012 >> L A B O R A T O R I J
TRČANJA Epimizij Tkivna ovojnica oko čitavog mišića.
MIŠIĆI Svakom su trkaču njegovi mišići najbolji prijatelji: oni vas nose, govore vam kada nešto radite kako treba, ali vas i upozore kada pretjerate. Ako se za njih brinete, dobro će vas služiti, ali ako ih previše naprežete, oni će vam se osvetiti. Glavna vrsta mišića u ljudskoj je anatomiji koštani, tj. poprečno-prugasti mišić. Takav se mišić drži kosti ili ju prekriva, njime se upravlja mozgom preko središnjega živčanog sustava, a upotrebljava se za stvaranje pokreta u bilo kojem obliku tjelesne vježbe, uključujući trčanje.
Kapilara
TJELESNI KLIPOVI Mišići imaju jedinstvenu sposobnost pretvaranja energije iz masnoća i ugljikohidrata u hrani u pokrete (str. 50 − 53). U koštanih mišića stezanja potiču živčani impulsi koji stižu iz mozga kada donesemo svjesnu odluku da se pomaknemo. Mišićna se vlakna skraćuju i zadebljaju kada se mišić stegne uzrokujući povlačenje (okvir dolje). Trčanjem se aktiviraju mišići brzih trzaja ili mišići sporih trzaja (str. 105).
M-linija Drži debela vlakanca na mjestu.
MIKROANATOMIJA MIŠIĆNIH STEZANJA
Mišić čine vlakna zvana sarkomere, nakupljene u skupine. Svakom skupinom upravlja jedan motorni živac koji sarkomerama šalje podražaj naređujući im da se povećaju i zadebljaju te skrate – tj. da se stegnu. Z-linija označava kraj sarkomere.
Tanko vlakance Sastoji se uglavnom od namotanih vlakana proteina aktina.
M-linija drži proteinska vlakna na mjestu.
OPUŠTEN MIŠIĆ
STEGNUT MIŠIĆ
Aktin
Miozin
Z-linija Označava spojeve sarkomera.