Godina slavlja i razvoja

Naglasak na budućim kretanjima

Ključni naglasci ove važne obljetnice podijeljeni su po sektorima: Naslijeđe, Globalne aktivnosti, Next Generation Leadership (NGL) Grant Program i Osnaživanje članova. Obilježavanje predviđa i široku kampanju na društvenim mrežama: angažiranje članova i javnosti s povijesnim prekretnicama, izjavama članova i vizijama za budućnost. Proslava 100. obljetnice: cjelogodišnje aktivacije diljem svijeta kulminirat će na 92. UFI Globalnom kongresu u Hong Kongu.

„Važno je osvrnuti se i poštovati našu prošlost i zahvaliti našim članovima na podršci i predanosti, a jednako je važno gledati u budućnost. Usredotočeni smo na zalaganje za našu prekrasnu industriju, podizanje svijesti o vrijednostima koje stvaramo za gospodarstva, industrije i pojedince te smo uzbuđeni opremiti naše članove alatima, znanjem i mrežama kako bi napredovali u sljedećem stoljeću. Radujemo se što ćemo ove godine sa svakim od vas proslaviti ovu značajnu prigodu“ nastavlja Chris Skeith OBE.

Kratka povijest sajmova

Sajamska industrija prošla je dug put od lokalnih trgovačkih manifestacija do globalnih događaja koji oblikuju ekonomiju i tehnologiju.

Iako su izazovi digitalne ere promijenili način organizacije sajmova, oni i dalje ostaju ključni za poslovanje, inovacije i umrežavanje u mnogim industrijama.

Iako su sajmovi postojali još u srednjem vijeku kao trgovački događaji, suvremeni sajmovi kakve danas poznajemo počeli su se razvijati krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Industrijska revolucija donijela je potrebu za specijaliziranim sajmovima i stručnim izložbama. Tokom 20. stoljeća, sajmovi su postali organizirani događaji sa jasno definiranim sektorima, profesionalnim izlagačima i posjetiteljima.

1920-e i 1930-e formiraju se veliki sajamski centri u Europi i Americi. Njemačka, Francuska i SAD postaju lideri u organizaciji sajmova.

1950-e i 1960-e: nakon Drugog svjetskog rata sajmovi doživljavaju novi procvat zbog rasta svjetskog gospodarstva i sve izraženijih potreba za globalnom trgovinom.

1970-e i 1980-e: pojavljuju se specijalizirani sajmovi, npr. sajmovi automobila, elektronike, mode, tehnologije.

1990-e: Digitalizacija počinje mijenjati sajamsku industriju, ali fizički sajmovi i dalje dominiraju.

21. stoljeće: s početkom digitalne ere, sajmovi su se prilagodili novim tehnologijama. Virtualni i hibridni sajmovi postaju sve popularniji, posebno nakon pandemije COVID-19, koja je ubrzala digitalizaciju događaja. Danas su sajmovi kombinacija fizičkog prisustva i online platformi, omogućavajući globalni domet i interakciju.

Kako je nastao UFI

UFI je osnovan 15. travnja 1925. godine u Milanu, Italija, kada su vodeći europski sajamski organizatori prepoznali potrebu za međunarodnom suradnjom u organizaciji i promociji sajmova. Nastao iz potrebe za međunarodnom suradnjom u sajamskoj industriji i kroz gotovo 100 godina postojanja postao je globalni lider u standardizaciji i unaprjeđenju sajamskih događanja. Njegova uloga danas je ključna u oblikovanju budućnosti sajmova u digitalnom dobu.

Nakon Drugog svjetskog rata, sajamska industrija doživjela je brzi oporavak i rast, a UFI je igrao ključnu ulogu u tom procesu. Ona se očituje u širenju članstva izvan Europe, uključivanju sajmova iz Sjeverne Amerike i Azije (50-ih godina 20. stoljeća), – uvođenju standardiziranih certifikata kvalitete za sajmove (1960-ih i 1970-ih) te 1980ih kad UFI postaje vodeće globalno tijelo za regulaciju sajamske industrije

Krajem 20. i početkom 21. stoljeća, UFI se prilagodio novim izazovima: proširenju na nova tržišta, digitalizaciji sajamskih događanja i razvo - ju online baza podataka te, u fazi iza 2020., fokusiranjem na hibridne sajmove, održivost i inovacije. Glavni razlozi osnivanja UFI-ja bili su: povećanje međunarodne trgovine putem sajmova, standardizacija sajamskih pravila i kriterija, razmjena znanja i iskustava među organizatorima te promicanje sajamskih manifestacija kao ključnog alata za gospodarski razvoj. Na osnivačkom sastanku sudjelovali su predstavnici 20 međunarodnih sajmova iz 12 europskih zemalja, a među osnivačima bio je i Zagrebački Zbor, preteča Zagrebačkog velesajma.

Ciljevi nove organizacije jasno su postavljeni: definiranje međunarodnih standarda za organizaciju sajmova, povezivanje sajamskih organizatora radi razmjene znanja i iskustava te poboljšanje promocije sajmova kao ključnih poslovnih događanja.

UFI je ključna organizacija koja više od 100 godina povezuje i razvija sajamsku industriju na globalnoj razini. Kroz standardizaciju, edukaciju i inovacije, UFI je postao nezaobilazan faktor u profesionalizaciji sajmova, osiguravajući im važnu ulogu u svjetskoj ekonomiji.

Novi Global Exhibition Barometer

UFI, Globalno udruženje izložbene industrije, objavilo je u siječnju najnovije 34. izdanje svog vodećeg izvješća Global Exhibition Barometer, koje prati puls industrije. Rezultati naglašavaju da će izlož- bena industrija nastaviti s rastom prihoda na globalnoj razini 2024. i 2025. za 16% odnosno 18% na godišnjoj razini. Globalno, 46% tvrtki izjavljuje da planiraju povećati svoju radnu snagu u sljedećih šest mjeseci, dok drugih 51% izjavljuje da će trenutni broj zaposlenih zadržati stabilnim.

Istraživanje UFI Barometra pruža usporedbu ključnih metrika tijekom 18 godina, a ovo novo izdanje pokazuje pozitivne pokazatelje za nadolazeću godinu na svim tržištima, što je ohrabrujuće. Međutim, u isto vrijeme pokazuje određenu nesigurnost u vezi s ekonomskim okruženjima i geopolitičkim izazovima, pokazujući da djelujemo u svijetu koji se stalno mijenja. U središtu pozornosti su, kao i ranijih godina, „Globalna gospodarska kretanja“ i „Geopolitički izazovi“ i kao novija tema velikog zanimanja javlja se „Održivost/Klima“. Ovo posljednje izdanje UFI-jevog polugodišnjeg industrijskog izvješća zaključeno je u siječnju 2025. i uključuje podatke iz 390 kompanija u 56 zemalja i regija. Studija također uključuje izglede i analizu za 19 fokusnih zemalja i regija, kao i pet dodatnih agregiranih regionalnih zona. Globalno gledano, razina poslovanja u drugoj polovici 2024. porasla je za 6 od 10 kompanija (i čak 7 od 10 u Sjevernoj Americi, ali samo 5 od 10 u Aziji i Paci - fiku) u usporedbi s godinom prije. Ovaj trend nastavit će se u nadolazećoj godini s prosječnim postotkom tvrtki koje će prijaviti povećanu aktivnost u rasponu od 71% u Sjevernoj Americi, 62% u Srednjoj i Južnoj Americi te na Bliskom istoku i Africi, do 60% u Europi i 42% u Aziji i Pacifiku.

Što se tiče iznajmljenog prostora, rezultati pokazuju globalni napredak od 9% za 2024. u usporedbi s 2019., ali sa značajnim varijacijama na razini zemlje, posebno za neka od glavnih svjetskih tržišta: dok pet zemalja ima niže ili usporedive razine s 2019.: Njemačka (-12%), Kina (-8%), Francuska (-2%), Australija i UK (isto), devet ima više razine od svjetskog prosjeka: Meksiko i Španjolska. Promet i dobit iz poslovanja su stabilni: prihodi su u prosjeku porasli za 16% u 2024., a očekuje se da će se taj trend nastaviti. U 2025. očekuje se da će prihodi ponovno rasti u prosjeku za 18% na godišnjoj razini. No, valja upozoriti da se ovi opći trendovi razlikuju od zemlje do zemlje.

Što se tiče dobiti iz poslovanja za 2024., 82% tvrtki izjavljuje godišnji porast veći od 10%, a 11% izjavljuje pad ili gubitak. Slične razine predviđaju se za operativnu dobit za 2025., pri čemu 77% planira godišnje povećanje od više od 10%, a 14% izvješćuje o smanjenju ili gubitku.

Utjecaj umjetne inteligencije na sajamsko poslovanje

Postoji jasan konsenzus da industrija koristi umjetnu inteligenciju, a to tvrdi 92% tvrtki.

Po prvi put otkako je ovo pitanje uvedeno prije godinu dana, većina poduzeća navodi da već koristi ovu tehnologiju u funkcijama „Prodaja, marketing i odnosi s kupcima“, pokazujući neviđenu brzinu usvajanja.

Globalno, postoji velik konsenzus da će umjetna inteligencija utjecati na industriju, a to tvrdi 92% kompanija (+5% u usporedbi sa sredinom 2023.).

Dva glavna područja za koja se očekuje da će biti najviše pogođena razvojem umjetne inteligencije ista su u svim regijama: „Prodaja, marketing i odnosi s kupcima“ (86% globalno) i „Istraživanje i razvoj“ (82%).

To su upravo područja u kojima se generativne AI aplikacije već najviše koriste i to u svim regijama, s vrlo brzim nedavnim ritmom usvajanja:

• 54% globalno za „Prodaju, marketing i odnose s kupcima“: +15% u usporedbi s prije šest mjeseci i +17% u odnosu na godinu dana prije;

• 49% globalno za „Istraživanje i razvoj“: +11% u usporedbi s prije šest mjeseci i +14% u odnosu na prije godinu dana.

Ostala područja za koja se očekuje da će biti najviše pogođena razvojem umjetne inteligencije odabrana su od strane većine tvrtki za to vrijeme u tri uzastopna istraživanja: „Produkcija događaja“ (62%), „Ljudski resursi“ (57%), „Financije i upravljanje rizicima“ i „Ostale funkcije podrške“ (obje 54%).

Izvješće 34th Global Exhibition Barometer, zaključeno u siječnju 2025., pruža uvide iz 390 kompanija u 56 zemalja i regija. Naredno izdanje izlazi u srpnju 2025.

( A.G.)