Porez na dohodak
POREZ NA DOHODAK Oporezivanje primitaka člana uprave koji nije u radnom odnosu Postavljen je upit o poreznom tretmanu primitka koje ostvaruju članovi uprave koji nisu u radnom odnosu u društvu u kojem obavljaju djelatnost člana uprave već tu djelatnost obavljaju kao samostalnu djelatnost odnosno smatra li se dohodak navedenih članova uprave dohotkom od nesamostalnog rada. U istom se kao primjer navodi kako je fizička osoba član Uprave trgovačkog društva temeljem ugovora sklopljenog sa Nadzornim odborom trgovačkog društva prema kojemu ne postoji ugovorna odredba koja bi ograničavala fizičku osobu da bude član uprave i u drugim trgovačkim društvima, a u skladu s kojim za fizičku osobu nije predviđeno radno vrijeme niti bilo kakav oblik subordinacije prema poslodavcu (nema uputa prema fizičkoj osobi i nadzora od strane trgovačkog društva niti išta sl.) te da fizička osoba sa trgovačkim društvom nije sklopila ugovor o nesamostalnom radu. Slijedom navedenog, odgovaramo u nastavku: Temeljno je pojam radnika i poslodavca utvrđen Zakonom o radu (Narodne novine, 93/14, 127/17 i 98/19). Prema članku 4. stavcima 1., 2. i 3. Zakona o radu, radnik (zaposlenik, uposlenik, djelatnik, namještenik, službenik i slično – u daljnjem tekstu; radnik) je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca. Poslodavac je, u smislu Zakona o radu, fizička ili pravna osoba koja zapošljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove. Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. 16
kolovoz/rujan 2020.
Člankom 21. i člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) definirani su primici po osnovi nesamostalnog rada. Prema članku 21. Zakona o porezu na dohodak, primicima po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatraju se, svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima koji uređuju radni odnos. Člankom 27.a stavcima 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak propisano je da se za potrebe oporezivanja primicima po osnovi radnog odnosa smatraju i primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom kojim je uređen opći porezni postupak kod kojih postoje obilježja nesamostalnog rada. Obilježja nesamostalnog rada za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi Zakona određuju se temeljem ispunjenja triju kriterija: kontrole ponašanja, financijske kontrole i odnosa stranaka. Stavkom 3. istoga članka Zakona o porezu na dohodak propisana su obilježja kriterija i to: •k ontrola ponašanja obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstva • fi nancijska kontrola obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne aspekte posloprimčevog rada te •o dnos stranaka obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među strankama. Naime, člankom 12.a stavkom 1. točkom 1. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20) propisano je da porezni obveznik koji ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim propisanim poreznim stopama, a koji nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika, smatrat će se da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, osobito u slučaju kada isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim
