 Stoga, ovisno o

kantonalnoj razini, te u

distrikt

raspolagati dostupnim

uslugama u zdravstvenim ustanovama, pravima pacijenata i raspodjelom pomagala. Na federalnoj razini, fondovi

ivih ortopedskih

svim osiguranim osobama u

FBiH da imaju

e operativne zahvate i tretmane s popisa. slenici osigurani od svog poslodavca,

poljoprivrednici, umirovljenici, zdravstveno osiguranje za registrirane nezaposlene osobe, itd.). Branitelji s

ske) u cijeloj Bosni i Hercegovini primaju stalne

naknade za invaliditet i imaju pravo na redovito i druge osobe Hercegovini

iste beneficije kao i braniteljska populacija s invaliditetom. S druge strane,

ali njihov doprinos za zdravstveno osiguranje se ne mogu

zaposlenje, zbog svog zdravstvenog stanja, a osigurani su na temelju

naknada za nezaposlenost.33

ma i stupnju (branitelji ili

1. 2. 3.

u

4.

tva nije zadovoljna protezom koju nudi njegova ili njezina shema sudjelovati u pokri

32 33

kova kvalitetnije proteze.

113. Ibidem, str. 115.

28


5.

centri za rehabilitaciju u zajednicama kao i osiguranjem.

6. ortopeda. U Bosni i 34

Usluge

u ovim institucijama pokrivene su zdravstvenim osiguranjem u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Provedba

(ii)

Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, nisu uvedene promjene na razini zdravstvenih politika kako bi se prep -invalidske politike.

dstrategija za sveobuhvatne Strategije protuminskog djelovanja.35 nih organizacija, koja funkcionira kao forum

odinu u skladu sa Strategijom protuminskog djelovanja.

B. Pregled politika u oblasti invaliditeta (socijalna skrb)

Naredno poglavlje ocrtava spremnost sustava u Bosni i Hercegovini da se pobrine za gospodarsko

osob invaliditetom u Republici Srpskoj 34 35

za osobe s

Bosna i Hercegovina Vidi Dio II, str. 33 za definiciju.

29


invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine, (iv) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Republici Srpskoj i (v) Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine. (i) svoj sustav ratnih dejstava. U tom procesu, vlasti u Bosni i Hercegovini su provele nekoliko aktivnosti kako bi

Sa stupanjem Konvencije na snagu u Bosni i Hercegovini, na razini politika nisu uvedene nikakve promjene kako bi se prep 36

Na temelju Konvencij

-a od strane institucija Bosne i rata ili u vrijeme kada su zadobijene ozljede, a

ve kazetnog streljiva mogu potpadati pod

:

.

incidenata povezanih s ratom beneficije kao i sve druge osobe beneficija koje mogu varirati ovisno (ii)

ava.

Provedba

Bosna

i

Hercegovina

ima

decentralizirani sustav potpore za

osobe

36

s

invaliditetom.

Implementacija Konvencije o kazetnom streljivu

godina, str. 31.

30


s invaliditetom podijeljen ophodno pregledati

Tokom 2008. godine, Bosna i Hercegovina je usvojila politiku u oblasti invaliditeta

invaliditetom na teme invaliditeta. Politika u oblasti invaliditeta jednak tretman osoba s invaliditetom. Stoga se ova politika pozi

je

ljudskih prava, sloboda i ljudskog dostojanstva osoba s invaliditetom, te predla

integracija osoba s invaliditetom u razvoj ekonomskih i fiskalnih politika; jednaki uvjeti i pristup obrazovanju; razvoj sustava koji osigurava radna i srodna prava osoba s invaliditetom; razvoj sustava multidisciplinarnih socijalnih usluga na razini lokalne zajednice;

smjernice iz politike u oblasti invaliditeta u Bosni i Hercegovini, Federacija BiH je izradila Strategiju invaliditeta definirane u

jer se zasniva na socijalnim davanjima

rije osoba ve rata, te osobe s invaliditetom koji je uzrokovan nekim drugim razlozima. se civilni vojn

rata, osim ako njihov invaliditet nije rezultat

tijekom posljednjeg rata. 31


rava

e naknade i

usluge.

osnovi

kao

ekonomskoj

potpora stabilnosti,

programima

njihovoj dok

su

profesionalne

rehabilitacije)

usmjerenim

na ada varira za

potrebu za daljnjom nadogradnjom sustava kako bi s

54.21), te se poziva na Konvenciju o kazetnom streljivu.

zahtijevaju

ao

bezuvjetno jednak tretman za sve osobe s invaliditetom. Strategija je pripremljena u cilju uskla

sustava u Republici Srpskoj sa zahtjevima koji proizlaze iz relevantnih UN konvencija u

ovoj oblasti, kao i u cilju bolje primjene Europske konvencije o ljudskim pravima. Strategija konkretne aktivnosti koje bi trebale biti provedene e

a s invaliditetom da se

, to nam pokazuje da je

u

ene tokove u

razvoju. Prava i beneficije osoba s invaliditetom nisu regulirani ovom Strategijom, premda valja spomenuti da Republika Srpska prepoznaje iste kategorije osoba s invaliditetom. Kategorizacija osoba s invaliditetom je napravljena na temelju istih obrazaca kao i u Federaciji Bosne i o. Entiteti prepoznaju nedostatke, te predla u uvijek zakona o pr

a su dobre prakse 32


e pripadaju. U cilju

g prikaza

a, zakoni se

.

Profesionalna rehabilitacija

a prava definirani su na

temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom Republike Srpske i istog takvog Zakona Federacije Bosne i Hercegovine, koji rehabilitaciju i name

obvezu za poslodavce da za

invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, na primjer, jedna osoba s invaliditetom na osobe s invaliditetom, u smislu poreza i carinskih subvencija.

cije koje mogu osigurati njihovu ni minimalnu 37

niti definira socijalni minimum za osobe s invaliditetom . Isto

poziva

ona koji bi osobe s invaliditetom, bez obzira na uzrok invaliditeta individualne

e

invaliditeta dovodi u

38

te

na temelju uzroka invaliditeta, e pozicije, a

opseg prava i iznosi osobe s istom vrstom i stupnjem

vodi u diskriminacij .

Bosna i Hercegovina, zajedno s Austrijom, nominirana je za koordinatora kako u zemlji tako i u inozemstvu.

C. Uloga nevladinih organizacija 37

stanju u oblasti invalidnosti za Bosnu i Hercegovinu (2012. godina), str. 13. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&Itemid=37 38 - 19. Pregled 15.7.2012. godine, http://ic-lotos.org.ba/index.php?option=com_docman&task=cat_view&gid=35&Itemid=37

33


U Bosni i Hercegovini postoji 14 registriranih nevladinih organizacija (NVO) koje se izravno ili 39

e

Nevladine organizacije koje se bave

ne prave razliku

vu kazetnog streljiva u

zemlji poput Bosne i Hercegovine, koja je kontaminirana minama, NUS-om i kazetnim streljivom.

obavljaju niz nevladine organizacije organiziraju ciljane radionice i seminare za njihove potrebe. Radionice i seminari su usmjereni zajednicama. Nadalje, NVOPored svojih aktivnosti koje su u 40

od kolega (peer-to-peer) od koristi. Deset

nevladinih organizacija koje se bave pitanjima

osnovale su Koaliciju za

razvojne programe (LMAD),

na identificiranju potreba nedostatak

42

te se fokusira na

m 41

koja radi

djelovanje politika u Bosni i Hercegovini vezano za ma mina/ kazetnog streljiva u

zajednic

.

zagovaraju ubrzanu provedbu

Konvencije.

39

od mina za period 2009. do 2019. godine. odgovorno je Konvencije. 41 i dostupno na www.lmad.ba. 42 Koalicija za protuminske akcije u razvojne programe, O LMAD Koaliciji, pregled 15.7.2012. godine. http://www.lmad.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=78&Itemid=53&lang=en 40

34


II.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

IZAZOVI

DOBRE PRAKSE

cijeloj Bosni i Hercegovini.

zdravstvenog

osiguranja

za

osobe

s

invaliditetom. Shema zdravstvenog osiguranja za osobe s invaliditetom pokriva proteze i pomagala, -a.

te rehabilitacijske centre u zajednici.

Besplatne usluge vezane za rehabilitaciju, kao rehabilitaciju u zajednicama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osigurati proteze za djecu i mlade koje slijede

Pravo na nove proteze svake tri godine.

trendove rasta. Nedostatak sredstava za provedbu politika. . socijalnu skrb kao osoba s invaliditetom. skladu s Konvencijom. Promijeniti

Stvaranje koordinacijske grupe sastavljene od

od vladinih i nevladinih organizacija koja

mina kako bi postale ciljeva kazetnog streljiva. svoja zdravstvena, kao i socijalna i ekonomska prava.

35


III.

PREPORUKE

Podstrategiju

od mina, neophodno je prikupiti sve pouzdane podatke o potrebno je pripremiti sveobuhvatnu bazu podataka, koja e

kazetnog streljiva,

kao i njihove obitelji i zajednice). Resursi potrebni za izradu baze podataka prisutni su na terenu otrebno je njihova postizanje tog cilja. je korak u i dokument. Ipak, potrebno je razmotriti u smislu kako je alat s jasnim

ciljevima, ostvariv

ciljevima i jasno definiranim odgovornostima,

da bi postala

a

.

Sustav za socijalnu i ekonomsku inkluziju oj potpori

iju ulogu

h tijela u izradi i provedbi programa koji mogu unaprijediti status osoba s invaliditetom. Sustav ne prepoznaje dovoljno potrebu da se osigura socijalna potpora prema odredbama

ju

ama i stoga je

za podacima razvrstanim po spolu za potrebe

ima obitelji koji se, m osobama

e, kako bi se razmotrile

e

Programi potpore koje provodi vlada ili nevladine organizacije moraju

biti rodno osjetljivi. Postoji potreba za podizanjem njihovom ravnopravnom

i u

, te njihovim pravima socijalne i ekonomske

neminovno dovelo do prava. To

lo

njihovih

njihovog dostojanstva i njihovog sudjelovanja u obrazovnim, kulturnim i sportskim aktivnostima. Nevladine organizacije koje se bave pitanjima

ju dodatno usmjeriti svoje

nastupali prema vlastima putem sveobuhvatne strategije zagovaranja.

36


P O G L A V LJ E 4.

protuzakonitih

protuzakonitih radnji koje su zabranjene Konvencijom Konvencije, u kojem se navodi da je kaznenih sankcija

a

a i obustavila svaka zabranjena djelatnost strane potpisnice na

temelju ove Konvencije . Dok su

i druge mjere za provedbu ove Konvencije

43

Poglavljima 2. i 3., ovo poglavlje razmatra zakonski

detaljnije za osobe

koje su djelovale protivno odredbama i suprotno duhu Konvencije. U ovom poglavlju navode se vezane za nezakone radnje, a koje zahtijevaju procesuiranje, te

pod koje spadaju takve radnje. Prema svojoj strukturi, ovo se iste strukturne ideje kao i prethodna poglavlja.

I.

Bosna i Hercegovina je potpisnica brojnih povezanima s Konvencijom o kazetnom streljivu. Za potrebe ovog su Konvencija o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa ska konvencija)44 i Konvencija o zabrani

o

i njegovo 45

CWC).

e (Konvencija o

Navedene konvencije zahtijevaju da Bosna i Hercegovina

prilagodi svoje zakonodavstvo u mnogim aspektima vezanim za zabranu i posjedovanje takvog

43

9. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine. http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 44 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.icbl.org/index.php/icbl/Universal/MBT/States-Parties 45 Informacije o stranama potpisnicama Konvencije. Pregled 23.7.2012. godine, http://www.armscontrol.org/factsheets/cwcsig

37


Konvencija o kazetnom streljivu zahtijeva da Bosna i Hercegovina

sankcije za sve osobe

koje

pribavljaju,

, razvijaju, proizvode ili

vaju ili prenose kazetno streljivo bilo kome, izravno ili neizravno, pom i u bilo koju od aktivnosti zabranjenih

e,

,

ili

ama potpisnicama

46

temeljem ove Konvencije . Ove obveze odnose se i na eksplozivne bombice koje su posebno .47

e ili ispuste i podijeljen

razinama, kazneno zakonodavstvo, koje je najbitnije za ovo poglavlje, centralizirano je razini. Nakon ratificiranja Konvencije i njenog stupanjana snagu, nije bilo

propisa,

dakle ovo poglavlje razmatra zakonodavstvo de lege lata zakonodavstva s odredbama Konvencije.

MODALITET PROVEDBE

II.

nacionalne mjere provedbe

48

Bosne i Hercegovine s zahtjevima drugih dviju konvencija navedenih u prethodnom stavku.

A.

Kazneni zakon Bosne i Hercegovine, u izvornom tekstu, rje premda ne uzima u obzir nekonvencionalno

e

e

zabranjeno

propisane zakonom Bosne i Hercegovine, ili tko daje krive podatke ili propusti prikazati 46

1. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 47 2. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 7.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf 48 9. Konvencije o kazetnom streljivu, pregled 15.7.2012. godine, http://www.clusterconvention.org/files/2010/12/CCM-Text1.pdf

38


tko propusti 49

inter alia, uklj

iz Ottawe i om 193.a) Kaznenog zakona,

sredstva borbe

e

Sporazumom iz Ottawe i glasi:

kupovini ili prodaji ili na 50

Za uporabu

sugovorni ai konvencija u ovoj oblasti. Ova vrsta zakonodavnog pristupa nije nepoznata u usporednom namjene u svom kaznenom zakoniku.51

B.

ih na radnje u suprotnosti s Konvencijom

49

Bosne i Hercegovine, br. 03/03. Bosne i Hercegovine, br. 54/05, 61/04/ i 32/07. 51 310. Kaznenog zakonika Republike Slovenije. Pregled 20.7.2012. godine, www.km.undp.sk/uploads/public/File/AC.../Slovenia_Criminal_Code.doc 50

39


nisu navedeni kao takvi u Kaznenom zakonu Bosne i govore o su

, poticanju i

pomaganju. Te odredbe Kaznenog zakona nisu zahtijevale nikakve posebne izmjene kako bi ih se uskladilo s Konvencijom. omaganje, iste k koji je sam

III.

-pravne sankcije kao i za pojedinca

o takvo kazneno djelo.

IZAZOVI I DOBRE PRAKSE

Ovo poglavlje Hercegovini u odnosu na zahtjeve Konvencije u smislu definiranja nacionalnih mjera provedbe za nametanje sankcija za nezakonite radnje koje vezana za provedbu Sporazuma iz Ottawe i Konvenciju o kemijskom

ovo poglavlje je

pokazalo da Bosna i Hercegovina nije pokretala kazne

odredbu Konvencije.

Stoga, nije bilo posebnih izazova ili dobrih praksi u tom pogledu. Izazovi i dobre prakse odnose se na prethodna nastojanja za izmjenama i dopunama zakona kako bi se zadovoljile odredbe Sporazuma iz Ottawe i Konvencije

. U ovom poglavlju smo se pozabavili

m izazovima i naglasili spremnost sustava da

nacionalne mjere

provedbe sukladno zahtjevima Konvencije.

IZAZOVI

DOBRE PRAKSE

Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine u

iz Ottawe i

smislu

uspostavilo je

njegove

primjenjivosti

na

K

inkorporiranje

Konvencije

u

kazneno

zakonodavstvo Bosne i Hercegovine P Kaznenog zakona osiguralo je automatsko utvrditi sve izmjene i dopune vezane za

onvencijom

Konvenciju O

enita odredba

obuhvatanje vojnih odredbi Kaznenog

pokazala

zakona

kazetno streljivo

druga sredstva borbe om

i

40


IV.

PREPORUKE odredbi Bosne i Hercegovine razmotre odredbe

zahtjevaju

jasnim i izravnim, a 193.a) Kaznenog zakona i

e odredbi u odnosu na Konvenciju o kazetnom streljivu .

41


Cilj studije je bio da ispita

a i Hercegovina inkorporirala obveze iz

Konvencije o kazetnom streljivu.

analizi, dat je

provedbe vezanih za uklanjanje kazetnog streljiva i edukacija o rizicima provedbe

ama i d) nacionalne mjere

navedenih modaliteta u ispunjavanju obveza, od

Modalitet partnerstva; Postupovne i zakonodavne prilagodbe, te Apsorpcija, odno

r politika.

Navedena

a

Konvencije s naglaskom na mehanizme razvijene od strane Bosne i Hercegovine u preuzimanju obveza iz Konvencije. Ka

1. i 2., Bosna i Hercegovina se oslonila na

partnerstvo s UN-

im nevladinim organizacijama

su prisutne u zemlji. Kroz ta partnerstava, Bosna i Hercegovina je

je NPA) koje

la svoje zalihe kazetnog

la uklanjanje ostataka kazetnog streljiva i aktivnosti edukacije o rizicima Poglavlje 2.

administrativne procedure s ciljem

preuzimanja obveza iz Konvencije u pogledu uklanjanja kazetnog streljiva

Poglavlju 3.,

skrbi u Bosni i Hercegovini, autori su predstavili spremnost Bosne i Hercegovine da osigura

zdravstvenoj i socijalnoj inkluziji

Naredno poglavlje, odnosno Poglavlje 4., nadopunjuje dio studije o proceduralnim izmjenama kroz pravnu analizu o tome kako su nacionalno kazneno zakonodavstvo radnje u suprotnosti s Konvencijom

-pravne mjere za

i

Razmatranjem kapaciteta nevladinog sektora,

nevladine organizacije u

Bosni i Hercegovini posjeduju kapacitete za podr

tima u Bosni i Hercegovini u ispunjavanju

obveza iz Konvencije, te da njihov aktivn Oskudni resursi

. a su karakteristika postkonfliktnih zemalja koje su

e ostatacima rata i

vama rata. Stoga je

o i ciljano upravljanje

financijskim, ljudskim i institucionalnim, kako bi inkorporirala obveze koje proiz duhu ovakvog uvjerenj

ali i

no za zemlju la vlastiti razvoj. U

poglavlja navodi se popis preporuka za 42


Bosnu i Hercegovinu

potpisnice kako bi mogle

resursima. U

u u identificiranju

j mjeri

a

ih politika usmjerenih na provedbu Konvencije u

oblastima u okviru njihovih

sti.

Studija pokazuje da

sustavnih nepravilnosti koje ometaju provedbu Konvencije

tih sinergija i poziva na hrabre pristupe kako bi se definirali najprikladniji modeli za preuzimanje Konvencije. Prihvatanje ovakvog izazova nije nimalo lagan zadatak, njihovom putu

a

na

kazetnim streljivom.

43


PRILOG 1.

zetnim bojevim glavama tipa Orkan

PRILOG 2. -1 PRILOG 3.

streljiva s kazetnim bojevim glavama tipa Orkan KB

PRILOG 4. Spisak sugovornika Institucije u Bosni i Hercegovini Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Sektor za multilateralne odnose

ministrica-savjetnica

Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo odbrane BiH Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH invaliditetom Ministarstvo zdravstva FBiH strategija BH MAC, Sarajevo

Tarik BHMAC-a

Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo -a -a Ministarstvo za rad , socijalnu politiku , raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike Posavskog kantona Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona Ministarstvo za socijalnu politiku , zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko podrinjskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne politike - neretvanskog kantona Ministarstvo zdravstva rada i socijalne skrbi Zapadno-

44


Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko- sanskog kantona Nevladin sektor NVO

, Tuzla

NPA, Sarajevo

Darvin Lisica, voditelj programa

Humanitarna organizacija Pro vita , Mostar Svijet bez mina , Sarajevo NVO Motiv NVO

, Tuzla

Mirza

Stop Mines , Pale Intersos , Sarajevo

Vedad Kadir , projekt koordinator

Organizacija amputiraca UDAS , Banja Luka Ostale institucije Svjetska zdravstvena organizacija u BiH Handicap International, Sarajevo

45


Projekat financira Europska unija.

46


Šta je potrebno za inkorporiranje odredbi Konvencije o kasetnoj municiji?  

Ova studija je rezultat zajedničkih napora institucija Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih nacija u predstavljanju iskustva Bosne i Hercegovin...

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you