Iskustva iz Republike Srbije
TereT DoKaZivaNja Da Se Ne raDi o oDMaZDi je Na poSloDavcu!
teškoće pri narednom zapošljavanju. To je opravdano i činjenicom da uzbunjivač štedi i spašava novac državi prijavljujući korupciju. Biće određen i maksimalni iznos dobiti, odnosno nagrade. Postojeća zaštita koju pruža Agencija za borbu protiv korupcije (ABPK) je ograničenog dometa. Agencija pruža pomoć licima koji se obrate prijavama u kojima se navodi da postoji korupcija u organima u kojima rade. To su državni službenici, lica zaposlena u jednicama lokalne samouprave, autonomnim pokrajinama i javnim preduzećima. Radi se o licima koja su još uvijek u radno-pravnom odnosu i samo o slučajevima korupcije, a ne bilo kojem slučaju nezakonitosti. Kriterijumi za sticanje statusa uzbunjivača su prilaganje dokumenata koji dokazuju nelegalnu radnju, kao i ozbiljnost slučaja o kojem se radi. Od prijavljene institucije se traži izjašnjavanje i onda se utvrđuje li ima dovoljno dokaza za pružanje zaštite. To se pokazalo nedovoljnim – potreban je poseban zakon. Paralelno sa izradom zakona, održano je niz skupova (u 10 gradova Srbije) koji su postupak imali za cilj dizanje svjesti i zaštite mora stvaranje pozitivne atmosfere. biti jedinstven
uuu
Situacija u biH Zakon za državni nivo BiH odnosi se samo na službenike državnih institucija zbog ograničene nadležnosti, te se planiraju raditi i entitetski zakoni, i zakon u Distriktu Brčko. Predviđeno je da status uzbunjivača daje Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK). Ovim zakonom bi se Agenciji proširile nadležnosti, a to može biti kočnica usvajanju Zakona. Postoje i dileme u odnosu
apKKbpK uskoro sa širim ovlašćenjima podržano od
babić: Novi zakon, a ne stara praksa
na vrijeme prijavljivanja slučaja korupcije kako bi se izbjegla sumnja na ličnu korist. Ovaj prijedlog zakonskog rješenja je sličan postojećem modelu pružanja zaštite u Srbiji preko ABPK.
uuu
Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju Tokom dvodnevne posjete raspravljalo se o ključnim razlozima i argumentima za donošenje posebnog zakona. Učesnici su bili jednoglasni u ocjeni da postupak zaštite mora biti jedinstven. Njime se definiše sama zaštita i koje je tijelo daje, ali se vrši i edukacija i podiže svijest o problemu, te ohrabruju i motivišu uposlenici da prijave korupciju.
Konačni zaključci konsultacija radnih grupa Srbije i biH za izradu zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju
1. Neophodno je donijeti poseban zakon koji će regulisati materiju zaštite, a ne vrštiti izmjene i dopune u više različitih zakona. 2. jedna od postojećih institucija u obje zemlje će biti nadležna za provođenje zakona. 3. Zakonom će biti propisane procedure i kriteriji za dobijanje statusa zaštićenog uzbunjivača. 4. u slučaju biH, u zakonu na državnom nivou, uzbunjivačem će se smatrati lice koje je zaposleno u institucijama bosne i Hercegovine (na državnom nivou) i koje u javnom interesu i dobroj vjeri prijavi korupciju u instituciji u kojoj radi.
7