Issuu on Google+

POLUGODIŠNJE GLASILO UDRUGE ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA SMART


TEME 01

UVODNIK

1

02

MRRAK 2016. – Mrračna vremena

2

03

Dodijeljene nagrade „Volonteri godine” i „Organizator volontiranja 2016.”

6

04

[RAZGOVOR] Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

09

05

Pregršt aktivnosti u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“

18

06

Davanje pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu

21

07

Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

25

08

Crowdfunding u 2016. i infografika o crowdfundingu

31

09

Participativno o pazinskom Proračunu

32

10

Riječki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

36

11

[PREDSTAVLJAMO] Dva međunarodna projekta - SoVol (OKA) i eu3leader (Euclid)

42


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Uvodnik

Iako se po prvoj polovici 2016. godine dalo naslutiti da ovo neće biti nimalo laka godina, u pojedinim njezinim djelovima činila se toliko mračnom da je bilo upitno hoće li naše organizacije preživjeti, na kraju smo ju svi zajedno uspjeli privesti kraju.

Uz kratku retrospektivu koju vam donosimo u ovom broju, vidjet ćete da je druga polovica 2016. iznjedrila mnogo dobroga, pozitivnoga i prije svega inspirativnoga. Upravo takvu želimo vam 2017. godinu...

01

Ugodno čitanje! Vaš SMART

1


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

02

MRRAK 2016 - Mrračna vremena

2

2016. godina teško da će među organizacijama civilnoga društva biti upamćena po dobrom, posebno u onom segmentu našeg djelovanja koje se odnosi na dugotrajno i mukotrpno građen institucionalni i financijski okvir za razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj, a koji je u nekoliko poteza bivše Vlade srušen gotovo do temelja. Krizna situacija ipak nije u potpunosti spriječila ili onemogućila provedbu aktivnosti, projekata i programa udruga, pa tako niti SMARTovog Programa MRRAK.

Radionica Pisanje prijedloga projekta Novigrad

U 2016. godini nastavili smo s pružanjem besplatnih usluga informiranja, savjetovanja i izobrazbe, a posebno izdvajamo radionice koje su održane u Rijeci, Novigradu, Labinu i Ogulinu te predstavljanje novog sustava upravljanja kvalitetom OK 2015 na koje se podsjećamo kroz galeriju fotografija.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Radionica Pisanje prijedloga projekta Rijeka

02 MRRAK 2016 - Mrračna vremena

Radionica Izrada proračuna Novigrad

Predstavljanje OK 2015. u Zagrebu

Predstavljanje OK 2015. u Čakovcu

Predstavljanje OK 2015. u Osijeku

3


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

4

02 MRRAK 2016 - Mrračna vremena

Radionica Strateško planiranje Rijeka

Radionica Strateško planiranje Novigrad

Predstavljanje OK 2015. u Rijeci

Radionica Upravljanje projektnim ciklusom Rijeka

Radionica Pisanje prijedloga projekta Ogulin

Radionica Pisanje prijedloga projekta za ESF Rijeka


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

02 MRRAK 2016 - Mrračna vremena

Radionica Izrada proračuna Ogulin

Radionica Strateško planiranje Ogulin

Radionica Pisanje prijedloga projekta Labin

5


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

03

Dodijeljene nagrade „Volonteri godine” i „Organizator volontiranja 2016.”

6

Povodom Međunarodnog dana volontera, 5. prosinca, Udruga za razvoj civilnog društva SMART – Volonterski centar Rijeka, u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom, dodijelila je nagradu „Volonteri godine“ istaknutim volonterkama i volonterima s područja županije i grada. Osim pojedinaca i pojedinki, nagradili smo i organizacije koje uključuju volontere, nagradom za dobru praksu uključivanja volontera, „Organizator volontiranja 2016.“. Nagrade su uručili gradonačelnik, gospodin Vojko Obersnel i zamjenica primorsko-goranskog župana, gospođa Marina Medarić. Nagrađeni za područje grada Rijeke su Dorotea Šulavjak, Dom za odrasle osobe Turnić; Franko Blažina, Gradska knjižnica Rijeka; Ilijana Grgić, Udruga Terra.

Nagradu za područje Primorsko – goranske županije primili su Robert Simčić, Društvo tjelesnih invalida Rijeka; Sonja Pokupec Salković, Grad Cres; Snježana Šibenik Klačić, Grad Delnice. Nagradu Organizator volontiranja 2016. primili su Društvo za istraživanje i potporu, Gradska knjižnica Rijeka i Prva riječka hrvatska gimnazija.

Dodjela nagrada


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Dodijeljene su i pohvale Volonterskog centra Udruge SMART sljedećim pojedincima/ kama i organizacijama: Ivani Žužić, Centar tehničke kulture Rijeka; Ani Barbari Križanović, Udruga Ri Rock; Nataliji Hercigonja i Lari Španović, Društvo za is-

Dodjela nagrada

03 Dodijeljene nagrade „Volonteri godine” i „Organizator volontiranja 2016.”

traživanje i potporu; Tihani Naglić, Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter; Doris Rađa, SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava; Ani Karakaš, Centar za kulturu dijaloga; Ani Turina, Centar za participaciju žena u društvenom

životu; Željku Maletiću, Dom za odrasle osobe Turnić; Antunu Mavroviću, Udruga Europske sveučilišne igre Zagreb-Rijeka 2016 te udrugama Ri Rock, Terra i I djeci s ljubavlju te Medicinska škola Rijeka.

7


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

03 Dodijeljene nagrade „Volonteri godine” i „Organizator volontiranja 2016.”

Dodjela nagrada

Ove godine obilježena je deseta godišnjica dodjele nagrade „Volonteri godine“, a do sada je nagrađeno 60 pojedinaca i pojedinki te 9 organizacija koji/e svojim zalaganjem čine našu zajednicu boljim mjestom za život. Volonterstvo ima snagu učiniti nas jednakima, otvoreno je svima, bez diskriminacije. 8

Volontirajući se možemo bolje razumjeti, prenijeti i dobiti nova znanja i vještine, biti zdraviji, utjecati na pozitivne društvene promjene, kreirati društvo u kakvom želimo živjeti. Upravo zato ova nagrada - želimo volontiranje učiniti vidljivim, vrednovanim, ukazati da je ono zaista vezivno tkivo zajednice.

Osim dodjelom nagrada, 5.prosinca obilježili smo i izložbom „10. godina nagrade Volonteri godine“ kojom su predstavljeni dosadašnji dobitnici i dobitnice nagrade te kojom se nastojalo približiti bogat i raznolik svijet volonterstva te različite oblike u kojima se ono manifestira. Djelić atmosfere s dodjele možete pogledati u galeriji fotografija.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Razgovor

U razdoblju od 12. do 25. srpnja 2016. godine održane su Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016 (ESI 2016) – jedan od najvećih sportskih događaja iz područja sveučilišnog sporta pod krovnom organizacijom Europske sveučilišne sportske asocijacije (EUSA). Do sada su Igre održane dva puta (2012. u Cordobi i 2014. u Rotterdamu). Domaćinstvo za ESI 2016 izborio je Hrvatski akademski sportski savez (HASS) 2013. godine. Najveće je to multi sportsko događanje u povijesti Hrvatske koje je uključilo brojne volontere koji su odigrali značajnu ulogu u samoj organizaciji i provedbi. Općenito, u Europskoj uniji, ali i šire sve se češće raspravlja o značaju angažiranja volontera upravo za velika sportska i kulturna događanja te njihovom doprinosu ekonomskoj, ali i kulturalnoj dimenziji koju takva vrsta velikih događanja imaju.

Osoba s kojom je bilo najlogičnije razgovarati o volonterskom programu i uspjesima ESI 2016. je predsjednica Odbora za volontere, Ivana Aničić. Ivana ima dugogodišnji volonterski staž u različitim organizacijama (Riječki športski sveučilišni savez (RŠSS), GONG, Udruga Delta, HASS, Udruga studenata prava (ELSA), Studentsko sportsko društvo „Pravnik“), a i jedna je od dobitnica nagrade Volonteri godine 2007. godine koju dodjeljuje SMART, u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom.

04

Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

9


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Ivana Aničić

10

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

Prije svega, Ivana, možeš li nam ukratko opisati kako je tekla priprema prijave ESI 2016 u Hrvatskoj? Radi li se o dugotrajanom procesu? Koji je glavni razlog zašto je Hrvatska dobila ESI 2016, ili možda bolje, kako je ocijenjen cijeli program i koje je elemente komisija koja je procjenjivala programe istaknula kao osobito dobro planirane?

ezanost, sportska infrastruktura, znanje o organizaciji, a potom i volonterski program kojeg smo kroz nekoliko natjecanja usavršavali. Jednog dana tijekom sastanka riječke ekipe na Zametu, sjetili smo se da bismo trebali uključiti i studente s invaliditetom jer oni još nikada nisu bili uključeni u sportski program na EUSA natjecanjima, kao niti u volonterski program.

Kandidaturu za domaćinstvo počeli smo pripremati u ožujku 2012. godine, ali ideja se počela stvarati i ranije još dok smo organizirali Europska sveučilišna natjecanja u odbojci (2007.), rukometu (2011.), bridžu… Okupio se tim mladih ljudi, većinom iz Riječkog, Splitskog i Zagrebačkog sveučilišnog sportskog saveza i počeli smo razmišljati što možemo ponuditi, a da nas razlikuje od drugih eventualnih domaćina Igara. Prije svega, dobra prometna pov-

Nakon nekoliko mjeseci kontaktiranja sa svim dionicima, a kasnije i partnerima, nacionalnim i sportskim savezima, sportskim odborima, gradovima, sveučilištima, volonterskim centrima, odlučili smo da smo spremni i pripremili smo kandidaturu. U tom trenu nastao je i naš slogan – srce vjeruje, um ostvaruje koji nas je opisivao u potpunosti. U lipnju 2012. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Grad Zagreb, Grad Rijeka,


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Rijeci i Hrvatski akademski sportski savez potpisali su Povelju o kandidaturi. U siječnju 2013. dobili smo pozitivno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora za organizaciju Igara, a u lipnju 2013. godine došli smo do zadnjeg kruga borbe za domaćinstvo s Portugalom. Našu kandidaturu u Gradskoj vijećnici u Ljubljani 1. lipnja 2013. godine predstavili su: Gordan Kožulj (predsjednik kandidacijskog tima), Željko Jovanović (tadašnji Ministar znanosti, obrazovanja i sporta), Pero Lučin (Rektor Sveučilišta u Rijeci), Petra Radetić (Predsjednica Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu), Jelena Pavičić Vukičević (zamjenica gradonačelnika u Zagrebu), Zrinko Čustonja (Predsjednik Hrvatskog akademskog sportskog saveza) te su nas izabrali kao domaćine. Još uvijek na internetu postoji snimka tog vriska kad smo čuli rezultat (sličan video sam gledala kad

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

je Rijeka postala EPK ). Smatram da se Izvršnom odboru EUSA svidjela cijela naša kandidatura, pogotovo ove pojedinosti koje sam navela ranije, ali svidio im se i volonterski program kojeg smo razradili i kojem smo se htjeli posvetiti maksimalno, pogotovo s obzirom na, uglavnom, ne baš dobro iskustvo volontera iz Rotterdama godinu ranije. Cijelu kandidaturu podijelili smo u 16 točaka jer su igre bile planirane za 2016. godinu, ali smo ju i detaljno razradili jer se po prvi puta pojavio netko tko želi kandidirati dva grada i htjeli smo biti sigurni da to možemo napraviti i prije nego se kandidiramo, te smatram da je Izvršni odbor uvidio da zaista mislimo ozbiljno.

Kada govorimo o volonterskom programu samih Igara, možeš li nam opisati kako je on bio koncipiran? Te 2012. godine volonterski program sam koncipirala na isti način kao što i danas to činim na drugim projektima uz manje promjene, samo što sam tada prvi put tako radila. Razradila sam program po godinama i mjesecima uključivši nekoliko bitnijih segmenata (pronalaženje volontera -animacija, kriteriji izbora; edukacija volontera; opisi volonterskih timova; opisi volonterskih pozicija; uključivanje volontera; test događaji; koordinacija prije i tijekom Igara), zvuči doista jednostavno, ali govorimo o dokumentima od nekoliko stotina stranica. S obzirom na ranije volontersko iskustvo segmenti su mi dolazili sami od sebe, ali u pojedinim trenucima kada bih došla „do zida“ obratila bih se za pomoć SMARTu. 11


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

12

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

Veliku podršku i pomoć u toj pripremnoj fazi dala je i profesorica na Filozofskom fakultetu u Rijeci, Odsjek za pedagogiju, Bojana Ćulum svojim savjetima.

Koje bi ključne uspjehe Europskih sveučilišnih igara Zg-Ri izdvojila, s posebnim osvrtom na volonterski program?

Niti u jednom trenu nisam razmišljala da kandidatura neće proći te sam veći dio općeg plana napravila i prije nego što smo Igre dobili. Nakon toga uslijedila je detaljnija razrada plana po tjednima i traženje podrške i od Volonterskog centra Zagreb kako bismo krenuli u okupljanje tolikog broja volontera, prema prvim proračunima trebali smo uključiti oko 1200 volontera u periodu od 20 dana. To su brojke koje su se činile nedostižne mnogima u krugovima u kojima sam se kretala, a na kraju su se pokazale i netočnima (premali broj).

Puno toga dobrog donijele su ESI 2016: poticaj za obnovu Studentskog doma u Zagrebu i izgradnju Studentskog doma u Rijeci, uključivanje studenata s invaliditetom u redoviti sportski program tako velikog natjecanja, okupljanje svih Rektora iz regije na Rektorskoj konferenciji održanoj u Opatiji, natjecanja u 21 sportu, nekoliko tisuća sportaša koji su imali prilike upoznati Rijeku i Zagreb, turistička promocija gradova i države, ali i na osobnoj razini, nova poznanstva, nova iskustva, nova praktična znanja o organizaciji ovakvog događaja. Održan volonterski program donio nam je mogućnost da imamo osmišljeni alat koji može poslužiti i drugim organizatorima

ako žele uključiti volontere u organizaciju. Dosad se i meni događalo da organizacije jednostavno nisu spremne za uključivanje volontera jer zapravo ne znaju kako ih kvalitetno uključiti. Mnogi još uvijek percipiraju volontere kao besplatnu radnu snagu što oni nikako nisu. Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo. Tijekom edukacija za volontere koje smo održavali od travnja do srpnja pokušali smo s volonterima proći što je to volontiranje, koja su njihova prava i obaveze, a koja od organizatora volontiranja, pokušali smo osvijestiti njihovu motivaciju i pokazati im da se ona razlikuje od drugih volontera i da je to u redu, osvijestili smo njihova očekivanja od volontiranja i pokušali smo ih ispuniti. Tijekom edukacija prolazili smo s njima svaki aspekt organizacije kako bi znali u što se uključuju te smo slušali i njihove ideje kako


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

Koja je bila tvoja uloga kao predsjednice Odbora za volontere? Je li iscrpljujuće organizirati ovako veliko sportsko događanje?

Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016

nešto poboljšati. Upravo s takvim pristupom upoznali smo mnoge mlade i starije ljude koji nam žele pomoći u razvoju stu-

dentskog ali i ostalog sporta, a to je i bio cilj – da ostane dugotrajno nasljeđe.

Moja uloga bila je brinuti se o svakom aspektu volonterskog programa, o izradi plana rada, izradi proračuna i samom izvršenju plana. Ukratko, sve što je u našoj organizaciji imalo riječ „volonter“ . U pripremi projekta zadala sam si neke ciljeve koje sam htjela ostvariti, htjela sam da naš volonterski program promijeni ljudima živote tako da im protrese svakodnevicu i pruži drugačiji pogled na timski rad, sportsku organizaciju, da im pruži mogućnost upoznavanja stranaca i da im pokaže da je moguće napraviti nešto što je vidljivo. Vjerujem da smo uspjeli, možda ne u potpunosti, ali od prvih treninga do konstantne telefonske veze Rijeka – Zagreb spoznala sam ogrom13


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

nu važnost međuljudskih odnosa i pripreme, svi članovi užeg volonterskog tima znaju da su imali moje potpuno povjerenje i da sam stala iza svih njihovih odluka, isto kao što i ja znam da su sve odluke donijeli u najboljoj mogućoj namjeri uzimajući Igre kao nešto svoje, a to je potpuni uspjeh. Sada kad pogledam unazad čini mi se da smo napravili veliku stvar i da je bilo poprilično iscrpljujuće, ali kad se sjetim tih mjeseci prije Igara i same provedbe, nismo imali vremena razmišljati o tome je li (i koliko je) iscrpljujuće upravo zbog ogromne navale adrenalina koja me (nas) je pokretala iz dana u dan. Ne kaže se uzalud da kad uživaš u onome što radiš, možeš sve napraviti.

14

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

Koordinatori volontera koji su bili angažirani tijekom ESI Zg-Ri 2016. radili su direktno s volonterima, jesu li i oni bili volonteri ili su za navedenu poziciju bili honorarno plaćeni? Je li bilo teško pronaći koordinatore volontera? Kako su se oni pripremali za jednu tako važnu i odgovornu ulogu? Dok sam razmišljala o načinu koordinacije volontera nametala se logična pretpostavka da ne može jedna osoba koordinirati toliki broj volontera te sam predstavila Operativnom tijelu - Koordinaciji vrlo jednostavan princip. U organizacijskog strukturi timovi su podijeljeni na riječke i zagrebačke te je svaki tim imao minimalno jednog tim lidera, osobu koja je koordinirala radom volontera na terenu. Koordinacija između timova u Rijeci provedena je tako da je jedna osoba koordinirala sve tim lidere sportskih timo-

va u gradu, a druga sve ostale tim lidere, obje su se mogle obratiti za pomoć mojem zamjeniku/asistentu. U Zagrebu je bilo malo kompleksnija situacija zbog većeg broja sportova i timova, ali je bila ista logika podjele na sportske i ostale timove. Takva podjela omogućila je da tim lideri imaju u svojim timovima do max 40 volontera (osim tima za protokol i ceremonije koji je bio daleko brojniji, oko 300 volontera), ali omogućila je i da možemo neometano funkcionirati u dva grada. Jedan od kriterija je bio da tim lideri (koordinatori) budu mlađi (do 30 godina) i da imaju iskustva u volontiranju, ali ne nužno u koordinaciji, iako neki i jesu. Cilj je bio da oni budu neopterećeni, ali svjesni zadatka, a tu ulogu povjerili smo i nekim našim dugogodišnjim volonterima koji su već s nama prošli edukacije. Druge smo birali između svih koji su se prijavili za volontiranje – u jednom dijelu prijavnice


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

kandidati su mogli birati žele li malu, srednju ili veliku odgovornost u projektu te smo one koji su označili da žele srednju i veliku odgovornost dodatno ispitivali tijekom selekcijskih razgovora. Koordinatori nisu znali da će biti honorirani gotovo do zadnje faze, provedbe projekta, te su svi na našim edukacijama pokazivali nevjerojatan stupanj proaktivnosti, želje za uspjehom i sposobnosti. Neke je bilo strah u početku, što je normalno te smo im tijekom edukacija pokušali pokazati što ih očekuje, vjerujem da je tu pomoglo i naše iskustvo, ja sam u tom periodu imala „u nogama“ organizaciju 5-6 europskih prvenstava i mogla sam im na realnim primjerima objasniti što će se dogoditi. Koliko god su oni učili od nas tijekom edukacija, toliko smo i mi učili od njih i znali smo da se možemo pouzdati u tim lidere,

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

naravno, dogodile su se i neke nepredviđene situacije, ali u tome i je čar ovoga posla. Iako su se svi tim lideri prijavili kao volonteri zbog želje da sudjeluju na ovom projektu, znam da je bila dobra odluka da honoriramo njihov rad i novčano. Možeš li nam reći nešto više o samim volonterima koji su se uključili, njihovom profilu, jesu li se uključili samo studenti, zaljubljenici u sport ili? Koja je njihova motivacija? Je li bilo teško pronaći tako veliki broj volontera? Čuli smo da su se uključili i volonteri iz svih krajeva svijeta... Bilo ih je zaista puno, 1441 osoba u srpnju, a od njih je 143 stranaca. Volonteri su stigli iz svih dijelova svijeta, ali najviše iz Europe. Zagreb i Rijeka bili su odredište za volontere iz Poljske, Portugala, Crne

Gore, Slovenije, Španjolske, Srbije, Ukrajine, Italije, Mađarske, Rusije, Kine, Francuske, Njemačke, Grčke, Latvije, Meksika, Rumunjske, Gruzije, Kosova, Albanije, SAD, Azerbajdžana, Velike Britanije, Bugarske, Nizozemske, Armenije, Nigerije, Švicarske i Turske. Većinom su to bili studenti koji su zaljubljeni u neki od 21 sporta koji smo imali na igrama. No bilo je dosta srednjoškolaca koji se još uvijek bave tim sportovima. Njihova motivacija je uglavnom bila vezana uz želju da provedu aktivno ljeto, upoznaju nove ljude, zabave se i steknu nova znanja stranih jezika ili usavrše organizacijske vještine. Bilo je izazovno u početku, pogotovo jer je malo ljudi vjerovalo da ćemo okupiti toliki broj ljudi u tako dugačkom vremenskom periodu...ljeti...u dva različita grada Ali uspjeli smo i to zahvaljujući svima koji su se uključili i dali podršku, od volonterskih centara, Sveučilišta, 15


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

visokih škola, Veleučilišta, srednjih škola, studentskih udruga, udruga koje se bave mladima, sportskih klubova, medija... U pripremnom periodu poslali smo preko 10 000 mailova obavještavajući sve za koje smo smatrali da nam mogu pomoći u okupljanju volontera. Osmislili smo i nekoliko promotivnim kampanja i slogana, npr. u Rijeci smo u suradnji s Gradom postavili City lightove na kojima je pisalo „Nemoj falit pravu ekipu“, „Volontirat? Homo ča!“, „Budi srce, volontiraj“, „Volontiram na ESI2016! Šta da?“... A u Zagrebu podloške u menzama na kojima je pisalo „Nahrani svoj duh, volontiraj“ i billboarde „Naj ljeto ikad“. Od toga je na kraju nastao i interni slogan volonterskog programa „Najbolje igre ikad!“. Takve i slične akcije rezultirale su brojem od preko 2200 kandidata koji su se htjeli uključiti u volonterski tim, napravili smo više od 2000 selekcijskih razgovora. Nakon što smo 16

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

izabrali volontere počeli smo s njihovim educiranjem. Pripremili smo priručnik za strance kako bi znali što ih očekuje, te smo organizirali Volonterski kamp u trajanju od 5 dana prije početka Igara kako bi se volonteri upoznali s gradom, timom, mjestima volontiranja... Takav način rada pokazao se kao pozitivan primjer za nove organizatore (Coimbra, Portugal) te će i oni pokušati na sličan način uključiti volontere. Što bi istaknula kao glavne izazove u uključivanju i radu s volonterima tijekom velikih sportskih događanja? Glavni izazov vidim u očekivanjima organizatora, vrlo često oni nemaju ideju što volonteri mogu i što bi trebali raditi, a tu je uloga koordinatora volontera izuzetno bitna jer ponekad treba pojasniti duh volonterskog pokreta i ciljeve istog. Volonteri se ukl-

jučuju jer žele dati svoj najdragocjeniji dar – vrijeme koje se nikada ne može vratiti, a čine to iz različitih razloga te su svi jednakovrijedni. Ne postoji loš razlog zbog kojeg se netko uključuje u volonterski program, postoje razne vrste motivacije i treba to cijeniti. Drugi izazov je u spajanju volontera s odgovarajućom volonterskom pozicijom, a tu su izuzetno bitna očekivanja, meni je to najdraži dio posla, i zadovoljna sam kad vidim da je volonter zadovoljan s time što radi, uvijek trebate uzeti u obzir da neke stvari ne znate i da ih netko radi bolje te da postoje i druge ideje. Volonterski program može biti dobar ako ga sami osmislite, ali i odličan ako dopustite drugima da se uključe i daju svoj doprinos. Treći izazov je sama specifičnost sporta koji je brz, eksplozivan, zanimljiv i nema mjesta za pogreške, pogotovo kada ide


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

04 Ivana Aničić: „Volonteri mogu pomoći i napraviti dodanu vrijednost natjecanju, a upravo to se i nama dogodilo.“

prijenos uživo . Ali uvijek morate biti spremni na činjenicu da nešto neće uspjeti kako ste zamislili, te je uloga koordinatora da to svede na minimum i situaciju iskoristi da nauči nešto novo i pomogne drugima oko sebe, naročito volonterima. Sada kada su Igre završene, kakvi su ti planovi? Je li te ovo iskustvo potaknulo na daljnje angažiranje u području volonterstva te direktan rad s volonterima ili planiraš uzeti neku kraću/dužu pauzu od svijeta volonterstva?

njihovih volonterskih programa. Postoji nekoliko velikih sportskih natjecanja u RH i šire u sljedećim godinama u koje bih se htjela uključiti kroz osmišljavanje i vođenje volonterskog programa. Također, imam i planove vezane uz daljnje školovanje u području ljudskih potencijala, a moram i naći posao, vjerujem da ću ispuniti vrijeme .

Teško je kad projekt završi, što je duži to je teže, bez obzira na stresne situacije, njih ionako brzo zaboraviš. Igre su mi bile nevjerojatno iskustvo koje je samo učvrstilo moju želju da se i dalje bavim svime vezanim uz volonterstvo, direktan rad s volonterima, ali i organizacijama u osmišljavanju Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016

17


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

05

Pregršt aktivnosti u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“

18

Od posljednjeg Info SMART-a koji je u cijelosti bio posvećen filantropiji do izlaska ovog broja, SMART je u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“ proveo popriličan broj različitih aktivnosti. U okviru Tjedna filantropije, u Rijeci smo organizirali prezentaciju Istarske zaklade i posjetili novootvoreni Hrvatski centar filantropije. Organizirali smo 3 fokus grupe kao prvu aktivnost u procesu osnivanja SMARTove zaklade lokalne zajednice (hvala svima koji su sudjelovali na fokusicama!) i održali trodnevno planiranje uspostavljanja i razvoja zaklade u Zadru (hvala Marina Škrabalo!). Proveli smo (ne bez izazova!) natječaj za nagradu za najbolje lokalne društvene inovacije i dodijelili dvije novčane nagrade od 2.500,00 kuna udrugama CeKaDe i PaRiter i dva priznanja za najinovativnije ideje udrugama PaRiter i Bez granica (čestitamo!). Uz potpisivanje ugovora o dodjel-

jivanju novčanih nagrada održali smo i drugi konzultativni krug o osnivanju zaklade (hvala svima koji su došli i tom prigodom!). Nisu mirovale ni naše kolegice i kolege iz Istarske zaklade. Organizirali su konferenciju posvećenu filantropiji, izložbu o filantropiji pod nazivom „#filantropija…?“ i raspisali literarni natječaj „A što mogu ja učiniti?“, te organizirali i „Networking day“ odnosno dan umrežavanja poslovnog i civilnog sektora. Ipak, za ovaj Info SMART izdvajamo vizualno možda najdojmljiviju aktivnost ovog projekta. Radi se o „Labirintu filantropije“ izrađenom od kartonskih likova koji povezani čine labirint i na kojima su ispisane različite poruke kojima se promiče filantropija i dobročinstvo. Autorice/dizajnerice labirinta su Barbara Galant i Marijana Martinčić, a provedbu cijele aktivnosti koordinirale su naše kolegice iz Centra za građanske inicijative Poreč.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

05 Pregršt aktivnosti u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“

Umjesto daljnjeg opisivanja labirinta pogledajte nekoliko fotografija s javnih akcija u Rijeci, Karlovcu, Gospiću, Puli, Poreču i Umagu.

Labirint filantropije u Rijeci

Labirint filantropije u Karlovcu

Labirint filantropije u Puli

Labirint filantropije u Rijeci

19


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Labirint filantropije u Umagu

20

Postavljanje Labirinta filantropije u Gospiću

05 Pregršt aktivnosti u okviru projekta „Filantropija – oslonac održivih zajednica“


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

06

Prvih 10 zemalja u svijetu i prve tri zemlje po različitim oblicima davanja

Davanje je u svojoj biti čin društvene solidarnosti i građanskog djelovanja. Iako davanje nije ograničeno samo na fizičke osobe, već je to čin i pravnih osoba, pojedinci se najčešće odlučuju donirati novac, druga materijalna dobra ili pak vrijeme koje prepoznajemo pod pojmom volontiranje. Dobrovoljno davanje vlastitog vremena ili novca kako bi se pomoglo drugima, sociolozi promatraju kao pokazatelj koji nam mnogo toga govori o kohezivnosti - pov-

ezanosti određenog društva. Gotovo je u svakoj zemlji, kulturi i vjeri moguće pronaći jedinstvenu tradiciju davanja koja je složena i koju su oblikovali povijest, običaji i religija. Također, možemo reći da razina davanja u određenoj zemlji ukazuje i na snagu civilnog društva, odnosno mjeru u kojoj su pojedinci spremni i sposobni pridonijeti rješavanju problema i potreba drugih, kako u lokalnoj zajednici tako i šire.

Davanje pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu

21


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

No, što znamo o doniranju pojedinaca u svijetu? Od 2010. godine moguće je na globalnoj razini pratiti trendove doniranja. Britanska organizacija Charities Aid Foundation (CAF) uz pomoć World Giving Index-a pruža uvid u opseg i prirodu davanja u cijelom svijetu, u preko 140 zemalja. CAF-ov World Giving Index usmjeren je na tri aspekta ljudskog ponašanja (davanja): »» doniranje novca u dobrotvorne svrhe »» volontiranje u nekoj organizaciji »» pomaganje strancu ili drugoj osobi kojoj je pomoć potrebna. 2010. godine podaci World Giving Index-a pokazali su da najveći broj svjetske populacije kao najučestaliji oblik davanja iskazuje pomoć strancu ili drugoj osobi kojoj je pomoć potrebna. Podaci WGI-a za 22

06 Davanje pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu

2015. ukazuju da se taj trend do danas nije promijenio. Nadalje, onaj tko pomišlja o rangu zemalja u kontekstu davanja vodeći se klasičnom podjelom na razvijene zemlje i one u razvoju, posebno će se iznenaditi kada pogleda WGI i shvati da zemlje čiji građani daju najviše ili se nalaze pri samom vrhu/dnu ljestvice nisu nužno one

koje je očekivao, odnosno da ekonomsko blagostanje zemlje nije uvijek najbolji prediktor kada je riječ o doniranju. Također, zanimljivo je što iz istraživanja proizlazi da razina sreće/zadovoljstva stanovništva predstavlja važniju kariku kod doniranja novca od visine BDP-a zemlje.

Godina 2009.

1. Australija i Novi Zeland

153. Madagaskar

2010.

1. SAD

150. Albanija

2011.

1. Australija

145. Grčka i Crna Gora

2012.

1. SAD

135. Grčka

2013.

1. Mjanmar (Burma)

135. Jemen

2014.

1. Mjanmar (Burma)

145. Burundi

2015.

1. Mjanmar (Burma)

140. Kina


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Posljednje tri godine (2013., 2014. i 2015.) Mjanmar (ili Burma) je zemlja čiji građani daju najviše. Ovakve rezultate CAF povezuje s Theravada budizmom (najstarija do danas sačuvana budistička škola i najbliža Budinom izvornom učenju) koji prakticira veliki udio (oko 88%) stanovništva u populaciji Mjanmara. Također, u izvještaju WGI-a navodi se da su rezultati za 2015. godinu djelomično uvjetovani i prvim izborima u zemlji u studenom 2015. godine nakon 50 godina vojne vladavine te rasprostranjenošću optimizma i nade koji su posljedično zavladali. Ovakvi podaci, ali i oni poput Turkmenistana, koji je u razdoblju od 2011. do 2014. bio prva zemlja na ljestvici po volontiranju (što se pripisuje Subbotniku – dan koji građani posvećuju volontiranju, rasprostranjen u bivšim sovjetskim zemljama) ukazuju da kulturna baština, vjera koju prakticiraju stanovnici te specifične

06 Davanje pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu

prilike u zemlji značajno utječu na ljudsko ponašanje, a posljedično i na rezultate WGI-a.

raca i žena zanemarive, međutim muškarci više volontiraju i pomažu osobama u potrebi, dok su žene sklonije doniranju novca.

Uspoređujući navike davanja stanovništva po kontinentima, važno je istaknuti Australiju (i širu regiju Oceaniju) kao najvelikodušniji kontinent, a kao najučestaliji oblik doniranja javlja se doniranje novca. Zatim slijedi Azija, potom Sjeverna i Južna Amerika, Europa i kao posljednja Afrika, gdje je najučestaliji način davanja pomaganje strancu ili drugoj osobi kojoj je pomoć potrebna. Kada govorimo o karakteristikama populacije koja donira, populacija starije dobi (50+) pokazuje najveću spremnost na doniranje, ali to se posebno odnosi na doniranje novca, dok je mlađa populacija (1529) spremnija pomoći drugim osobama te donirati svoje vrijeme. Što se tiče spola, podaci pokazuju da su razlike između muška-

Nije nevažan i nalaz istraživanja koji upućuje da postoji korelacija između različitih oblika davanja, te da sklonost darivanju vremena pozitivno utječe na doniranje novca u filantropske svrhe. Primjerice, u SAD-u 80% volontera doniralo je novac neprofitnim/dobrotvornim organizacijama u usporedbi s 40% onih koji nisu volonteri. Pozicija Hrvatske na WGI-u je relativno stabilna svih ovih godina, bivajući na samom dnu ljestvice, uz najveći broj populacije koja spremno pomaže drugoj osobi. Ono što iskače je 2015. godina, odnosno podaci koji se odnose na 2014. za koju je evidentan rast u broju populacije koja je donirala, s posebnim naglaskom na doniranje novca što se može povezati s poplavama koje su 23


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

06 Davanje pojedinaca u Hrvatskoj i svijetu

zadesile ovaj dio Europe u svibnju 2014. Detaljniji uvid o davanju u Hrvatskoj trebalo bi nam donijeti Prvo nacionalno istraživanje o stanju filantropije u Republici Hrvatskoj

Godina

24

koje je provela Zaklada Slagalica, a čije se detaljno izvješće uskoro i s nestrpljenjem očekuje.

Pomoć

Novac

Vrijeme

Pozicija na rang listi

% populacije

Pozicija na rang listi

% populacije

Pozicija na rang listi

% populacije

2009.

119. Hrvatska

/

34%

/

26%

/

6%

2010.

149. Hrvatska

145

29%

132

11%

149

4%

2011.

132. Hrvatska

132

28%

97

15%

131

6%

2012.

133. Hrvatska

124

31%

115

10%

127

6%

2013.

130. Hrvatska

131

29%

101

14%

108

10%

2014.

62. Hrvatska

93

43%

33

47%

81

17%

2015.

127. Hrvatska

135

30%

73

35%

124

10%

Ono o čemu bi u narednom razdoblju trebalo voditi računa, a što može, posebno u Hrvatskoj, pozitivno utjecati na sliku davanja, zasigurno je daljnje i kontinuirano jačanje civilnog društva i njegovog bitnog segmenta - filantropije. Neprofitne organizacije bi svakako trebale stremiti transparentnosti i informirati na adekvatan način javnost o vlastitom radu i utjecaju te na taj način razvijati povjerenje, poticati građane da doniraju, ali i da postanu svjesni svoje društvene uloge – vraćanja zajednici u nekom od mogućih oblika. S druge strane, država bi trebala osigurati pravednu i dosljednu regulativu neprofitnih organizacija, ali i stimulirajući porezni sustav za djelovanje i davanje za opće dobro.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Razgovor

Zakladu SOLIDARNA osnovali su ljudskopravaški aktivisti i udruge iz Hrvatske krajem 2015. godine upravo zbog zabrinjavajućeg porasta antiliberalizma, nacionalizma, ksenofobije i autoritarizma ne samo u našoj zemlji već i u regijama kojima pripada, središnjoj Europi i Balkanu, ali i Europi u cjelini.  Istodobno, siromaštvo, društvena isključenost i ekonomska obespravljenost koju generira aktualni model kapitalističko-klijentelističke ekonomije prerastaju u kronično, normalizirano stanje koje drastično smanjuje životne šanse i sigurnost velike većine građana i građanki. Opravdane ekonomske frustracije lako se pretaču u sve veću isključivost spram „drugih“ tako da je zalaganje za ekonomska i socijalna prava neodvojivo od zalaganja za toleranciju i uključivost. Naša su društva dugoročno izložena i izazovom migracija prema Europi iz regija pogođenih ratovima

i siromaštvom. To sve zahtijeva jačanje društvene solidarnosti, ali i zagovaračkih glasova za pravednije društvene i ekonomske odnose. Zaklada SOLIDARNA namjerava stvoriti nove kanale fleksibilne, brze podrške građanima aktivnima na širokom spektru tema – od rada, doma, obrazovanja, migracija, do prava na vlastite identitete i slobodu izražavanja i javnog djelovanja. Cilj je kao privatna zaklada djelovati komplementarno javnim programima financiranja koji dijele daleko veće donacije, no u puno sporijim i duljim ciklusima, a pritom traže značajne administrativne kapacitete te su često i pretjerano birokratizirani. Donatorski fokus SOLIDARNE je na ad hoc akcije, nove lokalne inicijative koje još nemaju pristup etabliranim donatorima, kao i na društveno angažirane kulturne produkcije, kako

07

Marina Škrabalo: SOLIDARNA filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

25


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

07 Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

etabliranih umjetnika, tako i mladih i marginaliziranih skupina. SOLIDARNA nastoji djelovati na načelima otvorenosti i solidarnosti te time izrasti u jednu drugačiju zakladu, usmjerenu na širenje sfere zajedničkih dobara. SOLIDARNA je zaklada koja: 99 kreće iz zajednice i usmjerena je na zajednicu - pojedince i inicijative koje aktivno rade na zaštiti ljudskih prava 99 želi mijenjati percepciju ljudskih prava, povezivati sve generacije ljudskih prava i pomoći rješavanju problema koji muče i manjine i većinu 99 svoju vrijednost zasniva i mjeri u društvenom, a tek onda i financijskom kapitalu Ivan Šarić

26

99 želi oplemenjivati različita dobra - no-

vac, znanje, rad, vrijeme, informacije koji pristižu iz različitih smjerova 99 kvalitetu cijeni više od kvantitete 99 gradi odnose na povjerenju i suradnji i ne skriva se iza birokracije 99 želi povezati domaće i inozemne izvore financiranja, uključujući demokratsku dijasporu 99 nastoji biti otvorena za eksperimente sa suradničkim modelima upravljanja i podrške, ali bez kompromisa oko transparentnosti, poštenja i odgovornosti. U svojem djelovanju, SOLIDARNA nastoji čvrsto uvezati humanitarnu i zagovaračku dimenziju rada na promociji i zaštiti ljudskih prava, stvarajući prilike za širenje krugova solidarnosti među građanima koji nisu


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

nužno aktivisti, ali itekako žele doprinijeti izgradnji pravednijeg i slobodnijeg društva. Iz tog razloga, sve donatorske kampanje imaju i osvještavajuću funkciju, a SOLIDARNA kao svoju široku donatorsku bazu u prvom redu vidi građane, a tek onda poduzeća i međunarodne zaklade s tematskim fokusom na ljudska prava. U tu svrhu SOLIDARNA gradi svoju volontersku bazu koju čine zakladnici, podupiratelji i stalni volonteri – studenti, o čemu su napisali i članak „Kako smo se (s)našli u SOLIDARNOJ“. Očekujemo da široki broj građana, ali i domaćih poduzeća može djelovati donatorski, pa makar s malim financijskim iznosima, ali i doniranjem svojih znanja, vještina i vremena, čime građanski aktivizam za pravednije i slobodnije društvo postaje uistinu održiv i autonoman od centara moći. Stoga je SOLIDARNA pokrenula Posudionice

07 Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

aktivističke opreme u Zagrebu i Splitu namijenjene različitim inicijativama srodnih vrijednosnih osnova, temeljenu na načelu aktivističke solidarnosti i zajedničkih dobara, s namjerom da se takvi punktovi uspostave i u Rijeci, Osijeku i drugim sredinama. Ove godine plan je pokrenuti i Solidarnu burzu, odnosno nematerijalni fond znanja, usluga i radnog vremena, pod pretpostavkom da je baš svatko dovoljno bogat da sebe dijeli s drugima. Na Dan ljudskih prava, 10. prosinca 2016., SOLIDARNA je raspisala svoj prvi  natječaj „Drugotna na sav glas!“ koji je bio otvoren do 27. siječnja za dodjelu malih financijskih potpora za one ženske i ljudsko-pravaške inicijative koje se u svojim sredinama zalažu za pravo na život bez nasilja, za rodnu ravnopravnost, za pravo na vlastite rodne identitete, za pravo na

Katarina Bistrović

27


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

07 Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

obrazovanje bez predrasuda, za pravednu podjelu kućanskih obaveza, za političku, ekonomsku i društvenu ravnopravnost, javno djelovanje i slobodu rodnog izražavanja svih osoba. Početni fond od 60.000,00 kn prikupljen je od privatnih donacija građanki i građana te poslovnih subjekata unutar mjesec dana kampanje „Drugotna na sav glas!“ koji je obuhvatio i period 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama 25. 11. – 10. 12. 2016.

Lucija Šerbedžija

28

Kampanja „Drugotna na sav glas!“ na duhovit je način odgovorila na sve češće i agresivnije klerikalno etiketiranje žena i njihovo svođenje na ulogu poslušnih, smjernih pomagačica muškarcima u privilegiranoj poziciji „prvotnog“ Adama koji dominira u svim sferama društva, od politike, preko ekonomije do obitelji. Ženske majice s natpisima „Drugotna“, „Štraca“, „Neposlušna“

kao i muška/unisex majica solidarnosti „Od Evina rebra“ promovirane su putem FB grupe, uz podršku niza javnih osoba iz svijeta kulture i medija te javnih događaja. Majice danas nosi oko 500 građanki i građana diljem Hrvatske te tako samostalno djeluju na razgradnju sve snažnijeg mizoginog diskursa. „Drugotna na sav glas!“ ušla je u finale nagrade za „Najdobru neprofitnu kampanju u 2016.“ BRODOTO-a, a o pobjedniku će odlučiti najveći broj glasova prikupljenih do 1. veljače. Kao što je istakla Vesna Kesić u svojem eseju „Mizoginija naša svagdašnja“ kampanja „Drugotna na sav glas!“ iskoristila je postupak semantičkog obrata kojim se mijenja odnos moći. Objekt ponižavanja i ismijavanja (žene) svjesno prisvaja negativno značenje upisano u neki pojam ili riječ i time ih preoznačava, posvaja i lišava


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

negativnog značenja. Primjera u emancipatorskim pokretima i praksama ima mnogo, od  black is beautiful,  less is more, pa do domaćeg akronima feminističke udruge B.a.B.e  koji stoji za „budi aktivna, budi emancipirana (be active, be emancipated.). Blagdanska kampanja „Dobri domaćini: podržimo mlade kreativce bez doma“ tijekom prosinca 2016. i prve polovice siječnja 2017. godine usmjerila se na podršku 20-ak izbjeglica iz ratnih zona širom svijeta koje žive u Zagrebu i mladih bez primjerene roditeljske skrbi, štićenika SOS Dječjeg sela Hrvatska. Inicijativi etno benda Kries i njihovom velikodušnom idejom da odricanjem od zarade na novom albumu podrže mlade kreativce bez doma pridružili su se udruga Are You Syrious?, Inicijativa za podršku izbjeglicama Dobrodošli!, SOLIDARNA – Zaklada za ljudska prava i solidarnost i Koalicija

07 Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

Solidarnosti Split. Zajedno smo pokrenuli  kampanju prikupljanja sredstava, instrumenata, kreativnog mentorstva i svega onog što je potrebno mladim kreativcima bez doma da bi mogli ostvariti svoj puni potencijal i razvoj svih talenata, obogaćujući sebe, ali i zajednice u kojima žive. Kampanju su putem promotivnih video spotova podržali glazbenici Edo Maajka, Kandžija te obrazovni stručnjak Boris Jokić, a promotivne aktivnosti uključile su i niz kreativnih radionica za mlade različitih podrijetla i životnih uvjeta, ujedinjenih u želji da stvaraju. Kako donacije pristižu i nakon završetka kampanje, očekujemo da ćemo tijekom proljeća uspjeti podržati sve mlade kreativce koje smo prepoznali kao korisnike kampanje, ali i nekoliko kolektivnih kreativnih projekata, poput migrantskog zbora Domaćigosti i opremanja kreativnog

Lukrecija Tudor

29


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

07 Marina Škrabalo: SOLIDARNA - filantropija i solidarnost u službi ljudskih prava

Nogometni klub „Zagreb 041“

studija za mlade u Osijeku, u sklopu stambenih zajednica SOS Dječjeg sela. Zaklada SOLIDARNA srdačno vas poziva da joj se pridružite i podržite autonomiju aktivizma za ljudska prava. To možete učiniti na različite načine - jednokratnim doniranjem za specifične akcije, fondove ili pak za njezin ukupni rad, trajnim nalogom od 50 kuna mjesečno, odnosno jedne kave tjedno za SOLIDARNU, čime ćete pospješiti 30

njezinu održivost, promocijom SOLIDARNE među svojim prijateljima i kolegama, te uključivanjem u krug podupiratelja, a time i u osmišljavanje kreativnih akcija solidarnosti i širenja kruga donatora. Donacije SOLIDARNOJ možete uplatiti na njezin račun IBAN HR73 2390 0011 1009 4807 2 pri HPB ili putem donatorske platforme www.solidarna.hr/donirajte.

Za SOLIDARNU solidarnost počinje susretom – zato nas upoznajte pobliže na www.solidarna.hr, pridružite nam se na FB stranici i kontaktirajte nas na info@solidarna.hr.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Prema pisanju bloga Crowdfunding.hr, najnovije istraživanje pokazuje kako se u Hrvatskoj u prošloj godini dogodio značajan pad prikupljenih sredstava kroz grupno financiranje u odnosu na prošlu godinu. U domaćim crowdfunding kampanjama u protekloj je godini prikupljeno 2.3 milijuna kuna, što je više nego dvostruko manje u usporedbi s 5.3 milijuna kuna prikupljenih u 2015. godini. Smanjen je i broj „uspješnih“ domaćih projekata. U 2016. godini pokrenuto je 49 projekata, uglavnom na Indiegogo platformi, od kojih je tek njih 12 prikupilo traženi iznos, za razliku od 23 uspješna projekta u 2015.

Ipak, 2016. godinu obilježio je daljnji porast broja projekata u području djelovanja za opće dobro, a nadamo se da će se taj trend nastaviti i u 2017. godini. Ovdje kao podsjetnik izdvajamo neke od provedenih crowdfunding kampanja s kraja prošle godine, a u ovom broju Info SMART-a donosimo i infografiku posvećenu grupnom financiranju! »» Kampanja „Drugotna na sav glas“ zaklade Solidarna

08

Crowdfunding u 2016.

»» Kampanja „Selimo Rodu“ udruge RODA – Roditelji u akciji »» Kampanja „Neka vide da nas ima“ magazina Forum TM »» Kampanja „Buba Bar“ udruge Bubamara

Pogledajte cijelu infografiku ovdje

31


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

09

Participativno o pazinskom Proračunu

32

Tijekom 2016. godine Grad Pazin je po treći put proveo projekt „Pazi(n) proračun!“. Podsjetimo, projekt je pokrenuo GONG u suradnji s Gradom Pazinom i drugim partnerima u 2014. godini. Tada je stvorena podloga i razvijena metodologija za uspješnu provedbu projekta ne samo u Pazinu nego i u sve većem broju drugih gradova u Hrvatskoj. Cilj projekta je informiranje građana o gradskom proračunu i njihovo uključivanja u proces donošenja proračuna. Projekt se provodi u nekoliko faza. Svi građani i sve građanke Pazina u zadanom roku (tijekom kolovoza) mogu osobno, e-mailom ili poštom dostaviti Gradu Pazinu prijedloge malih komunalnih akcija za koje smatraju da ih je potrebno provesti na području njihovog mjesnog odbora. Nakon isteka roka za dostavu prijedloga, pri čemu svaki građ-

anin ima pravo uputiti neograničeni broj prijedloga (u 2016. godini zaprimljeno je ukupno 110 prijedloga), gradske službe analiziraju svaki pristigli prijedlog (mogućnost provedbe, potrebna financijska sredstva, i sl.). Gradonačelnik Grada Pazina i gradski službenici predstavljaju analizu pristiglih prijedloga građanima na javnim raspravama, koje se održavaju tijekom rujna u svim mjesnim odborima iz kojih su pristigli prijedlozi. Nakon prezentacije i rasprave prisutni građani glasovanjem odlučuju koji će od prijedloga biti uvršten u Proračun i realiziran u narednoj godini. U 2016. godini povećan je iznos koji stoji na raspolaganju građanima za odlučivanje s 300.000,00 na 500.000,00 kuna, i to upravo na zahtjev građana. U prošloj je godini uvedena još jedna novina, a to je predstavljanje četiri značajnija investicijska projek-


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

ta: izgradnja doma za starije i nemoćne, autobusnog kolodvora, dogradnja Osnovne škole i Plan upravljanja zaštićenim područjem Pazinčice. Nakon predstavljanja ovih projekata građani su imali prilike rangirati navedene projekte kako bi gradska uprava dobila rang listu prioriteta prema mišljenju građana. Prošle godine javne rasprave održane su u svih 12 mjesnih odbora na području Pazina uz izrazito visoku razinu otvorenosti, demokratičnosti pa i fleksibilnosti i razumijevanja, kako predstavnika gradske uprave, tako i građana, o ograničenosti gradskoga proračuna, s jedne strane, te potreba i problema građana, s druge. Uz javne rasprave po mjesnim odborima, uoči izglasavanja pazinskoga proračuna održava se završna javna rasprava o konačnom prijedlogu Proračuna Grada Pazina.

09 Participativno o pazinskom Proračunu

Javna rasprava u Mjesnom odboru Lindar

33


34

INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

09 Participativno o pazinskom Proračunu

Javna rasprava u Mjesnom odboru Stari Pazin

Praksa provedbe ovog projekta usmjerila je gradsku upravu Grada Pazina na preuzimanje modela savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i o drugim pitanjima od interesa za građane i visoku razinu otvorenosti i spremnosti za prihvaćanje prijedloga i inicijativa građana. Opredjeljenje za strateški pristup rješavanju pojedinih problema i posvećenost transparentnom i participativnom donošenju odluka kroz javna savjetovanja može se vidjeti na nekoliko primjera. Na sektorskoj javnoj raspravi o sportu (Pazi(n) Proračun!“ 2014.) ukazano je na više različitih problema u tom sektoru, nakon čega je pokrenut postupak izrade Strategije razvoja sporta u Pazinu. Problem upravljanja Pazinčicom na „dnevni red“ stavila je građanska inicijativa „Naš potok“ nakon čijeg je zagovaranja vrlo participativno izrađen „Plan upravljanja Pazinčicom“.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

09 Participativno o pazinskom Proračunu

Završna javna rasprava uoči usvajanja Gradskog proračuna za 2017. godinu

Raspored održavanja javnih rasprava po mjesnim odborima Datum

Dan

Vrijeme

13.09.

utorak

14.09. 20.09. 22.09. 04.10.

srijeda utorak četvrtak utorak

Mjesni odbor

Mjesto javne rasprave

18:00

Zarečje

Zgrada mjesnog odbora Zarečje

20:00

Grdoselo

Zgrada mjesnog odbora Grdoselo

18:00

Zamask

Zgrada mjesnog odbora Zamask

20:00

Kašćerga

Osnovna škola u Kašćergi

18:00

Kršikla

Zgrada mjesnog odbora Kršikla

20:00

Trviž

Zgrada mjesnog odbora Trviž

18:00

Beram

Zgrada mjesnog odbora Beram

20:00

Heki

Zgrada mjesnog odbora Heki

18:00

Lindar

Zgrada mjesnog odbora Lindar

20:00

Zabrežani

Zgrada mjesnog odbora Zabrežani

06.10.

četvrtak

18:00

Stari Pazin

Zgrada mjesnog odbora Stari Pazin

12.10.

srijeda

18:00

Pazin

Školsko gradska sportska dvorana

Kroz javne rasprave po mjesnim odborima građani su ukazivali na veliki problem nedostatka javne rasvjete u manjim mjestima nakon čega je Grad Pazin pristupio izradi „Master plana javne rasvjete u Pazinu“ koji je javno predstavljen na „Energetskom danu“ u Pazinu krajem prošle godine. Slično, participativno je izrađen i prijedlog Pravilnika o upravljanju gradskim prostorima za udruge koje djeluju za opće dobro. Projekt „Pazi(n) proračun!“ kontinuirano se razvija i unapređuje. Tako će i u narednom periodu pred gradskom upravom, izabranim predstavnicima, ali i građanima Pazina, stajati neki novi izazovi. I mogućnosti. Ako je suditi po dosadašnjoj provedbi projekta, nema sumnje da će Pazin i dalje biti grad predvodnik u participativnom budžetiranju i sudioničkim procesima donošenja odluka u Hrvatskoj. 35


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

10

Riječki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

36

Udruga SMART surađuje s Direkcijom za mjesnu samoupravu Grada Rijeke na provedbi „Riječkog programa lokalnog partnerstva“ od njegova začetka, prije više od 11 godina. Radi se o programu koji omogućava da se neposrednim sudjelovanjem građana i mjesnih odbora u suradnji s Gradom Rijekom brže i ekonomičnije riješi dio potreba stanovnika u uređenju manjih javnih površina. Dosad su na taj način uređena mnoga dvorišta dječjih vrtića, prokrčene gradske šikare, uređene staze i šetnice, izgrađena dječja igrališta i druge javne površine. Koje će se aktivnosti provoditi, valja podvući, odlučivali su sami građani – stanovnici mjesnih odbora.

Oni su međusobno dogovarali što je za njihovu zajednicu važno, i na koji će način povećati kvalitetu življenja. Potom bi dali ruke na kup, angažirali se oko pronalaženja donatora, te planove proveli u djelo. Grad Rijeka u tom je procesu partner koji pojedinačnom (odabranom) projektu daje do 30 tisuća kuna financijske potpore, gradsku lokaciju te pomoć i podršku stručnih službi. Neke od primjera dobre prakse dosad provedenih projekata u okviru Programa možete upoznati ovdje, a ekipa s portala Moja Rijeka uoči završetka natječaja u 2016. godini snimila je i objavila video reportažu pod nazivom Kad građani stvar uzmu u svoje ruke!


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

RPLP promo web

10 RijeÄ?ki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

37


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

149

MJESNI ODBORI

ODOBREN O 74

REALIZIRA NO 71

PRIJAVLJENIH PROJEKATA

PROJEKTI SU PROVEDENI PEHLIN

MJESNIH ODBORA

DRENOVA

GRADA RIJEKE

ŠKURINJE PAŠAC

FINANCIJSKI DOPRINOS

SVILNO

3 2,1

A GR

AD GR

2.82 1.4

4.628.291,44

ŠKURINJSKA DRAGA

PULAC

SV. NIKOLA

ANI

1.806 .82

ZAMET

OREHOVICA

BANDEROVO MLAKA

KANTRIDA

GORNJA VE ICA TRSAT

GRBCI

PODMURVICE

,31 69

POTOK

CENTAR LUKA

VOJAK

CENTAR SUŠAK

KRIMEJA DRAGA

BROJ VOLONTERA

BELVEDER

NOSITELJI AKCIJA

2963

GRUPA

552

2013.

38

366 348 343 2011.

2014.

2015.

MJESNIH ODBORA

BRAJDA DOLAC SV. KUZAM

KOZALA

UDRUGE

BULEVARD

SPORTSKI KLUB

PODVE ICA


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

SREDSTVA IZ GRADSKOG

&

PROCIJENJENI DOPRINOSI ZAJEDNICE

PROJEKTI

AK

Projekti fokusirani na djecu

MO PODVE ICA

AK

Ekološki projekti

MO PODVE ICA

MO PEHLIN

MO KANTRIDA

MO KANTRIDA

MO BULEVARD

Revitalizacija nasada drena

Zelena oaza (urbani vrtovi)

Izvor: Grad Rijeka Produkcija: Udruga SMART Dizajn: Studio Pixel © Udruga SMART, 2016.

LOKALNOG PARTNERSTVA

39


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

10 Riječki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

SMART je i ove godine održao pripremnu radionicu za zainteresirane prijavitelje, a Direkciji za mjesnu samoupravu dao je i dodatnu podršku u promociji natječaja, odnosno samoga Programa. Na posljednji natječaj krajem prošle godine prijavljeno je 14 projekata pa ovim putem želimo poželjeti sve najbolje u provedbi onih koje će povjerenstvo odabrati za realizaciju u 2017. godini! Isto tako, i Gradu Rijeci želimo puno uspjeha na natječaju za nagrađivanja inovacija i najboljih praksi u lokalnoj samoupravi Udruge gradova na kojem je nominiran i Riječki program lokalnog partnerstva.

Oaza sretnog djetinjstva, Dječji vrtić Oblačić, 2. faza Grupa građana Oblačić

40

Projekt Grupe građana Drenjulić, Vježbamo i jedemo zdravo za zdravlje pravo - Dječji vrtić Drenova


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

10 Riječki program lokalnog partnerstva – 70 provedenih projekata kasnije...

Projekt Grupe građana Potok - Za igru s osmijehom-sigurno igralište po mjeri djeteta

Projekt Grupe građana Drenjulić, Vježbamo i jedemo zdravo za zdravlje pravo - Dječji vrtić Drenova

Projekt Vijeća Mjesni odbor Podvežica - Vježbom do zdravlja - uređenje zelene površine ispod Dječjeg Vrtića Galeb

41


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Predstavljamo

11

Dva međunarodna projekta - SoVol (OKA) i eu3leader (Euclid)

42

Projekt „SoVol – Izgradnja kapaciteta u socijalnom sektoru kroz razvoj volonterskih programa u ustanovama socijalne skrbi u regiji Srednje i Istočne Europe“

Projekt je usmjeren na Srednju i Istočnu Europu, a kroz projekt će biti proizveden niz resursa koji će biti dostupni u elektronskom obliku, na sljedeće teme:

U rujnu 2016. započeli smo trogodišnji projekt „SoVol – Izgradnja kapaciteta u socijalnom sektoru kroz razvoj volonterskih programa u ustanovama socijalne skrbi u regiji Srednje i Istočne Europe“. Cilj projekta je jačanje kapaciteta ustanova socijalne skrbi za pružanje pomoći različitim skupinama u nepovoljnom položaju kvalitetnim uključivanjem volontera.

»» Kurikulum za izobrazbu volontera u ustanovama socijalne skrbi;

»» Vodič o uspostavljanju volonterskog programa u ustanovama socijalne skrbi; »» Kurikulum o radu s volonterima za izobrazbu zaposlenika, koordinatora volontera i mentora u ustanovama socijalne skrbi;

»» Priručnik o mjerenju i komuniciranju utjecaja kojeg volontiranje ima u ustanovama socijalne skrbi.


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

11 Dva međunarodna projekta - SoVol (OKA) i eu3leader (Euclid)

Osim navedenih rezultata, projekt će uključiti i druge aktivnosti: projektne sastanke, nacionalna događanja i međunarodni događaj u organizaciji partnera i nositelja, pilotiranje svih resursa u odabranim ustanovama socijalne skrbi te studijsko putovanje u Nizozemsku. U studenom 2016. smo, povodom početka projekta, sudjelovali na prvom projektnom sastanku u Budimpešti u trajanju od dva dana tijekom kojih se raspravljalo o očekivanjima, zajedničkom radu partnera te zajedničkom utjecaju koji želimo postići. Nositelj projekta je Önkéntes Központ Alapítvány (OKA) iz  Mađarske, a partneri: Platforma dobrovolnickych centier a organizacii iz Slovačke, Stowarzyszenie Centrum Wolontariatu iz Poljske, Asociatia Pro Vobis – Centrul National de Resurse pentru Voluntariat iz Rumunjske, Movisie-Kennis

Prvi projektni sastanak u Budimpešti

En Advies Voor Maatschappelijke Ontwikkeling iz Nizozemske i Udruga za razvoj civilnog drustva SMART. Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program

Erasmus+, Strateška partnerstva – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse. Projekt traje od rujna 2016. do kolovoza 2019. 43


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017

Projekt „eu3leader: razvijanje lidera u civilnom sektoru u cijeloj Europi“ SMART je u partnerstvu s europskom mrežom EUCLID sa sjedištem u Londonu, španjolskom zakladom „Pere Tarres Foundation“, španjolskom organizacijom „Working with Europe“, bečkim sveučilištem „Vienna University of Economics and Business - Competence Center for Nonprofit Management and Social Entrepreneurship“, belgijskom organizacijom „Diesis“ i britanskim „The Open University - Centre for Voluntary Sector Leadership“ od prosinca 2016. započeo s provedbom projekta „eu3leader: developing entrepreneurial third sector leaders across Europe“ (eu3leader:

44

11 Dva međunarodna projekta - SoVol (OKA) i eu3leader (Euclid)

razvijanje lidera u civilnom sektoru u cijeloj Europi). Ovaj projekt ima za cilj transformirati menadžere, koordinatore/voditelje projekata u lidere organizacija civilnog društva koji su se sposobni nositi s izazovima 21. stoljeća. Pozadinu ovog projekta, odnosno potrebe koje su dale ideju za projekt, definitivno su problemi i potrebe s kojima se susreću organizacije civilnog društva, a to su: financijska ograničenja, ogromna administracija, rezanje javnih usluga, demografske promjene i povećanje globalne konkurencije. Sve ovo je zapravo dovelo organizacije civilnog društva do nesigurnosti, smanjenja održivosti pa čak i narušavanja i onemogućavanja kvalitetnih usluga i rada za ciljane skupine. Stoga su aktivnosti projekta usmjerene na razvoj know-how platforme za što bolje i učinkovitije (poduzetno) vod-

stvo u organizacijama civilnog sektora. Ova platforma će sadržavati obuke, alate, metodologiju i ostale resurse kako bi se olakšalo e-učenje i novi pristupi izgradnji kapaciteta. Projekt će se fokusirati na stvaranje niza kompetencija, kao što su poduzetništvo, zagovaranje, društvene inovacije i procjenu utjecaja. SMART će u Hrvatskoj provesti edukacije za 10 menadžera/koordinatora/voditelja projekata koji žele nove vještine i znanja ka tranziciji prema liderima. Ujedno će iz Hrvatske sudjelovati i niz stručnjaka koji će na volonterskoj osnovi imati savjetodavnu ulogu. Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz program Erasmus+, Strateška partnerstva – Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse. Projekt će trajati do kolovoza 2019.


Udruga SMART

Kontakti

Udruga za razvoj civilnog društva SMART potiče djelotvornost neprofitnog sektora i međusektorske suradnje te promiče razvoj volonterstva. U svom radu SMART povezuje neformalno obrazovanje sa savjetovanjem, informiranjem i utjecanjem na javne politike. SMART surađuje s organizacijama civilnog društva, javnim ustanovama, lokalnom i regionalnom samoupravom i građanskim inicijativama na načelima odgovornosti, aktivnog uključivanja i poštivanja različitosti.

SMART Rijeka Adresa: Blaža Polića 2/IV, Rijeka Telefon: 051/332-750 E-mail: smart@smart.hr Web: www.smart.hr SMART Zagreb Adresa: Ljudevita Posavskog 2/4, Zagreb Telefon: 01/4655-201 E-mail: smart@smart.hr Impressum Lektura: Sanja Bezjak Izdavač: Udruga za razvoj civilnog društva SMART Grafičko oblikovanje: Studio Pixel, Rijeka

Impressum


INFOSMART #56 | 12/2016-01/2017


Info Smart #56