__MAIN_TEXT__

Page 1

Ekopark Kraš

3

bars tre Jas i ko auto ta ces A1

1 c va rlo

4

5

aG

or ic

a

Foto: Dražen Breitenfeld

Ka

Ve lik

TUMAČ ZNAKOVA NA KARTAMA

10 9

7

k

isa

ja

rin

n va to Le

O AUTORIMA Lidija Vrečar Mišćin rođena je 23. siječnja 1971. godi-

ne u Zagrebu, u kojem je završila Osnovnu školu „Vladimir Nazor“, Matematičko-informatički obrazovni centar i Ekonomski fakultet 1994. godine. Za Domovinskog rata radila je u Glavnom stožeru Ujedinjenih naroda u Zagrebu. U turizmu radi već 20 godina. Obavljala je poslove direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije i više stručne suradnice za specifične oblike turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori te koordinirala projekt izrade prvoga nacionalnog kataloga „Ruralni turizam Hrvatske“, objavljenog 2015. godine. Predsjednica je Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma pri Ministarstvu turizma. Od najranijeg djetinjstva vozi bicikl i odlazi u istraživačke pohode prirodom s roditeljima, što izgrađuje njezinu znatiželju i istraživački duh. Od 1990. godine članica je Planinarskog društva Sveučilišta „Velebit“, s kojim je obišla mnoge hrvatske i svjetske planine, a u posebnom sjećanju nosi osvajanje najvišeg vrha Južne Amerike povodom 50. godišnjice društva. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem članaka putopisne tematike, fotografiranjem, planinarenjem, trčanjem i vožnjom bicikla, a od 2015. godine članica je „Književnog kluba sretnih knjiga“. S Robertom Rigom sudjeluje i izrađuje brojne projekte biciklističkih ruta na području Hrvatske, a od 2004. godine zajedno uređuju internetski portal pedala.hr. U svom terenskom radu i mnogobrojnim istraživanjima za reportaže „Biciklom po Hrvatskoj“ ima veliku podršku supruga Borisa.

Robert Rigo rođen je 3. travnja 1972. u Zagrebu, u kojem

je završio Osnovnu školu „Vjenceslav Novak“ i Centar za obrazovanje „Rade Končar“. Dugogodišnji je aktivist na polju razvoja biciklističke infrastrukture u Hrvatskoj. Aktivizam započinje 2001. godine realizacijom internetskog portala pedala.hr, koji uređuje i vodi do danas, godinama promovirajući biciklističke rute, kao i potrebu cjelovitog razvoja biciklističkog turizma u Hrvatskoj. U posljednjih petnaest godina samostalno ili s Lidijom Vrečar Mišćin sudjeluje u realizaciji brojnih projekata razvoja i unapređenja mreže biciklističkih ruta Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije te CBC projekata Bike4TWF u Sisačko-moslavačkoj i Ride & Bike u Kra­pin­ sko‑zagorskoj županiji.

-S

Ruta počinje u središtu Pisarovine 1 i valovitom cestom vodi kroz sela Jamnicu Pisarovinsku, Lučelnicu i Vukomerić. Na raskrižju 2 prelazi se glavna cesta i skreće udesno. Na raskrižju 3 s grebenske ceste može se skrenuti udesno do Gustelnice. Ruta se makadamom nastavlja do raskrižja 4 (drvena kapela), na kojem skreće udesno i nizbrdo, a potom skreće ulijevo na makadam. Na raskrižju 5 ruta se nastavlja ulijevo prema Opatiji. Na raskrižju 6 skreće se udesno glavnom cestom na jug prema Pokupskom. Ruta se nastavlja do raskrižja 7 (raspelo), na kojem se skreće udesno kroz Cerje Pokupsko. Na raskrižju 8 u Lijevim Štefankima ruta vodi udesno (ulijevo drvena kapela). Ruta vodi cestom uz kupališta na rijeci Kupi do naselja Gradeca Pokupskog 9 i dalje do raskrižja 10 (poklonac), na kojem se skreće ulijevo prema Dvorancima i Pisarovini.

Upoznajte Panonsku Hrvatsku biciklom! drvene kapele − ukras turopolja, pisarovine i pokupskog 245

Biciklisticki-vodic-KB.indd 245

28/02/17 12:43

Vodimo vas na neodoljive vožnje nepreglednom, plodnom nizinom, gustim hrastovim šumama, uz rijeke, jezera i močvare s lijepim izletištima i seoskim gospodarstvima. Otkrivamo vam mjesta na kojima se očuvana prostranstva parkova prirode i zeleni, vinorodni bregovi stapaju s riječnim dolinama, na kojima stara sela, kapelice i skele pričaju neke druge priče ...

Prvi put u Hrvatskoj na jednom mjestu ovaj sveobuhvatni i nadasve informativni biciklističko-turistički vodič donosi: • detaljne opise 40 biciklističkih ruta (25 ruta u Središnjoj Hrvatskoj i 15 ruta u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu) u čak 13 panonskih županija • pregledne karte s iscrtanim visinskim profilom, kratkim tehničkim opisom rute, jasno izraženim smjerom vožnje, mogućnostima skretanja s rute i piktogramima koji upućuju na najvažnije sadržaje u prostoru • zanimljive tekstove o usputnim turističkim atrakcijama • vrhunske fotografije prostora koji je obuhvaćen pojedinom rutom • korisne internetske stranice o znamenitostima i preporučljivom smještaju.

w w w.moz aik- k njiga.hr ISBN 978-953-14-2133-1

149,00 kn

ISBN 978-953-14-2133-1

toplice plaža ili kupalište zaštićeno područje prirode vjerski objekt

BICIKLISTIČKI VODIČ

seoski turizam muzej ili galerija stari grad, utvrda ili dvorac informacije, infoploča ili infocentar

Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem

smještaj ugostiteljski objekt

Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo

skela vinotočje kamp željeznička stanica vidikovac odmorište s klupama etnozbirka, etnokuća ili etnocjelina najam bicikla asfaltirana podloga rute makadamska podloga rute skretanje s rute spojna ruta 1

orijentacijske točke na ruti

Meteorit EuroVelo 6

9 789531 421331

Biciklisticki vodic FINAL.indd 1

et -P

BICIKLISTIČKI VODIČ

8

Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo

6

smjer kretanja i/ili znamenitost uz rutu smjer značajnih regionalnih i međunarodnih biciklističkih ruta (koridora) u RH

03/03/17 13:25


BICIKLISTIČKI VODIČ Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem


LIDIJA VREČAR MIŠĆIN I ROBERT RIGO BICIKLISTIČKI VODIČ – SREDIŠNJA HRVATSKA, SLAVONIJA, BARANJA I ZAPADNI SRIJEM © Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, 2017. © za fotografije: vidi str. 280

Za nakladnika Bojan Vidmar Glavni urednik Zoran Maljković Urednik Vid Jakša Opačić Autori Lidija Vrečar Mišćin (koncept projekta i ruta, prikupljanje i obrada ruta na terenu, tekstovi i fotografije) Robert Rigo (koncept ruta, obrada i priprema terenskih podataka, dopuna karata)

Lektura Maja Matković Korektura Željka Crnogorac Grafička urednica Marija Morić Oblikovanje naslovnice Eva Vidmar Tisak Denona d.o.o., Zagreb, ožujak 2017. ISBN 978-953-14-2133-1

Karte Sve podloge za karte biciklističkih ruta: Veliki atlas Hrvatske (Mozaik knjiga d.o.o., Zagreb, 2012.) osim: Grad Vukovar (ruta 25)

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000956757.

NAPOMENA: Karte biciklističkih ruta u ovom vodiču nastale su spajanjem podloga postojećih karata iz Velikog atlasa Hrvatske (Mozaik knjiga, 2012.), zbog čega je na nekim mjestima bilo nemoguće izbjeći preklapanje i dvostruko navođenje određenih geografskih toponima.

Posebna zahvala suprugu autorice, g. Borisu Mišćinu, na logističkoj podršci projektu, zajedničkim terenskim istraživanjima i vožnjama te pripremi i obradi GPS podataka.

Posvećeno mojim prerano preminulim roditeljima, Zorici i Krešimiru Vrečaru, koji su mi usadili ljubav prema kretanju i istraživanju ljepota otvorenih prostora − pješice i biciklom. Lidija


Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo

BICIKLISTIC�KI

Središnja Hrvatska, Slavonija, � VODIC Baranja i zapadni Srijem


sadržaj

PREDGOVOR ................................................................................................... 4 UVOD .................................................................................................................... 6

1.

eko mura – biciklom do jedinstvenih i raznolikih mjesta uz muru .............................................................24 2. steinerova ruta ................................................................................................30 3. od najstarijih termalnih toplica do baroknoga bisera hrvatske .......................................................36 4. od dvorca do dvorca dolinom bednje do zagorskih neandertalaca............................................................42 5. put najljepših zagorskih vidika, rustičnih raspela i doline rijeke sutle...............................48 6. opuštanje na biciklu uz prirodne izvore ljekovite termalne vode i posjet „zagorskoj katedrali“ ..............................................................................56 7. tragom hrvatskoga plemstva, rudarstva i najvećega meteorita iz 18. stoljeća .....................................62 8. od novog marofa oko i preko ivanščice do hrvatskog zagorja ..................................................68 9. biciklom oko kalnika ..................................................................................74 10. od koprivnice, „grada bicikala“, do prirodnih ljepota na sjecištu mure i drave .................................................80 11. od „grada picoka“ do idiličnih dravskih rukavaca i pokojega umjetnog jezera .................................88 12. od grada sajmišta i sira do niske, prostrane i živopisne bilogore ......................................................94 13. uz polja duhana i vinorodne obronke bilogore do dravskih meandara ...............................................100 14. od pustare višnjice do državne granice na rijeci dravi..........................................................................106 15. od grada „jakih vrela” na rijeci toplici do ribnjaka končanice i idiličnih sela ................................112 16. dva grada, dvije gore, dva jezera i jedna rijeka ....118 17. bike & wine velika ........................................................................................... 124 18. uz papuk od orahovice do voćina .............................................130 19. ruta graševine – po obroncima kutjevačkih vinograda ........................................................................ 136 20. od stare kapele do mlinova na rijeci orljavi i jedinstvene glagoljaške crkve ............................................. 142


21. spoj iznimne ljepote vode, šume i zemlje ........................ 148 22. zadivljujuće lijepa i očuvana sela u

zagrljaju vinorodne banske kose ............................................152

23. ruta osijek − kopački rit ...................................................................... 156 24. osijek − grad u kojem se osjećate kao „kralj na biciklu“ ..................................................162

25. biciklistički doživljaj vukovara − najveće

hrvatske riječne luke na moćnom dunavu ................... 166

26. srijemska ruta – gdje sedam rijeka napaja

najveću hrastovu šumu europe ..................................................172

27. lijepa i drukčija slavonija kraj save ...................................182 28. gdje južni obronci psunja prelaze

u posavsku ravnicu .................................................................................... 188

29. u srcu lonjskog polja i očuvane posavine .................... 194 30. čazmanski kaptol „obojen“ u plave i zelene 31.

biciklističke krugove .............................................................................204

bunari i drvene tradicijske kuće ivanićgradskog područja .................................................................. 210

32. dašak izvorne posavine uz dvije

tradicijske skele i atraktivan viseći most .................216

33. zelene doline rječica petrinjčice i utinje ...................224 34. uz poznata kostajnička vrela do vidikovaca na unu .......................................................................................230

35. idiličnim selima okolice topuskog .........................................236 36. drvene kapele − ukras turopolja,

pisarovine i pokupskog ..........................................................................240

37. svetojanskim krajem i brežuljcima

plešivičke vinske ceste .........................................................................246

38. biciklom do prostranih

žumberačkih visoravni .........................................................................252

39. biciklistička ruta „sava − svetonedeljska

jezera“: tri jezera, moćna sava i skela ...............................258

40. zdravo, drukčije i zabavno

zagrebom na dva kotača ......................................................................264

izvori ilustracija ............................................................................. 280


predgovor

Autori vodiča ispred dvorca Pejačević u Našicama


Drage čitateljice i čitatelji, drage biciklistice i biciklisti! Ovaj je vodič nastao u želji da vas potaknemo na upoznavanje Panonske Hrvatske na drukčiji način – biciklom! Sve je više onih koji su zainteresirani za zdrav način života, pa je stoga i sve veća uloga koju vožnja bicikla, kao aktivan oblik provođenja slobodnog vremena, može imati u odabiru takva životnog stila svih nas. U Panonskoj su Hrvatskoj bicikli tradicija i vrlo popularno prijevozno sredstvo još od druge polovice 19. stoljeća, baš zato što je to područje i ruralno i tradicionalno poljoprivredno, ali i industrijsko. Krajolik je ovdje pretežito nizinski, s nekoliko planina i gora, no s vrlo povoljnom konfiguracijom terena i prometnom mrežom koja velikim dijelom omogućuje korištenje lokalnih, slabije prometnih cesta i riječnih nasipa za vožnju biciklom. U vožnji biciklom često ćete naići na neka skrivena blaga, mjesta za koja možda niste ni znali da postoje! Doživite vožnju nepreglednom, plodnom nizinom ili gustim hrastovim šumama, uz rijeke, jezera i močvare s lijepim izletištima i seoskim gospodarstvima. Doživite mjesta na kojima se očuvana prostranstva parkova prirode i zeleni, vinorodni bregovi stapaju s riječnim dolinama, na kojima stara sela, kapelice i skele pričaju neke druge priče. Nakon ugodnoga, aktivnog − možda i pomalo napornog − dana na biciklu, na suncu ili u hladovini kontinentalnih šuma, potražite predah u jednim od ljekovitih toplica s prirodnim termalno-mineralnom izvorima iz tajanstvenog podzemlja ili opušteno uživajte u smiraju dana i zadivljujućem svitanju u jednom od slikovitih sela uz domaću, ukusnu kulinarsku ponudu kraja u društvu srdačnog i toplog domaćina. Ovaj će vas biciklistički vodič prvi put upoznati s mogućnostima vožnje biciklom po označenim i neoznačenim rutama turističkih regija Središnje Hrvatske te Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema. Danas sve popularniji turistički prostori Panonske Hrvatske prava su zbirka brojnih očuvanih prirodnih, tradicijski vrijednih i zanimljivih te zabavnih biciklističkih odredišta u čak 13 županija. Vodič daje kvalitetan uvid u mogućnosti vožnje po 40 biciklističkih ruta koje će zagolicati vaš interes i maštu za biciklističkim odredištem po vašoj mjeri. Pripremili smo za svakog ponešto. Vodič pozdravlja biciklističke pridošlice, a nudi i zahtjevnije rute za iskusnije bicikliste. Stoga smo osmislili većinom kružne, jedno­ dnevne ili poludnevne te višednevne ili ture biciklom vikendom kako bi biciklisti imali priliku osjetiti sve čari Panonske Hrvatske i na dulje vrijeme. Biciklistički turizam toliko je zanimljiv da će vas zasigurno privući, jer uistinu može biti najbrži i najugodniji put do kondicije i zdravlja. Počnite istraživati i upoznajte se s biciklističkim turizmom također se služeći električnim biciklima na nekom brdovitijem terenu. Krenite i uživajte; zanimljiva biciklistička odredišta cijele godine čekaju vas, vašu obitelj i prijatelje! Autori


uvod2

KORISNE INFORMACIJE: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/ sluzbeni/2016_03_28_803.html

U uvodnom dijelu knjige doznajte korisne podatke o podjeli biciklističke infrastrukture u Republici Hrvatskoj, osnovnoj opremi za bicikliste i njihove bicikle te savjete za uljudno ophođenje tijekom vožnje. Saznajte i koje su mogućnosti prijevoza bicikala javnim prijevozom u Republici Hrvatskoj te koje međunarodne biciklističke rute prolaze našim krajevima. Ukratko se informirajte o povijesti biciklizma u panonskom dijelu Lijepe Naše i naučite tko su bili pioniri sporta kojeg volite.

OSNOVE BICIKLISTIČKE INFRASTRUKTURE U HRVATSKOJ

Biciklistička cesta Sopot − Rokovci

Hrvatska nudi velik izbor zanimljivih i pejsažno lijepih ruta po županijskim i lokalnim, manje prometnim cestovnim prometnicama, riječnim nasipima i šumskim cestama, no njihova uređenost i označavanje variraju od regije do regije, tj. od županije do županije, nekada i grada ili općine. Novi Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi (NN br. 28/2016) definira osnovne pojmove kategorija biciklističkih prometnica u Hrvatskoj:

Biciklistička traka na kolniku u Međimurju 8

uvod


Biciklistička staza odvojena od kolnika u Osijeku Biciklistička staza u Novoj Gradiški

Biciklistička ruta ili pravac – biciklistička prometnica koja povezuje određena mjesta ili točke u prostoru, obilježena putokazima, a može biti izgrađena u obliku biciklističke staze, trake, ceste ili puta. Biciklistička traka na kolniku – dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika obilježen uzdužnom crtom po kolniku i propisanim prometnim oznakama. Biciklistička staza odvojena od kolnika – izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala, odvojena od kolnika i obilježena horizontalnim oznakama i propisanim prometnim znakovima. Biciklistička cesta – prometna površina sa suvremenim kolničkim zastorom namijenjena za promet bicikala koja se proteže izvan koridora ceste, obilježena horizontalnim oznakama i propisanim prometnim znakom. Biciklistički put – prometna površina namijenjena za promet bicikala bez suvremenoga kolničkog zastora izvan koridora ceste obilježena propisanim prometnim znakom.

Biciklistička staza riječnim nasipom uz Dravu u Osijeku

uvod

9


KAKO SE SLUŽITI VODIČEM? U vodiču su zastupljene dvije turističke regije Panonske Hrvatske: Središnja Hrvatska sa 25 odabranih biciklističkih ruta u osam županija i turistička regija Slavonija, Baranja i zapadni Srijem sa 15 odabranih biciklističkih ruta u pet županija. Većina ruta označena je biciklističkom signalizacijom. U vodič smo uvrstili rute tako da smo ponajprije odabrali označene biciklističke rute regije (županije) koje smatramo najzanimljivijim i najprivlačnijim za vožnju biciklom. Uvrstili smo i još neoznačene, ali privlačne biciklističke rute, koje su popraćene određenim promotivnim materijalom ili internetskim stranicama turističkih zajednica ili idejnog začetnika i nositelja održavanja ruta. Naposljetku, uvrstili smo i nekoliko autorski osmišljenih ruta koje su nam se jako svidjele, pa smo ih željeli podijeliti s vama.

Središnja Hrvatska Slavonija, Baranja i zapadni Srijem

10

uvod


Svaka odabrana biciklistička ruta opisana je po standardiziranom obrascu i sadržava: • tehničke informacije o ruti: • duljinu • ukupni uspon • zahtjevnost i težinu vožnje (rangiranu oznakom od 1/5 do 5/5: lagana, donekle lagana, srednje teška, teška i vrlo teška) • označenost rute signalizacijom • početak i završetak (kružna ili jednosmjerna) • vrstu podloge (asfalt ili makadam; izraženo u postocima) • očekivano trajanje vožnje (poludnevna, cjelodnevna ili višednevna) • naselja ili kontrolne točke (s kilometražom na kojoj se pojedino naselje nalazi na ruti) • zanimljivosti izleta • mogućnosti smještaja • skretanja i poveznice (sugerirana važnija mjesta do kojih se može skrenuti s rute ili poveznice kojima se opisana ruta može skratiti ili voziti u dva dijela) • dolazak na rutu (vlakom ili automobilom)

Tehničke informacije o ruti

• turističke informacije (korisne i relevantne internetske stranice) • kartu biciklističke rute s kratkim tehničkim opisom i numeracijom smjera kretanja rutom te piktogramima najvažnijih turističkih obilježja i atrakcija rute

Turističke informacije uz uvodni tekst svake rute

• tekst rute i okvire s izdvojenim zanimljivostima s nje.

Ako se na biciklističkoj ruti svladavaju usponi i spustovi (uzbrdice i nizbrdice), kategorizirali smo ih u prvu, drugu i treću kategoriju uspona − od najlakših, preko srednje teških i strmih uspona do najtežih i najstrmijih.

Karta rute s visinskim profilom i kratkim tehničkim opisom uvod

11


Posjetite specijaliziranu biciklističku trgovinu pri kupnji novog bicikla i opreme!

OSNOVNE INFORMACIJE ZA BICIKLISTE ZA BICIKLISTE POČETNIKE Odaberite bicikl prema vašim potrebama!

12

uvod

Kakav bicikl odabrati? Izbor je velik i najvažnije je zapitati se čemu će vam služiti odabrani bicikl. Ako je riječ ovožnji gradom, odaberite gradski bicikl (city bike) s najmanje 5 − 10 brzina ili električni bicikl, koji omogućuje lakše okretanje pedala, a time i manje znojenje pri dolasku na posao. Za češću vožnju uzbrdo ili za dulje ture asfaltom odaberite touring bike ili trekking bike s većim brojem brzina. Ti se bicikli lako kreću i po makadamskoj podlozi. Za vožnju pretežito makadamom ili poljskim / šumskim putovima odaberite brdski bicikl (mountain bike) s većim brojem brzina (18 − 30) za lakše svladavanje uspona. Za sportsku vožnju odaberite trkaći cestovni bicikl ili trkaći brdski bicikl s više brzina; lakši je i ima još neke posebne karakteristike. To su osnovne vrste bicikla ovisno o namjeni, no postoje i brojne podvrste koje omogućuju po nekoliko vrsta vožnji na jednom biciklu. Ako, primjerice, nabavite brdski bicikl, možete se njime služiti na svim terenima i vrstama vožnji, no za neke će vožnje, kad ima mnogo asfalta, možda ipak biti manje praktičan nego, primjerice, trekking bike. Takav bicikl zbog veličine kotača i vr-


Oprema na zadatku Dijelovi opreme potrebni za sigurnu vožnju

ste guma može biti pogodniji za asfalt te dobar i za makadamske dionice, ali ne za pregrub ili rahli makadam. Znanje o biciklima i vještinu stječete iskustvom vožnje na njima, pa je pri nabavi prvog bicikla najbolje potražiti stručnu pomoć i savjet u specijaliziranim biciklističkim trgovinama ili pretraživanjem specijaliziranih internetskih stranica. Osnovna oprema na biciklu Prednje i stražnje svjetlo, reflektirajuća svjetla (prednje, stražnje, na žbicama i pedalama kotača), pribor za demontažu / montažu gume, rezervna zračnica, pumpa, alat ovisno o vrstama vijaka (uglavnom imbus ključevi), zvono, torbica za pribor, bočica (bidon) i držač bidona (bočice za vodu). Osnovna oprema za biciklista Cipele s čvrstim potplatima ili biciklističke cipele ovisno o vrsti pedala, kratke ili duge hlače (s užim nogavicama kod gležnjeva), ili biciklističke hlače („gaće“) kratke / duge, potkošulja, majica ili biciklistički dres s džepovima straga, vjetrovka, biciklističke naočale, kaciga (obvezna oprema) i rukavice te kapa ili potkapa. Kaciga treba biti adekvatne veličine i optimalno podešena na glavi. uvod

13


Sigurnost Bicikl je prometno sredstvo, stoga se treba pridržavati propisa o prometu (Zakon o sigurnosti prometa na cestama). Svakako treba primijeniti zdrav razum, razmišljati vide li vas vozači automobila i ostalih vozila te biti tolerantan prema ostalim sudionicima u prometu. Ne vozite po pločnicima, trgovima i preko pješačkih prijelaza rastjerujući pješake i dovodeći vozače u situaciju da vas u brzini ne vide ili ne mogu pravodobno reagirati, jer tad je nesreća neizbježna. Preporuka je ne voziti i razgovarati i / ili tipkati po mobitelu, voziti bez ruku i općenito biti neusredotočen. Ako nosite stvari, neka to bude u naprtnjači na leđima, bisag-torbi (jednostranoj ili dvostranoj) na stražnjem dijelu bicikla ili manjoj torbici za osnovne pojedinosti na upravljaču bicikla, no nipošto ne nosite torbu na ramenu koja će skliznuti prvom prilikom ili nespretno zahvatiti ono što ne treba u vožnji. Voziti bicikl zdravo je ako ne padnete i ne budete sudionik ili uzrok prometnih nesreća. Pažljivo preko semaforiziranog raskrižja!

Što možete, učvršćujte sami, ali redovito posjećujte i biciklističke servisere!

Prije i tijekom vožnje Provjerite stanje guma, istrošenost i tlak (na gumama je naznačeno koliki bi trebao biti tlak i često smjer rotacije) te pritisnite kočnice da vidite rade li, provjerite je li prtljaga dobro pričvršćena i da slučajno ne smeta okretanju kotača i pedala. Prije vožnje dobro je pogledati vremensku prognozu i temperaturu radi odluke o odgovarajućoj opremi i razmisliti o ruti. Obavezno ponesite dovoljno hrane i vode (količinu sami možete procijeniti). Kad je vruće, ponesite više vode nego što mislite da će vam trebati. Gdje god se pruži prilika, nadopunite boce vodom. Održavanje bicikla Redovito perite bicikl, brišite vlažnom krpicom i čistite ga (što rjeđe mini-wash izravno po glavčinama, pogonu i mjenjačima), podmazujte lance, redovito provjeravajte tlak u gumama. Ostalo prepustite serviseru bicikla, a s vremenom ćete nešto već moći popraviti i sami. Osnovno nije previše zahtjevno, no moderni su bicikli, baš kao i ostala tehnička i sportsko-rekreacijska oprema, poprilično složeni i traže specifičan servis, pa treba imati alat i znanje − najbolje biciklističkog servisera, čak i specijaliziranog (ovlaštenog) za određenu vrstu ili marku bicikla. Fizička sprema (kondicija) Bicikl je odlično sredstvo za stjecanje i održavanje kondicije, posebice za one koji imaju probleme s prekomjernom težinom. Pri

14

uvod


bicikliranju nema udaraca nogama o tlo kao u trčanju, stoga je blagotvornije za koljena, posebice ako se pedale vrte manjom snagom s većim brojem okretaja. Svaka zdrava osoba može proći biciklom rutu do dvadesetak kilometara uz prosječnu brzinu do 20 km/h bez posebne pripreme. Lagana bol u mišićima i stražnjici normalna je i brzo prolazi. Za veće udaljenosti preporučujemo postupno povećavati opseg i intenzitet vožnji po određenom planu i programu. Da, i činite dobro za svoje zdravlje! O ljepoti krajolika kojima se biciklom može prolaziti da se i ne govori; zato su tu predložene rute iz vodiča.

ZA NAPREDNE BICIKLISTE Bicikl Bicikl već imate, vjerojatno i osnovnu i dodatnu biciklističku opremu, kao i mnogo prijeđenih kilometara, sami ili u grupi. Možete početi razmišljati o okviru, opremi, kotačima. Pravilo je i ovdje znano: što veća kvaliteta – viša je i cijena. Najskuplje komponente nisu uvijek i najtrajnije te je stoga uvijek dobro zapitati se što je najbolje za vas. Ako imate veće ambicije i / ili ako vam novac nije presudan, priuštite si najbolje (ne mora biti nužno i najskuplje). Savjeti iskusnih vozača, prodavača i servisera pritom su vrlo korisni, kao i mnoštvo informacija na internetu. Najvažnije su komponente bicikla okvir i kotači, a budući da se najveća razlika u bicikala više klase osjeti baš na kotačima i gumama, tu ne treba previše štedjeti. Oprema uz bicikl Dobra pumpa na biciklu i / ili patrone za napumpavanje guma obvezne su, kao i rezervna zračnica. Za pravilan tlak u gumama treba imati i kućnu pumpu s manometrom ili provjeriti na benzinskoj crpki ili u nekim prodavaonicama. Ciklokompjuter preporučujemo, posebice kada se voze rute iz vodiča, jer izražena je ukupna kilometraža rute i određenih dionica na ruti, a za one koji streme preciznosti i orijentaciji preporučujemo GPS uređaj s držačem ili mobitel s GPS mogućnostima i držačem (pazite na kišu i ne dopustite da se baterija na mobitelu isprazni prije kraja putovanja!). Blatobrani su korisni, posebice ujesen i zimi. Preporučujemo plastične blatobrane, koji se lako stavljaju i skidaju te nisu preskupi. Pazite na dimenzije guma!

Kondiciju stječite najprije na blažim usponima!

Ciklokompjuter na volanu bicikla

Provjerite tlak u gumama! uvod

15


Oprema za biciklista Biciklističke cipele s blokejima i biciklistički dresovi (hlače i majice) obvezni su dio opreme kako bi vožnja bila ugodna. Preporučujemo hlače s naramenicama i dresove sa zatvaračem po cijeloj duljini. Rukavice također preporučujemo zbog boljeg držanja upravljača (protiv znojenja) i zaštite dlanova pri eventualnu padu s bicikla. Bidon ili dva s vodom, a zašto ne i camelbak (hidracijski uložak ili mjehur u naprtnjači) s energetskim napitkom, kao i energetske pločice tipa PowerBar i sl.? Uvijek dobro dođu na duljim vožnjama. Kad je vruće, ponesite više vode nego što mislite da će vam trebati. Gdje god se pruži prilika, nadopunite boce vodom. Kabanica u džepu također je obvezna, kao i kaciga, koja treba biti odgovarajuće veličine i optimalno namještena na glavi. Sigurnost Roditelji, pazite na djecu!

Nemojte nikada biti presigurni! Iako već imate iskustva i izvukli ste se iz nekih nezgodnih situacija u vožnji biciklom, koncentrirajte se na vožnju te izbjegavajte kršenje propisa i agresivnu vožnju. Biciklistička kaciga neka bude uvijek na glavi u vrijeme vožnje, posebice na otvorenim prometnicama i u ruralnim predjelima na rutama iz vodiča. Pri vožnji u grupi, ako ste prvi u koloni, vodite računa o vozačima iza vas, upozorite ih unaprijed znakovima na prepreke, rupe na cesti ili zaustavljanja. Ne ostavljajte samoga posljednjeg u grupi! Izbjegavajte nagla kočenja i skretanja. Vozači iza vas imaju znatno smanjenu vidljivost, zato pažljivo i pametno

Siguran način vožnje u grupi

u vožnji na biciklu! Održavanje bicikla Uz redovito čišćenje i podmazivanje, posebice lanca i zupčanika, obratite pozornost na stanje guma (tlak zraka i istrošenost) i kotača (ravnomjerna vrtnja). Lanac se mijenja pošto se istegne (mjeri se posebnim mjeračem), a kasete (stražnji lančanik) obično nakon dvije promjene lanca. Posebnu pozornost obratite kočionim oblogama koje zamijenite na vrijeme, a preporučujemo da to učinite u servisu. Jednom u godini, a po potrebi i češće, odvezite bicikl na servis. Naravno, to ovisi o učestalosti korištenja njime. Potrebno je prekontrolirati najvažnije sklopove i namjestiti ih. Većinu možete i sami, uz odgovarajući alat. Neke od važnijih kontrola i prilagodbe dijelova opreme na biciklu jesu: sajle, mjenjači, headset

Redovito održavajte vitalne dijelove bicikla! 16

uvod

(set ležajeva upravljača koji omogućuje vilici da se nesmetano i lako okreće), pogon, osovine i žbice kotača te kočnice.


Fizička sprema (kondicija) Redovitim korištenjem biciklom možete postići da bez problema prelazite i više od 100 kilometara u danu. Ovaj oblik rekreacije ima brojne pozitivne učinke na rad srca i pluća te gotovo svih glavnih mišića u tijelu. Kombinacijom vožnje u sjedećem i stajaćem stavu jačate i održavate vitalnim cijeli organizam te uza zdravu prehranu stvarate preduvjete za odlično zdravlje i zavidnu kondiciju. Ako pametno vozite, bicikl će vam uzvratiti mnogim dobrobitima i pružiti mnogo zadovoljstva!

BICIKLISTIČKI BONTON Kad se vozite biciklom, morate biti svjesni da niste sami te da postoje i drugi sudionici u prometu. Kako biste se što ljepše proveli tijekom vožnje, poželjno je pridržavati se pravila lijepog ponašanja, pa će time i vožnja biti ugodnija. Evo nekih osnovnih pravila: • • • • •

budite uljudni i pridržavajte se pravila lijepog ponašanja dok se vozite, poštujte druge bicikliste, pješake i vozače pridržavajte se prometnih pravila i znakova dajte prednost pješacima i dovoljno prostora za kretanje držite se svoje (desne) strane prometnice ili biciklističke trake ili staze i držite dovoljan razmak između vozila • budite spremni usporiti ili se zaustaviti • nemojte voziti velikom brzinom zbog vlastite i tuđe sigurnosti • budite oprezni na raskrižjima i zavojima • bicikl je tih i brz te stoga ponekad gotovo nečujan i teško uočljiv • radi osobne sigurnosti dajte prednost svima bez obzira na to o kojem je sudioniku u prometu riječ • budite uočljivi, pa nosite odjeću svijetlih boja i rasvjetu na biciklu • obvezno nosite biciklističku kacigu i naočale • pozdravljajte druge bicikliste na cesti. Jednom riječju, budite dobri prema sebi i drugima, pa ćete se lijepo provesti!

Procijenite stanje fizičke spreme!

Pristojno ophođenje prema drugim sudionicima preduvjet je ugodne vožnje.

uvod

17


Biciklisti na željezničkom kolodvoru

Siguran način prijevoza bicikla u vlaku (gore i dolje)

BICIKLOM NA JAVNI PRIJEVOZ U HRVATSKOJ Odlazak javnim prijevozom do biciklističke rute jedan je od najboljih načina. Imate priliku upoznati mnoge krajeve iz autobusa ili vlaka i ujedno se družiti s prijateljima dok se vozite do rute. U Panonskoj Hrvatskoj organizirani javni prijevoz koji može primiti bicikle vlak je i skela preko rijeke. U vrijeme pisanja ovog vodiča (zaključno s prosincem 2016.) službeno ne postoji mogućnost prijevoza bicikla javnim autobusnim linijama. U povezivanju obale i otoka uvriježeno je, dakako, biciklom na brod. Odlučite li se na vožnju biciklom stavljajući ga na vlak, planiranje započnite na internetskim stranicama Hrvatskih željeznica (HŽ Putnički prijevoz; www.hzpp.hr/prijevoz-bicikala) il i potražite

Dobra zabava s puta na biciklijadu

informacije na lokalnom željezničkom kolodvoru. Ponuda Hrvatskih željeznica za prijevoz bicikala sve je bolja, ponajprije zbog modernijih kompozicija vlakova koje imaju poseban prostor za bicikle. Na internetskim stranicama HŽ-a možete pronaći informacije koji vlakovi mogu prevesti bicikle. Za bicikl je potrebno kupiti prijevoznu kartu, koju možete kupiti prije vožnje na blagajni kolodvora ili tijekom vožnje u vlakopratitelja. Cijena prijevoza naplaćuje se 15 kuna (stanje iz prosinca 2016.), bez obzira na udaljenost prijevoza. Obratite pozornost jer poneki vlakovi koji primaju bicikle u jutarnjim i poslijepodnevnim satima ne primaju bicikle tijekom prometnih gužvi zbog putnika koji putuju na posao i s posla (to se posebice odnosi na prigradske vlakove). Putovanje skelom preko rijeke poseban je doživljaj. Skele najčešće možete susresti na većim hrvatskim rijekama (Sava, Drava i Mura). Sve javne skele prometuju redovito radnim danom i vikendom cijele godine, no pri visokom vodostaju rijeke skele ne voze. Većinom je skelar na skeli, a ako ga slučajno nema, obično je na skeli dostupan broj mobitela na koji ga možete nazvati.

18

uvod


GDJE SE ŠTO VOZI U HRVATSKOJ? Željeli biste biciklirati po Hrvatskoj, a ne znate kamo krenuti te gdje se što i kada događa? Tada je najbolje posjetiti internetsku stranicu www.biciklijade.com, kojoj je svrha pružiti informacije svim ljubiteljima bicikliranja o biciklijadama, s kalendarom njihova događanja, opisom rute, poveznicama na najave i prijave te fotografijama s biciklijada. Lijepo je biciklirati u društvu, a ako ste početnik i još nemate društvo, biciklijada može biti zgodna prilika za upoznavanje hrvatskih gradova i općina te druženje u nečijoj službenoj organizaciji i uza službeno vodstvo.

Biciklijade su dobar povod za bicikliranje u društvu.

BIKE FRIENDLY SMJEŠTAJNA PONUDA U HRVATSKOJ U Hrvatskoj postoji ponuda prilagođena potrebama biciklista koja se ne razlikuje mnogo od kriterija i standarda za bike friendly objekte u drugim državama Europe. Najvažniji su kriteriji: prihvat cikloturista na jedno noćenje, sigurna prostorija (spremište) za bicikle, stalak za bicikle, biciklistički alat za osnovne popravke, prostor za pranje i sušenje biciklističke odjeće i putne opreme, bogata ponuda doručka ili mogućnost korištenja kuhinjom, infokutak za bicikliste s kartama i promomaterijalima, pomoć pri planiranju izleta te mogućnost spajanja na internet (Wi-Fi). Oznaku „CYCLIST WELCOME Međimurje“ imaju smještajni objekti Međimurske županije, a smještajni objekti u drugim županijama Panonske Hrvatske imaju oznaku „Bike & Bed“.

Oznaka Bike & Bed smještaja

Oznake Bike & Bed smještaja Oznake Bike & Bed smještaja

Ljubav prema biciklima razvija se od najranijih dana. uvod

19


Michael Cramer, autor EV13, Rute Željezne zavjese, prelazi Dravu na Repaškom mostu.

Znak europske biciklističke mreže EuroVelo

Ulazna ploča rute EuroVelo 6 na graničnom prijelazu Duboševica u Baranji

20

uvod

EUROVELO RUTE I DRUGE MEĐUNARODNE BICIKLISTIČKE RUTE PANONSKOM HRVATSKOM Hrvatska, osobito njezin panonski dio, integrirana je na EuroVelo mrežu biciklističkih ruta (www.eurovelo.com/en), koje povezuju cijeli europski kontinent. Označenim rutama mogu se koristiti biciklisti, turisti i lokalno stanovništvo koje njihovim dionicama svakodnevno prolazi ili u njima uživa na izletima. U EuroVelo mreži sada je 15 europskih biciklističkih ruta s više od 70 000 kilometara. Četiri biciklističke rute prolaze Hrvatskom, a to su: EuroVelo 6 (Dunavska ruta), EuroVelo 13 (Ruta Željezne zavjese) te EuroVelo 8 (Mediteranska ruta) i EuroVelo 9 (Ruta Baltičko – Jadransko more). Dunavska ruta (EV6) u duljini od 138 km prolazi najistočnijim dijelom Hrvatske prateći tok rijeke Drave i Dunava. U Hrvatsku ulazi iz mađarskoga grada Mohača na graničnom prijelazu Duboševica te prolazi kroz Kneževe Vinograde, Park prirode Kopački rit i gradove Osijek, Vukovar i Ilok, u kojem napušta Hrvatsku. Ruta Željezne zavjese (EV13) u Hrvatsku ulazi iz Mađarske na graničnom prijelazu Gola i prolazi kroz idilična podravska i slavonska sela uz rijeku Dravu sve do grada Donjeg Miholjca, gdje napušta Hrvatsku, a ponovo ulazi u Hrvatsku na graničnom prijelazu Baranjsko Petrovo Selo, prolazi


Shematski prikaz biciklističkih ruta u mreži EuroVelo

sjevernim dijelom Baranje i ponovo napušta Hrvatsku u mjestu Batini na Dunavu. Ukupna je duljina rute kroz Hrvatsku 240 km. Osim EuroVelo međunarodnih ruta, uz rijeke Panonske Hrvatske prolaze još dvije cikloturistički zanimljive rute, a to su Murska i Dravska biciklistička ruta (www.mura-drava-bike.com). U panonskom je dijelu Hrvatske biciklistička poveznica sjever-jugozapad Međunarodni biciklistički koridor Balaton − Jadran (projekt BA biking; www.kub.hr), a u Slavoniji i Baranji prva je međunarodna poslijeratna biciklistička ruta Panonski put mira između Osijeka i Sombora u Srbiji (www.panonskiputmira.com).

Oznaka međunarodne biciklističke rute Panonski put mira

uvod

21


KRATAK PREGLED POVIJESTI BICIKLIZMA U HRVATSKOJ

Velociped u Hrvatskome sportskom muzeju u Zagrebu

Nacrti trkališta u Maksimiru

Hrvatski biciklizam ima bogatu prošlost. S pariške Svjetske izložbe 1867. godine zagrebački trgovac Ladislav Beluš (1835. – 1900.) donosi dvokolicu Michaux, parišku senzaciju, u Zagreb. Biciklom su se stanovnici Hrvatske vozili već početkom 1880-ih godina, i to u Zagrebu, ali i u Karlovcu, Samoboru, Varaždinu, Jastrebarskom te u selu Jurketincu kraj Varaždina. U Zagrebu je 26. lipnja 1885. godine osnovano Prvo hrvatsko društvo biciklista i taj je datum prihvaćen kao početak biciklističkog sporta u Zagrebu i Hrvatskoj. Za prvog predsjednika izabran je zagrebački trgovac Franjo Solar (1859. – 1924.), biciklist, sportski djelatnik, vrsni organizator natjecanja i izgradnje trkališta. Iste godine Prvo hrvatsko društvo biciklista tiska knjižicu „Pravila – Vozni propisi”, a već 1886. godine u Zagrebu priređuje utrku oko Zrinjevca u korist fonda za izgradnju Hrvatskoga narodnog kazališta. Plaćala se startnina, a natjecalo se na niskim i visokim biciklima (tzv. velocipedima). Već 1887. godine trojica maturanta iz Zagreba − Erik Alexander, Mirko Bothe i Mirko Kleščić − putovali su od Zagreba do Trsta (preko Karlovca, Delnica i Rijeke, a u povratku kroz Ljubljanu i Krško) na velocipedima, biciklima specifična atraktivna izgleda velikoga prednjeg kotača. Iako su ga proglašavali opasnim i smiješnim vozilom − jer je zbog veličine kotača često izazivao prevrtanja vozača preko upravljača i padove zbog naglih skretanja − to je bio prvi model bicikla koji je znatno pridonio popularnosti i razvoju bicikala te pokrenuo njihovu masovnu proizvodnju i uporabu. Putovanje velocipedima do Trsta i natrag trajalo je mjesec dana i bilo je prava avantura! Ipak, najpoznatiji je putnik na biciklu Ferdinand Budicki (1871. – 1951.), zagrebački trgovac i bravar koji u Beču sastavlja vlastiti bicikl i već 1897. godine za osam mjeseci prevaljuje biciklom 17 323 km, proputovavši pritom gotovo cijelu Europu i sjevernu Afriku. Biciklistički sport dobio je snažan poticaj izgradnjom trkališta. Godine 1891. izgrađeno je u Zagrebu prvo biciklističko trkalište, na današnjem Rooseveltovu trgu, na prostoru na kojem je kasnije podignuta zgrada gimnazije. Drugo trkalište sagrađeno je u Koturaškoj ulici, južno od Glavnoga kolodvora, a novo, modernije trkalište, 1897. godine izgrađeno je u Maksimiru na mjestu današnjeg stadiona.

22

uvod


Ferdinand Budicki s biciklom

Poduzetni zagrebački bravar Ivan Dirnbacher (1858. – 1944.) već je 1890. godine svojim bravarskim uslugama dodao i popravke bicikala, a 1896. godine postao je vlasnik prve zagrebačke tvornice u čijim je pogonima i „popraviona dvokolica svih sustava”. U Zagrebu je 1894. godine osnovan Savez hrvatskih biciklista – prvi sportski savez u južnoslavenskim zemljama, a članovi su mu bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, HKB „Sokol-1887“ i „Slovenj“ (1894.), svi iz Zagreba, „Naprijed“ iz Karlovca (1892.), „Sokol“ iz Siska (1893.) i „VKB“ iz Varaždina (1894.). Kasnije su savezu pristupili Osječki klub biciklista, Koturaški klub „Samobor“, Klub biciklista „Križevci“ i Koturaško društvo „Sloga“ iz Varaždina (svi osnovani 1897.), pa „Touring Club Zagreb“, Koturaško društvo „Ludbreg“, Podravski klub biciklista iz Koprivnice (osnovan 1898.) i „Lastavica“ iz Požege. Prvi predsjednik saveza bio je Franjo Solar, predsjednik Prvoga hrvatskog društva biciklista.

Stari bicikli u Muzeju Ferdinand Budicki u Zagrebu

Koturaški zemljovid iz 1892. godine

Dio postava Muzeja Ferdinand Budicki je i njegova biografija. uvod

23


1

2 eko mura – biciklom do jedinstvenih i raznolikih mjesta uz muru

TURISTIČKE INFORMACIJE: www.visitmedimurje.com/bike www.mura-drava-bike.com www.spa-sport.hr www.etnoart-travel.com

• BICIKLISTIČKE RUTE MEĐIMURJA

Međimurje je pravi biciklistički raj kontinentalne Hrvatske s mnogo dobrih biciklističkih ruta i staza za sigurnu vožnju biciklom. Uređenost i standard biciklističkih ruta vrlo je dobra, s potrebnom signalizacijom, odmorištima, informativnim pločama i pokojom priručnom servisnom stanicom s nešto alata. Uz rijeke Muru i Dravu protežu se dionice međunarodnih biciklističkih ruta (Murradweg i Drauradweg), koje su na dijelu Hrvatske pokrivene turističkim vodičima dostupnim na internetskoj stranici www.mura-drava-bike.com. Upravo ova ruta (Eko Mura) kreće iz odredišta u kojem je prvi licencirani Adria bike hotel u Hrvatskoj – LifeClass Terme Sveti Martin (više informacija na: www.adriabike.hr).

Ova najsjevernija hrvatska rijeka, ujedno i sjeverna prirodna granica naše zemlje, izvire visoko u brdima Visokih Tura u Austriji, a pokraj Legrada, gdje Međimurje dodiruje Podravinu, ulijeva se u Dravu. I Mura i Drava ekološki su očuvane i itekako biološki raznolike rijeke koje tvore izrazito zanimljiv prirodni koridor u središtu Europe, a velika su prirodna vrijednost i vrhunska krajobrazna ljepota sjevera naše zemlje. Da biste ih doživjeli dovoljno polako i svim svojim osjetilima, najbolje ih je obići biciklom. Uživajte, ali samo polako.

P

risvojite Međimurje najmanje na dva do tri lijepa dana. Mnogo toga možete obići u ovom biciklističkom raju Središnje Hrvatske. Ovdje je seoski biciklin tradicija, a brdski i cestovni biciklizam turistička sadašnjost. • Međimurje je turističko odredište s najviše biciklističkih traka na kolniku između naselja i biciklističkih staza na pločnicima kroz naselja, a osobito je vrijedna mreža tematskih biciklističkih ruta kojom su sva ta idilična mjesta povezana. Smjestite se u Termama Sveti Martin

LifeClass Terme Sveti Martin 24

središnja hrvatska – međimurska županija


TEHNIČKE INFORMACIJE: DULJINA: 50 km UKUPNI USPON: 170 m ZAHTJEVNOST / TEŽINA: 2/5 OZNAČENOST: označena (oznake Eko

Vožnja najsjevernijom hrvatskom županijom

Mura) POČETAK I ZAVRŠETAK: Toplice Sveti

Martin

ili na nekom seoskom turizmu, u apartmanu ili vinotočju sa sobama i uživajte bar nekoliko dana. Kreće se pokraj recepcije apart­ mana Regina LifeClass Termi Sveti Martin, uz pub „Potkova“, biciklističkom trakom kroz mjesto Toplice Sveti Martin. Cesta je valovita, ali je idilična i mirna. Ulazi se u mjesto Brezovec i na raskrižju nastavlja udesno prateći oznake Eko Mura. Za 4,5 km dolazi se u središte najsjevernije hrvatske općine, uređeno mjesto Sveti Martin na Muri, kojim dominira barokizirana gotička župna crkva sv. Martina. Uz ogradu crkve skreće se udesno po ŽC2245 uz obiteljske kuće prateći oznaku Eko Mura prema rijeci Muri. Prolazi se uz seoski turizam Sveti Martin na Muri i dolazi do mosta na rijeci koji najavljuje skoru državnu granicu, pa se prije mosta na 5,7 km rute skreće udesno uz rijeku i uz skelu. Ako su neki tradicijski obrti ovdje doista važni i cijenjeni, onda su to skelarstvo i mlinarstvo, što će ova ruta i potvrditi, jer vodi prema Žabniku i Mlinarskom gruntu. Makadam uz rijeku dosta je pjeskovit; ugodna podloga i za druge sportske aktivnosti, pa se može susresti i trkače rekreativce. Centar za posjetitelje Mlinarska kuća, tzv. Mlinarski grunt, vezan je za mlinarstvo na rijeci Muri, o čemu svjedoči i prigodna izložba na pravom

PODLOGA: asfalt 93 %, makadam 7 % TRAJANJE: poludnevna NASELJA: Toplice Sv. Martin (0), Sveti

Martin na Muri (4,5), Marof (8), Hlapičina (10,5), Mursko Središće (14), Peklenica (17), Križovec (19), Podturen (24), Gornji Kraljevec (31), Vratišinec (33,5), Selnica (40,5), Zaveščak (42), Toplice Sv. Martin (50 km) ZANIMLJIVOSTI IZLETA: crkva svetog

Martina u Sv. Martinu na Muri; skele na Muri; Centar za posjetitelje Mlinarska kuća; Mlinarov poučni put; etnozbirka obitelji Trstenjak, Marof 45; turistički kompleks Cimper – spomen-dom rudarstva, Mursko Središće (www.cimper.com.hr); Spomen-park naftaštva Peklenica; Oldtimer muzej Šardi, Selnica (www. sardi.com.hr) SMJEŠTAJ: LifeClass Terme Sveti

Martin – hotel Spa Golfer 4* i apartmani Regina 4* (www.spasport.hr); apartmani Lapaž 4* (www. apartmani-lapaz.com); pansion Ilonka 3*, Mursko Središće (www. ilonka.hr) DOLAZAK: automobilom do Toplica

Sveti Martin

eko mura – biciklom do jedinstvenih i raznolikih mjesta uz muru

25


Ploveća vodenica na Mlinarskom gruntu u Žabniku

Skulptura rudara u Murskom Središću

26

plovećem riječnom mlinu, a zgodno je obići i Mlinarov poučni put dugačak oko 3 km te naučiti ponešto o vrijednostima ovog prostora. Poslije izlaska s Mlinarskoga grunta ponovo počinje asfalt i skreće se ulijevo pokraj kamenog labirinta. U vožnji kroz selo Marof može se razgledati etnozbirka obitelji Trstenjak, ali i nabaviti proizvode OPG-a Trstenjak. Cesta je ovdje uska, lagano zavojita i vrlo idilična, jako blizu rijeke. Ulazi se u selo Hlapičinu s crkvom sv. Ane. Prolazi se ulicom uz obiteljske kuće i privlačne stare podrume ukopane u zemlju točno nasuprot kuća. Uskoro se ulazi u Mursko Središće – „grad rudara“. Uz cestu je označeno skretanje za jednu od brojnih skela na rijeci Muri, kojih će biti još dosta na ruti. Skele je zgodno pogledati jer su vrlo slikovite, baš kao i krajolik u kojem se nalaze. Skela ili „brod“ na Muri najčešći je tradicijski oblik prijevoza ljudi, traktora i automobila jer se ovdje živi uz rijeku i s rijekom na obje obale, bez obzira na granicu. Pokreće je snaga rijeke, a kormilo služi za upravljanje skelom u odnosu prema toku rijeke. Skele obično ne voze jedino za visokog vodostaja. U Murskom su Središću također dva mosta preko Mure. Željeznički je izgrađen još 1889. godine, a noviji cestovni, betonski most podignut je 1968. godine samo nekoliko metara nizvodno od nekadašnjega starog drvenog mosta. Prije ulaska u samo središte grada prolazi se uz pansion „Ilonka“. U središtu je mjesta turističko-informativni centar s priručnom biciklističkom servisnom stanicom i odmorištem s klupicama, a nedaleko je od njega župna crkva Marije Kraljice i sv. Ladisava iz 18. i s početka 19. stoljeća. Posjetom spomen-domu rudarstva

središnja hrvatska – međimurska županija


u okviru Turističkoga kompleksa Cimper, na istočnom izlazu iz grada, može se zaviriti u prošlost Murskog Središća i okolice kroz rudarenje ugljena nakon Prvoga svjetskog rata sve do 1972. „Grad rudara“ i danas čuva uspomenu na rudarsku baštinu kraja, o kojoj svjedoči spomenik rudaru na Trgu bana J. Jelačića, djelo Ante Despota, na kojem je i poklonac sv. Ivana Nepomuka iz 1845. godine. Kad se prijeđe pruga, nakon Murskog Središća, vozi se valovitom glavnom cestom za Križovec, odakle postoji i makadamska varijanta rute bliže rijeci, odnosno riječnim skelama. Za rudarsku tradiciju u ovom kraju osobito je važno malo selo Peklenica. • Cesta i dalje zavija kroz polja, a prije ulazne ploče u Križovec skretanje je ulijevo za skelu i na makadam uz glavnu cestu. U mjesnom je središtu Centar za posjetitelje Križovec sa stalnim postavom Mura − Drava, regionalnim parkom i spomen-sobom regionalnih i svjetskih prirodoslovaca. Cesta dalje zavija i vodi kroz polja i kukuruzišta, uz još jedno skretanje za skelu u Miklavcu, a potom prolazi mjestom Ferketincem i ulazi u Podturen, kojim dominira barokizirana gotička župna crkva sv. Martina s grobljem. Riječ je o građevini s osobito vrijednom kamenom kustodijom visokom oko 6,5 metara (najveća u Hrvatskoj). Na polovici rute Eko Mura, malo prije nego što se dođe do crkve, skreće se udesno prema Sivici i Mihovljanu te Čakovcu. Cesta vijuga kroz polja, ulazi u šumski pojas, a potom uz groblje ulazi u središte Sivice s kapelom, trgovinom i ugostiteljskim objektom te nastavlja prema Gornjem Kraljevcu i Vratišincu. Prolazi kroz zaselak Remis, potom i Gornji Kraljevec,

Živopisna skela na rijeci Muri

• PEKLENICA – PRVO

NAFTNO POLJE NA SVIJETU Peklenica je prvo mjesto na svijetu na kojem se organizirano vadila nafta i dobila je ime po toj crnoj tekućini. Mještani su je zvali „pekel“ i napravili unosan posao od nje. Posebnost je tog vađenja nafte u tome što je to prvi zabilježeni postupak organiziranog vađenja nafte u svijetu 1858. godine, čak tri godine prije nego u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, koju se u literaturi navodi kao mjesto prvog bušenja nafte. Danas u Peklenici postoji još jedno aktivno okno koje je nedavno uređeno u mali spomen-park naftnog rudarstva na tom području. U oknu se može vidjeti kako nafta slobodno izvire na površinu oslobađajući male količine plina, a iznad okna sastavljena je „trojka“ (tri drvena na vrhu spojena stupa s kojih visi uže), prikaz prvotnog načina vađenja nafte.

eko mura – biciklom do jedinstvenih i raznolikih mjesta uz muru

27


• ZAGRLJAJ DOBRODOŠLICE SLAMNATOG DIVA IZ SELNICE

Slamnati div u ruci drži grančicu pikač, grančicu bodljikavog čička, odakle mu i ime, a glava mu je slamnata košnica. Bodljikavci (pikači) ožive jednom u godini u pokladnim povorkama i velika su atrakcija s obzirom na zavidnu veličinu, ali i na umijeće izrade tradicijske maske, koje je uvršteno na popis hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Izrađuju se od ručno sijane i pokošene te vršilicom ovršene raži kako bi se očuvala potrebna kvaliteta slame. Od tako pripremljene slame izrađuje se užad kojom se omataju ruke, noge i tijelo osobe. Slamnati pikač zaštitni je znak selničkoga kraja i nadasve originalan čuvar bogate tradicije.

Zagrljaj dobrodošlice slamnatoga selničkog diva pikača

28

u kojem je zanimljiva neogotička crkva s kraja 19. stoljeća, vrlo lijepog interijera. Takva je i župna crkva Uzvišenja Sv. Križa u sljedećem Vratišincu, s kraja 18. stoljeća, s vrlo vrijednim inventarom, posebice baroknim orguljama izuzetne kvalitete zvuka. U mjestu se pokraj ugostiteljskog objekta „Mirage“ skreće ulijevo uz benzinsku crpku i vozi kroz selo uz obiteljske kuće, prelazi pruga i izlazi na prilično prometnu glavnu cestu. Brzo se skreće udesno s nje prema Selnici i Toplicama Sveti Martin. Po valovitoj cesti vozi se kroz Gornji Zebanec i susreće slamnatog diva, tradicijsku pokladnu masku − selničkog Pikača, koji raskriljenih ruku štiti Selnicu od zlih duhova te poziva proljeće i plodnu i bogatu godinu, baš kao i turiste u Selnicu. • U mjestu je vrijedno posjetiti Oldtimer muzej Šardi – jedinstvenu privatnu zbirku starih automobila, traktora, motora i ostalih prijevoznih sredstava otvorenu 2012. godine. Odmah poslije muzeja skreće se ulijevo uzbrdo za Sveti Martin na Muri i prolazi uz idiličan kompleks uza župnu crkvu sv. Marka na brijegu. Nakon nizbrdice skreće se ulijevo cestom dolinom potočića Kamenice. Ulazi se u Zaveščak. Idili nema kraja − kućice, livadice, potočić, šumica i brežuljkasta cestica. Prolazi se kroz Bukovec, na 46. km rute počinje strma uzbrdica po makadamu dugačka oko 1 km, a potom grebenska cesta s lijepim vidicima. Ulazi se u selo Gornji Koncovčak i počinje asfalt. Na početku spusta ponovo počinje 600 metara makadama do ulazne ploče u Toplice Sveti Martin. S pogledom na apartmansko naselje „Regina“ i uz apartmane „Lapaž“ ruta se spušta strmom cestom do ulaza u toplice.

središnja hrvatska – međimurska županija


1

Murska biciklistička ruta (AT-SI-HR)

2

10

3

4

9

Čakovec

29

8

7

5 6

Ruta počinje pokraj recepcije apartmana Regina LifeClass Termi Sveti Martin 1 i nastavlja se prema Sv. Martinu na Muri. Na raskrižju 2 skreće se ulijevo prema Muri prateći oznake rute Eko Mura. U naselju Hlapičini 3 skreće se ulijevo i dalje do raskrižja 4, na kojem se nastavlja ulijevo i dalje kroz Mursko Središće. Na raskrižju 5 nastavlja se do naselja Podturena 6 (raspelo) i dalje do naselja Sivice 7. U naselju Vratišincu 8 skreće se ulijevo, a na raskrižju 9 udesno (raspelo). Na raskrižju 10 skreće se udesno i dalje do cilja ispred recepcije apartmana Regina LifeClass Termi Sveti Martin.


Ekopark Kraš

3

bars tre Jas i ko auto ta ces A1

1 c va rlo

4

5

aG

or ic

a

Foto: Dražen Breitenfeld

Ka

Ve lik

TUMAČ ZNAKOVA NA KARTAMA

10 9

7

k

isa

ja

rin

n va to Le

O AUTORIMA Lidija Vrečar Mišćin rođena je 23. siječnja 1971. godi-

ne u Zagrebu, u kojem je završila Osnovnu školu „Vladimir Nazor“, Matematičko-informatički obrazovni centar i Ekonomski fakultet 1994. godine. Za Domovinskog rata radila je u Glavnom stožeru Ujedinjenih naroda u Zagrebu. U turizmu radi već 20 godina. Obavljala je poslove direktorice Turističke zajednice Zagrebačke županije i više stručne suradnice za specifične oblike turizma u Hrvatskoj gospodarskoj komori te koordinirala projekt izrade prvoga nacionalnog kataloga „Ruralni turizam Hrvatske“, objavljenog 2015. godine. Predsjednica je Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma pri Ministarstvu turizma. Od najranijeg djetinjstva vozi bicikl i odlazi u istraživačke pohode prirodom s roditeljima, što izgrađuje njezinu znatiželju i istraživački duh. Od 1990. godine članica je Planinarskog društva Sveučilišta „Velebit“, s kojim je obišla mnoge hrvatske i svjetske planine, a u posebnom sjećanju nosi osvajanje najvišeg vrha Južne Amerike povodom 50. godišnjice društva. U slobodno vrijeme bavi se pisanjem članaka putopisne tematike, fotografiranjem, planinarenjem, trčanjem i vožnjom bicikla, a od 2015. godine članica je „Književnog kluba sretnih knjiga“. S Robertom Rigom sudjeluje i izrađuje brojne projekte biciklističkih ruta na području Hrvatske, a od 2004. godine zajedno uređuju internetski portal pedala.hr. U svom terenskom radu i mnogobrojnim istraživanjima za reportaže „Biciklom po Hrvatskoj“ ima veliku podršku supruga Borisa.

Robert Rigo rođen je 3. travnja 1972. u Zagrebu, u kojem

je završio Osnovnu školu „Vjenceslav Novak“ i Centar za obrazovanje „Rade Končar“. Dugogodišnji je aktivist na polju razvoja biciklističke infrastrukture u Hrvatskoj. Aktivizam započinje 2001. godine realizacijom internetskog portala pedala.hr, koji uređuje i vodi do danas, godinama promovirajući biciklističke rute, kao i potrebu cjelovitog razvoja biciklističkog turizma u Hrvatskoj. U posljednjih petnaest godina samostalno ili s Lidijom Vrečar Mišćin sudjeluje u realizaciji brojnih projekata razvoja i unapređenja mreže biciklističkih ruta Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije te CBC projekata Bike4TWF u Sisačko-moslavačkoj i Ride & Bike u Kra­pin­ sko‑zagorskoj županiji.

-S

Ruta počinje u središtu Pisarovine 1 i valovitom cestom vodi kroz sela Jamnicu Pisarovinsku, Lučelnicu i Vukomerić. Na raskrižju 2 prelazi se glavna cesta i skreće udesno. Na raskrižju 3 s grebenske ceste može se skrenuti udesno do Gustelnice. Ruta se makadamom nastavlja do raskrižja 4 (drvena kapela), na kojem skreće udesno i nizbrdo, a potom skreće ulijevo na makadam. Na raskrižju 5 ruta se nastavlja ulijevo prema Opatiji. Na raskrižju 6 skreće se udesno glavnom cestom na jug prema Pokupskom. Ruta se nastavlja do raskrižja 7 (raspelo), na kojem se skreće udesno kroz Cerje Pokupsko. Na raskrižju 8 u Lijevim Štefankima ruta vodi udesno (ulijevo drvena kapela). Ruta vodi cestom uz kupališta na rijeci Kupi do naselja Gradeca Pokupskog 9 i dalje do raskrižja 10 (poklonac), na kojem se skreće ulijevo prema Dvorancima i Pisarovini.

Upoznajte Panonsku Hrvatsku biciklom! drvene kapele − ukras turopolja, pisarovine i pokupskog 245

Biciklisticki-vodic-KB.indd 245

28/02/17 12:43

Vodimo vas na neodoljive vožnje nepreglednom, plodnom nizinom, gustim hrastovim šumama, uz rijeke, jezera i močvare s lijepim izletištima i seoskim gospodarstvima. Otkrivamo vam mjesta na kojima se očuvana prostranstva parkova prirode i zeleni, vinorodni bregovi stapaju s riječnim dolinama, na kojima stara sela, kapelice i skele pričaju neke druge priče ...

Prvi put u Hrvatskoj na jednom mjestu ovaj sveobuhvatni i nadasve informativni biciklističko-turistički vodič donosi: • detaljne opise 40 biciklističkih ruta (25 ruta u Središnjoj Hrvatskoj i 15 ruta u Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu) u čak 13 panonskih županija • pregledne karte s iscrtanim visinskim profilom, kratkim tehničkim opisom rute, jasno izraženim smjerom vožnje, mogućnostima skretanja s rute i piktogramima koji upućuju na najvažnije sadržaje u prostoru • zanimljive tekstove o usputnim turističkim atrakcijama • vrhunske fotografije prostora koji je obuhvaćen pojedinom rutom • korisne internetske stranice o znamenitostima i preporučljivom smještaju.

w w w.moz aik- k njiga.hr ISBN 978-953-14-2133-1

149,00 kn

ISBN 978-953-14-2133-1

toplice plaža ili kupalište zaštićeno područje prirode vjerski objekt

BICIKLISTIČKI VODIČ

seoski turizam muzej ili galerija stari grad, utvrda ili dvorac informacije, infoploča ili infocentar

Središnja Hrvatska, Slavonija, Baranja i zapadni Srijem

smještaj ugostiteljski objekt

Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo

skela vinotočje kamp željeznička stanica vidikovac odmorište s klupama etnozbirka, etnokuća ili etnocjelina najam bicikla asfaltirana podloga rute makadamska podloga rute skretanje s rute spojna ruta 1

orijentacijske točke na ruti

Meteorit EuroVelo 6

9 789531 421331

Biciklisticki vodic FINAL.indd 1

et -P

BICIKLISTIČKI VODIČ

8

Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo

6

smjer kretanja i/ili znamenitost uz rutu smjer značajnih regionalnih i međunarodnih biciklističkih ruta (koridora) u RH

03/03/17 13:25

Profile for Mozaik knjiga

Biciklistički vodič - Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo  

Upoznajte Panonsku Hrvatsku biciklom! Vodimo vas na neodoljive vožnje nepreglednom, plodnom nizinom, gustim hrastovim šumama, uz rijeke, je...

Biciklistički vodič - Lidija Vrečar Mišćin i Robert Rigo  

Upoznajte Panonsku Hrvatsku biciklom! Vodimo vas na neodoljive vožnje nepreglednom, plodnom nizinom, gustim hrastovim šumama, uz rijeke, je...