Issuu on Google+

Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate proťlosti Grada Bakra‌

1


Dok se suton s morem spaja nima lipšeg od mog kraja sav je u mirisu bora od kamika i od mora I kad zimi bura puše i kad liti sunce pali ulicama tvojim idem najdraži si grade mali Lipi je Bakar baš stisnut uz more rivon ljudi šećat znaju i pomalo ćakulaju a kad jutron sunce rano obasipa celu valu zvona pivaju na crikvi Bakar je lipi Tonči Peranić - “Lipi je Bakar” 2


Nitko ništa ne zna, krhko je znanje… jeste li znali? Vjerujem da jeste jer je Cesarićev citat postao dio opće kulture. No, postoje mnoge zanimljivosti i činjenice kojih naprosto nismo svjesni, a spomeni na njih su svugdje oko nas. Kada živite u Bakru, gradu bogate prošlosti, i svakoga dana prolazite pored materijalnih manifestacija navedene Cesarićeve tvrdnje, shvatite potrebu za prepoznavanjem i upoznavanjem svoga grada. Zacrtani cilj projekta Jeste li znali? od početka je dvojak: osvijestiti građanima grada Bakra važnost nekih urbanističkih dijelova, arhitekture i povijesti te sve putnike namjernike upoznati s povijesnim bogatstvima koje nas okružuje, a jedne i druge upoznati sa mnogim zanimljivostima kojih često nismo svjesni. Materijalna realizacija projekta je upravo brošura koju držite u rukama, na kojoj je radio tim ljudi koji su željeli naznačiti neke povijesne činjenice kao i zanimljivosti našega kraja te ih na taj način sačuvati od zaborava.

Nakon što se oformio tim ljudi koji će raditi na projektu, u moru podataka odabrana su neka od najzanimljivijih pitanja, no sve u svemu, ova brošura je samo vrh ledenoga brijega kojim smo samo natuknuli odgovore, jer bi se u potrazi za odgovorima na sva naša pitanja moglo napisati poveću monografiju. No, cilj je i bio taj da se samo naznače odgovori i na taj način zainteresira čitatelja za naš grad i bogatu povijest, a svima koji žele znati više, na kraju brošure, nudi se popis raznih publikacija u kojima se pisalo o Bakru. U nadi da će ova brošura potaknuti interes za dodatna istraživanja o našem kraju, ostavljamo vas uz pitanje… jeste li znali? Niko Cvjetković, prof i mag.bibl.

3


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

1

Bakar

1. Jeste li znali koji su sve bili nazivi za Bakar u posljednje dvije tisuće godina? Drevna povijest grada Bakra krije se već u nazivu mjesta, ono nema ishodište u hrvatskoj riječi kojom nazivamo metal bakar, već u praindoeuropskim jezicima koji jasno opisuju prirodnu karakteristiku položaja – naselja smještenog u dnu kamenitog zaljeva. Vel-Kier (Kameni zaljev) bio je keltski naziv za Bakar. Antički geograf Ptolomej u svojem zemljovidu tada poznatog Starog svijeta spominje naselje pod imenom Volcera (latinizirani oblik keltskog naziva), u izgovoru je to Bolkera, u srednjem vijeku Bucar, Buccari, Buccarensis, Bakri, Bkri, pa sve do današnjeg naziva Bakar koje se prvi puta spominje u 1288. g. u Vinodolskom zakoniku. Poznati arapski putopisac Idrisi spominje Bakar 1153. g. kazavši da je „Bkri lijep i napučen grad“. Također, u istom djelu Idrisi ističe da je „Bkri“ nakon Lovrana (zadnjeg istarskog grada) prvi grad u Hrvatskoj.

2. Jeste li znali pojedinosti o prošlosti starog grada Hreljina? Hreljinski stari grad (Gradina) predstavlja ruševne ostatke srednjovjekovnog grada Hreljina izgrađenog na zapadnom dijelu Vinodola, a koja se ponosito uzdiže na visokoj strmoj litici iznad Bakarca koji mu je služio kao luka. U srednjem vijeku stari grad Hreljin bio je istaknuto stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte. Prvi spomen hreljinskog srednjovjekovnog grada seže u 1225.g. kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju, u sklopu koje se nalazio i Hreljin, darovao Krčkim knezovima, kasnijim Frankopanima. Posljednji stanovnici starog Hreljina bila su trojica svećenika koji su konačno i zauvijek 1790. godine napustili prostor starog Hreljina i otišli živjeti u novi tj. današnji Hreljin. Do danas, od vidljivih ostataka, osim ostataka gradskih bedema i raznih drugih objekata, sačuvala su se dva crkvena objekta: zvonik crkve sv. Jurja sa razvalinama crkve i crkvica Blažene Djevice Marije (Majke Božje Snježne).

4


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… 4. Jeste li znali da je crkvica sv. Ambroza na Škrljevu jedna od najstarijih na području Kvarnera?

2

U blizini naselja Škrljevo, nedaleko uzvisine Tabor, jedne od stražarskih postaja na kamenitim vrhuncima iznad Bakra nalaze se ruševni tragovi srednjovjekovne crkvice posvećene Sv. Ambrozu, istaknutom crkvenom intelektualcu i promicatelju vjere. Nema sačuvanih podataka o vremenu gradnje ovog svetišta, ali prema načinu gradnje zaključujemo da je crkvica izgrađena u drugoj polovici 14. stoljeća. Kapela je potpuno napuštena za francuske okupacije početkom 19. stoljeća. Ruševne zidove dodatno su porušili naleti bure u zimi 1873. godine. Na dijelu unutarnjeg lica porušenog južnog bočnog zida vide se u zidnu žbuku uparani tajanstveni znakovi – glagoljska slova, dijelovi nekog većeg grafita uparanog u zid crkvice prije više stotina godina. Arheološkim istraživanjem ledine uz crkvicu, provedenom 1999. godine, otkriveni su ostatci ukopanih tijela pokojnika, odnosno groblja iz 14. i 15. stoljeća, koje bi trebalo potpunije istražiti i dokumentirati. Ruševine ove crkvice tako do danas čuvaju još brojne tajne skrivene u zemlji.

Hreljinska gradina

3. Jeste li znali da su Bakar i Hreljin bili potpisnici Vinodolskog zakona 1288. godine?

5. Jeste li znali da je u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt izloženo zvono crkvice Sv. Ambroza sa Škrljeva?

U gradu Novom knez Leonardo (Krčki) saziva 42 iskusna predstavnika 9 vinodolskih općina: iz Grobnika, Trsata, Bakra, Hreljina, Drvenika, Grižana, Bribira, Novog i Ledenica da urade pisani zakon tj. običajno pravo Vinodola. Vinodolski zakon od 6.sječnja 1288. god pisane glagoljicom na hrvatskom jeziku čini 75 zakonskih odredaba. Grad Bakar zastupali su: plovan Krstiha, pop Grubeša, satnik Ivan, Derga, Vlčina i Nedrag, a Hreljin su zastupali: plovan Raden, satnik Ivanac, sudac Živina, Kliman i Nedal.

Jedno zvono iz crkvice sv. Ambroza, izliveno davne 1431. godine, nakon napuštanja kapele bilo je preneseno na zvonik crkvice Sv. Kuzma u obližnjem istoimenom naselju. U Prvom svjetskom ratu zvono je bilo otpremljeno nalogom vlasti u ljevaonicu na pretapanje, ali su ga iz vagona na zagrebačkoj željezničkoj postaji uspjeli ukrasti (spasiti) napredni studenti iz Škrljeva. Danas je ovo zvono izloženo u u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.

5


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… dolaze preko Svetog Kuzma te napadaju mlečane iskrcane na kopnu. Potom bakrani uspješno pogađaju zapovjedni mletački brod, mladi zapovjednik flote pogiba, a nepobjediva mornarica konačno i zauvijek napušta priobalne vode sjevernog Hrvatskog primorja. Već slijedeće, 1617. godine, mirovnim sporazumom između Venecije i Austrije prekinut je ovaj dugotrajni rat, u kome su najveće žrtve bili naši primorski uskoci s jedne strane, kao i mobilizirani veslači i vojnici na mletačkim galijama, mahom žitelji naših kvarnerskih otoka.

6. Jeste li znali da na gradskom trgu Vrata u Bakru još i danas postoje starinske mjere za žito iz 15 st.? Na gradskom trgu Vrata odvijala se bogata trgovina i razmjena dobara, a tamo se nalazi i skupina gradskih kamenih mjera za žito i sol koje je narod zvao „star“ a manju „starić“ Zahvaljujući trgovini soli Grad Bakar postao je jedan od najznačajnijih sjevernojadranskih pomorskih i trgovačkih središta.

7. Jeste li znali da Turci nikada nisu osvojili Bakar? Nakon Krbavske bitke 1493. g. Turci su u svojim pljačkaškim pohodima dolazili čak do slovenskih zemalja. Mnoge izbjeglice iz Like i Krbave našle su sigurno utočište u gradu Bakru, a Bakar je dodatno utvrđen radi opasnosti od Turaka. S obzirom da je bakarska vojna posada danonoćno stražarila na brdu iznad Bakra, to brdo i dandanas nosi naziv Turčin.

9

8. Jeste li znali da su Mlečani 100 godina pokušavali bezuspješno osvojiti Bakar?

Bakarski kaštel

9. Jeste li znali da je Ali-paša Čengić bio zatočen u bakarskom kaštelu? Za vrijeme zrinskih u 17. stoljeću, turski paša Ali paša Čengić bio je zatvoren u bakarskom kaštelu, koji je tada bio pod vlašću ove ugledne velikaške obitelji. S obzirom da je paša trebao doći u bečki dvor, bio je iskorišten kao dio pregovaranja između urotnika i dvora te je zamijenjen za Austrijske časnike zarobljene u Bosni. Boravak paše u bakarskom kaštelu je dio velike bakarske povijesti, a više o samom boravku se može doznati iz knjige urota zrinskih Frankopana, pisca Eugena Kumičića.

U razdoblju od 1508. do 1616. godine mletačka mornarica, tada velesila na Mediteranu, kontinuirano, ali bez uspjeha napada mali Bakar. S obzirom na učestale napade, uskočka posada se trajno smješta u bakarski kaštel. Ratno stanje kulminira početkom 17. stoljeća, 8. kolovoza 1616. mlečani dolaze u Bakar s 20 galija, dio njihove vojske se iskrcava na kopno i s leđa napada grad. Hrabra posada kaštela s kapetanom Ivanom Budačkim brani grad unatoč kiši ispaljenih topovskih kugli. Bitka je riješena dolaskom trista momaka iz Rijeke, koji

6


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… 10. Jeste li znali da je crkva sv. Andrije bila treća po veličini u tadašnjoj Hrvatskoj? Župna crkva sv. Andrije ap. u Bakru najveća je crkva u Riječkoj metropoliji, a treća po veličini u tadašnjoj Hrvatskoj. Naime, veće su crkve od bakarske bile samo zagrebačka i đakovačka katedrala. Crkva sv. Andrije ap. građena je sredinom 19. st. na mjestu potresom porušene stare crkve. Tako, osim svojom veličinom i monumentalnošću crkva sv. Andrije ap. plijeni pažnju i u svojoj unutrašnjosti gdje se skrivaju i vrijedne umjetnine. Kako su za vrijeme turskih osvajanja u Bakru stolovali mnogi biskupi, crkva sv. Andrije apostola do danas je zadržala status konkatedrale.

11. Jeste li znali da crkva sv. Andrije bila porušena u velikom potresu? Bakarska župna crkva nosi ime svetog Andrije apostola. Ta srednjovjekovna crkva višestruko je pregrađivana i dograđivana građevina koja je postala trobrodnom bazilikom početkom 18 st. Prema pučkoj predaji na mjestu sadašnje crkve, početkom srednjeg vijeka, postojala je manja crkvica kružnog tlocrta posvećena svetom Trojstvu. Postoji mogućnost da dijelovi najstarijeg dijela kripte ispod današnje crkve pripadaju i zidovima crkve sv. Trojstva. Crkva sv. Andrije današnji je oblik dobila obnovom 1853. g. nakon što je bila porušena u velikom potresu 1750. godine. Zanimljivo je za napomenuti da je u spomenutom potresu zvonik koji je izgrađen 1710. g. ostao netaknut dok je crkva bila porušena gotovo do temelja.

11

7

Zvonik crkve sv. Andrije ap.


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

12

Kripta ispod crkve sv. Andrije ap.

12. Jeste li znali da se ispod crkve sv. Andrije nalazi kripta? Ispod župne crkve Sv. Andrije nalazi se kripta sa 85 grobnih mjesta, a kripta je podijeljena u dva djela. U gornjem dijelu kripte nalazi se pilon koji sigurno pripada nekoj starijoj građevini. Kripta nije dovoljno istražena, ali će sigurno njeno istraživanje otkriti više podataka o gradnji crkve. Grobovi su iz 18 i 19 stoljeća, a neka grobna mjesta nemaju nikakvog zapisa. U kripti je pokopan i biskup Vjenceslav Šoić koji je najzaslužniji za obnovu crkve sredinom 19 st.

13. Jeste li znali da Bakar ima sačuvanu povelju Marije Terezije iz 1779.g.? U Gradskom muzeju u Bakru čuva se povelja carice Marije Terezije iz 1779. god kojom se proglašava Bakar slobodnim kraljevskim gradom. Carica je gradu izdala i posebnu grbovnicu. Kameni grb uzidan je u pročelje Magistrata u Bakru.

8


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

14. Jeste li znali što znače simboli u bakarskom grbu? 1779. godine Bakar je dobio novi grb koji je i danas u uporabi. U gornjoj trećini grba nalaze se elementi hrvatskog povijesnog grba, u sredini su 3 kule koje simboliziraju 3 tvrda grada: Trsat, Bakar i Hreljin koji su se nalazili na teritoriju tadašnjeg Bakarskog municipija, a u donjoj trećina na plavom polju je znak sidra kao pomorska orijentacija. U najnovijem grbu grada plava boja je zamijenjena zlatno žutom.

14

Stari bakarski grb

je kamen nazvan Napoleonov stol, s obzirom da je plaćanje bilo vezano uz napoleonovu upravu koja je ubirala porez od ceste.

15. Jeste li znali zašto se dio između Hreljina i Praputnjaka naziva Meja? Godine 1777. Marija Terezija osnovala je Severinsku županiju kojoj je pripala obala od Rijeke do Novog Vinodolskog. Ali kad je 1779. Carica proglasila Bakar kraljevskim slobodnim gradom, valjalo je razgraničiti gradsko područje od županijskog. Praputnjak je podijelila cesta Karolina: sjeverni dio sela nazvan gornji Praputnjak ostao je u županiji, južni dio Donji Praputnjak, došao je pod upravu grada Bakra. Tom prigodom je Trnovici postavljen svojevrsni mejaš, rustično klesana ploča promjera pedesetak centimetara, s urezanom godinom 1779. i monografijom CSZ – Comitatus szeveriensis. Godine 1787. ta je županija bila ukinuta, taj južni dio pripao je pod upravu riječkog guvernera. Cestu Luizijanu je gradilo dioničko društvo, pa je bilo normalno da se plaća cestarina. Godine 1824., kad je probijen odvojak od Gornjeg Jelenja do Bakra, bila je podignuta na istočnom kraju sela na Meji, harmica, mitnica. Malo dalje na križanju Karoline i Lujzijane bio je postavljen kamen na kojem se plaća cestarina. Taj

16. Jeste li znali da je Bakar na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće bio najveći grad u Hrvatskoj? Prema popisu stanovništva Ugarske i Hrvatske iz 1787. i 1804. godine razvidan je odnos broja stanovnika u pojedinim hrvatskim gradovima:

9

Godina:

1787.

1804.

BAKAR

7.656

7.805

RIJEKA

5.956

6.655

VARAŽDIN

4.814

4.362

ZAGREB

2.815

2.973


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… 17. Jeste li znali da u Bakru postoje Banska vrata? U povijesti je Bakar bio opasan zidinama i jedini ulaz u grad bio je s istočne strane na trgu Vrata. 1848. godine probijena su vrata i na sjeverozapadnoj strani grada odmah pokraj kaštela, koja su u čast Banu Josipu Jelačiću nazvana „Banska vrata“.

17

Kaštel i banska vrata 19. Jeste li znali da se u Bakru nalazi najstarija strukovna škola u Hrvatskoj?

18. Jeste li znali da je Bakar imao vlastite novčanice 1849.g.? U revolucionarnim vremenima 1848. i 1849. g. pojavila se potreba za sitnim gradskim novcem za svakidašnje potrebe i u Bakru, koji je bio pod upravnom vlašću istoga vrhovnog gradskog kapetana kao i Rijeka. Gradska uprava izdala je dvije emisije papirnog novca od 5 i 10 krajcara i to 6. veljače i 18. svibnja 1849. g. Običaj je bio otisnuti na novčanici neko obilježje grada ili općine pa se tako i Bakar odlučio za svoje svece zaštitnike, sv. Margaretu i sv. Andriju. Potpisnici novčanica bili su Šepić, Zuvičić, Randić i Čepulić, potomci starih bakarskih obitelji.

Pomorska škola Bakar započela je s radom 5. rujna davne 1849. godine. Tijekom svog postojanja djelovala je na nekoliko lokacija; u zgradi osnovne škole u Gornjem gradu (pokraj Kaštela), u Kaštelu (nautički kabinet), u zgradi današnjeg hotela Jadran te se je 1903. godine preselila u zgradu u kojoj se nalazi i danas.

10


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

20. Jeste li znali da je u Bakru pokrenuta prva hidro-termo elektrana u Hrvatskoj?

priloga u grobovima nam govori i o ranom prihvaćanju kršćanstva, koje se širilo mediteranom najviše pomorskim pravcima. Antički Bakar bio je položen uz obalu mora, danas njegove ostatke ne možemo vidjeti, osim pojedinih kamenih blokova uzidanih u vrelu Jaz, zbog kontinuirane guste izgradnje u priobalju započete krajem 17. stoljeća. Dio antičkih arheoloških nalaza iz Bakra može se vidjeti u zbirci staklenih predmeta izloženoj u stalnom postavu Arheološkog muzeja u Zagrebu. Također, 2009. g. izdana je i knjiga pod nazivom ‘Bakar - Staklo iz rimske nekropole’.

25. lipnja 1894. godine grad Bakar po prvi je put bio osvijetljen električnim svjetlom, odmah iza Varaždina, dok je susjedna Rijeka svjetlost nove energije ugledala godinu dana kasnije. Toga dana, Bakar je rasvijetljen preko dinamo stroja koji se opskrbljuje vodenim pogonom iz vrela Jaz. Ta centrala u „Malenici“ obnovljena je 1921.g., a 1936. godine Bakar je priključen na zemaljsku mrežu. Zanimljivo je za napomenuti da je 1894. godine Nikola Tesla tek predlagao Zagrepčanima uvođenje struje što govori koliko su ondašnje građanstvo Bakra i njegovi predstavnici bili na visokom kulturnom nivou koji je prepoznavao napredak i prihvaćao nove kvalitetne ideje. Te godine grad je spojen s Rijekom telefonskom linijom.

22. Jeste li znali da je u Bakru pokrenut jedan od prvih pomorskih časopisa u Hrvatskoj? Prvi broj časopisa Novi život objavljen je u Bakru 29. svibnja 1911. godine. Časopis, koji nije imao poglavito pomorske teme, pokrenuli su učenici Nautičke škole i sušačke gimnazije, a kako je ideja vodilja bila borba protiv strane vlasti u Hrvatskoj, grupa je djelovala ilegalno. Zanimljiva je i činjenica da je sačuvan samo jedan primjerak prvog broja časopisa.

21. Jeste li znali da je u Bakru 1882. g. pronađena Rimska nekropola sa bogatim grobnim prilozima? U Bakru se nalazi jedno od najbogatijih nalazišta iz rimsko dobnih nekropola. Istraživanjima provedenim između kraja 19. i početka 20. stoljeća uz antičku cestovnu komunikaciju na položajima Sarazinovo, Voj, Dolac, Poljana, Trg Mangan otkrivena je nekropola s žarnim ukopima. Grobovi s urnama i bogatim prilozima poput predmeta od keramike, staklenog posuđa, dijelovima nošnje i nakitom ukopavani su na velikoj površini između početka prvog i kraja trećeg stoljeća nakon Krista. Krajem trećeg stoljeća dolazi do promjena u pogrebnim običajima, započinje se s ukopavanjem tijela u grobne rake ili zidane grobnice, ali siromaštvo, a potom i nestanak

23. Jeste li znali da je Bakar bio napadnut torpedima? Poznati talijanski pjesnik i političar, Gabriele D’Annunzio 10. veljače 1918. godine, s družinom ukrcanom na tri brza torpedna čamca MAS, torpedima je napao brodove usidrene u Bakarskome zaljevu. Iako bez vojnog učinka, psihološki učinak ove vojne akcije bio je golem te je u povijest ušao pod nazivom „La Beffa di Buccari“ („Bakarska šala ili Bakarska lakrdija“).

11


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… 24. Jeste li znali da je Josip Broz Tito bio zatočen u ćeliji u Bakru?

300 godina. Muzej je smješten na oko 200 m2 u jednom tipičnom patricijskom stanu i čuva vrijednu muzejsku zbirku iz koje svatko može iščitati dugovječnu povijest Bakra, jer su svi izlošci prikupljeni baš u Bakru. Gradski muzej trenutno nije u funkciji nego čeka na obnovu ili preseljenje u neki adekvatniji prostor.

Tito kao radnik u kraljevičkom brodogradilištu biva osuđen kao član KPJ-a. Boravio je u zatvoru u Bakru koji se nalazi u sklopu magistrata od 12. do 21. srpnja 1927. s grupom komunista Bakarskog kraja koji su bili osuđeni na Ogulinskom procesu, a sudski proces vodio je sudac I. Marochino koji je u to vrijeme živio u Bakru.

27. Jeste li znali da se u Bakru nalazio jedan od najvećih dimnjaka u Hrvatskoj?

25. Jeste li znali da se u Bakru nalazi najstariji mareograf na Jadranu?

Bakarska koksara počela je sa gradnjom 1974. god dimnjak za njene potrebe građen je od 1976. do 1977. a gradila ga je Vatrostalna iz Zenice i bio je visok 265m. Odlukom vlade N. Valentića od 26.rujna 1994. koksara prestaje s radom. Dimnjak je nešto kasnije srušen u razgradnji koksare. Za 106 dana srušila ga je Vinkovačka firma Eurca na opće zadovoljstvo stanovnika našeg kraja.

Mareograf je uređaj koji kontinuirano mjeri promjene razine mora u vremenu na jednoj lokaciji odnosno u jednoj točki. Očitavanje zapisa visine razine mora, dobivenog pomoću sustava plovak-protuuteg. Mareograf je postavljen u Bakru 1929. godine i od tada instrument bilježi vodostaje na istom mjestu do danas. Mjerenja vodostaja obavljana su i u nekim drugim Jadranskim gradovima, no jedino se mareografska postaja u Bakru održala do danas i to je čini najstarijom u Jadranu i jednom od najstarijih u Sredozemlju. Na osnovi bakarskih registracija vodostaja provedena su brojna znanstvena istraživanja u Hrvatskoj i svijetu, a podaci se koriste i u druge svrhe neposredne praktične primjene.

28. Jeste li znali da je dr. Ante Starčević po prvi puta u Hrvatski sabor izabran od građana Bakra? Ante Starčević «otac domovine» svoj je istaknutiji politički život započeo upravo u Bakru gdje je zasjedala riječka županijska skupština, a čiji je Starčević bio bilježnik. Ta je skupština usvojila predstavku upućenu habsburškom caru kojom se traži politička samostalnost Hrvatske. Predstavku je sastavio dr. Ante Starčević, a podržale su je i druge hrvatske županije te Hrvatski sabor koji je predstavku i uputio caru. Time je Starčević prepoznat u narodu te je 1861. godine dobio podršku tj. izabran od ovdašnjeg stanovništva i po prvi puta postao zastupnik u Hrvatskom saboru.

26. Jeste li znali da se u Bakru nalazi muzejska zbirka koja svjedoči o bogatoj prošlosti Bakra? Tragove dugogodišnje povijesti Grada Bakra mogu se pronaći u Gradskom muzeju Bakar, koji predstavlja izvorno i materijalno svjedočanstvo o životu i stvaralačkim mogućnostima bakarskih kapetana i principala. Muzej je utemeljen 1948. godine, a utemeljio ga je dr. Ivo Marochino. Muzej je smješten u palači „Marochino“ koja je stara 12


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… 29. Jeste li znali da je Andrija Mohorovičić živio i radio u Bakru? Andrija Mohorovičić, znanstvenik svjetskog glasa, živio je i radio kao profesor u Pomorskoj akademiji (sadašnja Pomorska škola) od 1882. g, a bio je oženjen za bakarku Silviu Vernić. Za početak znanstvenog rada Andrije Mohorovičića odlučujući je bio rad u Nautičkoj školi u Bakru. Tu prvi put dolazi u neposredan dodir s meteorologijom, koju je predavao učenicima Nautičke škole, a što ga je toliko zaokupilo da je 1887. god. u Bakru osnovao meteorološku postaju. Za određivanje gibanja oblaka konstruirao je 1889. godine nefoskop.

30. Jeste li znali da su u Bakru živjeli i djelovali mnoge poznate ličnosti?

29

Nabrojimo samo neke od istaknutijih; Andrija Mohorovičić (istaknuti hrvatski i znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije, te svjetski priznati seizmolog), Adolf Veber Tkalčević (filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar), Aleksandar Lochmer (autor je prvoga dvojezičnog rječnika i pokretač lektorata za engleski jezik u Zagrebu i zaslužan je za uvođenje engleskog jezika kao obveznog predmeta za pomorce), Ante Starčević (otac domovine - političar, publicist i književnik), Artur Gervais (zborovođa, kapelnik i skladatelj –otac Drage Gervaisa), Avelin Ćepulić (pravnik, političar i planinarski publicist), Bare (Bartol) Poparić (svećenik, povjesničar), Božo Babić (autor je nekoliko rječnika pomorskog nazivlja), Dragutin Hirc (učitelj i prirodoslovac, planinarski publicist), Narcis Damim (svjetski poznati arahnolog) i mnogi drugi…

Andrija Mohorovičić

31. Jeste li znali da Bakrom prolazi rimska cesta iz 1 st.? Kroz Bakar prolazi stara Rimska obalna magistralna cesta iz 1. st. nove ere koja prati morsku obalnu crtu u bakarskom zaljevu. Tom cestom, naravno obnovljenom, služimo se još i danas.

32. Jeste li znali da Bakrane zovu Caponi i zašto? Dok je okolica Bakra bila čakavska, Bakar je dugi niz godina bio enklava cakavizma. Dakle, za razliku od svojih susjeda koji su koristili upitnu zamjenicu ča, Bakrani su koristili oblik ca. Samim time, u Bakru je čakavski dijalekt zvučao puno mekše. Tijekom vremena cakavizam je ustuknuo pred čakavizmom, a posljednjih smo desetljeća, što zbog utjecaja standardnoga hrvatskoga jezika, što zbog raznih migracija, svjedoci sve veće ekspanzije štokavskoga dijalekta. 13


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

33. Jeste li znali da u Bakru postoji Rimska kuća? Rimska je kuća, izostavimo li kaštel, po nekima najljepša građevina u bakarskome gornjem gradu. Graditelj i prvi vlasnik ove građevine nije poznat, ali pretpostavlja se da je izgrađena kao samostan koludrica u 18. stoljeću. Građevina je to, ukrašena voltama koju odlikuje rene¬sansni izgled, a koja je dugi niz godina bila dom obitelji Carina.

34. Jeste li znali da je u Bakru postojala kuća mornara? Prema informacijama koje treba uzeti sa rezervom kuća mornara je zapravo javna kuća, jer se smatra da je u prijašnjim stoljećima postojale javne kuće u kojima su mornari trošili svoj imetak, i takve kuće je imala svaka luka. Smatra se da je kasnije javna kuća preimenovana u kuću mornara, a vjerojatno je i sama kuća promijenila svoju funkciju. O samom smještaju kuće je teško govorit jer nikakvog zapisa nema o tome gdje se točno nalazi.

33

Rimska kuća

35. Jeste li znali da je bakarski zaljev izrazito bogat izvorima pitke vode? U vodoopskrbnom sustavu našeg kraja 3 su velika izvora u Bakarskom zaljevu koja se koriste: Perilo, Dobra i Dobrica. Desetine što većih što manjih izvora kvalitetne vode završavaju u Bakarskom zaljevu. Također, zanimljivo je da se za vrijeme izrazito sušnog razdoblja dio grada Rijeke i šira okolica opskrbljuju vodom iz Bakra.

14


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… 37. Jeste li znali da su bakarski prezidi „Takale“ zaštićena kulturna baština? Na istočnim obroncima brda oko Bakarskoga zaljeva, od Bakra do Bakarca nalaze se bakarski prezidi. Prezidi su suhozidi čija je izgradnja počela u 18 st. u doba vladavine Marije Terezije. Uz njeno je dopuštenje lokalno stanovništvo iskrčilo teren i posadilo vinograde. U dobivene parcele žene su, u brentama, na leđima donosile zemlju u koju se sadila vinova loza „Belina“. Od tog se grožđa proizvodila poznata Bakarska vodica. Prezidi su 1972. godine proglašeni zaštićenim krajolikom (etno zonom) te su uvršteni u registar spomenika kulture. Ti prezidi nazivaju se „Takala“, što u pučkom žargonu znači točilo se zdolun, ili takalo se skroz do mora. Nakon više od pola stoljeća zapuštenosti, PZ Dolčina Praputnjak je u 2002. g. započela s obnovom prezida i sadnjom izvorne sorte vinove loze od koje se ponovo počeo proizvoditi pjenušac pod nazivom „Stara Bakarska vodica“.

37

38. Jeste li znali da je Bakar imao i da ponovo ima svoju Gradsku stražu Bakar?

Bakarski prezidi

Ova postrojba je posljednja iz bogate bakarske prošlosti. Djelovala je polovicom 19.st. za vrijeme bana Josipa Jelačića. Zajedno sa zapovjednikom Jelačićeve vojske, Josipom Bunjevcem, protjerali su mađare (mađarsku vlast) i oslobodili Rijeku. Na osnovu sačuvanog portreta i sablje zapovjednika (vojvode) bakarske straže, Jakova Tadejevića ista je rekonstruirana i utemeljena je Udruga povijesne postrojbe hrvatske vojske pod nazivom „Gradska straža Bakar 1848“ koja djeluje od 2008. godine uz pokroviteljstvo Grada Bakra kako bi promicala povijesnu tradiciju našeg kraja.

36. Jeste li znali za priču o bakarskom baškotu? Priča o bakarskom baškotu povezuje život pomoraca koji je kako se kaže „kruh sa sedam kora“. Baškot je dvaput pečeno okruglo krušno pecivo koje su donijeli ribari iz Chioggie. Zbog njegove je suhoće mogao trajati i preko šest mjeseci te je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim plovidbama i nosio se umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a tradicionalno se umakao u crno vino, čaj ili bijelu kavu. Danas je baškot jedan od simbola i suvenira Grada Bakra.

15


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

39. Jeste li znali da je Bakar bio središte tunolova? Bakar je oduvijek bio poznat kao pomorsko, trgovačko i ribolovno središte sjevernog Hrvatskog primorja. Jedna od važnijih grana privrede zasigurno je bio i tunolov. Najvažnija i kroz niz stoljeća najunosnija jadranska skupina stajaćih tunolovki se nalazila upravo u Bakarskom zaljevu. Od 62 lokaliteta na našoj obali Jadrana, na kojima su bile kroz zadnjih 600 godina formirane stajaće tunolovke, pretežno s ljestvama promatračnicama. Zadnja aktivna tunolovka bila je tunolovka „Bakarac“ u Bakarskom zaljevu i to do druge polovice 20 st. Knezovi Zrinski i Frankopani bili su od 16.st., a vjerovatno i ranije, vlasnici brojnih stajaćih tunolovki sjevernog Hrvatskog primorja, a koliko je poznato imali su i dvije tunolovke u Bakarskom zaljevu. Nabrojimo dakle tunere u Bakarskom zaljevu; tunolovka „Pod steni“, tunolovka pred crkvom sv. Margarete, tunolovka kod Mandraća, tunolovka na Grohotini, tunolovka pod vrhom Gradac, tunolovka pod Kijačem i tunolovke „Prva“, Srednja“ i „Kavranić“ te tunolovka „Sršćica“ koja se nalazila na ulazu u bakarski zaljev. Nažalost, danas u Bakru više nema tunera o kojima sada svjedoče samo stare fotografije.

39

Tuna

16


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

40

Bakarska bura

40. Jeste li znali za izreku; bura se u Senju rađa, u Bakru se ženi, a u Trstu umire… U Bakru i bakarskom zaljevu nadaleko je poznata naša bura, siloviti vjetar, koji svake zime stvara probleme domicilnom stanovništvu. Bura ponekad bude toliko jaka da kida grane drveća, diže krovove kuća i stvara veliku materijalnu štetu. Jednom je prilikom čak prevrnula golemu dizalicu marke Krupp iz luke za rasute terete u more krajem 1994. godine. Obzirom na silinu i snagu bure na ovom području u narodu se ukorijenila i poznata izreka; Bura se u Senju rađa, u Bakru se ženi, a u Trstu umire…

41. Jeste li znali da se u Bakru odvijao jedan o najvećih sajmova na ovim prostorima – Margaretin sajam? Margaretin sajam (Margaretski ili Margaretinja u Bakru) ima vrlo dugu tradiciju i bio je jedan od najvećih na ovim prostorima, a trajao je tri dana i to od 12. do 14. srpnja. Brodice su stizale u Bakar iz svih gradova duž Jadranske obale (Zadar, Šibenik, Split, sa Raba, Paga, Krka i Cresa). Ostala roba, kao i drvenarija stizala je iz Like i Kranjske, a kapula i češnjak po kojem je Margaretin sajam i bio poznat donosile su Kastavke i Kastavci, a nudilo se i raznovrsno jelo i piće (grobnički sir, pogače, kolači, voće i sve ostalo). Centralni događaj bio je točno u podne na Margaretinu (13.07.) kad je dolazio putnički brod iz Rijeke s glazbom koja bi prodefilirala 17


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

43. Jeste li znali da u Ponikvama postoji fenomen pod nazivom „sad ga ima, sad ga nema jezero“?

gradom. Zadnji dan sajma moglo se kupiti jeftinije vino i ostala roba, a točno u podne opalio bi top-mužar i to je bio znak da je sajam i službeno završen.

Ponikve su mjesto u bakarskom zaleđu u kojem možete vidjeti jedinstveni krški fenomen pod nazivom „sad ga ima, sad ga nema jezero“, koji je prilično rijedak ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Naime za vrijeme iznimno kišnih razdoblja slivne i podzemne vode od krške doline stvaraju jezero i tako Ponikve u samo nekoliko sati postaju mjesto uz jezero. Taj fenomen kratkog je vijeka jer vodu jezera već prva bura vraća u podzemne tokove bakarskih izvora.

42. Jeste li znali da se sam vrh Risnjaka nalazi na području Grada Bakra? Što je za Slovence Triglav za Hrvate bi trebao biti Risnjak (Ž. Poljak). Sam vrh Risnjaka 1528 m nalazi se na području Grada Bakra kao i dio Nacionalnog parka Risnjak. Podno samog vrha na 1418. metara nalazi se planinarski dom koji nosi ime po poznatom botaničaru J. Schlosseru, pa ukoliko ste u mogućnosti svakako navratite u dom na okrjepu prilikom osvajanja vrha Risnjaka.

42

Planinarski dom na Risnjaku – Schlosserov dom

18


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

43

Ponikvarsko jezero

44. Jeste li znali da je industrijska zona Bakar jedna od najvećih i najrazvijenijih zona u Hrvatskoj?

45. Jeste li znali da postoji obuća pod nazivom Krasičarske papuče? Krasičarske papuči su stara, ručno izrađena platnena obuća. Namijenjena je bila svima, muškarcima, ženama i djeci, u svim prilikama. Gornji dio krojio se u obliku slova U. Donji dio se sastoji se od desetak pa i više potplata veličine i oblika stopala. Ti su se potplati međusobno spajali prošivanjem čvrstim tankim špagom. Potplati su se gusto prošivali da bi bili što tvrđi i trajniji. Na kraju se gornji i donji dio papuča spajao prošivanjem po rubu gornjeg dijela. Papuči su se nosile sve do početka šezdesetih godina prošlog stoljeća kada su ih zamijenile špagerice, espadrile i na kraju tenisice. Danas etno-eko udruga sa Krasice radi na očuvanju tradicije te još uvijek ručno izrađuju „Krasičarske papuči“.

Industrijska zona Bakar smještena je na području Kukuljanova, u neposrednom zaleđu Bakra. Lokacija je izuzetno povoljna, jer se nalazi na značajnom prometnom čvoru koji povezuje Srednju Europu putem jednog od najkraćih prometnih pravaca sa zemljama Mediterana. Ukupni regionalni kapacitet Zone je oko 5.000.000 m2, a u njoj se nalazi preko 150 poslovnih subjekata s oko 3.500 zaposlenih. Zahvaljujući svom geostrateškom položaju i ulaganjima danas je to jedna od najvećih i najuređenijih industrijskih zona u Hrvatskoj.

19


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

49

Turska kuća 48. Jeste li znali koji su jedni od najstarijih nogometnih klubova na našem području?

46. Jeste li znali da postoji bolest nazvana “Škrljevska bolest“? Škrljevska bolest je takozvani sifilis, a još je poznata i kao francuska bolest jer je porijeklom iz francuske. Radi se o jednoj endemičnoj varijanti sifilisa, kojeg su proširili Napoleonovi vojnici, koji su na Taboru u okolici Škrljeva imali svoj logor, a o njezinom širenju i liječenju nema zabilježenih podataka.

U Bakru je 1920. godine s radom započeo Akademski Športski Klub „Nauta“ koji je egzistirao do 1923. godine. Iste godine osnovan je Športski Klub „Bakar“ koji je imao sljedeće sekcije: nogomet, hazenu, plivanje i vaterpolo, a još i danas djeluje nogometni klub Borac“ Bakar. Nogometni klub „Naprijed“ Hreljin osnovan je još daleke 1922. g., koji djeluje još i danas.

47. Jeste li znali da Hreljane zovu Čočmani i zašto?

49. Jeste li znali da u Bakru postoji Turska kuća i nekoliko legendi vezanih uz njen nastanak?

Hreljani su izrađivali postole (obuću) koje su imale potplate od automobilskih guma zvane Čoči. Od tuda su i dobili nadimak Čočmani.

Najpoznatija legenda o Turskoj kući kaže da je Tursku kuću sagradio bakarski pomorac koji se zaljubio u lijepu Turkinju, a i ona u

20


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra… njega. Doveo ju je sa sobom u Bakar, a on je nakon nekog vremena nastavio ploviti morima. No mlada je Turkinja tako osamljena počela tugovati za rodnim krajem. Smišljajući kako da smanji nostalgiju svoje voljene družice bakarski pomorac je odlučio sagraditi kuću kakve su u njezinu kraju i tako je nastala Turska kuća. Druga legenda kaže da je jedan bakarski mornar imao ženu zajedljivu, pomalo opaku koja ga je često kudila i znala mu govoriti kako su njena tri kuta u kući, a njegov samo jedan. Time mu je nastojala pokazati da je ona zapovjednik na kopnu tj. u kući. Nakon niza godina bakarskom mornaru dosadilo je slušati te provokacije te je pozvao prijatelje i zajednički su srušili kuću, da bi na tom mjestu ponovo sagradio kuću bez kutova.

50. Jeste li znali da postoji legenda o turcima i kruni iz crkve Majke Božje od porta?

50

Legenda kaže da se odred Turaka jedne noći spustio u bakarsku dolinu do crkve i ukrao pozlaćenu srebrnu krunu s kipa Majke Božje. Poslije krađe uputili su se Turci s krunom prema Krasici, ali ih je neka nadnaravna sila zaustavila, tako da nisu mogli nastaviti sve dok ukradenu krunu nisu ostavili na jednom trnovitom grmu. Kad je otkrivena krađa u crkvi, Bakrani su tražili krunu i našavši je u trnju, vratili na kip Majke Božje. U kasnijim stoljećima kruna je prodana, a novac upotrijebljen za popravak oštećene crkve. Sačuvao se njen trag u kutiji s natpisom: Corona B.V.M. argentea deaurata, quae has portes olim Turcis depradesdantibus ablata ab iisdem non nisi ipsa restituta, recessum habuere (kruna B1. Dj. Marije, srebrna, pozlaćena, koju su Turci prigodom pljačke ovih krajeva odnijeli i tek pošto su je vratili, mogli su odstupiti).

Crkva Majke Božje od Porta

51. Jeste li znali za legendu o zaštitnici Grada Bakra sv. Margareti? Margareta je bila Antiohijska mučenica. Upravitelj Antiohije se htjede njome oženiti, ali mu ona izjavi da je već zaručena za Isusa Krista. Tada je bačena u tamnicu gdje joj se prikaže đavao u obliku zmaja. Margareta učini znak križa na prsima, a zmaj je proguta. Križ poče sve više rasti te naposlijetku prepolovi zvijer, a Margareta osta neozlijeđena. Upravitelj naredi da se pogubi, a ona postade pomoćnicom u porodiljnim bolovima. Zmaja gazi nogama ili stoji neozlijeđena kraj njegovih otvorenih ralja. Često drži križ i nosi krunu i mučeničku palmu.

21


Pisali su o Bakru…

Za one koji žele znati nešto više o bogatoj povijesti Grada Bakra, naveli smo neke od autora koji su pisali o Bakru… Babić, F.: Spomenik grada Bakra, Rijeka, 1991. Blažević, I.: Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija, 1987. Bonetić, N.: O edemskom sifilisu u Hrvatskom primorju, Sušak, 1936. Cemović, M.: Primorsko-goranska županija na starim razglednicama 1890.-1930., Rijeka, 2008. Cerić, V.: Vodič kroz gornje Primorje: od Sušaka do Obrovca sa 68 slika, Bakar, 1923. Cvjetković, B.: Razvoj Bakra, Zagreb, 1929. Černički, L.: Starim cestama do mora, Zagreb, 2012. Čop, M.: Povijest Hreljina, Bakar, 2009. De Canziani, T.: Morčić, Bakar, 2011. Fortis, A.: Put po Dalamacije, Zagreb, 1984. Fučić, B.: Glagoljski natpisi, Zagreb, 1982. Gregla Z. i Lazar I.: Bakar - Staklo iz rimske nekropole, Zagreb, 2009. Grković, S.: Fotografija u službi zaštite kulturne baštine, Zagreb, 2007. Gropuzzo, R.: Putevi užitka – Kvarner i Gorski kotar, Rijeka- Zagreb, 2011. Grupa autora: Monografija Pomorske škole Bakar, Bakar, 1999. Grupa autora: Monografija Školski brodovi Pomorske škole Bakar, Bakar, 2009. Grupa autora: Ono čaj’ ustalo, 2013. Hirc, D.: Hrvatsko promorje, Rijeka, 1993. pretisak Jemeršić, I. Nepomuk : Kopnom i morem na Plitvička jezera, Delnice, 1904. Katedra Čakavskog sabora „Bakarskog kraja“: Ča mi kamik govori, Liburnijske gradine u okolici Bakra, Škrljevo, 2011. Klepac, Z.: Uspomene iz Bakra, Rijeka, 1996. Kos, M. : Kvarnerska kupališna baština, Rijeka, 2009. Kovačević, I.: Bakar i okolica, 1903./04. Magdić, M.: Frankopanski grad u Bakru, Zagreb, 1913. Marochino, I.: Grad Bakar kroz povijest, Bakar, 1978. Marochino, I.: Restauracija Frankopanskog kaštela u Bakru, Beograd, 1953. Marochino, I.: Povodom restauracije Turske kuće u Bakru, Beograd, 1963. Mažić, M.: Prilozi za povijest grada Bakra, Sušak, 1986. Mažić, M.: Staro bakarsko plemstvo, 1925. Mažić, M.: Bakarska luka i željeznica, 1920-27. Milić, B.: Bakar drevni rad na valovima stoljeća, Bakar, 2003.

22


Milić, B.: Razvoj grada kroz stoljeća, Prapovijest – antika, Zagreb, 1994. Milić, B.: Razvoj grada kroz stoljeća, Srednji vijek, Zagreb, 1995. Milić, B.: Razvoj grada kroz stoljeća, Novo doba, Zagreb, 1994. Mohorovičić, A.:Utvrđeni gradovi i kašteli sjevernog Jadrana, Rijeka, 1997. O moru, Pomorskoj akademiji Bakar u 98-oj godini rada, Bakar, 1947. Oštrić, G.: Grbovi u gradu Bakru, Rijeka, 1996. Pet pitanj za…, Rijeka, 2001. Pinčić, N.: Ljudi i mjesta Hrvatskog primorja, M. Lošinj, 1960. Praputnjak /Zbornik radova, Praputnjak, 1981. Rački, A.: Bakraski municipij, Zagreb, 1956. Ružić-Barbić, A.: Bakaračke tunere, Bakarac, 2004. Šepić, J.: Zapisano usput, Kukuljanovo, 1999. Širola, D.: Bakarski Amarcord (1939.-1958. Bakar naše mladosti), Bakar, 2012. Širola, S.: Grad Bakar, Zagreb, 1911. Vino u pjesmama za radost u dušama, Zagreb, 2008. Zakarija, A.: Praputanjak – hrvatsko primorsko selo, Rijeka, 1993. Zbornici Grada Bakra Zubović, M.: Izabrane novele F. Pavešića Šantinog, Rijeka, 2006.

Impressum

Izdavač: Turistička zajednica Grada Bakra Urednik: Sonja Jelušić, direktorica TZ Grada Bakra Autori: Ranko Starac, dipl. arheolog, kustos Arheološkog odjela PPMHP-Rijeka, Bore Štrbac, prof. povijesti i povijesti likovne umjetnosti, Ivica Terihaj, magistar edukacije, Niko Cvjetković, prof. i mag. bibl., Sonja Jelušić, mag.oec. Fotografije: Miljenko Šegulja Dizajn i grafička priprema: Vibor Visković Lektura: Dolores Paro-Mikeli, prof. i dipl.bibliotekar Prijevod: Škola za strane jezike“Milton“ Tisak: Tiskara Igmar, Hreljin ZAHVALA: Zahvaljujemo svim autorima i sudionicima projekta koji su svojim nesebičnim i volonterskim radom doprinijeli očuvanju djela bogate bakarske povijesti.

23


Jeste li znali? Zanimljivosti iz bogate prošlosti Grada Bakra…

Turstička zajednica Grada Bakra Primorje 39, 51222 Bakar Tel./fax: 051/761-111 info@tz-bakar.hr www.tz-bakar.hr

24


Jeste li znali?