Senzacija 2019

ŠKOLSKA GODINA 2018.-2019.

SENZACIJ A SENZACIJA SENZACI JA SENZACIJA BROJ 22

TEMA BROJA:

EKOLOGIJA

MATURANTI GENERACIJA 2018.- 2019.

Intervju: KPA "Vodomar" Prva Noć muzeja u Srednjoj školi Duga Resa

aktivnosti • događanja • literarni kutak

Impresum SENZACIJA list učenika Srednje škole Duga Resa Jozefinska ulica 27, 47250 Duga Resa www.ss-duga-resa.skole.hr Instagram: ss_duga_resa Facebook: Srednja škola Duga Resa YouTube: Medijski tehničar SSDR Novinari u ovom broju: Vanesa Novosel, Dora Žganjer, Ena Trupković, Paula Mlinar GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Ana Vine, prof., učenici 4. b razreda smjera grafički dizajner LEKTURA: Petra Grba, prof.

ILUSTRACIJA NA NASLOVNICI: Josipa Čađavčan, 2.b FOTOGRAFIJE: Nikolina Pavlačić, prof., Ana Vine, prof., Tanja Škrak, prof., Sunčana Simichen, prof.

Matej Dorić, Mario Petrunić, Gabriel Rastovac, Matija Požar, Boris Lukšić, Dora Žganjer

Fotografija Mateja Dorića kojom je osvojio prvo mjesto na ovogodišnjoj državnoj Domijadi

NAKLADA: 150 primjeraka

Sadržaj Intervju: KPA "Vodomar" .................................... 2 Obilježeni događaji ...........................................

5

Aktivnosti i uspjesi učenika u školskoj godini 2018./2019. .............................

6

TISAK: Tiskara Galović, Bana Josipa Jelačića 28A, 47250 Duga Resa

Maturanti generacija 2018.-2019....................... 10 Noć muzeja u Srednjoj školi Duga Resa ............. 16 Literarni kutak ..................................................

18

Eko kviz ............................................................

19

Srednjoškolci kuhaju ......................................... 20

1

kpa "vodomar" - intervju

Tekst i fotografije: Dora Žganjer (učenica završnog razreda smjera medijski tehičar napravila je ovaj intervju i snimila fotografije u sklopu svog završnog rada u školskoj godini 2017./2018.)

2

Kada je klub osnovan? Koja je procedura za otvaranje? Od kuda ideja?

Nikica: Da bi se klub osnovao treba imati najmanje tri čovjeka, a da to funkcionira. Za samog osnivača ne znam.

Edo: Ideja je došla u specijalnoj postrojbi 137 brigade (zvali su se Strijele). Otišli su na ronilačku obuku 1992. u Loru u Splitu.

Nakonpoloženog tečaja te nakon samog rata odlučili su stvoriti klub.

Nikica: Radno predsjedništvo je najveće zakonodavno tijelo u klubu(Ervin Ajhold, Ivan Tomac, Miroslav Brozović, Zdravko Papa). Prvi predsjednik - Nikola Biličić.

Tko može sudjelovati/učlaniti se?

Edo: Može se učlaniti svaka punoljetna osoba i maloljetna, ali kao "pridruženi član". Maloljetna osoba pomaže radu kluba, ali nije ronilac. Redovni član je ronilac. Nemamo praksu učlanjivati ronioce maloljetnike jer to za sobom povlači neke druge zakonske odgovornosti. Što je okidač pokretanja kluba?

Po sjećanju mogu reći da je sve bilo iz volje i želje za ronjenjem. Znači ti dečki koji su to osnovali probali su to i vidjeli da im se to sviđa, nije bilo nikakvog kluba u gradu te su odlučili stvoriti jedan, a pomogli su im ljudi koji se nisu susreli s ronjenjem. Od opreme imali su masku, dihalicu te peraje.

Uloga kluba?

Nikica: klub ima najveću ulogu u zaštiti i spašavanju. Svrstavamo se usportske klubove, ali nemamo neke sportske djelatnosti niti imamo ikakve sportska natjecanja gdje bismo se mogli eksponirati. Više smo usredotočeni na ekologiju, prvenstveno na održavanje čistoće rijeke Mrežnice te organizirano vađenje smeća koje nikako ne bi trebalo biti u rijeci. Najkorisniji smo i nezamjenjivi u te dvije uloge jer nema ni jedne udruge, niti profesionalne niti neprofesionalne, koje bi nas mogle zamijeniti u nekim situacijama koje mi odrađujemo.

Koliko ima klubova u RH? Ronilaštvo je u RH razvijeno i klubova ima puno. S obzirom da dolazimo iz malog grada dobro kotiramo na toj ronilačkoj 'sceni'.

Dosta smo cijenjeni u ronilačkim klubovima, za razliku od nekih drugih sportova gdje dajemo svoj aganžman i 100% od sebe, što drugi ljudi prepoznaju.

Gdje pronalazite sredstva za klub?

Nikica: Klub čini određen broj članova. Svaki član mora podmiriti svoju članarinu bio on ronilac ili pridruženi član. Dio naših sredstava ide od članarina, a dio se financiramo od različitih projekata na koje se apliciramo u domeni svog djelovanja gdje možemo bit konkurenti. I to u zadnjih nekoliko godina uspješno odrađujemo. Novce od odrađenog projekta moramo usmjereno potrošiti (odobreni projekt). Određena sredstva dobivamo kroz gospodarske radove. Sav dobiveni novac ide direktno u korist kluba, nema zarada/plaća roniocima/članovima koji su to odrađivali.

Sve se bazira na dobrovoljnom radu.

Imate li strah od neuspjeha?

Edo: Kada idete na bilo kakvu intervenciju jednostavno ideš.

Znaš da to moraš odraditi.

Romano: Akcije se upoznaju na obali. Kod zadnje poplave (okolica Siska), stavljali smo ceradu na suprotnu stranu od toka vode i improvizirali smo jer od mutne vode i hladnoće jednostavno drugačije nismo mogli. Na licu mjesta moramo djelovati i smisliti samo kako bismo pomogli i obavili posao.

Koliko je trajalo navikavanje na ronjenje?

Edo: Ja sam već kao klinac imao masku i dihalicu tako da mi ronjenje nije bilo strano, a kada sam krenuo na ronjenje s bocama, bilo mi je čudno, strano. Mogu reći po svom iskustvu da svaki ronilac nakon nekih 50-ak samostalnih urona u raznim situacijama može reći da je slobodan i da ne osjeća nikakav strah, da ga ne hvata panika, da ne gleda oko sebe, da mu nisu širom otvorene oči i da ne strepi stalno da će ga netko gurnuti i skinuti masku. To uđe u rutinu.

Marin: (ha-ha) Ja sam nakon deset urona bio slobodan.

Romano: Ja sam imao dobrog učitelja i kad je ekipa dobra sve je lakše i jednostavnije.

Edo: Ronjenje nije za svakoga. Ljudi dolaze na tečajeve jer su vidjeli na TV-u i činilo im se zanimljivim, ali ako u glavi nisi spreman onda s takvim ronjenjem ugrožavaš ostale jer se roni u skupinama (namanje dva ronioca), a panika je najgora stvar koja se može dogoditi pod vodom. Nikica je jedini instruktor u klubu.

Nikica: Većina članova završila je tečaj kod mene i svakog znam u dušu. Kada sam kretao, pomislio sam: „Koji ti to vrag treba u životu?“. To su bila prva sjećanja na ronjenje, sve te steže, ulazi ti voda u nos, maska ti smeta, imaš 10 kg olova oko struka, boca s kisikom 20kg. Sve je to divno i krasno kad gledaš na TV-u ribice i plavetnilo, ali kad uđeš u vodu šlagira te jer te instruktor ronjenja gnjavi pod vodom i tada više nisi siguran želiš li to ili ne. Poanta je da budeš uporan i nastaviš istraživati, uvijek nađeš nešto što te vodi i što te vuče. Imao sam sreće da sam u tom trenutku imao kolege koji su uz mene imali volje istraživati i svakodnevno roniti.

Na početku je bilo teško, klub je bio mali, nismo imali opremu, molili smo starije da nam pune boce, mučili smo se. Bilo je 15-ak aktivnih članova (u to vrijeme). Sad smo stasali u klub koji ima glavu i rep, 60-ak ronioca.

Tu su instruktori, voditelji ronjenja, imamo svoje servisere, svoja vozila, svoja plovila, svoje velike prostorije namjenski

napravljenje po standardima i sad je to puno lakše. Puno polažemo na obuku. Prvo sve odrađujemo na bazenu, zatim u otvorenim vodama, pa u moru te u rijeci.

Vaša povezannost s HGSS-om?

Edo: Dečki su punopravni članovi HGSS-a (Nikica i Romano).

Romano: Ronjenje za HGSS je specifično. Obično idemo po ljudsko tijelo ili rješavati neku prepreku. Svi moramo biti dobri u tom djelu ako mislimo pomagati te dobro poznavati druge da bismo mogli što bolje funkcionirati. Ako ne vjeruješ nekome na obali, sigurno nećeš ni zaroniti s njim u veliku brzinu toka rijeke, u mutnu vodu, hladnu vodu. Bitna stvar za reći je da bi lanac funkcionirao,a HGSS je lanac po pitanju ronjenja, nisu toliko bitni ronioci nego je bitna kompletna logistika (čamci, auti, ljudi koji dobro voze terenske automobile, ljudi koji će nas dovesti na lokaciju, ljudi koji dobro voze čamce u lošim uvijetima na rijeci, na kraju krajeva, i ljudi koji kuhaju) jer takve akcije znaju trajati po nekoliko dana. HGSS funkcionira na način da smo svi volonteri, svi mislimo jednako, svima je u cilju pomoći, novci su nam u cijeloj priči nebitni. Vrlo je jednostavno - ako nekome želiš pomoći, pomoći ćeš mu, ako ne, nećeš.

Nikica: ponekad je netko od nas spriječen doći, ali zato u RH postoji 1500 HGSS-ovaca koji će uskočiti i pomoći umjesto nas.

Od 1500 članova, 700 ih je spasitelja. Obuka za spasitelja traje tri godine i nije lako doći do same značke. Obuka je teška - u planini, vodi, šumi, ljeti, zimi ne pita te se za umor. Nužni ronilački tim ništa ne znači bez dobre logistike.

Osobno teške situacije koje ste prošli?

Edo: Najtraumatičnije mi je bilo kada sam išao zaroniti u bunar u vodovodu. To mi je bio uron koji nikad neću zaboraviti. Tako specifična situacija i lokacija da ideš na glavu u neku cijev. Vidljivost je bila nula, hladno je i ti moraš na dnu napipati nešto što je zapelo na usisnoj korpi. Sve je bilo zapunjeno lišćem. Imao sam lampu koja mi ništa nije značila jer je sve oko mene bilo crno. Bio sam toliko pod stresom da ni ne znam što sam napravio, ali sam napravio.

3

Izvukao sam se van nakon petnaest minuta. Ne znam kolika je temperatura bila, ali nakon toga su pumpe proradile. Ni dan danas ne znam kako. To mi je bilo jedno od najgadnijih iskustava.

Romano: Meni je bilo najgore kada je u Glini sletio auto. Bio je snijeg, temperatura 0 stupnjeva, padala je susnježica. Voda je rasla, a crveni auto bio je u potoku dubine 3,7 m. To je za nekakav potok puno. Taj se auto nije vidio, bilo je nepristupačno i teško za doći do auta. Trajalo je dosta dugo dok smo našli auto. Smrznuli smo se. Auto smo izvlačili 45 minuta.

Nikica: Kada smo prije godinu dana bili na raftingu te nam se jedna dobra kolegica umalo utopila. Voda je bila visoka i uzburkana, bio je 2. mjesec i brzaci su bili puno jači, nego inače. Na ulijevanju Mrežnice u Koranu nas troje se izvrnulo iz čamca. Imao sam sreću da sam uspio isplivati. Čamac sa ostalo dvoje ljudi ostao je zarobljen u slapu. Kako voda brzo nosi, brzo sam uspio izaći na obalu. Gledam sam prema čamcu i vidio prijatelja da pluta. Skočio sam, isčupao sam ga van. Bio je dobro, ali nije imao snage. U tom trenutku vidjeli smo da i kolegica pluta, ali loše, na suprotnu stranu okrenuta licem u vodu. Dogodilo se se da u tom momentu nisam mogao nikako ući u vodu od grana koje su plutale te sam trčao uz obalu kako bih ušao na prikladnom mjestu u vodu te sam skočio i izvukao ju van. Okrenuo sam je, nije davala nikakve znakove života i u tom trenutku je i treći prijatelj doplutao do nas. Nas dvojca smo ju vukli van, započeo sam oživljavanje dok je drugi prijatelj još u vodi zvao 112. Hitna je stigla brzo, no nismo prestajali s oživljavanjem. S dolaskom hitne mi smo ju uspjeli oživjeti. Nisam mogao vjerovati da nakon 10 minuta s plućima pune vode čovjek može oživjeti. Završila je u bolnici, ali se izvukla. Uz sve to još smo prolazili kroz policijske izvještaje, razna ispitivanja novinara što iscrpljuje. Kroz neku povijest susretao sam se sa puno utopljenika i s puno teških situacija kod kojih odradiš sve hrabro jer se radi o ljudima koji ti nisu bliski, ali je grozno kad se to dogodi nekom tvom bliskom i nekome koga jako dobro poznaješ.

Kada vas je počela zanimati priroda na taj ekstreman nacin?

Edo: S time se rodiš ili ne rodiš. Još kao mali svašta sam probao uz protivljenje roditelja, ali sve što sam probao to sam i uspio i tako mi je čitav život. Uvijek imam pozitivno gledište prema svemu. I uvijek razmišljam da nešto mogu napraviti, ali ako ne mogu maknut ću se jer ne želim odmoći.

Nikica: To ti je ono – od deset ljudi u čamcu kada se čamac prevrne, osam ljudi gleda, jedan se utapa, a jedan pomaže. Razlika između ljudi, tj. čovjeka je u tome da će neki skočiti u pomoć bez razmišljanja, a neki tek kad vide da netko pomaže, dok će neki u svemu tome stajati i ne pomaknuti se.

Marin: Ja sam doživio. Auto je bio na boku u jarku, dečko je stajao vani s mobitelom i nije znao kako nazvati policiju, a policija 50 m niže.

Romano: Tek shvatiš kada dođe čovjek do tebe, stisne ti ruku, kaže ti hvala i to stvarno vidiš u njegovim očima, onda stvarno shvatiš da si poseban.

Koja je najčudnija stvar koju ste izvukli Edo: Na Bosiljevcu, zatvorenu staklenku od krastavaca i unutra oguljeno kuhano jaje Romano: Meni je bilo najčudnije kada su nas nazvali da tražimo zubalo od jednog čovjeka.

Marin: Kupaće gaće s 1250 kn u džepu.

Nikica: Dva poker aparata, puni novaca u Brigu i sef, ali prazan.

Edo: Vadimo auto iz vode, nitko nije nastradao i trebali smo auto zakačiti te izvući van iz vode. Ušao sam u auto, prozori su bili otvoreni, gledao sam, a ono 200 kn, osušili smo novce i podijelili.

Marin: Nas osmero ide roniti kod Puškarića i izronili smo devet zatvorenih piva.

Edo: Obično ispod slapova kad je sezona raftinga pronalaze se mobiteli, oprema, boce. Tada nastupa 'berba'.

Pozitivna sjećanja kojih ćete se sjećati sa smješkom Edo: Ovdje ti nema negativne energije ni negativnih iskustava, sve ide na pozitivu, povjerenje i tako se ovdje funkcionira.

Romano: Prvenstveno klub djeluje kao velika složna obitelj, tako funkcionira i HGSS.

4

Nikica: Drago mi je da sam upoznao svoje istomišljnike i entuzijaste kao što smo i mi sami koje nikad ne bi upoznao da nema druženja sa bliskim klubovima, što sa kontinenta, što sa mora i čudne likove kao što smo sami da si na prvu klikemo. I jedna stvar koja mi još dan danas nije jasna u svim tim druženjima, a znalo je biti po 150 do 200 ronioca - nitko se nikada nije posvađao, porjećkao ili potukao. Uvijek neka vesela atmosfera, zezancija, razmjena iskustava i tako funkcioniramo. Stvar koja me fascinirala kada sam ušao u HGSS je da platiš kaznu ako čovjeku od 60 godina kažeš Vi jer smo svi na ti.

Kako ste dolazili do opreme u početku?

Edo: Nismo imali ništa, tj. mali dio vojne opreme i neki su imali privatna odijela koja se ne mogu tako nazvati. Prvi moj uron je bio sa gumenim odijelom i najlon vrećicama na nogama, a na to vojne radne čizme. Igrom slučaja '96 smo dobili zaslugom prvog predsjednika, deset kompleta ronilačke opreme, regulator, prsluk i boce. U to vrijeme smo u to gledali kao u suho zlato. Čudili smo se. Puno opreme je privatno u samom klubu koju koristiš za svoje potrebe, a imamo negdje 20-ak kompleta.

Koliko košta oprema za jednog čovjeka?

Edo: Do 15000 kn i to je srednja niža klasa opreme. Sama oprema traje 10-ak godina.

Koliko košta održavanje?

Edo: Boce se moraju atestirati, , regulator nema atest, ali ga servisiraš zbog svoje sigurnosti. Regulator traje ili dvije godine ili 200 urona. Servis košta od 700-1000 kn. S vremenom svaki ronilac želi imati svoju vlastitu opremu.

Nikica: Da bi se ljudima/novim članovima izašlo u susret donijeli smo odluku da dvije god mogu koristiti opremu iz kluba. Ljudima se daje vremena da u te dvije godine nabave svoju opremu.

Marin: Imamo grupu na Facebooku i znamo kada je čiji rođendan te ne kupujemo klasične poklone nego skupimo nešto novaca i kupimo dio opreme koja mu treba kao poklon. Za vrijeme tečaja ronjenja čovjek si plaća samo tečaj, ne i opremu. To mu posudi klub, a tek kada se učlani u klub koristi opremu za soji nisu članovi kluba cijena je 100 kn.

Nikica Spudić, Romano Mužak i Marin Božičević Rizo u veljači ove godine postali su dobitnici nagrade Ponos Hrvatske.

U ožujku prošle godine ova tri ronioca HGSS Stanice Karlovac (ujedno i članovi KPA Vodomar) u gotovo nemogućim uvjetima, vrlo niske temperature vode od 6 ° C i nikakve vidljivosti te više od 2 sata provedenih u vodi u kojoj prijeti pothlađivanje uspješno su izvršili sanaciju kritične lokacije na nasipu rijeke Une i spriječili daljnje urušavanje između mjesta Uštice i Tanac.

Ponos Hrvatske priznanje je ljudima koji su svojim djelima pokazali iznimnu ljudskost, inspirirali druge ili učinili nešto zbog čega su primjer drugima, bilo da je riječ o spašavanju života, velikoj dobroti ili nevjerojatnoj hrabrosti.

obilježili smo...

...EUROPSKI DAN SPORTA

...6 . ROĐENDAN KAMPANJE "ČITAJ MI"

...DAN RUŽIČASTIH MAJICA

...DAN SJEĆANJA NA ŽRTVU VUKOVARA Srednja škola Duga Resa prigodnom je izložbom obilježila Dan sjećanja na žrtvu Vukovara postavljanjem izložbe u školskoj galeriji, izradom prigodnih plakata i paljenjem svijeća u spomen za vukovarske žrtve.

Povodom Europskog dana sporta prof. Tanja Škrak i ove godine organizirala je (sada već tradicionalni) pješački pohod na Vinicu. Ove godine za učenike je na Vinici organiziran i (vrlo uspješan) turnir u povlačenju užeta.

Učenici 1. c razreda smjera Puškar sa profesoricom hrvatskog jezika Majom Sokač sunčano proljetno jutro iskoristili su za interpretativno čitanje trubadurske poezije na lokaciji amfiteatra u Dugoj Resi i na taj način obilježili šesti rođendan kampanje "Čitaj mi!"

Za Dan ruzicastih majica učenici, ali i slučajni prolaznici mogli su donijeti svoj odjevni predmet i odnijeti unikatan i prigodan "print iznenađenja" te na taj način dati i simboličnu podršku borbi protiv vršnjačkoga nasilja. Prigodnu aplikaciju za majicu osmislila je učenica smjera grafički dizajner Marija Palajsa, a motiv se tijekom cijelog prijepodneva otiskivao u hodniku škole tehnikom sitotiska.

Dan kravate obilježili smo crtanjem motiva kravate dugoreškim pločnicima. Učenici su se dobro zabavili, a vjerujemo i prolaznici jer sivi pločnici nakratko su postali šareno i veselo platno za oslikavanje.

...DAN KRAVATE

A ŠKOLSKN A J A Đ A G DO & USPJESI UČENIKA Fotografija naseg ucenika Mateja Dorića osvojila je prvo mjesto na državnoj Domijadi održanoj u Rovinju.

Matej je učenik 3. razreda smjera medijski tehničar, fotografija mu je hobi, a u pripremama za natjecanje pomogle su mu Vesna Fudurić, odgajateljica te profesorica Nikolina Pavlačić.

Naša učenica Josipa Čađavčan i njena mentorica prof. Simichen sudjelovale su ove godine na državnom natjecanju u Rijeci "Natjecanje-izložba učenika osnovnih i srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna LIK 2019."

Josipa je pozvana na državnu razinu natjecanja zahvaljujući radu pod nazivom "Šareno iznenađenje u Mrežnici" u kojem je tema ekologije realizirana vrlo originalno, otiskivanjem pomoću smeća pronađenog u blizini rijeke Mrežnice. Natjecanje je održano u Školi za primjenjenu umjetnost u Rijeci, a izložba radova je postavljena u Galeriji Juraj Klović.

Vratile su se sa 4. mjestom i puno novih ideja!

Dana 29.3.2019. godine održana je svečana podjela nagrada i priznanja nagrađenim učenicima na 5. Međunarodnom natječaju "Slavini mladi akvarelisti" u OŠ Slava Raškaj u Ozlju. Tema ovogodišnjega natječaja je bio "Životinjski svijet".

Sudjelovalo je 113 učenika. S njima je radilo 27 mentora, što je ukupno 139 sudionika. Stručno povjerenstvo nagradilo je i pohvalilo ukupno 29 učeničkih akvarela.

Učenica naše škole (Srednja škola Duga Resa) Inja Nenadić osvojila je 2.mjesto u kategoriji srednjih škola, dok su učenice Tena Naglić, Helena Kućan i Josipa Čađavčan dobile posebna priznanja/pohvale za svoj rad. Učenice je mentorirao prof. Alfred Krupa.

Tijekom proljetnih praznika, a povodom Noći knjige u Gradskoj knjižnci "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu predstavljen je i novi Vodič po knjižnici.

Vodič je nastao u suradnji s našom školom, a grafičko rješenje Vodiča potpisuje maturant smjera grafički dizajner Josip Poljak pod mentorstvom prof.

Ane Vine.

6

Među odabranim radovima za izložbu grafika "21th INTERNATIONAL BIENNIAL OF CHILDREN AND ZOUN PEOPLE GRAPHIC ART" odabran je i rad našeg učenika Mihaela Pirie, smjer grafički dizajner, mentorice Sunčane Simichen.

Na izložbi je sudjelovalo preko 35 zemalja iz cijeloga svijeta tako da je ovo velik uspjeh za našeg Mihaela.

U ŠKOLS K GODINIOJ 2018.-2 019.

Naša učenica LEA NO VKOVIĆ je kao čla nica hrvatske reprezentacije nastupila na Svjetskom školskom atletskom prvenstvu održanom kra jem svibnja na stadionu Atl ets kog sportskog kluba Split.

Organizatori natjecan ja bili su Svjetska ško lska federacija (ISF) i Hrvatski školsk i sportski savez.

Svjetsko školsko atletsk o prvenstvo okupilo je preko 900 sudionika iz 32 zemlje svijeta , što je bio izniman do ga đa j za Hrvatsku kao domaćina ovog prv enstva. Na natjecanju je sud jelovalo 98 ekipa iz 32 zemlje svijeta sa 5 kontinenata.

Hrvatsku su predstavl jale 4 ekipe odnosno 24 učenika: školska ekipa mladića ( gim nazija Vladimir Nazor Sp lit), školska ekipa djevojaka (I. gimna zija Osijek) te selekcijsk e eki pe djevojaka i mladića.

Selekcijska ekipa djevoj aka, gdje je nastupala i naša Lea, na kraju je zauzela odličn o 6. mjesto!

N

aše djevojke Marta Vukelić, Ana Stepinac, Lana Stepinac i Lana Skolan i ove godine napravile su vrhunski rezultat te obranile u konkurenciji 24 ženske ekipe naslov državnih prvakinja u stolnom tenisu!

Na državnog natjecanju učenika strukovnih škola WorldSkills Croatia 2019. uspješno su sudjelovali i naš učenik smjera medijski tehničar Gabriel Rastovac i njegova mentorica prof. Pavlačić i to u vrlo teškoj kategoriji Multimedije gdje je zadatak bio izrada TV priloga o samom natjecanju.

Naša ženska atletska ekipa (Lea Novković 1.a, Leona Joha 4.a, Dora Kralj 4.a, Dorotea Špehar 4.a, Gabriela Grčić 4.a, Marta Vukelić 3.a, Lana Stepinac 1.a, Lana Skolan 1.a i Lucija Polović 3.a) ove je godine postigla izniman uspjeh.

Na županijskom natjecanju srednjih i osnovnih škola u atletici učenice Srednje škole Duga Resa osigurale su odlazak na državno natjecanje koje se održavalo u Splitu krajem svibnja 2019. godine.!

7

Preventivno-edukativne plakate u sklopu projekta „Prometna preventiva u srednjoj školi“ već treću godinu izrađuju učenici naše škole obrazovnog usmjerenja grafički dizajner pod mentorstvom prof. Vanje Car. Ove godine zadane teme bile su alkohol i motociklisti u prometu. U sklopu projekta sudjelovao je 21 učenik i ukupno je izrađeno 14 plakata na obje teme. Odličnih rješenja bilo je više i komisija za odabir nije imala lak posao, ali na kraju su odabrani radovi učenica Vanese Novosel i Michaele Kladušan.

U gradskom kazalištu Zorin dom početkom školske godine izloženi su radovi učenika Srednje škole Duga Resa smjera grafički dizajner 4. b razreda.

Plakati na temu kazališnih predstava "Orašar" i "Karlstadt Kunst Cabaret" izvedeni su u grafičkoj tehnici monotipiji na predmetu Grafičke tehnike, a pod mentorstvom prof. Simichen.

Sudjelovali su sljedeći učenici: Paula Cvetetić, Robert Fanjak, Antonio Jakšić, Magdalena Kapučija, Michaela Kladušan, Filip Lešćan, Luka Mance, Romano Matasić, Vanesa Novosel, Mihael Piria, Josip Poljak i Helena Župčić.

Naš maturant Fran Poje osvojio je prvo mjesto na županijskom natjecanju iz engleskog jezika! Pod mentorstvom profesorice Marije Vidović ponovio je sjajan rezultat kojeg je postigao i prošle godine!

Naša škola bila je domaćin i Županijskog natjecanja iz biologije.

Jako dobar uspjeh postigle su učenice Lana Skolan i Lana Pavlić, a najbolje plasirana je Sara Grgurić, učenica 1.A razreda koja se plasirala na visoko 2. mjesto u konkurenciji. Menotrica učenicama bila je prof. Nataša Muža.

8

Na županijsku razinu "Natjecanja-izložbe učenika LIK 2019." prošli su i radovi učenika mentorice rof. Martine Šnajdar. Učenici naše škole koji su sudjelovali na županijskom natjecanju su: Petra Krivačić, 3. a te Nika Škrtić, 1.a razred (opća gimnazija) te Sara Djema i Antonio Krstić, učenikci 1. razreda smjera medijski tehničar. Među radovima srednjih škola Karlovačke županije istaknuo se rad Petre Krivačić koji je osvojio 2. mjesto. Na izložbi je učenica primila pohvalnicu, a njezin rad je bio među tri predložena za državno natjecanje.

Učenici 3. razreda smjera medijski tehičar Matej Dorić, Gabriel Rastovac i Mario Petrunić također su boravili u Splitu za vrijeme Svjetskog školskog atletskog prvenstva. Tamo su bili u ulozi medijskih pratitelja događaja, snimatelja i montažera i odradili odličan posao.

Vrijedni učenici koordinirani profesoricama Beljan i Simichen posijanu, izraslu i krasno aranžiranu pšenicu u predbožićno vrijeme prodavali su u školi i ispred škole, a sav prihod bio je namijenjen humanitarnom projektu "Škole za Afriku" koji se provodi u našoj školi.

Naši učenici 3. razreda smjera medijski tehničar posjetili su FUSE filmski festival i prisustvovali natjecateljskim projekcijama igrano eksperimentalnog filma.

izvanučionička nastava

Ove školske godine naši učenici 3.a, 4.a i 4.b razreda su u sklopu izvanučioničke nastave posjetili Kuću Europe i Hrvatski Sabor.

Naše gimnazijalke i gimnazijalci, učenici 1. i 2. razreda uveličali su Državni skup učitelja glazbene kulture i nastavnika glazbene umjetnosti, održan u toplicama Sveti Martin na Muri. Plesove su uvježbali pod mentorstvom profesorice Ane Mikić.

Učenici koji pohađaju dodatnu nastavu iz povijesti zajedno s profesoricom Anom Livojević posjetili su Hrvatski povijesni muzej i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti.

U muzeju su posjetili izložbu-1918. prijelomna godina u Hrvatskoj u sklopu koje je bila i radionica, a u HAZU-u su pogledali Baščansku ploču.

"Osvojili" smo i Klek! Fakultativni izlet u sklopu projekta "Vježbaonica" kojeg vodi naša profesorica TZK Tanja Škrak pokazao se kao pun pogodak!

Obvezne stručne eksurzije ove godine obuhvatile su dva putovanja. U prvom polugodištu u Rijeci smo obišli Art kino gdje smo gledali film "Loving Vincent", Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja, Akademiju primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Muzej djetinjstva, PEEK&POKE muzej informatike te Astronomski centar. U drugom polugodištu destinacija je bila Zagreb gdje su grafički dizajneri obišli Muzej suvremenih umjetnosti i izložbe Futurizam, dinamizam i boja te izložbu Putivanje kroz slijepo iskustvo (Josef i Anni Albers), a medijski tehničari su organizirano obišli Hrvatsku radioteleviziju.

4. A OPĆA GIMNAZIJA

Šimun Ivšić Najdraži predmet/knjiga: Kemija Najljepša uspomena na srednju školu: ništa Ključ uspjeha (citat, poslovica): -

KARLO VLADIĆ Najdraži predmet/knjiga: TZK / Mein kampf Najljepša uspomena na srednju školu: pikado, Korzo, Supersport Ključ uspjeha (citat, poslovica): Iman svoj đir

DINO PETRAK Najdraži predmet/knjiga: Biologija / Albert Camus: Stranac Najljepša uspomena na srednju školu: Ma samo za******ija Ključ uspjeha (citat, poslovica): Dobra večer, dobro večer opet pijan sam ko sjekira.

10

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019.

ć Frano Mihailovi

LOVRO SKOLAN

FILIP MARETIĆ

Najdraži predmet/knjiga: Mein Kampf Najljepša uspomena na srednju školu: pikado u Korzu, klađara Ključ uspjeha (citat, poslovica): Uvik jedan par.

Najdraži predmet/knjiga: SRO / Pink Floyd: Kad svinje polete

Najdraži predmet/knjiga: TZK / Mein kampf Najljepša uspomena na srednju školu: pikado, Korzo, maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica):

Fran POJE Najdraži predmet/knjiga: geografija / Mein kampf Najljepša uspomena na srednju školu: satovi geografije Ključ uspjeha (citat, poslovica): Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega

VEDRAN MUHVIĆ Najdraži predmet/knjiga: Povijest, Likovna umjetnost Najljepša uspomena na srednju školu: prijatelji koje sam upoznao Ključ uspjeha (citat, poslovica): Dobra organizacije je pola obavljenog posla; Uporan rad sve pobjeđuje

Najljepša uspomena na srednju školu: slobodan sat /

Esperto Ključ uspjeha (citat, poslovica): Idem se načesat i doma spat!

IĆ DOMAGOJ KRIVAČ Najdraži predmet/knjiga: hrvatski jezik / Stranac Najljepša uspomena na srednju školu: prijatelji Ključ uspjeha (citat, poslovica): „U dobru se ne uzvisi, u zlu se ne ponizi.“

JOSIPA BARIĆ Najdraži predmet/knjiga: geografija / Tajni dnevnik Adriana Molea Najljepša uspomena na srednju školu: maturalno putovanje Ključ uspjeha (citat, poslovica): Ne živi se jednom, jednom se umire. Živi se svaki dan.

LUKA DUJAM Najdraži predmet/knjiga: geografija Najljepša uspomena na srednju školu: satovi geografije Ključ uspjeha (citat, poslovica): Iman svoj đir

GABRIJELA GRČIĆ Najdraži predmet/knjiga: Geografija / Harry Potter Najljepša uspomena na srednju školu: maturalno putovanje Ključ uspjeha (citat, poslovica): Per aspera ad astra

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019.

ENNI MARTINA FUDURIĆ Najdraži predmet/knjiga: psihologija / H. Hesse: Noćni leptir Najljepša uspomena na srednju školu: prof. Stepinac i pečena piletina Ključ uspjeha (citat, poslovica): Lažu kada kažu da nećeš stić` naučit` noć prije.

DORA KRALJ Najdraži predmet/knjiga: latinski / The 100 Najljepša uspomena na srednju školu: prof. Stepinac i pečena piletina Ključ uspjeha (citat, poslovica): Dobar spavanac

EVA VRANEŠIĆ Najdraži predmet/knjiga: Biologija / Mali princ Najljepša uspomena na srednju školu: prijateljice koje sam stekla Ključ uspjeha (citat, poslovica): Budi ono što jesi, budi svoj!

LEONA JOHA Najdraži predmet/knjiga: geografija / Posljednji ples leptira Najljepša uspomena na srednju školu: Izjave nekih profesorica Ključ uspjeha (citat, poslovica): Onda je sve dobro kad je dobro!

HELENA BENIĆ Najdraži predmet/knjiga: kemija / Tiho, tiho anđele Najljepša uspomena na srednju školu: maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica):

EVA RENDIĆ Najdraži predmet/knjiga: matematika / Agatha Christie: 10 malih crnaca Najljepša uspomena na srednju školu: satovi fizike, slobodni sat u Espertu Ključ uspjeha (citat, poslovica): Popit` pivu nakon uspješno ispravljene jedinice

IĆ DOROTEA BROZOV

HANA MOGUŠ Najdraži predmet/knjiga: geografija / Djevojka s bisernom naušnicom Najljepša uspomena na srednju školu: maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica): Napon je napon, znate!

Najdraži predmet/knjiga: Geografija Najljepša uspomena na srednju školu: prijatelji Ključ uspjeha (citat, poslovica): Teži da budeš sretan!

DOROTEA ŠPEHAR

ANA KUTLE Najdraži predmet/knjiga: psihologija / Igre gladi Najljepša uspomena na srednju školu: mala kravetina <33333333333 Ključ uspjeha (citat, poslovica): „ Ako vam život nije mio, bacite si fen u kadu s vodom!“

IĆ

MIA GROSPIĆ-ŽIVČ

Najdraži predmet/knjiga: sve čega se ne sjećam, geografija Najljepša uspomena na srednju školu: mala kravetina <3333 Ključ uspjeha (citat, poslovica): Ako ne progovoriš prvi put kada ti nešto zasmeta, svaki sljedeći put nemaš pravo.

Najdraži predmet/knjiga: matematika / Bratstvo crnog bodeža Najljepša uspomena na srednju školu: maturalno putovanje Ključ uspjeha (citat, poslovica): Šta bude, bude

HELENA ALIJA Najdraži predmet/knjiga: fizika Najljepša uspomena na srednju školu: prijateljice koje sam stekla Ključ uspjeha (citat, poslovica): Onaj tko konstantno radi je gazda vremena.

11

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019.

ADRIANA ŽELJKA PERUŠIĆ Najdraži predmet/knjiga: matematika / Tiho, tiho anđele Najljepša uspomena na srednju školu: maturalac, zbijanje šala u razredu, satovi kemije Ključ uspjeha (citat, poslovica): Dođoh, vidjeh, poludih!

PAULA MLINAR Najdraži predmet/knjiga: geografija / Emile Durkheim: Samoubojstvo Najljepša uspomena na srednju školu: maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica): „Bez računa se ne računa“.

TENA TRBUŠIĆ Najdraži predmet/knjiga: hrvatski jezik i psihologija / „Stranac“ Najljepša uspomena na srednju školu: maturalno putovanje Ključ uspjeha (citat, poslovica): Ma kakva gimnazija, zdravlje je najbitnije!

TIN KATIĆ Najdraži predmet/knjiga: tjelesni Najljepša uspomena na srednju školu: produžna Ključ uspjeha (citat, poslovica): cave canem

4. b DIZAJNER KI IČ AF GR

DOMINIK POPOVAČKI Najdraži predmet: Kemija Najdraža knjiga: Kiklop Najljepše sjećanje na srednju školu: Krđani Citat: Nikad nemoj odustati

HANA LAĐEVIĆ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Veliki odmor Najljepše sjećanje na srednju školu: Maturalac i Galerija Ključ uspjeha (citat, poslovica): Slaba vajda komšija, spala su ti vrata, tebi ne pomaže ni seksi salata.

12

MIHAEL PIRIA

RAZREDNICA: TANJA ŠKRAK

DORIAN RADOČAJ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Povijest likovne umjetnosti Najljepše sjećanje na srednju školu: Galerija (R.I.P 2017) Ključ uspjeha (citat, poslovica): Pijača je vrag.

NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Grafički dizajn Najljepše sjećanje na srednju školu: Maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica): Tko hoće nešto učiniti naći će način, tko neće naći će opravdanje

MATEA BOBAN Najdraži predmet/knjiga: crtanje i slikanje Najljepše sjećanje na srednju školu: Jah Koko’s & Kenny’s Island Ključ uspjeha (citat, poslovica): Zapalim još jednu pa idemo..

FILIP LEŠĆAN NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Računalstvo Najljepše sjećanje na srednju školu: Nema ga Ključ uspjeha (citat, poslovica): Bježite odavde

MAGDALENA BELJAN Najdraži predmet/knjiga :Crtanje/ slikanje Najljepše sjećanje na srednju školu:Maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica):Volim žene,kafiće i piće

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019.

BARBARA TRBUŠČIĆ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Đavolja simfonija / povijest likovne umjetnosti Najljepše sjećanje na srednju školu: Galerija/ maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica): Svijet vrti se ko bjeblejd

VANESA NOVOSEL NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Povijest likovne umjetnosti, After-Anna Todd Najljepše sjećanje na srednju školu: Maturalac i Galerija Ključ uspjeha (citat, poslovica): Idem s Domijem kod Vrbanjića, ako istrenira sovu(bijeli).

VALENTINO ŽUNAC NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Engleski Najljepše sjećanje na srednju školu: Maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica): Nije škola kafana da u nju idem svakog dana

TONI JAKARA NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Povijest Najljepše sjećanje na srednju školu: odlazak doma Ključ uspjeha (citat, poslovica): Povijest se ponavlja, prvi put kao tragedija(osnovna škola), drugi put kao sprdnja(srednja škola).

HELENA ŽUPČIĆ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Grafičke tehnike/Lovac u žitu Najljepše sjećanje na srednju školu: Maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica):“You are not a human being in this universe. You are the universe in a human being.“

ROMANO MATASIĆ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Crtanje i slikanje/ Vlažne zone Najljepše sjećanje na srednju školu: „izgubio sam mjesečnu“ i tiki Ključ uspjeha (citat, poslovica): Mogu da me povrede, ali ne i da me povrede

LEONARDO GRGINČIĆ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: TZK Najljepše sjećanje na srednju školu: Završetak Ključ uspjeha (citat, poslovica): Trebao sam više spavati, manje bih trošio u mileru

JOSIP POLJAK NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Povijest/Horus rising Najljepše sjećanje na srednju školu: Ma cijela srednja općenito :) Ključ uspjeha (citat, poslovica): Sumnja je prvi korak do neuspjeha

MICHAELA KLADUŠAN NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Psihologija Najljepše sjećanje na srednju školu: Moja klupa – moj ponos Ključ uspjeha (citat, poslovica): Hajde da se volimo

LUKA MANCE NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: TZK Najljepše sjećanje na srednju školu: Maturalac, Fuca Ključ uspjeha (citat, poslovica): Puno je krvi, suza i znoja između snova i uspjeha.

PAULA CVETETIĆ NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Grafičke tehnike Najljepše sjećanje na srednju školu: nezaboravna prijateljstva i pojedini profesori od kojih se može mnogo naučiti o životu  Ključ uspjeha (citat, poslovica): Ljubav (Pivkan) ti je najjača čarolija od svih

MAGDALENA KAPUČIJA NAJDRAŽI PREDMET/ KNJIGA: Kemija/Balade Petrice Kerempuha Najljepše sjećanje na srednju školu: Sedmosatna kava u Papasu Ključ uspjeha (citat, poslovica): Prvi padež tko, šta

13

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019.

DOMINIK JURČIĆ

ROBERT FANJAK

Najdraži predmet/knjiga: Crtanje und slikanje Najljepše sjećanje na srednju školu: Jah Koko’s & Kenny’s Island Ključ uspjea (citat, poslovica): Samo da uživaš…

Najdraži predmet/ knjiga: Grafičke tehnike Najljepše sjećanje na srednju školu: maturalac Ključ uspjeha (citat, poslovica): Birtija je čuda tu.

ANTONIO JAKŠIĆ Najdraži predmet/knjiga: Crtanje und slikanje Najljepše sjećanje na srednju školu: Galerije Citat (ključ uspjeha): it´s better to walk alone, then with the crowd going in the wrong direction

RAZREDNICA: vanja car

3. C PUŠKAR

TOMISLAV JELENAC Najdraži predmet: Naoružanje i održavanje naoružanja.

Najljepše sjećanje na srednju školu: pokojni razrednik.

Ključ uspjeha: poštovanje.

DANIJEL BLANUŠA Najdraži predmet: Naoružanje.

Najljepše sjećanje na srednju školu: roleta.

Ključ uspjeha: 12.7X99 mm.

14

LUKAS BILIĆ Najdraži predmet: Računalstvo.

Najljepše sjećanje na srednju školu: sjedenje na radijatoru.

Ključ uspjeha: još ga nisam otkrio.

Sjećanje: Leo, moj prijatelj.

BRUNO PAUKOVIĆ Najdraži predmet: Naoružanje.

Najljepše sjećanje na srednju školu: roleta.

Ključ uspjeha: 9x19 parabellum.

MARTIN STOJKOVIĆ Najdraži predmet: TZK Najljepše sjećanje na srednju školu: prvi dan škole.

Ključ upjeha: red, rad i disciplina.

MARTIN STANKOVIĆ Najdraži predmet: Matematika.

Najljepše sjećanje na srednju školu: sjećanje na Engleski jezik.

Ključ uspjeha: biti uporan.

LEONARDO REBROVIĆ Najdraži predmet: Naoružanje.

Najljepše sjećanje na srednju školu: lijepe djevojke.

Ključ uspjeha: ljubav.

MARIO JUKIĆ Najdraži predmet: Engleski jezik.

Najljepše sjećanje na srednju školu: kraj škole.

Ključ uspjeha: ne nositi knjige u školu.

MATURANTI GENERACIJA 2018. - 2019.

GABRIJEL PROŠIĆ Najdraži predmet: svi predmeti profesora Vidovića.

Sjećanje: satovi Etike u 1. razredu.

Ključ uspjeha: sve je lako kad se hoće.

MARKO MIHALIĆ Najdraži predmet: Naoružanje.

Sjećanje: prvi dan škole.

Ključ uspjeha: dati sve od sebe.

MATIJA BOKULIĆ Najdraži predmet: Tehničko crtanje.

Sjećanje: lovačke priče profesora Vidovića.

Ključ uspjeha: ići redovito na praksu.

LA

SEBASTIJAN SEKU

Najdraži predmet: Tehničko crtanje.

Sjećanje: svaki školski sat je bio poseban.

Ključ uspjeha: biti uporan i ne odustajati.

ANTONIO KUBAT Najdraži predmet: TZK. Sjećanje: sjećanje na razrednicu.

Ključ uspjeha: novac, skupi auti, žene.

RAZREDNICA: MAGDALENA DVORABIĆ

DANIJEL ŽGELA Najdraži predmet: Hrvatski jezik.

Ključ uspjeha: lijepe žene.

I ove godine naša škola predstavila se na Sajmu škola na karlovačkoj promenadi! Imali smo vrlo kreativnu ponudu na štandu, a prilikom predstavljanja malo smo i zapjevali!

IN MEMORIAM - ROBERT ERDELJAC

Ove školske godine morali smo se, na žalost, oprostiti i od dragog nam kolege. Dana 1. studenog 2018. godine iznenada nas je napustio kolega i prijatelj Robert Erdeljac.

Veliki je to gubitak za našu školu i učenike, osobito za 3.c razred obrazovnog usmjerenja puškar kojima je kolega Erdeljac bio ne samo predmetni profesor, nego i razrednik.

Robert Erdeljac bio je inženjer strojarstva i profesor politehnike. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, a profesorski studij završio je na

Filozofskom fakultetu u Rijeci. U Srednjoj školi Duga Resa predavao je strojarske predmete, a bio je i voditelj praktične nastave za zanimanje puškar.

Posljednji ispraćaj prof. Roberta Erdeljca održan je 3. studenoga u Karlovcu na Katoličkom groblju Dubovac.

15

NOĆ MUZEJA U SREDNJOJ ŠKOLI DUGA RESA

16

(zvuci s gramofona, filmovi, radionice, izložba koja vraća u osamdesete, instalacije pa čak i utrka na Pony biciklu) Po prvi puta organiziran je program povodom Noći muzeja u Srednjoj školi Duga Resa. Bila je sasvim suprotna većini ostalih: posjetitelji su u našoj školi izložbu razgledali uz glazbu s gramofona, gledali filmove na starom projektoru te se čak i natjecali u najsporijoj vožnji legendarnog Pony bicikla!

U suradnji s udrugom KA-MATRIX postavljena je instalacija koja se sastojala od televizora koji su miješali signale iz kamere koje je snimala posjetitelje i prethodno snimljenih video zapisa.

U školskoj galeriji postavljena je izložba Povratak u budućnost kroz holograme prošlosti" koja je prikazivala život osamdesetih godina prošloga stoljeća kroz glazbu, slobodno vrijeme (igračke, igre) i sport.

U kinu su uz kokice prikazivani filmovi koje su snimili učenici, a posjetitelji su u retro igraonici na računalima iz osamdesetih godina prošloga stoljeća igrali igrice te se okušali u pisanju pomoću starog pisaćeg stroja.

Oni dobre ravnoteže i čvrstih živaca okušali su se u utrci najsporijeg vozača legendarnog bicikla Pony.

U nekoliko kabineta održavale su se radionice holograma, glitch arta i stop animacije.

Za sjećanje na ovu noć posjetitelji su mogli dobiti na poklon originalan tisak na majici, torbi ili papiru. Motive su tjednima ranije kreirali učenici smjera grafički dizajner. Isti učenici tehnikom sitotiska izradili su unikatne plakate za ovaj događaj pod sloganom "Budućnost je mrak".

Preko tri stotine posjetitelja prošlo je tijekom večeri našom školom, a dobar dio njih sudjelovao je i u nekim dijelovima programa te radionicama.

Dojmovi su bili odlični te se nadamo kako ćemo i iduće godine organizirati program povodom Noći muzeja i ne iznevjeriti očekivanja koja više nisu malena.

IZDVOJENO IZ KNJIGE DOJMOVA: "Lijepo se sjetiti starih vremena i djeci pokazati igračke iz našeg djetinjstva.!

"Vremenski stroj! Bravo cure!"

"Odličan vremeplov u prošlost!"

"I ne'ko veli da u Dugoj Resi nema ništa!? Malo, ali slatko i bar se nešto pokrenulo. Bravo!"

"Poučno i interesantno. Svaka čast svima koji su sudjelovali u osmišljavanju i realizaciji ove ideje."

"Lijepo je ponovno vidjeti igračke i predmete iz djetinjstva. Šteta što ih nema više. Hvala na trudu!"

"Ideja jako dobra, podsjetnik na stare stvari i podsjećanje na protekle godine. Pohvala za sve! Hvala od srca za lijepo provedeno vrijeme."

"Pet prijatelja na polici! Queen na gramofonu! Neprocjenjivo! Bravo!"

"Odlična ideja! Informativno i zanimljuvo. Potpuno vas podržavam i volio bih vidjeti još puno ovakvih događanja.

Bravo, samo naprijed!"

"Vrlo lijepo osmišljeno i odlično posloženo putovanje u prošlost kroz hodnik škole."

17

LITERARNI KUTAK LJUBAV

Ima netko tko mi zadaje muke, zamišljam šetnje držeć' ga za ruke.

Tužna sam i sretna kad ga vidim ja što li osjeća?

Svakog dana i baš svake noći, moja patnja će mi u misli doći.

Ne mogu mu reći, nemam pravu riječ, suze kreću već.

Pitam se zašto ga toliko volim, što li ima čemu ja ne odolim.

Možda kosa, možda osmijeh, grijeh nije to, srce je ludo.

U očima imaš sjaj, gdje mu je kraj, sve što zborim istina je dobro znaj.

Kad mi kažeš ime, drhtaj me prođe, zbunjenost dođe.

Teško je kontrolirati govor moj, na licu i nikome nađe se znaj.

Na tebi ničeg lošeg nema. Zašto?

Pomislim tašto.

I tako iz dana u dan ide sve, moje muke, patnje, snovi i nade.

Sve mi je teže, ne znam što ću.

Kad će ona doć'?

Onda jednog dana rekao si mi: „Ena, mi moramo razgovarati.“ Tada nisam znala što bih mislila, kakva je sudba?

Tada si sve osjećaje priznao, koliko me voliš tad si rekao.

Pomisliti nisam mogla ni u snu, takvu istinu.

Suze su same krenule niz lice, te riječi zacijeliše moje suze.

Tad sam znala da je to ljubav bila, najveća sila.

Ljubav laka nije, to sam shvatila, novim se iskustvima obogatila.

Svima želim sreću u ljubavima, pozdravi svima.

Ena Trupković, 2.a

18

Ljubav je zemljovid duše. Moj zemljovid.

Ljubav je plemenit, najljepši i najbolniji osjećaj na svijetu prisutan među svim generacijama. Ljubav je širok pojam. Možemo voljeti svoju djecu, roditelje, braću, sestre, prijatelje, partnera ili Boga. Ne znamo kako do nje dolazi niti koji je razlog. Jesu li to nečije oči, osmijeh, karakter ili trenutak?

Možemo biti sigurni da je to nešto što nas vodi ili bi trebalo voditi kroz cijeli život. To je naš zemljovid, naša karta, naš put. Osobe kojima ljubav nije prvi izbor ili koje ne biraju srce, nego razum, nesretne su cijelog života. Život nas odvede na različite puteve.

Ponekad je ponos prioritet ljudima, ponekad posao, nekada preseljenje ili različite životne situacije. Nema spokojnijeg i sretnijeg osjećaja kada život provedemo s nekim koga volimo i tko voli nas. Tužno je što su takve stvari sve rjeđe i što ljudi gube vjeru u ljubav. Ljudi bi se trebali više truditi pokazivati osjećaje i boriti se za voljenu osobu.

Trebali bi se voditi tim predivnim osjećajem u srcu, u duši i ,,leptirićima“ u trbuhu te svakog dana zahvaliti Bogu.

Smatram ako se ne uspijemo ostvariti u tom pogledu ne možemo u potpunosti biti sretni u životu. Osobno mislim da je nekada teško prijeći preko vlastitih životnih uvjerenja, ponosa i ciljeva zbog neke osobe, ali možda je to nekada stvarno bitnije.

Paula Mlinar, 4.a

Rad Tene Naglić na temu ekologije za "LIK 2019."

EKO KVIZ 1.ŠTO JE EKOLOGIJA? a) Ekologija je znanost koja proučava odnose među živim organizmima, njihov utjecaj na okoliš i utjecaj tog okoliša na njih. b) Ekologija je znanost koja proučava planetu Zemlju. c) Ekologija je uklanjanje i recikliranje otpada.

2.ŠTO JE OZONSKA RUPA? a) Ozonska rupa je rupa nepoznatog podrijetla. b) Ozonska rupa je nebesko tijelo. c) Ozonska rupa je pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi.

3.ZBOG ČEGA NASTAJU OZONSKE RUPE? a) Ozonske rupe nastaju zbog čovjekovog utjecaja na okolinu i korištenja plinova u industriji. b) Ozonske rupe nastaju uslijed potresa. c)Ozonske rupe nastaju uslijed klimatskih promjena.

4.ŠTO JE EFEKT STAKLENIKA? a) Efekt staklenika je zagrijavanje klime uslijed nakupljanja ugljikovog dioksida u atmosferi b) Efekt staklenika je dobar rezultat uzgoja bilja u staklenicima. c) Efekt staklenika je prolazak sunčevih zraka kroz staklo.

5.KOJE SU SKUPINE PTICA NAJUGROŽENIJE U HRVATSKOJ? a) Najugroženije su ptice selice. b) Najugroženije su ptice močvarice. c) Najugroženije su ptice stanarice.

6.NEKE OD ZAŠTIĆENIH BILJNIH VRSTA U HRVATSKOJ SU: a) Lavanda, jorgovan, divlji kesten. b) Runolist, planinski bor, velebitska degenija. c) Hrast lužnjak, šafran, potočnica.

7.ŠTO JE RECIKLIRANJE? a) Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. b) Recikliranje je vožnja bicikla unatrag. c) Recikliranje je prikupljanje i odvoz smeća.

12.KAKO MOŽEMO ZNATI JE LI PROIZVOD UISTINU EKOLOŠKI? a) Svaki ekološki proizvod mora obavezno imati jasno istaknut eko znak. b) Proizvod je ekološki ako nam tako kaže osoba koja ga prodaje. c) Svaki ekološki proizvod mora biti zelene boje.

13.KOJEG DATUMA OBILJEŽAVAMO DAN PLANETE ZEMLJE? a) 20. travnja b) 21. travnja c) 22. travnja ODGOVORI: A, C, B, A, A, B, A, C, A, B, C, B, C

Prosvjedi srednjoškolaca za klimu diljem Europe obilježeni i u našoj školi Prosvjedi školaraca protiv klimatskih promjena, koje je prošle godine pokrenula 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg, masovno se šire cijelom srednjom i zapadnom Europom.

Greta Thunberg švedska je aktivistica koja ima samo 15 godina, a njezin govor na klimatskoj konferenciji UN-a COP24 ostao je zabilježen kao jedan od najjačih govora o klimi uopće.

Petnaestogodišnjakinja je govorom posramila svjetske vođe: „Kažete da volite svoju djecu, a kradete im budućnost.“ Iz škole 'pobjeglo' više od 10 tisuća učenika: Ne odustaju dok ne dobiju što žele. Brojni su političari kritizirali štrajkove, no najnoviji podaci pokazuju kako, unatoč tome, broj prosvjednika i javnih akcija za klimu neprestano raste. U Hrvatskoj nije se održao još nijedan protest. Mlade Hrvatice i Hrvati, ali i oni stariji, još se stignu priključiti velikom dijelu Europljana, jer je vrhunac prosvjeda zakazan za 15. ožujka, kad će se održati globalna akcija School Strikes 4 Climate Action. Što je tiče naše škole, učenici su povodom ovoga nosili zelene majice, no štrajkali su samo pojedinci, nadamo se da će se i više učenika pridružiti ovom pokretu u budućnosti i da će Hrvatski srednjoškolci slijediti primjer ostalih Europskih zemalja.

Vanesa Novosel, 4.b

8.KOLIKO JE VREMENA POTREBNO PLASTIČNOJ VREĆICI DA SE RAZGRADI? a) 10 godina. b) 50 godina. c) 500 godina.

9.KOLIKO JE VREMENA POTREBNO STAKLU DA SE RAZGRADI? a) 200 godina. b) 500 godina. c) Staklo se nikad neće razgraditi.

10.KOLIKO SE PUTA MOGU RECIKLIRATI METAL (LIMENKE, KONZERVE) I STAKLO? a) 100 puta. b) Mogu se beskonačno reciklirati. c) 4 puta.

11.KADA ZA PROIZVOD KAŽEMO DA JE EKOLOŠKI? a) Kako bi proizvod nosio naziv ekološki, prilikom njegove proizvodnje ne smiju biti korišteni sintetski pesticidi, ionizirajuće zračenje i genetski modificirani organizmi (GMO). b) Ekološki proizvodi su oni koje prije upotrebe dobro operemo. c) Ekološki proizvodi su oni koje kupujemo na tržnici.

19

20 24

21