Naglasak na ključnim inicijativama

EuroCommerce trenutno usmjerava svoje aktivnosti na osiguravanje bolje regulative, podrške za investicije u digitalizaciju i održivost te na stvaranje povoljnijeg okruženja za trgovce svih veličina. Ključne inicijative poput Retail Transition Pathway i implementacija preporuka iz Draghi izvještaja postavljaju smjernice za buduće politike koje će oblikovati maloprodajni sektor u narednim godinama.

Trenutno se radi na jačanju maloprodaje u EU kroz nekoliko ključnih inicijativa usmjerenih na digitalizaciju, održivost i jačanje konkurentnosti sektora. Upozoravamo stoga na glavne inicijative EuroCommerce-a kako bi ih naša trgovinska mreža –malo i veleprodaja – na vrijeme prepoznali i pokušali stvoriti obrambene mehanizme za njihovu primjenu.

Retail Transition Pathway. Ova strategija, pokrenuta u ožujku 2024., usmjerena je na transformaciju maloprodajnog i veleprodajnog sektora u održiviji, digitalniji i otporniji sustav. Ključni aspekti uključuju financijsku podršku za investicije, razvoj novih poslovnih modela, bolje regulacije i osnaživanje radne snage. U okviru ove inicijative prepoznata je potreba za ulaganjima do 600 milijardi eura kako bi se postigli ciljevi zelene i digitalne tranzicije do 2030. godine.

Poboljšanje konkurentnosti EU maloprodaje. EuroCommerce aktivno radi na sprovođenju preporuka iz Draghi izvještaja koji naglašava važnost sektora u ukupnoj ekonomiji EU (10% BDP-a, 26 milijuna radnih mjesta). Fokus je na smanjenju birokratskih prepreka, jačanju Jedinstvenog tržišta i podsticanju inovacija u digitalnim i zelenim tehnologijama.

Pravedna konkurencija i regulacija. EuroCommerce se zalaže za poštene tržišne uvjete u kontekstu sve češće prakse Direct-to-Consumer prodaje (gdje brendovi poput Nike i Adidas prodaju direktno kupcima, zaobilazeći maloprodajne posrednike). Ovo može otežati poslovanje malim trgovcima, pa se traže regulatorne mjere kako bi se osigurala ravnopravnost na tržištu.

Održivost i energetska tranzicija. Poseban naglasak stavljen je na dekarbonizaciju, smanjenje otpada, održivo pakovanje i povećanu uporabu recikliranih sirovina. Cilj je postizanje klimatskih i ekoloških ciljeva EU kroz ulaganja i inovacije u sektoru trgovine.

Nadolazeća horizontalna strategija jedinstvenog tržišta

Potrebne su brze i ambiciozne akcije ako želimo potaknuti europsku konkurentnost, zajamčiti europski životni standard i revitalizirati sve manji ugled EU-a na globalnoj sceni. Gospodarski rast EU-a zaostajao je za SAD-om više od 20 godina, s jazom u BDP-u koji se povećao sa 15% u 2002. na nevjerojatnih 30% u 2023.

Kao što Competitiveness Compass naglašava, „hitno je potreban odlučan europski odgovor“. Vrijeme je da EU ponovno postane najatraktivnije mjesto za ulaganje. EU i države članice trebaju intenzivirati svoje napore i posvetiti odgovarajuća sredstva kako bi osigurali određivanje prioriteta, provedbu i jačanje jedinstvenog tržišta. U uslugama, 60% prepreka od prije 20 godina još uvijek koči tvrtke danas. EuroCommerce naglašava da prava konkurencija postoji samo tamo gdje se tvrtke u EU mogu slobodno osnivati u bilo kojoj državi članici i poslovati preko granica. To će biti temelj za dobrobit našeg društva, izbor potrošača i pristupačne proizvode i usluge. Zemlje EU-a moraju se odmaknuti od različitih nacionalnih pravila i posvetiti se istinskom jedinstvenom tržištu. Nadolazeća horizontalna strategija jedinstvenog tržišta jedinstvena je prilika da se izravno suočimo s tim izazovima, pokazujući da su institucije EU-a predane revitalizaciji konkurentnosti i okupljanju država članica u tom nastojanju.

EuroCommerce stoga poziva na strategiju koja je usmjerena na uklanjanje konkretnih prepreka za poduzeća s jasnim planovima i vremenskim okvirima, koja je sveobuhvatnog opsega i brza u provedbi. Strategija bi trebala:

• Unaprijediti hitne radnje s jasnim vremenskim rokovima i prekretnicama za dovršetak jedinstvenog tržišta u kritičnim područjima za europsko društvo i gospodarstvo, kao što su roba, usluge, podaci i digitalno, pristup tržištu proizvoda, kapital i energija. Ova strategija mora biti istinski horizontalna vježba, koja uključuje koordinirane napore svih relevantnih službi Europske komisije, osiguravajući da sve glavne uprave u svojim inicijativama „razmišljaju o jedinstvenom tržištu“.

• Rješavanje problema rascjepkanosti pravila ključno je u vrijeme kada se naša proizvodna baza bori, a ulaganja i ambicije za povećanjem se sele na druge kontinente. Samo 8% malih i srednjih poduzeća, na primjer, trguje preko granica EU-a.

• Nedostatak harmonizacije stoji Europu 200 milijardi eura godišnje.

• Prepreke slobodnom kretanju radne snage također pogoršavaju kritične nedostatke radne snage i vještina.

• Smanjite regulatorni teret za poduzeća u EU i osmislite ambiciozan plan smanjenja opterećenja s jasnim, mjerljivim ciljevima. Prvi korak je obećanje Komisije da će smanjiti zahtjeve za izvješćivanje za najmanje 25%, odnosno 35% za mala i srednja poduzeća. Sada pozivamo Komisiju da ispuni ovu ambiciju u svim regulatornim teretima

• Mario Draghi, kreator izvješća gospodarske politike EU Competitiveness Compass, budućnost europske konkurentnosti vidi kroz detaljnu analizu i preporuke te njihovu implementaciju. U 2025. tvrtke se moraju usredotočiti na uklanjanje nepotrebnih ili nekoherentnih pravila o aspektima kao što su održivost i kružno gospo - darstvo, digitalno i podaci, usklađenost proizvoda i zakon o zaštiti potrošača.

• Ankete pokazuju da su administrativne prepreke najveća prepreka trgovini preko granica EUa. Rješavanje ovih problema zahtijeva digitalizaciju, jednokratno izvješćivanje i pragmatičan pristup koji uzima u obzir praktične implikacije usklađenosti za poduzeća u cijelom lancu vrijednosti. Pojednostavljivanje usklađenosti također znači očuvanje europskog okvira za pristup tržištu proizvoda uz istovremeno poboljšanje funkcioniranja njegova standardizacijskog sustava kako bi poduzeća ostala vodeća.

• Zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta boljom provedbom pravila. Komisija mora ponovno intenzivirati radnje protiv država članica koje krše pravila jedinstvenog tržišta i potvrditi svoju ulogu čuvara Ugovora. Upotreba prekršajnih postupaka pala je za 80% između 2020. i 2023. u usporedbi s prošlim mandatima.

• Prekršajni postupak trebao bi biti brži, automatiziraniji i transparentniji. Također vjerujemo da su rani, bliski provedbeni dijalog između Komisije i država članica, kao i pravovremene konzultacije s dionicima, ključni za smanjenje preklapanja i osiguranje neometane provedbe, na primjer s detaljnijim smjernicama Europske komisije.

• Radikalno redizajnirati kreiranje politike EU-a kako bi se ojačalo jedinstveno tržište. EU mora preispitati svoj proces donošenja zakona kako bi osigurala da se procjene učinka provode u svim fazama donošenja odluka u EU i ispravno uračunaju učinke novih propisa na konkurentnost, poticaje za rast i ulaganja te jedinstveno tržište, na temelju odgovarajuće analize troškova i koristi. To zahtijeva davanje većih ovlasti Regulatornom nadzornom odboru, osiguravanje odgovarajućeg uključivanja dionika u pripremne faze donošenja zakona i uvođenje – gdje je to prikladno – pristupa testiranja propisa prije potpune provedbe.

• Značajno preusmjerite resurse za provedbu. Hitno je potrebno riješiti problem nepoštivanja pravila jedinstvenog tržišta i osigurati jednake uvjete za sve.

Komisija i države članice trebale bi pojačati suradnju u provedbi na razini EU-a i nacionalnoj razini te koristiti javno-privatna partnerstva u nadzoru tržišta, koja su predviđena pravom EU-a, kako bi se poboljšala usklađenost s pravilima jedinstvenog tržišta. To uključuje podršku tvrtkama u usklađivanju sa sve većim opterećenjem i složenošću propisa EU-a. ST