Razlučivanje detalja
Razlučivost zaslona računala Nakon fotografiranja digitalne fotografije možemo pogledati na zaslonu fotoaparata ili na zaslonu računala. Kao i osjetnici slike digitalnih fotoaparata, tako i ovi uređaji imaju pravilnu mrežu elektroničkih komponenata, piksela. Razlika je što kod njih ti pikseli upravljaju emitiranjem svjetla osnovnih boja (crvene, zelene i plave). Miješanjem svjetla tih boja u različitim intenzitetima (tzv. aditivno miješanje) mogu se proizvesti sve ostale vidljive boje koje sustav može prikazati (njih 16.777.216 kod 8-bitnog sRGB sustava). Profesionalni grafički zasloni računala mogu prikazati i 10- bitnu dubinu boje što omogućuje prikaz 1.073.741.824 boja). Pikseli zaslona grupirani su u veće skupine, od čega tri piksela (crveni, zeleni i plavi) čine jedan kompozitni veći piksel koji još zovemo i točkom. Stoga se razlučivost zaslona izražava i u kompozitnim pikselima i u točkama.
Sl. 1.5.2-6: Pokazatelj sposobnosti osjetnika slike da razlučuje detalje njegova je prostorna (spacijalna) razlučivost koja se, kao i kod objektiva i filma, izražava parovima linija po milimetru (lp/mm). Prostorna razlučivost ovisi o broju piksela, poredanih u pravilnu mrežu redova i stupaca, kao i o kakvoći filtara koji se nalaze ispred fotodioda (vidi sliku 1.5.2-4). Na gornjim primjerima (1 i 2) vidljive su velike razlike u definiciji detalja uz isti broj piksela. Na primjeru 1 pikseli jasnije prikazuju konture slova, a na primjeru 2 ne možemo razlučiti što slika prikazuje.
Podatak o spacijalnoj razlučivosti osjetnika slike naći ćete na specijaliziranim web stranicama (http:// www.dxomark.com), a proizvođači fotoaparata uglavnom ga ne objavljuju iz više razloga. Jedan od njih je komercijalne naravi: lakše je potencijalne kupce privući podatkom o velikom broju piksela osjetnika slike (tj. megapiksela ili MP) nego točnim podacima o razlučivanju detalja. U tehničkim specifikacijama digitalnog fotoaparata možete naći i podatke o: • ukupnom broju fotodioda na osjetniku slike • broju efektivnih piksela - broj piksela koji primaju sliku koju projicira objektiv i sudjeluju u obradi i kontroli podataka (rubni pikseli na osjetniku slike)
Razlučivost zaslona ovisi o gustoći i veličini tih točaka. Termin gustoća točaka (eng. dot pitch) je ,podatak koji nam govori koliko su pojedine točke udaljene jedna od druge, a to može biti od 0,22 do 0,39 milimetara. Manji razmak daje, naravno, kvalitetniju sliku. Broj točaka zaslona po širini i visini određuje najvišu razlučivost slike koju neki elektronički uređaj može prikazati. Razlučivost tih uređaja je standardizirana i ovisi o tehnologiji izrade. Uzmimo kao primjer razlučivost računalnog zaslona od 1.920 x 1.080 točaka. To je tehnički maksimum razlučivosti zaslona HD 1.080 formata. Želimo li na takvom uređaju prikazati fotografiju od 4.256 x 2.832 piksela, sustav za pripremu slike pribjeći će interpolaciji i zanemariti neke detalje iz slike kako bi mogao prikazati cijelu fotografiju. Isto tako, ako nam je pri obradi nužno pogledati piksele fotografije na povećanju od 400%, sustav za pripremu slike opet pribjegava interpolaciji na način da više piksela zaslona prikazuje jedan piksel na fotografiji. Pri obradi fotografije vidjet ćemo stvarnu količinu detalja jedino pri povećanju 1:1, tj. kad je jedan piksel na fotografiji prikazan jednom točkom na zaslonu računala. Obično se takva veličina naziva i stvarnom veličinom ili stvarnim pikselima (eng. actual size ili actual pixels).
• broju snimljenih piksela - pikseli koji su nakon obrade u fotoaparatu zabilježeni na digitalnoj fotografiji.
Osim prema prostornoj razlučivosti osjetnika slike i ukupnom broju piksela, digitalni fotoaparati grupiraju se u razrede kvalitete i prema dimenzijama i proporcijama osjetnika slike (vidi poglavlje: Veličina osjetnika slike). Nije isto kad je 16.000.000 piksela (16 megapiksela ili 16MP) na osjetniku slike veličine 7,18x5,32 mm ili na osjetniku slike veličine 36x24 mm. Male fotodiode na osjetniku slike malih dimenzija generirat će višu razinu šuma (pri povećanju ISO osjetljivosti). Šum smanjuje razinu detalja na fotografiji pa time i razlučivost. Unatoč tome, mali osjetnici imaju neke prednosti. Ne trebaju velike leće na objektivima pa su u uporabi kod izuzetno praktičnih i sve boljih kompaktnih digitalnih fotoaparata i kod mobitela.
Sažetak: U ovom poglavlju pojašnjena je razlučivost osjetnika slike digitalnog fotoaparata te razlozi i stupnjevi filtriranja vizualne informacije prije zabilježbe na osjetniku slike. Pojašnjen je i proces interpolacije kod prepoznavanja boja iz crveno-zeleno-plavog mozaika uzrokovanog Bayer filtriranjem. 1. Što je to interpolacija?
Sl. 1.5.2-7: Fotografija se može prikazati na zaslonu računala na različite načine. Učitamo li fotografiju u neki ,program za grafičku obradu, on se trudi prikazati nam čitavu fotografiju, no pri takvom prikazu nećemo moći vidjeti mnogo važnih osobina fotografije, primjerice koliko je fotografija oštra. To ćemo moći vidjeti tek pri pogledu 1:1 (obično se označuje kao 100%) pri čemu nema interpolacije, gdje jedan piksel na zaslonu prikazuje jedan piksel na fotografiji.
2. Zašto je dvostruko manje plavih i crvenih filtara nego zelenih na Bayer mozaiku? 80
81