Deinfluencing – evolucija influencerskog marketinga kao odgovor na promjene u digitalnom okruženju

izv. prof. dr. sc. Matea Matić Šošić

Sveučilište u Dubrovniku, Ekonomski fakultet matea.matic@unidu.hr izv. prof. dr. sc. Iva Gregurec Sveučilište u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike iva.gregurec@foi.unizg.hr

Sažetak

Deinfluencing marketing predstavlja novi trend u digitalnom marketingu koji se suprotstavlja tradicionalnom influencerskom pristupu.

Važno je napomenuti kako deinfluencing ne podrazumijeva potpuno odbacivanje influencerskog marketinga niti ignoriranje drugih trendova na društvenim mrežama. Umjesto toga, ovim trendom se nastoji informirati korisnike o realnim prednostima koje kupnja određenih proizvoda donosi, a sve u svrhu donošenja odgovornih odluka temeljenih na kritičkom razmišljanju o konzumerizmu i smanjenju prekomjerne potrošnje. Ovaj rad istražuje razvoj pojma deinfluencerskog marketinga te analizira njegove prednosti i nedostatke s fokusom na nove marketinške prakse i društvo u cjelini.

Ključne riječi: digitalni marketing, društvene mreže, influencerski marketing, deinfluencing, deinfluencerski marketing

1. Uvod

Društvene mreže poput TikToka i Instagrama s vremenom su postale jedno od najpopularnijih mjesta za online kupnju, pri tome potičući impulzivnost i prekomjerno trošenje. Kako korisnici društvenih mreža konstantno tragaju za novim trendovima i proizvodima, influencerski marketing pokazao se kao idealan alat za postizanje tog cilja. Ovaj rastući trend, koji se uglavnom ukorijenio u zajednicama koje se bave ljepotom i životnim stilom, temelji se na kreiranju video sadržaja u kojima se razvikani proizvodi nerijetko predstavljaju kao nužni, jer zadovoljavaju određene potrebe korisnika što dovodi do činjenice da bi ih korisnici „trebali“ kupiti. Prema istraživanju, čak 87% ispitanih korisnika koji su pratili marku i/ili posjetili web stranicu same marke, obavili su kupnju nakon što su vidjeli oglas na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka (CNN, 2023). Čak i sam TikTok navodi kako se 28% njihovih korisnika slaže da upravo ova društvena mreža potiče impulzivnu kupnju više nego ijedna druga (Brandwatch, 2024).

Iako s jedne strane influencerski marketing i ciljani oglasi utječu na viralnost proizvoda i na prekomjerno trošenje korisnika, u drugim slučajevima može dovesti do ostavljanja praznih košarica u digitalnom okruženjuju. Gotovo tri četvrtine (69%) američkih korisnika društvenih mreža izjavilo je da su se oduprli utjecaju influencerskog marketinga te da su odlučili ne kupovati proizvode promovirane na društvenim mrežama. Kao glavni razlog (32%) navode nepovjerenje prema influencerima koji promoviraju proizvode isključivo zbog financijske naknade (Fastcompany, 2024; Intuit 2024). Jedan od ciljeva influencerskog marketinga jest bolje razumjeti publiku i povećati stopu angažmana korisnika, uključujući rast broja pratitelja (ponekad i kupljenih pratitelja). Međutim, ono s čime se influenceri danas suočavaju jest kako izgraditi bazu vjernih obožavatelja koji će im biti lojalni u tolikoj mjeri da će ih bez većih napora moći nagovoriti na kupnju. Ovaj rad istražuje može li deinfluencerski marketing, trend koji je nastao 2023. godine, biti jedan od načina izgradnje te baze vjernih obožavatelja koji istovremeno imaju povjerenje u deinfluencera, ali i u samu marku i poduzeće.

2. Razvoj deinfluencing marketing

Rastuća potražnja za autentičnim i nefiltriranim sadržajem na internetu dovela je do pojave mikroinfluencera i trenda deinfluencera. Uz pojavu masovnog marketinga i proizvoda primjetno niske kvalitete koje nitko zapravo ne treba, trend deinfluencinga je počeo ozbiljno dobivati na snazi. Iz Grafa 1. vidljivo je kako ovaj trend postaje aktualan početkom 2023. godine. Graf prikazuje broj spominjanja ključne riječi „deinfluencing“ s podacima prikupljenim iz javnih objava na društvenim mrežama, blogovima, forumima i recenzijama u razdoblju od siječnja 2022. do 30. travnja 2024. godine. Deinflencing se kao pojam prvi put javlja na TikToku, društvenoj mreži poznatoj po poticanju prekomjerne konzumacije sadržaja. Mnogi kreatori sadržaja, odnosno influenceri na TikToku i Instagramu koristili su hashtag #deinfluencing kako bi utjecali na svoje pratitelje i odvratili ih od kupnje pretjerano hvaljenih proizvoda. Pritom je samo na društvenoj mreži TikTok hashtag #deinfluencing dosegao preko 582 milijuna pregleda (Promoty, 2024). Spomenuti TikTok videi upozoravali su korisnike da ne kupuju popularne proizvode te su poticali korisnike da kritičnije razmišljaju o svojim kupnjama, da procijene svoje potrebe naspram pustih želja o posjedovanju popularnih, razvikanih proizvoda. Imajući to na umu, deinfluencingom pokušava uvjeriti korisnike da ograniče višak otpada, prekomjernu konzumaciju i ovisnost o kupnji proizvoda. Deinfluencing se bori protiv stalne želje za materijalnim predmetima, poput odjeće, šminke ili uređaja, koje potiču influenceri i drugi trendovi na raznim društvenim mrežama. Deinfluenceri promiču održivost, bojkotirajući proizvode koji su razvikani te odbacivanje materijalne kulture i društva koje promiču željeti i imati više od svega. Mnogi influenceri sada koriste deinfluencing za promoviranje vlastitih proizvoda ili preusmjeravanje pratitelja na njihove preferirane alternative. Dakle, je li to pravi pokušaj smanjenja prekomjerne potrošnje kroz vrije -

Izvor: Brandwatch Consumer Research (https://www.brandwatch.com/blog/isdeinfluencing-a-threat-to-brands/)

Graf 1. Volumen ključne riječi „deinfluencing“ me ili samo još jedan način zarade odnosno preusmjeravanje kupnje korisnika na društvenim mrežama, pitanje je na koje će vrijeme ponuditi odgovor.

Od 2018. godine, kada je TikTok postao dostupan na svim tržištima, polako je postajao mjesto za marke masovnog marketinga, uz influencere koji na ovoj društvenoj mreži promoviraju sve vrste proizvoda i vlastitih iskustava (TikTok, 2024). Međutim, s vremenom je ova društvena mreža počela služiti za prodaju vlastitog integriteta, što se ujedno pokazalo kao jednim od osnovnih razloga pojave deinfluencing marketinga. Stoga ne čudi da je takav trend privukao pažnju kako od strane influencera, tako i od strane korisnika, jer se doživljava kao nešto novo i drugačije, nešto iskreno i autentično. Zanimljivo je spomenuti da se taj trend javio samo mjesec dana nakon lansiranja TikTok Shopa koji je zabilježio značajnu stopu rasta. TikTok Shop je u samo prvih mjesec dana kori - stila čak trećina korisnika (Statista, 2023). Povezano s time može se reći da je deinfluencing marketing novi trend društvenih mreža koji obeshrabruje korisnike i odvraća ih od kupnje određenih proizvoda za koje je deinfluencer smatrao da nisu u skladu s njegovim uvjerenjima ili da nisu vrijedni tih novaca. Razlozi javljanja deinfluencing marketinga mogu se razlikovati, ali u većini slučajeva kreatori sadržaja, odnosno influenceri, žele potaknuti svoje pratitelje da ne kupuju proizvod ili uslugu i to zbog:

• Visoke cijene – Cijena proizvoda je viša nego što sami proizvodi zbilja i vrijede.

• Loše kvalitete – Proizvodi su loše izrade, korišteni su loši materijali za izradu, čime je i kvaliteta samih proizvoda upitna.

• Održivosti – Proizvodi uzrokuju štetu okolišu ili stvaraju nepotreban višak otpada.

• Mogućnosti ozljede – Proizvodi uzrokuju fizičku ili psihičku oz- ljedu korisnika i time nisu preporučljivi za kupnju.

• Moralne odgovornosti – Proizvodi su etički upitni iz brojnih razloga.

Prema pokazateljima i ekonomska kriza je uvelike utjecala na porast trenda deinfluencing marketinga. Danas, u vremenu konzumerizma i pretjerane potrošnje, korisnici pokušavaju pronaći načine kako izbjeći ili proći povoljnije u kupnji proizvoda koji im zapravo i nisu nužno potrebni. Stoga deinfluencing stvara izazove i za korisnike i za influencere potičući influencere da se odmaknu od stvaranja idealne slike o proizvodu, slike o sebi i kreiranju savršenog imidža. Za korisnike deinfluencing nudi uravnoteženu i realističnu sliku života, što rezultira manjim pritiskom na korisnike da žive prema nerealnim, zadanim standardima koje nameće potrošačko društvo. Može se reći da danas zbog social media burn outa1 , korisnici pridaju sve veću važnost sporoj kupnji, pri tome tražeći kvalitetne i održive proizvode. Stoga, deinfluenceri imaju priliku poticati održiviji pristup potrošnji odnosno kreirati sadržaj za promociju najnovijih proizvoda ili trendova, ali pri tome ističući savjesnu potrošnju, održivost i važnost donošenja promišljenih kupovnih izbora. Ovakav novi pristup korisnicima je ujedno i ključni odgovor na prekomjernu potrošnju koja se percipira zajedno sa sadržajem koji nude influenceri, a koji u većini slučajeva dovodi do nepotrebne potrošnje. Mnogim influencerima danas nedostaje vjerodostojnost, povezanost i transparentnost. Od influencera koji obmanjuju o proizvodima koje promoviraju do sudjelovanja u kampanjama koje ne uzimaju u obzir važna društvena pitanja. Neki bi rekli da im je stalo samo do zarade, čak i ako to znači gubitak njihova kredibiliteta. Trend dein - fluencerskog marketinga je djelomično postao popularan kao jedan od načina da se prozovu upravo influenceri kojima je stalo samo do zarade. Prema studiji koju je proveo online Harris Poll u ime Intuit Credit Karma, 69% američkih korisnika društvenih mreža izjavilo je da su odlučili ne kupovati proizvode koji se oglašavaju na TikToku i Instagramu (Fastcompany, 2024; Intuit 2024). Stoga je deinfluencing samo odgovor na rastuću pojavu nepoštenih ili sumnjivih pokušaja zarade novca, a dolazi u trenutku kada su društvene mreže postale ključne za oglašavanje i prodaju proizvoda i usluga posebice mlađim, digitalno pismenijim, ali i društveno odgovornijim korisnicima.

Nedvojbeno je da korisnici sve više postaju svjesni svojih odluka o kupnji i utjecaja tih odluka na održivost i razvoj. Stoga su današnji korisnici sve spremniji kupovati održive marke, pa za njih čak i više platiti. Zapravo, danas je 90% korisnika generacije X spremno potrošiti 10% više za održive proizvode (Intuit 2024) u odnosu na 2022. godinu kada je samo 34% korisnika bilo spremno izdvojiti veći iznos za kupnju takvih proizvoda (Influencer MarketigHub 2024).

Kako bi uklonili sve veću nezainteresiranost i nepovjerenje, influenceri se trude izgraditi što prisni - ji odnos sa svojim pratiteljima. Dakle, deinfluencing je savršen način da privuku pratitelje pobuđivanjem osjećaja moralnosti i skromnosti u današnjem potrošačkom društvu. Ideja koja stoji iza deinfluencinga je promicanje kritičkog razmišljanja o konzumerizmu i smanjenju prekomjerne potrošnje u cilju poticanja održivosti.

3. Deinfluencerski vs. influencerski marketing

Kako bi dosegli što veći broj pratitelja i potencijalnih korisnika, poduzeća su se okrenula suradnji s influencerima kako bi stvorili još jedan dodatni kanal promocije i prodaje. Influenceri su kreatori sadržaja kojim pokušavaju pridobiti pratitelje da kupe proizvod i pritom obično naglašavaju samo pozitivne značajke promoviranih proizvoda. Na temelju toga, cilj influencerskog marketinga je stvoriti pozitivnu sliku o robnoj marki ili proizvodu isticanjem njegovih prednosti i značajki. Međutim, zbog ugovornih obveza i potrebe za održavanjem prihoda influenceri su s vremenom izgubili svoj integritet, a to su primijetili i sami korisnici. S druge strane, javljaju se deinfluenceri koji shvaćaju da proizvodi možda nisu savršeni za sve i pokušavaju pomoći svojim korisnicima pružajući im neke alternative ponekad čak i jeftinije od skupljih, razvikanih proizvoda. Mnogi deinfluenceri su i sami počeli kao tradicionalni influenceri na društvenim mrežama (TechTarget, 2023). Pritom treba istaknuti kako deinfluencing nije izravno odbacivanje influencera s tržišta, već uspostavljanje iskrenog odnosa sa svojim pratiteljima. Takvi kreatori sadržaja pokušavaju pomoći svojim pratiteljima pružajući im iskrene recenzije i mišljenja umjesto da ih potiču da kupe nešto što im možda ne treba. Tako da deinfluencing ima za cilj stvoriti realističnu sliku marke ili proizvoda otkrivajući njihova ograničenja i nedostatke. Na taj način deinfluenceri ispituju i privlače skepticizam na popularne ili hype 2 proizvode. Razlike između influencera i deinfluencera su (Influencer MarketingHub, 2024):

1 Izgaranje na društvenim mrežama se odnosi na emocionalnu iscrpljenost korisnika uzrokovanu stalnim pritiskom da se održi idealizirana slika na digitalnim platformama. Ovaj problem pogađa i influencere i njihove pratitelje.

• Influenceri potiču korisnike na pretjeranu kupnju proizvoda, dok deinfluenceri potiču na kupnju samo onih proizvoda koji su im uistinu potrebni. Pritom influencerski i deinfluencerski marketing predstavljaju dva različita pristupa u kreiranju sadržaja u kontekstu društvenih mreža. Oba imaju za cilj usmjeravanje kupovnih ponašanja korisnika. Influenceri obično promoviraju proizvode ističući njihove prednosti i potičući pratitelje na kupnju, često sugerirajući da su ti proizvodi univerzalno korisni.

Suprotno tome, deinfluenceri daju prednost iskrenosti i skepticizmu, upozoravajući pratitelje na potencijalne nedostatke promoviranih proizvoda i predlažući praktične, često i pristupačnije alternative. Dok se influenceri usredotočuju na poticanje konzumerizma, deinfluenceri imaju za cilj poticanje kritičkog razmišljanja i odgovorne potrošnje.

• Influenceri kreiraju sadržaj koji utječe na impulzivnost u kupnji, dok deinfluenceri kreiraju sadržaj koji potiče na promišljenost u donošenju kupovnih odluka te davanje iskrenih, autentičnih recenzija. Ovaj trend predstavljala izravan odgovor na rastući komercijalizam i nedostatak autentičnosti, što je bio glavni model influencerskog marketinga.

• Influenceri se često usredotočuju na pozitivne značajke sponzoriranih proizvoda što ponekad dovodi do gubitka vjerodostojnosti, dok deinfluenceri nemaju sponzorirani, plaćeni sadržaj, te se zbog toga često smatraju iskrenijima i lakšima za razumijevanje.

• Influenceri mogu raditi s bilo kojom markom radi zarade, čak i s onima sa sumnjivim praksama dok su deinfluenceri selektivni i oprezni u pogledu marke koju promoviraju. Deinfluenceri pokušavaju osnažiti korisnike da donose vlastite odluke na temelju vlastitog istraživanja ili iskustva, a ne na temelju mišljenja ili podrške influencera.

• Influenceri često zanemaruju utjecaj prekomjerne kupnje na okoliš i društvo, dok su deinfluenceri, baš suprotno, usmjereni na održivost i promicanje svjesnih kupovnih izbora za veće dobro.

• Sadržaj influencerskog marketinga oslanja se na društveni dokaz, usmenu predaju i pripovijedanje kako bi se izgradilo povjerenje i kredibilitet kod korisnika, dok se sadržaj deinfluencing marketinga oslanja na činjenice, dokaze i logiku kako bi se razotkrile mane ili nedostaci popularnih proizvoda ili usluga. Deinfluencing uključuje davanje iskrenih recenzija popularnih ili skupih proizvoda uz ponudu pristupačnih alternativnih proizvoda. Unatoč navedenim razlikama, i influenceri i deinfluenceri nastoje izgraditi i održavati odnos povjerenja sa svojim pratiteljima uz stalno usvajanje novih trendova u digitalnom okruženju. Istodobno, influenceri i deinfluenceri pokušavaju nagovoriti pratitelje te jačati odnos sa svojim obožavateljima ili pratiteljima. Time oba imaju za cilj utjecati na kupovno ponašanje korisnika. Stoga se i influencing i deinfluencing mogu promatrati kao učinkovite metode marketinga na društvenim mrežama, budući da obje koriste društvene mreže te kreiraju sadržaj koji je prilagođen zahtjevima svojih pratitelja na sebi svojstven način.

Prednosti deinfluencing marketinga

Deinfluencing je trend kreatora sadržaja na društvenim mrežama s malim brojem pratitelja koji govore iskreno o vlastitom iskustvu s proizvodom. Tu se obično radi o proizvodima koji ne nude jedinstveno rješenje ili imaju višu cijenu. Stoga, deinfluencing marketing povećava povjerenje korisnika i integritet marke, te daje priliku da se na autentičan i vjerodostojan način otkriju prednosti i nedostaci promoviranih proizvoda. Deinfluencing je time strateški odgovor na rastući skepticizam prema influencerima koji nudi niz prednosti kako poduzećima tako i korisnicima. Neke od tih prednosti su (Mailchimp, 2023):

• Poboljšavanje vjerodostojnost i povjerenje – Isključivanjem influencerskog marketinga iz svojih promotivnih aktivnosti, može se pomoći markama da poboljšaju svoju vjerodostojnost i povjerenje kod korisnika otkrivajući poštenost, transparentnost i odgovornost marke. Priznavanjem nedostataka ili kritika vlastitih marki poduzeća mogu pokazati da im je stalo do zadovoljstva svojih korisnika u svrhu osnaživanja odnosa s njima.

• Više transparentnosti – Eliminiranjem utjecaja influencerskog marketinga dodaje se transparentnost marketinškim naporima poduzeća. Budući da su poduzeća otvorenija i poštenija u vezi sa sponzoriranim sadržajem, mogu pokazati svoju dodanu vrijednost i etiku te privući korisnike koji dijele slična uvjerenja ili interese. Kada kre - atori sadržaja otvoreno govore o markama koje im se ne sviđaju, pomažu razbiti iluziju da svi influenceri uvijek promoviraju marke za koje su plaćeni. S druge strane, to doprinosi ne samo transparentnosti poduzeća, već i poboljšava kredibilitet same marke.

• Povećavanje angažmana –Uvođenje deinfluencing marketinga može pomoći u povećanju angažmana s korisnicima, stvaranjem smislenijeg i relevantnijeg sadržaja koji se iskreno bavi njihovim problemima, pitanjima ili potrebama. Tako poduzeća mogu pružiti višu vrijednost korisnicima, istodobno potičući njihovo zadovoljstvo i lojalnost. Također, deinfluencing može pomoći korisnicima da povećaju svoj angažman s markama i to stvaranjem više povratnih informacija i dijaloga koji izražava njihova mišljenja, brige ili prijedloge. Dijeljenjem svojih iskrenih mišljenja deinfluenceri potiču razgovore i rasprave među svojim pratiteljima što im omogućuje da ostanu angažirani cijelo vrijeme, povećavajući istodobno doseg pratitelja i svijest o marki koju promoviraju.

• Bolji dugoročni rezultati – Deinfluencing može pomoći markama da ostvare bolje dugoročne rezultate izgradnjom lojalnijih i angažiranijih korisnika. Na taj način, usredotočujući se na kvalitetu umjesto na kvantitetu, poduzeća također mogu smanjiti svoje troškove i povećati svoju dobit.

• Svjesna potrošnja – Deinfluencing potiče korisnike da dobro razmisle o kupnji nepotrebnog proizvoda prije nepromišljene kupnje. Takav način razmišljanja dovodi do manje potrošnje i stvaranja održivijih korisničkih navika.

5. Nedostaci deinfluencing marketinga

Danas je preporuka proizvoda (iskrena ili plaćena) manje popularna od kritike ili sugestije što se ne bi trebalo kupiti. Neki korisnici u deinfluencing marketingu vide promjenu ka održivijem stilu života, no, drugi vide samo prolaznu marketinšku strategiju, prolazni trend. Umjesto da govore pratiteljima da nešto kupe, deinfluenceri čine upravo suprotno, oni aktivno odvraćaju pratitelje od nepotrebnih kupnji pri tome ističući nedostatke ili razloge za izbjegavanje proizvoda. To dovodi do pitanja je li također riječ o trendu koji utječe na kupnju proizvoda?

Iako se novi trend deinfluencing javio kao odgovor na pretjeranu potrošnju i poticanje održivosti, mogu se javiti i neke negativnosti kojima treba pažljivo pristupiti, odnosno koje treba ispitati prije same implementacije na društvenim mrežama.

• Negativni utjecaj može se očitovati kroz pojavu pseudo-autentičnosti, gdje se potraga za autentičnošću iskorištava za komercijalnu dobit. Deinfluenceri mogu na kraju projicirati sliku autentičnosti, dok su još uvijek motivirani financijskim interesima.

• Još jedan izazov koji se javlja kod implementacije deinfluencinga jest rizik od dezinformacija, posebno u vezi s održivošću. Iako mnogi deinfluenceri mogu za - govarati održive prakse, možda im nedostaje stručnost za pružanje točnih informacija u tom području. To bi moglo dovesti do zavaravanja pratitelja koji se oslanjaju na njih za dobivanje aktualnih informacija i smjernica.

• Osim toga, naglasak na autentičnosti i otvorenosti mogao bi dovesti do prekomjernog dijeljenja. Deinfluenceri bi se mogli osjećati prisiljenima podijeliti intimne detalje iz svojih privatnih života u želji da budu povezani sa svojom publikom. Međutim, to može prijeći granice privatnosti, potencijalno uzrokujući više štete nego koristi za deinfluencere. Stoga je, za dobrobit mentalnog zdravlja, važno da deinfluenceri uspostave ravnotežu između povezanosti i održavanja vlastitih osobnih granica.

6. Zaključak

Trend deinfluencinga predstavlja nove izazove za poduzeća koja posluju u digitalnom okruženju, ali istovremeno otvara nove prilike za pridobivanje što većeg broja pratitelja, ali i povezivanje s njima na intimnijoj razini. Prihvaćanjem praksi deinfluencinga, poduzeća mogu provoditi iskrenu i transparentnu komunikaciju sa svojim pratiteljima. Na taj način mogu iskoristiti autentičnost i vjerodostojnost koju deinfluenceri grade sa svojim pratiteljima, potencijalno jačajući njihovo povjerenje i anga - žman. To može uključivati iskrenije, otvorenije recenzije proizvoda, analizu onoga što korisnici zapravo trebaju u usporedbi s onim što im masovni marketing govori da im je potrebno. Također, deinfluencing im može pružiti upozorenja za lažne marke poznate po niskokvalitetnim ili neučinkovitim proizvodima. Prema tome, deinfluencing marketing usredotočen je na davanje autentičnih recenzija za razvikane proizvode koji se pretjerano oglašavaju. Naglasak na održivim praksama među deinfluencerima pruža poduzećima mogućnost da pokažu svoju predanost upravo tim vrijednostima, što je u skladu s rastućom potražnjom korisnika za istim. Imajući na umu kako kreatori sadržaja koriste svoju popularnost da bi utjecali na odluke o kupnji svojih pratitelja, može se reći da je deinfluencing ipak još uvijek influencanje, samo je način prijenosa sadržajima prilagođen zahtjevima pratitelja i novim trendovima koji se svakodnevno pojavljuju.

Literatura:

Brandwatch (2024) Is Deinfluencing a Threat to Brands?, https://www. brandwatch.com/blog/is-deinfluencing-a-threat-to-brands/, učitano 15.12.2024.

CNN (2023) Forget the influencers. Here come the ‘deinfluencers’, https://edition.cnn. com/2023/06/11/us/deinfluencing-tiktok-trend-explained-cec/ index.html, učitano 15.12.2024.

Fastcompany (2024) De-influencing effectively sways 69% of U.S. social media users, https://www. fastcompany.com/91162287/deinfluencing-effectively-sways69-of-u-s-social-media-users, učitano 18.12.2024.

Influencer MarketigHub (2024) What is Deinfluencing? Unpacking the Latest Social Media Trend, https:// influencermarketinghub.com/ deinfluencing-trend/, učitano 20.12.2024.

Intuit (2024) De-influenced anyone? In some cases, social media gives consumers the shopping ick, https://www.creditkarma.com/ about/commentary/de-influenced-anyone-in-some-cases-social-media-gives-consumers-theshopping-ick, učitano 15.12.2024.

Intuit (2024) De-influenced anyone? In some cases, social media gives consumers the shopping ick, https://www.creditkarma.com/ about/commentary/de-influenced-anyone-in-some-cases-social-media-gives-consumers-theshopping-ick , učitano 15.12.2024. Mailchimp (2023) The Power of Deinfluencing: Redefining Marketing for Savvy Marketers, https:// mailchimp.com/resources/ what-is-deinfluencing/, učitano 15.12.2024.

Proomoty (2024) The rise of deinfluencer trend: what you need to know, https://promoty.io/the-riseof-deinfluencer/, https://www. fastcompany.com/91162287/deinfluencing-effectively-sways69-of-u-s-social-media-users , učitano 15.12.2024.

Statista (2023) Share of TikTok users who have used TikTok Shop by frequency of TikTok app usage in the United States as of September 2023, https://www.statista.com/ statistics/1449256/frequency-tiktok-use-tiktok-shop-usage-united-states/, učitano 20.12.2024.

TechTarget (2023) Deinfluencing explained: Everything you need to know, https://www.techtarget.com/whatis/feature/Deinfluencing-explained-Everything-youneed-to-know, učitano 18.12.2024.

TokTok (2024) Get to know your audience better with TikTok Insights, https:// ads.tiktok.com/business/en/insights , učitano 20.12.2024.