B ICIKLISTIČKI VODIČ
Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem
Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo
BICIKLISTIČKI VODIČ
Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem
LIDIJA VREČAR MIŠĆIN I ROBERT RIGO
BICIKLISTIČKI VODIČ –
SREDIŠNJA HRVATSKA, SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SRIJEM
© Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, 2017. © za fotografije: vidi str. 280
Za nakladnika Bojan Vidmar
Glavni urednik Zoran Maljković
Urednik Vid Jakša Opačić
Autori
Lidija Vrečar Mišćin (koncept projekta i ruta, prikupljanje i obrada ruta na terenu, tekstovi i fotografije)
Robert Rigo (koncept ruta, obrada i priprema terenskih podataka, dopuna karata)
Karte
Sve podloge za karte biciklističkih ruta: Veliki atlas Hrvatske (Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, 2012.) osim: Grad Vukovar (ruta 25)
NAPOMENA: Karte biciklističkih ruta u ovom vodiču nastale su spajanjem podloga postojećih karata iz Velikog atlasa Hrvatske (Mozaik knjiga, 2012.), zbog čega je na nekim mjestima bilo nemoguće izbjeći preklapanje i dvostruko navođenje određenih geografskih toponima.
Lektura Maja Matković Korektura Željka Crnogorac Grafička urednica Marija Morić Oblikovanje naslovnice Eva Vidmar Tisak Denona d.o.o., Zagreb, ožujak 2017.
ISBN 978-953-14-2133-1
CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000956757.
Posebna zahvala suprugu autorice, g. Borisu Mišćinu, na logističkoj podršci projektu, zajedničkim terenskim istraživanjima i vožnjama te pripremi i obradi GPS podataka.
Posvećeno mojim prerano preminulim roditeljima, Zorici i Krešimiru Vrečaru, koji su mi usadili ljubav prema kretanju i istraživanju ljepota otvorenih prostora − pješice i biciklom.
Lidija
Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo
BICIKLISTIC � KI
VODIC � Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem
sadržaj
1. eko mura – biciklom do jedinstvenih i raznolikih mjesta uz muru
2. steinerova ruta
3. od najstarijih termalnih toplica do baroknoga bisera hrvatske
4. od dvorca do dvorca dolinom bednje do zagorskih neandertalaca 42
5. put najljepših zagorskih vidika, rustičnih raspela i doline rijeke sutle
6. opuštanje na biciklu uz prirodne izvore ljekovite termalne vode i posjet „zagorskoj katedrali“
7. tragom hrvatskoga plemstva, rudarstva i najvećega meteorita iz 18. stoljeća 62
8. od novog marofa oko i preko ivanščice do hrvatskog zagorja 68
9. biciklom oko kalnika 74
10. od koprivnice, „grada bicikala“, do prirodnih ljepota na sjecištu mure i drave 80
11. od „grada picoka“ do idiličnih dravskih rukavaca i pokojega umjetnog jezera ................................ 88
12. od grada sajmišta i sira do niske, prostrane i živopisne bilogore 94
13. uz polja duhana i vinorodne obronke bilogore do dravskih meandara .............................................. 100
14. od pustare višnjice do državne granice na rijeci dravi 106
15. od grada „jakih vrela” na rijeci toplici do ribnjaka končanice i idiličnih sela ............................... 112
16. dva grada, dvije gore, dva jezera i jedna rijeka 1 18
17. bike & wine velika 124
18. uz papuk od orahovice do voćina 130
19. ruta graševine – po obroncima kutjevačkih vinograda 136
20. od stare kapele do mlinova na rijeci orljavi i jedinstvene glagoljaške crkve ............................................ 142
21. spoj iznimne ljepote vode, šume i zemlje 148
22. zadivljujuće lijepa i očuvana sela u zagrljaju vinorodne banske kose 152
23. ruta osijek − kopački rit 1 56
24. osijek − grad u kojem se osjećate kao „kralj na biciklu“ 162
25. biciklistički doživljaj vukovara − najveće hrvatske riječne luke na moćnom dunavu 166
26. srijemska ruta – gdje sedam rijeka napaja najveću hrastovu šumu europe 172
27. lijepa i drukčija slavonija kraj save 18 2
28. gdje južni obronci psunja prelaze u posavsku ravnicu 18 8
29. u srcu lonjskog polja i očuvane posavine 19 4
30. čazmanski kaptol „obojen“ u plave i zelene biciklističke krugove 204
31. bunari i drvene tradicijske kuće ivanićgradskog područja 210
32. dašak izvorne posavine uz dvije tradicijske skele i atraktivan viseći most 216
33. zelene doline rječica petrinjčice i utinje 22 4
34. uz poznata kostajnička vrela do vidikovaca na unu 230
35. idiličnim selima okolice topuskog 23 6
36. drvene kapele − ukras turopolja, pisarovine i pokupskog 2 40
37. svetojanskim krajem i brežuljcima plešivičke vinske ceste 246
38. biciklom do prostranih žumberačkih visoravni 252
39. biciklistička ruta „sava − svetonedeljska jezera“: tri jezera, moćna sava i skela 258
40. zdravo, drukčije i zabavno zagrebom na dva kotača 264
predgovor
Autori vodiča ispred dvorca Pejačević u Našicama
Drage čitateljice i čitatelji, drage biciklistice i biciklisti!
Ovaj je vodič nastao u želji da vas potaknemo na upoznavanje Panonske Hrvatske na drukčiji način – biciklom!
Sve je više onih koji su zainteresirani za zdrav način života, pa je stoga i sve veća uloga koju vožnja bicikla, kao aktivan oblik provođenja slobodnog vremena, može imati u odabiru takva životnog stila svih nas.
U Panonskoj su Hrvatskoj bicikli tradicija i vrlo popularno prijevozno sredstvo još od druge polovice 19. stoljeća, baš zato što je to područje i ruralno i tradicionalno poljoprivredno, ali i industrijsko. Krajolik je ovdje pretežito nizinski, s nekoliko planina i gora, no s vrlo povoljnom konfiguracijom terena i prometnom mrežom koja velikim dijelom omogućuje korištenje lokalnih, slabije prometnih cesta i riječnih nasipa za vožnju biciklom. U vožnji biciklom često ćete naići na neka skrivena blaga, mjesta za koja možda niste ni znali da postoje!
Doživite vožnju nepreglednom, plodnom nizinom ili gustim hrastovim šumama, uz rijeke, jezera i močvare s lijepim izletištima i seoskim gospodarstvima. Doživite mjesta na kojima se očuvana prostranstva parkova prirode i zeleni, vinorodni bregovi stapaju s riječnim dolinama, na kojima stara sela, kapelice i skele pričaju neke druge priče. Nakon ugodnoga, aktivnog − možda i pomalo napornog − dana na biciklu, na suncu ili u hladovini kontinentalnih šuma, potražite predah u jednim od ljekovitih toplica s prirodnim termalno-mineralnom izvorima iz tajanstvenog podzemlja ili opušteno uživajte u smiraju dana i zadivljujućem svitanju u jednom od slikovitih sela uz domaću, ukusnu kulinarsku ponudu kraja u društvu srdačnog i toplog domaćina.
Ovaj će vas biciklistički vodič prvi put upoznati s mogućnostima vožnje biciklom po označenim i neoznačenim rutama turističkih regija Središnje Hrvatske te Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Danas sve popularniji turistički prostori Panonske Hrvatske prava su zbirka brojnih očuvanih prirodnih, tradicijski vrijednih i zanimljivih te zabavnih biciklističkih odredišta u čak 13 županija. Vodič daje kvalitetan uvid u mogućnosti vožnje po 40 biciklističkih ruta koje će zagolicati vaš interes i maštu za biciklističkim odredištem po vašoj mjeri. Pripremili smo za svakog ponešto. Vodič pozdravlja biciklističke pridošlice, a nudi i zahtjevnije rute za iskusnije bicikliste. Stoga smo osmislili većinom kružne, jednod nevne ili poludnevne te višednevne ili ture biciklom vikendom kako bi biciklisti imali priliku osjetiti sve čari Panonske Hrvatske i na dulje vrijeme. Biciklistički turizam toliko je zanimljiv da će vas zasigurno privući, jer uistinu može biti najbrži i najugodniji put do kondicije i zdravlja. Počnite istraživati i upoznajte se s biciklističkim turizmom također se služeći električnim biciklima na nekom brdovitijem terenu. Krenite i uživajte; zanimljiva biciklistička odredišta cijele godine čekaju vas, vašu obitelj i prijatelje!
Autori
uvod
KORISNE INFORMACIJE:
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2016_03_28_803.html
U uvodnom dijelu knjige doznajte korisne podatke o podjeli biciklističke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, osnovnoj opremi za bicikliste i njihove bicikle te savjete za uljudno ophođenje tijekom vožnje. Saznajte i koje su mogućnosti prijevoza bicikala javnim prijevozom u Republici Hrvatskoj te koje međunarodne biciklističke rute prolaze našim krajevima. Ukratko se informirajte o povijesti biciklizma u panonskom dijelu Lijepe Naše i naučite tko su bili pioniri sporta kojeg volite.
OSNOVE BICIKLISTIČKE INFRASTRUKTURE U HRVATSKOJ
Hrvatska nudi velik izbor zanimljivih i pejsažno lijepih ruta po županijskim i lokalnim, manje prometnim cestovnim prometnicama, riječnim nasipima i šumskim cestama, no njihova uređenost i označavanje variraju od regije do regije, tj. od županije do županije, nekada i grada ili općine. Novi Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi (NN br. 28/2016) definira osnovne pojmove kategorija biciklističkih prometnica u Hrvatskoj: Biciklistička cesta Sopot − Rokovci
Biciklistička traka na kolniku u Međimurju
Biciklistička staza odvojena od kolnika u Osijeku
Biciklistička ruta ili pravac – biciklistička prometnica koja povezuje određena mjesta ili točke u prostoru, obilježena putokazima, a može biti izgrađena u obliku biciklističke staze, trake, ceste ili puta.
Biciklistička traka na kolniku – dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika obilježen uzdužnom crtom po kolniku i propisanim prometnim oznakama.
Biciklistička staza odvojena od kolnika – izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala, odvojena od kolnika i obilježena horizontalnim oznakama i propisanim prometnim znakovima.
Biciklistička cesta – prometna površina sa suvremenim kolničkim zastorom namijenjena za promet bicikala koja se proteže izvan koridora ceste, obilježena horizontalnim oznakama i propisanim prometnim znakom.
Biciklistički put – prometna površina namijenjena za promet bicikala bez suvremenoga kolničkog zastora izvan koridora ceste obilježena propisanim prometnim znakom.
Biciklistička staza u Novoj Gradiški
Biciklistička staza riječnim nasipom uz Dravu u Osijeku
KAKO SE SLUŽITI VODIČEM?
U vodiču su zastupljene dvije turističke regije Panonske Hrvatske: Središnja Hrvatska sa 25 odabranih biciklističkih ruta u osam županija i turistička regija Slavonija, Baranja i zapadni Srijem sa 15 odabranih biciklističkih ruta u pet županija. Većina ruta označena je biciklističkom signalizacijom.
U vodič smo uvrstili rute tako da smo ponajprije odabrali označene biciklističke rute regije (županije) koje smatramo najzanimljivijim i najprivlačnijim za vožnju biciklom. Uvrstili smo i još neoznačene, ali privlačne biciklističke rute, koje su popraćene određenim promotivnim materijalom ili internetskim stranicama turističkih zajednica ili idejnog začetnika i nositelja održavanja ruta. Naposljetku, uvrstili smo i nekoliko autorski osmišljenih ruta koje su nam se jako svidjele, pa smo ih željeli podijeliti s vama.
Središnja Hrvatska
Slavonija, Baranja i zapadni Srijem
Svaka odabrana biciklistička ruta opisana je po standardiziranom obrascu i sadržava:
• tehničke informacije o ruti:
• duljinu
• u kupni uspon
• zahtjevnost i težinu vožnje (rangiranu oznakom od 1/5 do 5/5: lagana, donekle lagana, srednje teška, teška i vrlo teška)
• oz načenost rute signalizacijom
• početak i završetak (kružna ili jednosmjerna)
• v rstu podloge (asfalt ili makadam; izraženo u postocima)
• o čekivano trajanje vožnje (poludnevna, cjelodnevna ili višednevna)
• naselja ili kontrolne točke (s kilometražom na kojoj se pojedino naselje nalazi na ruti)
• zanimljivosti izleta
• mogućnosti smještaja
• skretanja i poveznice (sugerirana važnija mjesta do kojih se može skrenuti s rute ili poveznice kojima se opisana ruta može skratiti ili voziti u dva dijela)
• dolazak na rutu (vlakom ili automobilom)
• t urističke informacije (korisne i relevantne internetske stranice)
• k artu biciklističke rute s kratkim tehničkim opisom i numeracijom smjera kretanja rutom te piktogramima najvažnijih turističkih obilježja i atrakcija rute
• tekst rute i okvire s izdvojenim zanimljivostima s nje A ko se na biciklističkoj ruti svladavaju usponi i spustovi (uzbrdice i nizbrdice), kategorizirali smo ih u prvu, drugu i treću kategoriju uspona − od najlakših, preko srednje teških i strmih uspona do najtežih i najstrmijih.
Tehničke informacije o ruti
Turističke informacije uz uvodni tekst svake rute
Karta rute s visinskim profilom i kratkim tehničkim opisom
Posjetite specijaliziranu biciklističku trgovinu pri kupnji novog bicikla i opreme!
OSNOVNE INFORMACIJE ZA BICIKLISTE
Odaberite bicikl prema vašim potrebama!
ZA BICIKLISTE POČETNIKE
Kakav bicikl odabrati?
Izbor je velik i najvažnije je zapitati se čemu će vam služiti odabrani bicikl. Ako je riječ ovožnji gradom, odaberite gradski bicikl (city bike) s najmanje 5 − 10 brzina ili električni bicikl, koji omogućuje lakše okretanje pedala, a time i manje znojenje pri dolasku na posao. Za češću vožnju uzbrdo ili za dulje ture asfaltom odaberite touring bike ili trekking bike s većim brojem brzina. Ti se bicikli lako kreću i po makadamskoj podlozi. Za vožnju pretežito makadamom ili poljskim / šumskim putovima odaberite brdski bicikl (mountain bike) s većim brojem brzina (18 − 30) za lakše svladavanje uspona. Za sportsku vožnju odaberite trkaći cestovni bicikl ili trkaći brdski bicikl s više brzina; lakši je i ima još neke posebne karakteristike. To su osnovne vrste bicikla ovisno o namjeni, no postoje i brojne podvrste koje omogućuju po nekoliko vrsta vožnji na jednom biciklu. Ako, primjerice, nabavite brdski bicikl, možete se njime služiti na svim terenima i vrstama vožnji, no za neke će vožnje, kad ima mnogo asfalta, možda ipak biti manje praktičan nego, primjerice, trekking bike. Takav bicikl zbog veličine kotača i vr-
Dijelovi opreme potrebni za sigurnu vožnju
ste guma može biti pogodniji za asfalt te dobar i za makadamske dionice, ali ne za pregrub ili rahli makadam. Znanje o biciklima i vještinu stječete iskustvom vožnje na njima, pa je pri nabavi prvog bicikla najbolje potražiti stručnu pomoć i savjet u specijaliziranim biciklističkim trgovinama ili pretraživanjem specijaliziranih internetskih stranica.
Osnovna oprema na biciklu
Prednje i stražnje svjetlo, reflektirajuća svjetla (prednje, stražnje, na žbicama i pedalama kotača), pribor za demontažu / montažu gume, rezervna zračnica, pumpa, alat ovisno o vrstama vijaka (uglavnom imbus ključevi), zvono, torbica za pribor, bočica ( bidon) i držač bidona (bočice za vodu).
Osnovna oprema za biciklista
Cipele s čvrstim potplatima ili biciklističke cipele ovisno o vrsti pedala, kratke ili duge hlače (s užim nogavicama kod gležnjeva), ili biciklističke hlače („gaće“) kratke / duge, potkošulja, majica ili biciklistički dres s džepovima straga, vjetrovka, biciklističke naočale, kaciga (obvezna oprema) i rukavice te kapa ili potkapa. Kaciga treba biti adekvatne veličine i optimalno podešena na glavi.
Oprema na zadatku
Pažljivo preko semaforiziranog raskrižja!
Sigurnost
Bicikl je prometno sredstvo, stoga se treba pridržavati propisa o prometu (Zakon o sigurnosti prometa na cestama). Svakako treba primijeniti zdrav razum, razmišljati vide li vas vozači automobila i ostalih vozila te biti tolerantan prema ostalim sudionicima u prometu. Ne vozite po pločnicima, trgovima i preko pješačkih prijelaza rastjerujući pješake i dovodeći vozače u situaciju da vas u brzini ne vide ili ne mogu pravodobno reagirati, jer tad je nesreća neizbježna.
Preporuka je ne voziti i razgovarati i / ili tipkati po mobitelu, voziti bez ruku i općenito biti neusredotočen. Ako nosite stvari, neka to bude u naprtnjači na leđima, bisag-torbi (jednostranoj ili dvostranoj) na stražnjem dijelu bicikla ili manjoj torbici za osnovne pojedinosti na upravljaču bicikla, no nipošto ne nosite torbu na ramenu koja će skliznuti prvom prilikom ili nespretno zahvatiti ono što ne treba u vožnji. Voziti bicikl zdravo je ako ne padnete i ne budete sudionik ili uzrok prometnih nesreća.
Prije i tijekom vožnje
Što možete, učvršćujte sami, ali redovito posjećujte i biciklističke servisere!
Provjerite stanje guma, istrošenost i tlak (na gumama je naznačeno koliki bi trebao biti tlak i često smjer rotacije) te pritisnite kočnice da vidite rade li, provjerite je li prtljaga dobro pričvršćena i da slučajno ne smeta okretanju kotača i pedala. Prije vožnje dobro je pogledati vremensku prognozu i temperaturu radi odluke o odgovarajućoj opremi i razmisliti o ruti. Obavezno ponesite dovoljno hrane i vode (količinu sami možete procijeniti). Kad je vruće, ponesite više vode nego što mislite da će vam trebati. Gdje god se pruži prilika, nadopunite boce vodom.
Održavanje bicikla
Redovito perite bicikl, brišite vlažnom krpicom i čistite ga (što rjeđe mini-wash izravno po glavčinama, pogonu i mjenjačima), podmazujte lance, redovito provjeravajte tlak u gumama. Ostalo prepustite serviseru bicikla, a s vremenom ćete nešto već moći popraviti i sami. Osnovno nije previše zahtjevno, no moderni su bicikli, baš kao i ostala tehnička i sportsko-rekreacijska oprema, poprilično složeni i traže specifičan servis, pa treba imati alat i znanje − najbolje biciklističkog servisera, čak i specijaliziranog (ovlaštenog) za određenu vrstu ili marku bicikla.
Fizička sprema (kondicija)
Bicikl je odlično sredstvo za stjecanje i održavanje kondicije, posebice za one koji imaju probleme s prekomjernom težinom. Pri
bicikliranju nema udaraca nogama o tlo kao u trčanju, stoga je blagotvornije za koljena, posebice ako se pedale vrte manjom snagom s većim brojem okretaja. Svaka zdrava osoba može proći biciklom rutu do dvadesetak kilometara uz prosječnu brzinu do 20 km/h bez posebne pripreme. Lagana bol u mišićima i stražnjici normalna je i brzo prolazi. Za veće udaljenosti preporučujemo postupno povećavati opseg i intenzitet vožnji po određenom planu i programu. Da, i činite dobro za svoje zdravlje! O ljepoti krajolika kojima se biciklom može prolaziti da se i ne govori; zato su tu predložene rute iz vodiča.
ZA NAPREDNE BICIKLISTE
Bicikl
Bicikl već imate, vjerojatno i osnovnu i dodatnu biciklističku opremu, kao i mnogo prijeđenih kilometara, sami ili u grupi. Možete početi razmišljati o okviru, opremi, kotačima. Pravilo je i ovdje znano: što veća kvaliteta – viša je i cijena. Najskuplje komponente nisu uvijek i najtrajnije te je stoga uvijek dobro zapitati se što je najbolje za vas. Ako imate veće ambicije i / ili ako vam novac nije presudan, priuštite si najbolje (ne mora biti nužno i najskuplje). Savjeti iskusnih vozača, prodavača i servisera pritom su vrlo korisni, kao i mnoštvo informacija na internetu. Najvažnije su komponente bicikla okvir i kotači, a budući da se najveća razlika u bicikala više klase osjeti baš na kotačima i gumama, tu ne treba previše štedjeti.
Oprema uz bicikl
Dobra pumpa na biciklu i / ili patrone za napumpavanje guma obvezne su, kao i rezervna zračnica. Za pravilan tlak u gumama treba imati i kućnu pumpu s manometrom ili provjeriti na benzinskoj crpki ili u nekim prodavaonicama. Ciklokompjuter preporučujemo, posebice kada se voze rute iz vodiča, jer izražena je ukupna kilometraža rute i određenih dionica na ruti, a za one koji streme preciznosti i orijentaciji preporučujemo GPS uređaj s držačem ili mobitel s GPS mogućnostima i držačem (pazite na kišu i ne dopustite da se baterija na mobitelu isprazni prije kraja putovanja!). Blatobrani su korisni, posebice ujesen i zimi. Preporučujemo plastične blatobrane, koji se lako stavljaju i skidaju te nisu preskupi. Pazite na dimenzije guma!
Provjerite tlak u gumama!
Kondiciju stječite najprije na blažim usponima!
Ciklokompjuter na volanu bicikla
Oprema za biciklista
Biciklističke cipele s blokejima i biciklistički dresovi (hlače i majice) obvezni su dio opreme kako bi vožnja bila ugodna. Preporučujemo hlače s naramenicama i dresove sa zatvaračem po cijeloj duljini. Rukavice također preporučujemo zbog boljeg držanja upravljača (protiv znojenja) i zaštite dlanova pri eventualnu padu s bicikla. Bidon ili dva s vodom, a zašto ne i camelbak (hidracijski uložak ili mjehur u naprtnjači) s energetskim napitkom, kao i energetske pločice tipa PowerBar i sl.? Uvijek dobro dođu na duljim vožnjama. Kad je vruće, ponesite više vode nego što mislite da će vam trebati. Gdje god se pruži prilika, nadopunite boce vodom. Kabanica u džepu također je obvezna, kao i kaciga, koja treba biti odgovarajuće veličine i optimalno namještena na glavi.
Sigurnost
Nemojte nikada biti presigurni! Iako već imate iskustva i izvukli ste se iz nekih nezgodnih situacija u vožnji biciklom, koncentrirajte se na vožnju te izbjegavajte kršenje propisa i agresivnu vožnju. Biciklistička kaciga neka bude uvijek na glavi u vrijeme vožnje, posebice na otvorenim prometnicama i u ruralnim predjelima na rutama iz vodiča. Pri vožnji u grupi, ako ste prvi u koloni, vodite računa o vozačima iza vas, upozorite ih unaprijed znakovima na prepreke, rupe na cesti ili zaustavljanja. Ne ostavljajte samoga posljednjeg u grupi! Izbjegavajte nagla kočenja i skretanja. Vozači iza vas imaju znatno smanjenu vidljivost, zato pažljivo i pametno u vožnji na biciklu!
Održavanje bicikla
Uz redovito čišćenje i podmazivanje, posebice lanca i zupčanika, obratite pozornost na stanje guma (tlak zraka i istrošenost) i kotača (ravnomjerna vrtnja). Lanac se mijenja pošto se istegne (mjeri se posebnim mjeračem), a kasete (stražnji lančanik) obično nakon dvije promjene lanca. Posebnu pozornost obratite kočionim oblogama koje zamijenite na vrijeme, a preporučujemo da to učinite u servisu. Jednom u godini, a po potrebi i češće, odvezite bicikl na servis. Naravno, to ovisi o učestalosti korištenja njime. Potrebno je prekontrolirati najvažnije sklopove i namjestiti ih. Većinu možete i sami, uz odgovarajući alat. Neke od važnijih kontrola i prilagodbe dijelova opreme na biciklu jesu: sajle, mjenjači, headset (set ležajeva upravljača koji omogućuje vilici da se nesmetano i lako okreće), pogon, osovine i žbice kotača te kočnice.
Siguran način vožnje u grupi
Roditelji, pazite na djecu!
Redovito održavajte vitalne dijelove bicikla!
Fizička sprema (kondicija)
Redovitim korištenjem biciklom možete postići da bez problema prelazite i više od 100 kilometara u danu. Ovaj oblik rekreacije ima brojne pozitivne učinke na rad srca i pluća te gotovo svih glavnih mišića u tijelu. Kombinacijom vožnje u sjedećem i stajaćem stavu jačate i održavate vitalnim cijeli organizam te uza zdravu prehranu stvarate preduvjete za odlično zdravlje i zavidnu kondiciju. Ako pametno vozite, bicikl će vam uzvratiti mnogim dobrobitima i pružiti mnogo zadovoljstva!
BICIKLISTIČKI BONTON
Kad se vozite biciklom, morate biti svjesni da niste sami te da postoje i drugi sudionici u prometu. Kako biste se što ljepše proveli tijekom vožnje, poželjno je pridržavati se pravila lijepog ponašanja, pa će time i vožnja biti ugodnija. Evo nekih osnovnih pravila:
• budite uljudni i pridržavajte se pravila lijepog ponašanja
• dok se vozite, poštujte druge bicikliste, pješake i vozače
• pridržavajte se prometnih pravila i znakova
• dajte prednost pješacima i dovoljno prostora za kretanje
• d ržite se svoje (desne) strane prometnice ili biciklističke trake ili staze i držite dovoljan razmak između vozila
• budite spremni usporiti ili se zaustaviti
• nemojte voziti velikom brzinom zbog vlastite i tuđe sigurnosti
• budite oprezni na raskrižjima i zavojima
• bicikl je tih i brz te stoga ponekad gotovo nečujan i teško uočljiv
• radi osobne sigurnosti dajte prednost svima bez obzira na to o kojem je sudioniku u prometu riječ
• budite uočljivi, pa nosite odjeću svijetlih boja i rasvjetu na biciklu
• obvezno nosite biciklističku kacigu i naočale
• pozdravljajte druge bicikliste na cesti. Jednom riječju, budite dobri prema sebi i drugima, pa ćete se lijepo provesti!
Procijenite stanje fizičke spreme!
Pristojno ophođenje prema drugim sudionicima preduvjet je ugodne vožnje.
Biciklisti na željezničkom kolodvoru
BICIKLOM NA JAVNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ
Odlazak javnim prijevozom do biciklističke rute jedan je od najboljih načina. Imate priliku upoznati mnoge krajeve iz autobusa ili vlaka i ujedno se družiti s prijateljima dok se vozite do rute. U Panonskoj Hrvatskoj organizirani javni prijevoz koji može primiti bicikle vlak je i skela preko rijeke. U vrijeme pisanja ovog vodiča (zaključno s prosincem 2016.) službeno ne postoji mogućnost prijevoza bicikla javnim autobusnim linijama. U povezivanju obale i otoka uvriježeno je, dakako, biciklom na brod.
Odlučite li se na vožnju biciklom stavljajući ga na vlak, planiranje započnite na internetskim stranicama Hrvatskih željeznica (HŽ Putnički prijevoz; www.hzpp.hr/prijevoz-bicikala) il i potražite informacije na lokalnom željezničkom kolodvoru. Ponuda Hrvatskih željeznica za prijevoz bicikala sve je bolja, ponajprije zbog modernijih kompozicija vlakova koje imaju poseban prostor za bicikle. Na internetskim stranicama HŽ-a možete pronaći informacije koji vlakovi mogu prevesti bicikle. Za bicikl je potrebno kupiti prijevoznu kartu, koju možete kupiti prije vožnje na blagajni kolodvora ili tijekom vožnje u vlakopratitelja. Cijena prijevoza naplaćuje se 15 kuna (stanje iz prosinca 2016.), bez obzira na udaljenost prijevoza. Obratite pozornost jer poneki vlakovi koji primaju bicikle u jutarnjim i poslijepodnevnim satima ne primaju bicikle tijekom prometnih gužvi zbog putnika koji putuju na posao i s posla (to se posebice odnosi na prigradske vlakove).
Putovanje skelom preko rijeke poseban je doživljaj. Skele najčešće možete susresti na većim hrvatskim rijekama (Sava, Drava i Mura). Sve javne skele prometuju redovito radnim danom i vikendom cijele godine, no pri visokom vodostaju rijeke skele ne voze. Većinom je skelar na skeli, a ako ga slučajno nema, obično je na skeli dostupan broj mobitela na koji ga možete nazvati.
Siguran način prijevoza bicikla u vlaku (gore i dolje)
Dobra zabava s puta na biciklijadu
GDJE SE ŠTO VOZI U HRVATSKOJ?
Željeli biste biciklirati po Hrvatskoj, a ne znate kamo krenuti te gdje se što i kada događa? Tada je najbolje posjetiti internetsku stranicu www.biciklijade.com, kojoj je svrha pružiti informacije svim ljubiteljima bicikliranja o biciklijadama, s kalendarom njihova događanja, opisom rute, poveznicama na najave i prijave te fotografijama s biciklijada. Lijepo je biciklirati u društvu, a ako ste početnik i još nemate društvo, biciklijada može biti zgodna prilika za upoznavanje hrvatskih gradova i općina te druženje u nečijoj službenoj organizaciji i uza službeno vodstvo.
BIKE FRIENDLY SMJEŠTAJNA
PONUDA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj postoji ponuda prilagođena potrebama biciklista koja se ne razlikuje mnogo od kriterija i standarda za bike friendly objekte u drugim državama Europe. Najvažniji su kriteriji: prihvat cikloturista na jedno noćenje, sigurna prostorija (spremište) za bicikle, stalak za bicikle, biciklistički alat za osnovne popravke, prostor za pranje i sušenje biciklističke odjeće i putne opreme, bogata ponuda doručka ili mogućnost korištenja kuhinjom, infokutak za bicikliste s kartama i promomaterijalima, pomoć pri planiranju izleta te mogućnost spajanja na internet (Wi-Fi). Oznaku „CYCLIST WELCOME Međimurje“ imaju smještajni objekti Međimurske županije, a smještajni objekti u drugim županijama Panonske H rvatske imaju oznaku „Bike & Bed“.
Biciklijade su dobar povod za bicikliranje u društvu.
Oznaka Bike & Bed smještaja
Ljubav prema biciklima razvija se od najranijih dana.
Michael Cramer, autor EV13, Rute Željezne zavjese, prelazi Dravu na Repaškom mostu.
EUROVELO RUTE I DRUGE
MEĐUNARODNE BICIKLISTIČKE
Znak europske biciklističke mreže EuroVelo
Ulazna ploča rute EuroVelo 6 na graničnom prijelazu Duboševica u Baranji
RUTE PANONSKOM HRVATSKOM
Hrvatska, osobito njezin panonski dio, integrirana je na EuroVelo mrežu biciklističkih ruta (www.eurovelo.com/en), koje povezuju cijeli europski kontinent. Označenim rutama mogu se koristiti biciklisti, turisti i lokalno stanovništvo koje njihovim dionicama svakodnevno prolazi ili u njima uživa na izletima. U EuroVelo mreži sada je 15 europskih biciklističkih ruta s više od 70 000 kilometara. Četiri biciklističke rute prolaze Hrvatskom, a to su: EuroVelo 6 (Dunavska ruta), EuroVelo 13 (Ruta Željezne zavjese) te EuroVelo 8 (Mediteranska ruta) i EuroVelo 9 (Ruta Baltičko – Jadransko more). Dunavska ruta (EV6) u duljini od 138 km prolazi najistočnijim dijelom Hrvatske prateći tok rijeke
Drave i Dunava. U Hrvatsku ulazi iz mađarskoga grada Mohača na graničnom prijelazu Duboševica te prolazi kroz Kneževe Vinograde, Park prirode Kopački rit i gradove Osijek, Vukovar i Ilok, u kojem napušta Hrvatsku. Ruta Željezne zavjese (EV13) u Hrvatsku ulazi iz Mađarske na graničnom prijelazu Gola i prolazi kroz idilična podravska i slavonska sela uz rijeku Dravu sve do grada Donjeg Miholjca, gdje napušta Hrvatsku, a ponovo ulazi u Hrvatsku na graničnom prijelazu Baranjsko Petrovo Selo, prolazi
Shematski prikaz biciklističkih ruta u mreži EuroVelo
sjevernim dijelom Baranje i ponovo napušta Hrvatsku u mjestu Batini na Dunavu. Ukupna je duljina rute kroz Hrvatsku 240 km. Osim EuroVelo međunarodnih ruta, uz rijeke Panonske Hrvatske prolaze još dvije cikloturistički zanimljive rute, a to su Murska i Dravska biciklistička ruta (www.mura-drava-bike.com). U panonskom je dijelu Hrvatske biciklistička poveznica sjever-jugozapad Međunarodni biciklistički koridor Balaton − Jadran (projekt BA biking ; www.kub.hr), a u Slavoniji i Baranji prva je međunarodna poslijeratna biciklistička ruta Panonski put mira između Osijeka i Sombora u Srbiji (www.panonskiputmira.com).
Oznaka međunarodne biciklističke rute Panonski put mira
KRATAK PREGLED POVIJESTI
BICIKLIZMA U HRVATSKOJ
Hrvatski biciklizam ima bogatu prošlost. S pariške Svjetske izložbe 1867. godine zagrebački trgovac Ladislav Beluš (1835. –1900.) donosi dvokolicu Michaux, parišku senzaciju, u Zagreb. Biciklom su se stanovnici Hrvatske vozili već početkom 1880-ih godina, i to u Zagrebu, ali i u Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Jastrebarskom te u selu Jurketincu kraj Varaždina. U Zagrebu je 26. lipnja 1885. godine osnovano Prvo hrvatsko društvo biciklista i taj je datum prihvaćen kao početak biciklističkog sporta u Zagrebu i Hrvatskoj. Za prvog predsjednika izabran je zagrebački trgovac Franjo Solar (1859. – 1924.), biciklist, sportski djelatnik, vrsni organizator natjecanja i izgradnje trkališta. Iste godine Prvo hrvatsko društvo biciklista tiska knjižicu „Pravila – Vozni propisi”, a već 1886. godine u Zagrebu priređuje utrku oko Zrinjevca u korist fonda za izgradnju Hrvatskoga narodnog kazališta. Plaćala se startnina, a natjecalo se na niskim i visokim biciklima (tzv. velocipedima).
Već 1887. godine trojica maturanta iz Zagreba − Erik Alexander, Mirko Bothe i Mirko Kleščić − putovali su od Zagreba do Trsta (preko Karlovca, Delnica i Rijeke, a u povratku kroz Ljubljanu i Krško) na velocipedima, biciklima specifična atraktivna izgleda velikoga prednjeg kotača. Iako su ga proglašavali opasnim i smiješnim vozilom − jer je zbog veličine kotača često izazivao prevrtanja vozača preko upravljača i padove zbog naglih skretanja − to je bio prvi model bicikla koji je znatno pridonio popularnosti i razvoju bicikala te pokrenuo njihovu masovnu proizvodnju i uporabu. Putovanje velocipedima do Trsta i natrag trajalo je mjesec dana i bilo je prava avantura!
Ipak, najpoznatiji je putnik na biciklu Ferdinand Budicki (1871. – 1951.), zagrebački trgovac i bravar koji u Beču sastavlja vlastiti bicikl i već 1897. godine za osam mjeseci prevaljuje biciklom 17 323 km, proputovavši pritom gotovo cijelu Europu i sjevernu
Afriku.
Biciklistički sport dobio je snažan poticaj izgradnjom trkališta. Godine 1891. izgrađeno je u Zagrebu prvo biciklističko trkalište, na današnjem Rooseveltovu trgu, na prostoru na kojem je kasnije podignuta zgrada gimnazije. Drugo trkalište sagrađeno je u Koturaškoj ulici, južno od Glavnoga kolodvora, a novo, modernije trkalište, 1897. godine izgrađeno je u Maksimiru na mjestu današnjeg stadiona.
Nacrti trkališta u Maksimiru
Velociped u Hrvatskome sportskom muzeju u Zagrebu
Poduzetni zagrebački bravar Ivan Dirnbacher (1858. – 1944.) već je 1890. godine svojim bravarskim uslugama dodao i popravke bicikala, a 1896. godine postao je vlasnik prve zagrebačke tvornice u čijim je pogonima i „popraviona dvokolica svih sustava”. U Zagrebu je 1894. godine osnovan Savez hrvatskih biciklista –prvi sportski savez u južnoslavenskim zemljama, a članovi su mu bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, HKB „Sokol-1887“ i „Slovenj“ (1894.), svi iz Zagreba, „Naprijed“ iz Karlovca (1892.), „Sokol“ iz Siska (1893.) i „VKB“ iz Varaždina (1894.). Kasnije su savezu pristupili Osječki klub biciklista, Koturaški klub „Samobor“, Klub biciklista „Križevci“ i Koturaško društvo „Sloga“ iz Varaždina (svi osnovani 1897.), pa „Touring Club Zagreb“, Koturaško društvo „Ludbreg“, Podravski klub biciklista iz Koprivnice (osnovan 1898.) i „Lastavica“ iz Požege. Prvi predsjednik saveza bio je Franjo Solar, predsjednik Prvoga hrvatskog društva biciklista.
Stari bicikli u Muzeju Ferdinand Budicki u Zagrebu
Ferdinand Budicki s biciklom
Dio postava Muzeja Ferdinand Budicki je i njegova biografija.
Koturaški zemljovid iz 1892. godine
TURISTIČKE INFORMACIJE:
www.visitmedimurje.com/bike www.mura-drava-bike.com www.spa-sport.hr www.etnoart-travel.com
eko mura – biciklom do
jedinstvenih
i raznolikih mjesta uz muru
Ova najsjevernija hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica naše zemlje, izvire visoko u brdima Visokih Tura u Austriji, a pokraj Legrada, gdje Međimurje dodiruje Podravinu, ulijeva se u Dravu. I Mura i Drava ekološki su očuvane i itekako biološki raznolike rijeke koje tvore izrazito zanimljiv prirodni koridor u središtu Europe, a velika su prirodna vrijednost i vrhunska krajobrazna ljepota sjevera naše zemlje. Da biste ih doživjeli dovoljno polako i svim svojim osjetilima, najbolje ih je obići biciklom. Uživajte, ali samo polako.
• BICIKLISTIČKE RUTE
MEĐIMURJA
Međimurje je pravi biciklistički raj kontinentalne Hrvatske s mnogo dobrih biciklističkih ruta i staza za sigurnu vožnju biciklom. Uređenost i standard biciklističkih ruta vrlo je dobra, s potrebnom signalizacijom, odmorištima, informativnim pločama i pokojom priručnom servisnom stanicom s nešto alata. Uz rijeke Muru i Dravu protežu se dionice međunarodnih biciklističkih ruta ( Murradweg i Drauradweg), koje su na dijelu Hrvatske pokrivene turističkim vodičima dostupnim na internetskoj stranici www.mura-drava-bike.com. Upravo ova ruta (Eko Mura) kreće iz odredišta u kojem je prvi licencirani Adria bike hotel u Hrvatskoj – LifeClass Terme Sveti Martin (više informacija na: www.adriabike.hr).
Prisvojite Međimurje najmanje na dva do tri lijepa dana. Mnogo toga možete obići u ovom biciklističkom raju Središnje Hrvatske. Ovdje je seoski biciklin tradicija, a brdski i cestovni biciklizam turistička sadašnjost. • Međimurje je turističko odredište s najviše biciklističkih traka na kolniku između naselja i biciklističkih staza na pločnicima kroz naselja, a osobito je vrijedna mreža tematskih biciklističkih ruta kojom su sva ta idilična mjesta povezana. Smjestite se u Termama Sveti Martin
LifeClass Terme Sveti Martin
ili na nekom seoskom turizmu, u apartmanu ili vinotočju sa sobama i uživajte bar nekoliko dana. Kreće se pokraj recepcije apartm ana Regina LifeClass Termi Sveti Martin, uz pub „Potkova“, biciklističkom trakom kroz mjesto Toplice Sveti Martin . Cesta je valovita, ali je idilična i mirna. Ulazi se u mjesto Brezovec i na raskrižju nastavlja udesno prateći oznake Eko Mura. Za 4,5 km dolazi se u središte najsjevernije hrvatske općine, uređeno mjesto Sveti Martin na Muri , kojim dominira barokizirana gotička župna crkva sv. Martina . Uz ogradu crkve skreće se udesno po ŽC2245 uz obiteljske kuće prateći oznaku Eko Mura prema rijeci Muri. Prolazi se uz seoski turizam Sveti Martin na Muri i dolazi do mosta na rijeci koji najavljuje skoru državnu granicu, pa se prije mosta na 5,7 km rute skreće udesno uz rijeku i uz skelu. Ako su neki tradicijski obrti ovdje doista važni i cijenjeni, onda su to skelarstvo i mlinarstvo, što će ova ruta i potvrditi, jer vodi prema Žabniku i Mlinarskom gruntu. Makadam uz rijeku dosta je pjeskovit; ugodna podloga i za druge sportske aktivnosti, pa se može susresti i trkače rekreativce. Centar za posjetitelje Mlinarska kuća, tzv. Mlinarski grunt , vezan je za mlinarstvo na rijeci Muri, o čemu svjedoči i prigodna izložba na pravom
TEHNIČKE INFORMACIJE:
DULJINA: 50 km
UKUPNI USPON: 170 m
ZAHTJEVNOST / TEŽINA: 2/5
OZNAČENOST: označena (oznake Eko Mura)
POČETAK I ZAVRŠETAK: Toplice Sveti Martin
PODLOGA: asfalt 93 %, makadam 7 %
TRAJANJE: poludnevna
NASELJA: Toplice Sv. Martin (0), Sveti Martin na Muri (4,5), Marof (8), Hlapičina (10,5), Mursko Središće (14), Peklenica (17), Križovec (19), Podturen (24), Gornji Kraljevec (31), Vratišinec (33,5), Selnica (40,5), Zaveščak (42), Toplice Sv. Martin (50 km)
ZANIMLJIVOSTI IZLETA: crkva svetog Martina u Sv. Martinu na Muri; skele na Muri; Centar za posjetitelje Mlinarska kuća; Mlinarov poučni put; etnozbirka obitelji Trstenjak, Marof 45; turistički kompleks Cimper – spomen-dom rudarstva, Mursko Središće (www.cimper.com.hr); Spomen-park naftaštva Peklenica; Oldtimer muzej Šardi, Selnica (www. sardi.com.hr)
SMJEŠTAJ: LifeClass Terme Sveti Martin – hotel Spa Golfer 4* i apartmani Regina 4* (www.spasport.hr); apartmani Lapaž 4* (www. apartmani-lapaz.com); pansion Ilonka 3*, Mursko Središće (www. ilonka.hr)
DOLAZAK: automobilom do Toplica Sveti Martin
Vožnja najsjevernijom hrvatskom županijom
Ploveća vodenica na Mlinarskom gruntu u Žabniku
Skulptura rudara u Murskom Središću
plovećem riječnom mlinu, a zgodno je obići i Mlinarov poučni put dugačak oko 3 km te naučiti ponešto o vrijednostima ovog prostora. Poslije izlaska s Mlinarskoga grunta ponovo počinje asfalt i skreće se ulijevo pokraj kamenog labirinta. U vožnji kroz selo Marof može se razgledati etnozbirka obitelji Trstenjak , ali i nabaviti proizvode OPG-a Trstenjak. Cesta je ovdje uska, lagano zavojita i vrlo idilična, jako blizu rijeke. Ulazi se u selo Hlapičinu s crkvom sv. Ane Prolazi se ulicom uz obiteljske kuće i privlačne stare podrume ukopane u zemlju točno nasuprot kuća. Uskoro se ulazi u Mursko Središće – „grad rudara“. Uz cestu je označeno skretanje za jednu od brojnih skela na rijeci Muri, kojih će biti još dosta na ruti. Skele je zgodno pogledati jer su vrlo slikovite, baš kao i krajolik u kojem se nalaze. Skela ili „brod“ na Muri najčešći je tradicijski oblik prijevoza ljudi, traktora i automobila jer se ovdje živi uz rijeku i s rijekom na obje obale, bez obzira na granicu. Pokreće je snaga rijeke, a kormilo služi za upravljanje skelom u odnosu prema toku rijeke. Skele obično ne voze jedino za visokog vodostaja. U Murskom su Središću također dva mosta preko Mure. Željeznički je izgrađen još 1889. godine, a noviji cestovni, betonski most podignut je 1968. godine samo nekoliko metara nizvodno od nekadašnjega starog drvenog mosta. Prije ulaska u samo središte grada prolazi se uz pansion „Ilonka“. U središtu je mjesta turističko-informativni centar s priručnom biciklističkom servisnom stanicom i odmorištem s klupicama, a nedaleko je od njega župna crkva Marije Kraljice i sv. Ladisava iz 18. i s početka 19. stoljeća. Posjetom spomen-domu rudarstva
u okviru Turističkoga kompleksa Cimper, na istočnom izlazu iz grada , može se zaviriti u prošlost Murskog Središća i okolice kroz rudarenje ugljena nakon Prvoga svjetskog rata sve do 1972. „Grad rudara“ i danas čuva uspomenu na rudarsku baštinu kraja, o kojoj svjedoči spomenik rudaru na Trgu bana J. Jelačića, djelo Ante Despota, na kojem je i poklonac sv. Ivana Nepomuka iz 1845. godine. Kad se prijeđe pruga, nakon Murskog Središća, vozi se valovitom glavnom cestom za Križovec, odakle postoji i makadamska varijanta rute bliže rijeci, odnosno riječnim skelama. Za rudarsku tradiciju u ovom kraju osobito je važno malo selo Peklenica • Cesta i dalje zavija kroz polja, a prije ulazne ploče u Križovec skretanje je ulijevo za skelu i na makadam uz glavnu cestu. U mjesnom je središtu Centar za posjetitelje Križovec sa stalnim postavom Mura − Drava, regionalnim parkom i spomen-sobom regionalnih i svjetskih prirodoslovaca. Cesta dalje zavija i vodi kroz polja i kukuruzišta, uz još jedno skretanje za skelu u Miklavcu , a potom prolazi mjestom Ferketincem i ulazi u Podturen , kojim dominira barokizirana gotička župna crkva sv. Martina s grobljem. Riječ je o građevini s osobito vrijednom kamenom kustodijom visokom oko 6,5 metara (najveća u Hrvatskoj). Na polovici rute Eko Mura, malo prije nego što se dođe do crkve, skreće se udesno prema Sivici i Mihovljanu te Čakovcu. Cesta vijuga kroz polja, ulazi u šumski pojas, a potom uz groblje ulazi u središte Sivice s kapelom, trgovinom i ugostiteljskim objektom te nastavlja prema Gornjem Kraljevcu i Vratišincu. Prolazi kroz zaselak Remis, potom i Gornji Kraljevec ,
Živopisna skela na rijeci Muri
• PEKLENICA – PRVO
NAFTNO POLJE NA SVIJETU
Peklenica je prvo mjesto na svijetu na kojem se organizirano vadila nafta i dobila je ime po toj crnoj tekućini. Mještani su je zvali „pekel“ i napravili unosan posao od nje. Posebnost je tog vađenja nafte u tome što je to prvi zabilježeni postupak organiziranog vađenja nafte u svijetu 1858. godine, čak tri godine prije nego u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, koju se u literaturi navodi kao mjesto prvog bušenja nafte. Danas u Peklenici postoji još jedno aktivno okno koje je nedavno uređeno u mali spomen-park naftnog rudarstva na tom području. U oknu se može vidjeti kako nafta slobodno izvire na površinu oslobađajući male količine plina, a iznad okna sastavljena je „trojka“ (tri drvena na vrhu spojena stupa s kojih visi uže), prikaz prvotnog načina vađenja nafte.
• ZAGRLJAJ DOBRODOŠLICE
SLAMNATOG DIVA IZ SELNICE
Slamnati div u ruci drži grančicu pikač, grančicu bodljikavog čička, odakle mu i ime, a glava mu je slamnata košnica. Bodljikavci ( pikači ) ožive jednom u godini u pokladnim povorkama i velika su atrakcija s obzirom na zavidnu veličinu, ali i na umijeće izrade tradicijske maske, koje je uvršteno na popis hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Izrađuju se od ručno sijane i pokošene te vršilicom ovršene raži kako bi se očuvala potrebna kvaliteta slame. Od tako pripremljene slame izrađuje se užad kojom se omataju ruke, noge i tijelo osobe. Slamnati pikač zaštitni je znak selničkoga kraja i nadasve originalan čuvar bogate tradicije.
Zagrljaj dobrodošlice slamnatoga selničkog diva pikača
u kojem je zanimljiva neogotička crkva s kraja 19. stoljeća, vrlo lijepog interijera. Takva je i župna crkva Uzvišenja Sv. Križa u sljedećem Vratišincu , s kraja 18. stoljeća, s vrlo vrijednim inventarom, posebice baroknim orguljama izuzetne kvalitete zvuka. U mjestu se pokraj ugostiteljskog objekta „Mirage“ skreće ulijevo uz benzinsku crpku i vozi kroz selo uz obiteljske kuće, prelazi pruga i izlazi na prilično prometnu glavnu cestu. Brzo se skreće udesno s nje prema Selnici i Toplicama Sveti Martin. Po valovitoj cesti vozi se kroz Gornji Zebanec i susreće slamnatog diva, tradicijsku pokladnu masku − selničkog Pikača , koji raskriljenih ruku štiti Selnicu od zlih duhova te poziva proljeće i plodnu i bogatu godinu, baš kao i turiste u Selnicu. • U mjestu je vrijedno posjetiti Oldtimer muzej Šardi – jedinstvenu privatnu zbirku starih automobila, traktora, motora i ostalih prijevoznih sredstava otvorenu 2012. godine. Odmah poslije muzeja skreće se ulijevo uzbrdo za Sveti Martin na Muri i prolazi uz idiličan kompleks uza župnu crkvu sv. Marka na brijegu. Nakon nizbrdice skreće se ulijevo cestom dolinom potočića Kamenice. Ulazi se u Zaveščak . Idili nema kraja − kućice, livadice, potočić, šumica i brežuljkasta cestica. Prolazi se kroz Bukovec , na 46. km rute počinje strma uzbrdica po makadamu dugačka oko 1 km, a potom grebenska cesta s lijepim vidicima. Ulazi se u selo Gornji Koncovčak i počinje asfalt. Na početku spusta ponovo počinje 600 metara makadama do ulazne ploče u Toplice Sveti Martin . S pogledom na apartmansko naselje „Regina“ i uz apartmane „Lapaž“ ruta se spušta strmom cestom do ulaza u toplice.
Ruta počinje pokraj recepcije apartmana Regina LifeClass Termi Sveti Martin 1 i nastavlja se prema Sv. Martinu na Muri. Na raskrižju 2 skreće se ulijevo prema Muri prateći
oznake rute Eko Mura. U naselju Hlapičini 3 skreće se ulijevo i dalje do raskrižja 4 , na kojem se nastavlja ulijevo i dalje kroz Mursko Središće. Na raskrižju 5 nastavlja se do naselja Podturena 6 (raspelo) i dalje do naselja Sivice 7. U naselju Vratišincu 8 skreće se ulijevo, a na raskrižju 9 udesno (raspelo). Na raskrižju 10 skreće se udesno i dalje do cilja ispred recepcije apartmana Regina LifeClass Termi Sveti Martin.
Upoznajte Panonsku Hrvatsku biciklom!
Vodimo vas na neodoljive vožnje nepreglednom, plodnom nizinom, gustim hrastovim šumama, uz rijeke, jezera i močvare s lijepim izletištima i seoskim gospodarstvima. Otkrivamo vam mjesta na kojima se očuvana prostranstva parkova prirode i zeleni, vinorodni bregovi stapaju s riječnim dolinama, na kojima stara sela, kapelice i skele pričaju neke druge priče ...
Prvi put u Hrvatskoj na jednom mjestu ovaj sveobuhvatni i nadasve informativni biciklističko-turistički vodič donosi:
• detaljne opise 40 biciklističkih ruta (25 ruta u Središnjoj Hrvatskoj i 15 ruta u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu) u čak 13 panonskih županija
• pregledne karte s iscrtanim visinskim profilom, kratkim tehničkim opisom rute, jasno izraženim smjerom vožnje, mogućnostima skretanja s rute i piktogramima koji upućuju na najvažnije sadržaje u prostoru
• zanimljive tekstove o usputnim turističkim atrakcijama
• vrhunske fotografije prostora koji je obuhvaćen pojedinom rutom
• korisne internetske stranice o znamenitostima i preporučljivom smještaju.