Slobodna Bosna [broj 815, 21.6.2012]

BAKIR IZETBEGOVI]: KAKO SMO STVARALI RADON^I]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

JA SAM ZLATAN

MOJE MI PRIČE

LAGUMDŽIJA www.slobodna-bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornica

dnevnih vijesti u bIh www.slobodna bosna.ba

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd

21.6.2012

0:34

Page 3

SADR@AJ

www.slobodna-bosna.ba

12 BAKIR IZETBEGOVI], PRVI U BO[NJAKA Za{to smo se razi{li sa SDP-om Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} u intervjuu za Slobodnu 28 Bosnu otkriva za{to je bio skepti~an prema uspostavi crvenozelene koalicije i {ta je stvarna pozadina razlaza SDP-a i SDA, te predvi|a koliko }e trajati i kako }e se okon~ati novouspostavljeno savezni{tvo Lagumd`ije i Radon~i}a

izlo`iti ih u Njema~koj, nakani da izlo`bu Bosnu i Hercegovinu, i istra`io za{to je postavi u Holandiji, odnosu Nijemaca Tribunal u Haagu zaobi{ao ~elne ljude prema genocidu u Srebrenici General{taba JNA, VELJKA KADIJEVI]A, BLAGOJA AD@I]A, ALEKSANDRA VASILJEVI]A...

66 STO MU GROMOVA,

[EGINO [EGA^ENJE Bahatost generalnog revizora BiH MILENKO [EGO, generalni revizor Ureda za reviziju institucija u BiH, ve} dugo vremena provodi potpunu samovolju u ovoj instituciji; njegov prvi saradnik i zamjenik D@EVAD NEKI] za na{ list iznosi niz propusta u radu generalnog revizora [ege

20 STRANA^KI RAT ZA RESURSE

JELENSKIH MI ROGOVA Prva sarajevska striparnica Sarajevo je nedavno dobilo svoju prvu poslijeratnu prodavnicu stripa, u kojoj }e se po prvi put mo}i kupiti izdanja nekih od najpopularnijih strip-junaka na bosanskom jeziku; ekipa “SB“ na licu mjesta je provjerila kako izgledaju Zagor i ostali u doma}oj verziji, {ta se sve mo`e nabaviti u Striparnici i kakvi su planovi izdava~ke ku}e “Agarthi Comics“

Crveno-zelena koalicija pukla zbog Fabrike duhana Sarajevo

54 KULU GRADIM, AL’ KAMENA NEMAM

U sredi{tu sukoba SDP-a i SDA na{la se Fabrika duhana Sarajevo, jedna od najprofitabilnijih kompanija u dr`avi; Slobodna Bosna otkriva kako je federalna Vlada pripremala teren za prodaju FDS-a i kako je SDP namjeravao staviti pod strana~ku kontrolu ovu “zlatnu koku“

Trebinjske avanture Emira Kusturice Krajem pro{le sedmice gra|ani Trebinja okupili su se ispred stare austrougarske tvr|ave Petrina te sprije~ili njeno ru{enje i odvo`enje kamena u Vi{egrad, za potrebe izgradnje Andri}grada EMIRA KUSTURICE; ekipa “SB“ posjetila je Trebinje i razgovarala sa stanovnicima ovog hercegova~kog gradi}a o “slu~aju Petrina“, te upornim nastojanjima slavnog re`isera Kusturice da prisvoji njihovo kulturno-istorijsko naslije|e...

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

24 GDJE SU [TA (NE) RADE

Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Generali agresije na BiH Na{ suradnik, dugogodi{nji poznavalac i analiti~ar prilika u biv{oj Jugoslovenskoj narodnoj armiji, bavio se 58 sudbinom najistaknutijih i najozlogla{enijih ex-jugoslovenskih generala, uz ~iju je ogromnu pomo} srbijanski dr`avni vrh pokrenuo agresiju na Hrvatsku i 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55

SREBRENI^KA LICA BOLI ^etrdeset Seadovih pri~a Po~etkom ove nedjelje u galeriji Cubus Kunsthalle u njema~kom DUISBURGU otvorena je izlo`ba portreta `ena SREBRENICE; autor izlo`be SEAD HUSI] (38), doktor nauka iz Berlina, za SLOBODNU BOSNU govori o razlozima zbog kojih se odlu~io napraviti fotografije i

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.

Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

21.6.2012

0:57

Page 4

MINI MARKET SAOBRA]AJNI ZNAK IZRADA NA PUTU

Sarajevsko Kantonalno ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade nedavno je objavilo konkurs kojim tra`e pomo}nika ministra za oblast provo|enja propisa iz bezbjednosti saobra}aja, zatim stru~nog savjetnika za edukaciju i prevenciju iz oblasti provo|enja propisa iz bezbjednosti saobra}aja te stru~nog saradnika za oblast provo|enja propisa iz bezbjednosti saobra}aja. Ni{ta ~udno, oglas za popunu upra`njenih mjesta dr`avnih slu`benika kakvih se mo`e vidjeti svakog dana. No, mnogo su zanimljiviji uvjeti koje je ministarstvo postavilo u konkursu. Naime, pomo}nik ministra i stru~ni savjetnici mogu postati samo oni koji imaju diplome Pravnog fakulteta, zatim Odsjeka za psihologiju na Filozofskom fakultetu (stru~ni savjetnik za edukaciju i prevenciju iz oblasti provo|enja propisa iz bezbjednosti saobra}aja), te Filozofski fakultet nastavno-pedago{kog smjera (stru~ni saradnik za oblast provo|enja propisa iz bezbjednosti saobra}aja)!

Kakva je veza diplomca sa Odsjeka za psihologiju sa propisima iz bezbjednosti saobra}aja znaju valjda samo u sarajevskom Kantonalnom ministarstvu, no sude}i po pravilima konkursa, vi{e je nego jasno da su kandidati sa

4

Ministar Budimlić stopirao zapošljavanje policajaca Foto: Milutin Stoj~evi}

In`injeri saobra}aja ne mogu sudjelovati na konkursu za pomo}nika ministra bezbjednosti saobra}aja

JESI MUHAMED, ALI NISI PEJGAMBER

OPSTRUKCIJE OPSTRUKCIJE II PROTEKCIJE PROTEKCIJE

Iako Iako MUP-u MUP-u Kantona Kantona Sarajevo Sarajevo nedostaje nedostaje cijela cijela policijska policijska uprava, uprava, ministar ministar Budimli} Budimli} je je obustavio obustavio prijem prijem novih novih policijskih policijskih slu`benika slu`benika

Iako je u prora~unu Kantona Sarajevo za ovu godinu planirano vi{e od 1,5 milijuna KM za upo{ljavanje pedeset policajaca (kadeta) i 17 mla|ih inspektora, ministar policije Muhamed Budimli} ponovno je obustavio prijem novih policijskih slu`benika.

U dopisu koji je Komisiji za izbor u procesu zapo{ljavanja policijskih slu`benika u Upravi policije MUP-a Kantona Sarajevo poslao 12. juna, Budimli} je zatra`io da se procedura raspisivanja oglasa za prijem policajaca odmah obustavi, dok Vlada ne izda suglasnost. Pozivaju}i se na zaklju~ke Kantonalne vlade (iz 2005. i 2009. godine) o zabrani zapo{ljavanja slu`benika i namje{tenika bez prethodne suglasnosti Vlade, ministar Budimli} je naveo da }e ministri u Vladi Kantona Sarajevo biti obavije{teni o potrebi popune Uprave policije, ali da se mora pri~ekati na njihovu suglasnost. Podsjetimo da u MUP-u Kantona Sarajevo trenutno nedostaje 250 policijskih slu`benika i da }e do kraja godine taj broj (zbog odlaska u mirovinu) porasti na 300 policajaca.

Ilustracije radi, toliko policajaca, pa ~ak i vi{e, ima jedna prosje~na policijska uprava.

Nakon {to je obavije{ten o jo{ jednom poku{aju ministra Muhameda Budimli}a da opstruira Upravu policije, reagirao je sarajevski policijski komesar Vahid ]osi}.

O~evidno posve neupu}enog a krajnje zlonamjernog ministra komesar ]osi} je upozorio da su uvjeti i procedure zapo{ljavanja policijskih slu`benika regulirani Zakonom o unutarnjim poslovima Kantona Sarajevo. Prema va`e}im zakons kim propisima odluke o prijemu policajaca do-

nosi komesar, nakon konzultacija s ministrom, koje opet nemaju pravno dejstvo (nije, dakle, nu`na ministrova suglasnost).

Istim Zakonom je utvr|ena obveza policijskog komesara da odr`i propisani maksimum radnih mjesta i operativnost policijskog organa. Komesar ]osi} je jednako tako “podsjetio“ ministra Budimli}a da zaklju~ci Vlade ne mogu isklju~iti primjenu zakona, posebice u slu~ajevima kada takvi zaklju~ci mogu proizvesti negativne pravne posljedice. Pored toga, ]osi} je naglasio kako se popuna upra`njenih mjesta u Upravi policije MUP-a Kantona Sarajevo, osim opasnosti od naru{avanja sigurnosne situacije, mora provesti i s aspekta izvr{enja prora~una. U tom je smislu Vahid ]osi} napomenuo kako }e sarajevski policajci pa`ljivo pratiti za koju }e namjenu planirana sredstva biti utro{ena, kako se ne bi dogodilo da ih Muhamed Budimli}, kao pro{le godine, nezakonito preusmjeri drugim prora~unskim korisnicima. No, kako nezvani~no doznajemo, SDP-ov ministar policije nije inzistirao na obustavi zapo{ljavanja novih policajaca u MUP-u Kantona Sarajevo jer proceduru nije odobrila Vlada (budu}i da je i sam primao nove slu`benike u administraciju, gdje ih ve} ima napretek), nego iz sasvim drugih razloga. Ministar je, navodno, bio ogor~en jer ~lanovi Komisije nisu uva`ili njegove urgencije za zapo{ljavanje nekolicine kandidata, kojima su Muhamed Budimli} i njegov politi~ki mentor Damir Had`i} obe}ali posao.

(S. Mijatovi}) SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd

21.6.2012

0:58

Page 5

MINI MARKET FOTO NEDJELJE

MARIO ILI^I]

Državno prvenstvo BiH u modernim plesovima u Aleksandrovcu

diplomama ovih fakulteta unaprijed izabrani, a konkurs je raspisan samo kako bi se ispunila forma. Zbog ovog je konkursa reagiralo i Udru`enje in`injera saobra}aja, koje ima 450 ~lanova, tra`e}i da se konkurs poni{ti a da se raspi{e novi na kojem bi mogli u~estvovati kandidati sa stru~nim referencama.

(N.H.)

AVAZOV (GL)ODUR

Plesni Plesni klub klub Romantik Romantik osvojio osvojio je je osam osam zlatnih zlatnih medalja medalja

Sejo Numanovi} ponovo pokucao na vrata svog nekada{njeg poslodavca Fahrudina Radon~i}a Nekada{nji glodur Dnevnog avaza Sejo Numanovi} vratio se svom dugogodi{njem poslodavcu Fahrudinu Radon~i}u, s kojim se razi{ao prije dvije godine kada ga je ovaj naprasno maknuo s funkcije glavnog i odgovornog urednika. Numanovi} se nakon detronizacije obreo u redakciji Al Jazeera Balkan, no tamo su mu povjereni “poslove i radni zadaci“ koji su bili ispod njegovih o~ekivanja i ambicija. Nakon dvije godine provedene u Al Jazeeri Balkan, ponovo je pokucao na vrata ranijem poslodavcu Radon~i}u, ali je nai{ao na prili~no hladan prijem. Umjesto o~ekivane uredni~ke, dobio je poziciju slobodnog strijelca.

(M.A.)

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

5

Iluzije:Iluzije.qxd

21.6.2012

0:44

Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

IPA FONDOVI, EVROPSKA UNIJA I NA[A POSLA Pi{e: SENAD AVDI]

Pokušajmo biti barem malo ozbiljni i hladne glave cijeli užas koji nam se dešava objektivizirati: kako god bude izgledalo popunjavanje “parlamentarne većine“, najveći gubitnik, okreni-obrni, bit će SDP BiH. I što je najgore: ta totalitarna stranka jednog lica optuživat će građane da nisu prepoznali reformski karakter potpuno privatnog političkog i idejnog programa Velikog Vođe, beznadežnog Zlatka Lagumdžije...

“Na`alost“, jadikuje prekju~er u poluformalnom razgovoru za ru~kom Peter Sorensen, {ef delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije u Bosni i Hercegovini, “o evropskom putu va{e zemlje u Briselu posljednjih godinu i po dana brinem i skoro jedino energiju tro{im ja“.

za disfunkcionalnu parlamentarnu demokraciju, odnosno anarhiju u na{oj zemlji. Belgija je demokratski standardizirana (Italija to jo{ uvijek nije jer je pod prinudnom upravom) dr`ava, imala Vladu, nemala, `ivot }e i}i istim tokom.

M

vije vladaju}e stranke u Belgiji imaju i matemati~ki kompromis, aritmeti~ki konsenzus koji treba posti}i u mukotrpnim pregovorima. Ako je, recimo, u pitanju raspored najzna~ajnijih funkcija, sve se to, ni po babi ni po stri~evima, po{teno rasporedi izme|u dvije stranke - premijerska du`nost nosi tri poena, ministarska dva, sekretarska jedan. I nema se tu previ{e {ta dogovarati.

U Gr~koj je, nakon ponovljenih izbora, Vlada formirana samo 24 sata kasnije; nacionalni konsenzus je ultimativno obavezao pobjedni~ku Novu demokratiju i i gubitni~ki PASOK da se obave`u predsjedniku Karolasu Papoulias da }e novu, eurofilnu vladu konstitituirati u roku odmah. U Francuskoj je aktualna supruga predsjednika Hollanda presudila da njena suparnica, vi{egodi{nja vanbra~na partnerica francuskog premijera bude pora`ena na parlamentarnim izborima.

e|utim, priznaje danski diplomata sa deceniju i po dugim iskustvom u regiji, sve mu je te`e i kompliciranije objasniti zvani~nom Briselu {ta se zapravo de{ava u Bosni i Hercegovini. Recimo, ~etrnaest se mjeseci ~eka sa formiranjem dr`avne vlade koja }e definirati fiskalni okvir, {to je (jedini) preduvjet da se iz evropskih IPA-a fondova dobije 100 miliona eura bespovratne pomo}i. “Imam posljednjih sedmica dodatni, ogroman problem: kako ljudima u Briselu objasniti da vlada na koju smo ~ekali ~etrnaest mjeseci formalno jo{ uvijek postoji, a da je su{tinski nema i da je neizvjesno kada }e je Bosna i Hercegovina uop}e dobiti!“, ne bez gor~ine govori Sorensen i pita se zar zbilja nikome u vlasti nije stalo do onih bespovratnih 100 miliona eura.

P

odsjetimo, posljednji op}i izbori u Bosni i Hercegovini odr`ani su tre}eg oktobra 2010. a Vije}e ministara Bosne i Hercegovine napokon je konstituirano 10. februara ove godine, ~etrnaest mjeseci kasnije.

Za formiranje Vlade Federacije parlamentarnoj ve}ini je trebalo skoro tri puta manje vremena, izabrana je 18. marta, svega ne{to vi{e od pet mjeseci nakon izbora.

Postoje etablirani i ukorijenjeni u modernoj parla-

D

U

susjedstvu, u Srbiji, mjesec i pol dana nakon op}ih izbora nije izvjesno kako }e i po kojim matemati~ko-politi~kom standardima, razlomcima, izgledati budu}a dr`avna Vlada. Tra`i se, orsonvelsovski govore}i, “tre}i ~ovjek“, koji }e se udjenuti izme|u izbornih gubitnika, Tadi}eve Demokratske stranke i

SDP BiH: Stranka jed mentarnoj, evropskoj, demokraciji aksiomatski standardi: {to se du`e dogovara, pregovara o parlamentarnoj ve}ini, “tvrdi pazar“, to je vlada koja je izabrana stabilnija i dugovje~nija, trajnija. Bosna i Hercegovina, nakon {to 14 mjeseci nije imala dr`avnu Vladu, ozbiljno je priprijetila Belgiji koja je mjesecima, godinama bila “obezglavljena“; i to bi, kao, trebala biti utjeha, alibi, opravdanje 6

postimilo{evi}evske Socijalisti~ke partije Ivice Da~i}a.

Ho}e li to biti ^edomir Jovanovi}, lider Liberalne stranke, ili Mla|an Dinki} iz Ujedinjenih regiona, krajnje je neizvjesno. Na koncu }e Srbija dobiti koaliciju koju personificira “de~ko koji obe}ava“ Ivica Da~i}.

Sto mjeseci samo}e, hiljadu kompromisa trebalo je da bi se navrat-nanos formirala dr`avna Vlada. Ni{ta se tu SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Iluzije:Iluzije.qxd

21.6.2012

0:45

Page 7

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE Foto: Milutin Stoj~evi}

SAMI SAMI PALI PALI SAMI SAMI SE SE UBILI UBILI

Zlatko Zlatko Lagumd`ija Lagumd`ija ii Fahrudin Fahrudin Radon~i} Radon~i}

jednog lica koje nema obraza nije biralo, nego se strana~ki delegiralo. Na koncu, BiH je ipak dobila dr`avnu vladu koju lider SDP-a sada ru{i.

P

oku{ajmo biti barem malo ozbiljni i hladne glave cijeli u`as koji nam se de{ava objektivizirati: kako god bude izgledalo popunjavanje “parlamentarne ve}ine“, najve}i gubitnik, okreni-obrni, bit }e SDP BiH. I {to je najgore: ta totalitarna stranka 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

jednog lica optu`ivat }e gra|ane da nisu prepoznali reformski karakter potpuno privatnog politi~kog i idejnog programa Velikog Vo|e, beznade`nog Zlatka Lagumd`ije...

P.S, Eh da, gospodinu Sorensenu sam ispotiha kazao da je onih 100 bespovratnih miliona iz IPA fondova sitna lova u pore|enju sa opcijom da Lagumd`ija proda Elektroprivredu, a njegov najnoviji partner Fahrudin Radon~i} BH Telecom...

7

Iluzije:Iluzije.qxd

20.6.2012

20:27

Page 8

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 14. JUNI “SDA nam je pakovala razne afere, od dr`avnog udara do ‘reketa‘“, ka`e u intervjuu u Avazu premijer Federacije NERMIN NIK[I]. Niko ni{ta provincijskom pravniku iz Konjica, Nik{i}u, nije pakovao osim {to mu je babo pakovao drvenu gra|u za pomo} (pla}enu, naravski) “lijevoj ideji“ - SDP-u. “Dr`avni udar“ su Stranka demokratske akcije i njen petpara~ki bilten “Avaz“ pakovali meni, a aferu “reket“ sam ja “napakovao“ liderima SDP-a.

Cakum-pakum.

PETAK, 15. JUNI Presuda masovnim ubicama iz Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske, koji su jednog ljetnjeg popodneva

Povukli su se bageri, policija nije imala srca udarati po prosvjednicima. Gdje li je tada bio neimar “Emir, taj stari nemir...“

NEDJELJA, 17. JUNI Briljantna je, po obi~aju, u ve~era{njoj emisiji Utisak nedjelje na televiziji B92 bila profesorica VESNA PE[I], koja mjesecima tvrdi da ne vidi neku ozbiljnu razliku izme|u lidera dviju najja~ih politi~kih grupacija u Srbiji, TOMISLAVA NIKOLI]A i BORISA TADI]A. U prilog tome svjedo~i i zajebancija koja mi je danas stigla iz Srbije. De{ava se radnja na nekom evropskom grani~nom prijelazu. “Where do you come from?“, pita carinik Srbijanca.

“Serbia“, veli upitani. “Syria?” “No, no, Serbia... Novak \okovi}, Vlade Divac, Emir Kusturica...“ “Aaa, Serbia... Tadic, Nikolic, Dacic, Dodik, Jeremic, Seselj...?“ “No, no, from Syria“, priznade Srbijanac skru{eno.

PONEDJELJAK, 18. JUNI

1995. godine na farmi Branjevo “rutinski i profesionalno“ ubili 800 Srebreni~ana, izgleda na prvi pogled pravedna - 142 godine zatvora za ~etvero~lanu mostrumsku skupinu (Kos, Goronja, Koji}Savanovi}, Golijan) izgleda kao zadovoljenje pravde. Ali, nije: tu`itelj DUBRAVKO ČAMPARA je tra`io da se taj zlo~in kvalificira kao genocid, sutkinja Mira Smajlovi} je to preina~ila u “masovni zlo~in“. Broj godina na koje je neko osu|en u osnovi je nebitan: va`na je kvalifikacija djela. Radoslav Br|anin je za zlo~ine u Krajini osu|en na ~etrdeset godina zatvora, Milan Luki} za pokolje u Vi{egradu do`ivotnu kaznu fasovao: to limitira `rtve, ruke im ve`e, ponovo, da se u Omarskoj i Vi{egradu poklone `rtvama “genocida“, jer genocida nije, pravomo}no, bilo: bilo je, tu i tamo, (tek) masovnih zlo~ina.

SUBOTA, 16. JUNI Gra|anski protesti koje je {a~ica ozbiljnih, dobronamjernih, odgovornih Trebinjaca organizirala protiv ru{ila~kog pohoda EMIRA KUSTURICE na tamo{nje kamene kule, a pogotovo uspjeh koji su postigli, ohrabruju}a je i utje{na pri~a iz ovog velikog hercegova~kog grada. Po mjeri gra|anske hrabrosti, odva`nosti, ljudskosti vrlo bliska `rtvi Sr|ana Aleksi}a.

8

Nezaslu`eno je, usko sportski promatrano, nogometna selekcija Hrvatske danas okon~ala svoje predstavljanje na Evropskom nogometnom prvenstvu. Od izbornika Slavena Bili}a i njegovih suradnika Aljo{e Asanovi}a i Nikole Jur~evi}a, prete~e moderne atletike Miljenka Raka (godinama nije uspio presko~iti ~arobnu crtu od osam metara u skoku udalj), preko “izvr{itelja radova na terenu“ Luke Modri}a, Marija Mand`uki}a, Darija Srne, hrvatski nogometni kolektiv je u svakom smislu bio dojmljiv, pristojan, odgovoran... Evropa je, me|utim, odahnula nakon {to su se hiljade hrvatskih navija~a povukle iz Poljske; s njihovim odlaskom nestali su huliganstvo, barbarizam i, na koncu, rasizam.

“Male grupice huligana bacile su mrlju na hrvatski nogomet i Hrvatsku u cjelini“, govori ve~eras ganutljivim glasom komentator HRT-a, proslavljeni nogometa{ IGOR [TIMAC. Te{ko je objasniti, proniknuti u uzro~no-posljedi~nu vezu, pup~anu vrpcu izme|u politike i sporta, a pogotovo je presje}i. Ve}ina nogometnih selekcija po dolasku u Poljsku (Njema~ka, Italija...) obi{la je i poklonila se `rtvama holokausta u Auschwitzu; samo je nogometni politbiro Hrvatske `elio odvesti svoje pretorijance na poklonjenje poljskim `rtvama ruskokomunisti~kog istrebljenja u Katinskoj {umi (pa ih u posljednji tren skoro u tajnosti odveo u var{avski geto). Ne}u da ka`em da je to nekog huligana ohrabrilo da italijanskog crnca Balotellija vrije|a i ga|a bananom, ali sasvim sigurno ga nije pokolebalo, ni obeshrabrilo...

UTORAK, 19. JUNI Ne pro|e ni mjesec dana a da glavni tu`itelj Tribunala u Haagu SERGE BRAM-

MERTZ ne napravi brzopoteznu, strogu, ali pravednu, turneju po regiji i sna`no upozori lokalne pravosudne institucije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije da moraju biti efikasnije, u~inkovitije u procesuiranju ratnih zlo~ina i zlo~inaca; u protivnom }e ih tu`itelj Brammertz prokazati, ocrniti u svom redovnom polugodi{njem izvje{taju Vije}u sigurnosti Ujedinjenih nacija.

Ima tu i nekakvih razloga i argumenata.

A ko }e, uop}e, Vije}u sigurnosti UN-a “ocinkariti“ tu`itelja Brammertza i njegov ogromni, bogato honorirani tu`iteljskoistra`iteljski aparat koji se danas potpuno raspao pred Tribunalom u Haagu: nisu spremni za po~etak su|enja Ratku Mladi}u, napravili su mali milion proceduralnih, amaterskih gre{aka prije po~etka su|enja Ratku Mladi}u, izvo|enje dokaza Tu`iteljstva se, umjesto najavljenog 29. maja, najprije pomjerilo na 25. juni, a danas je saop}eno da se odga|a “do daljnjeg“.

Amaterizam, diletantizam, ~inovni~ka oholost, birokratska be{}utnost, o ~emu se tu radi, zapravo?

Da je Mladi} pro{le godine uhap{en u Han Pijesku, a ne u Vojvodini, pa mu se sudilo na nadle`nom sudu u Vlasenici, a ne u Haagu, sudski proces bi ve} poodmakao, mo`da bi ve} i pravomo}na presuda bila na vidiku.

Hap{enje Radovana Karad`i}a uhvatilo je Tu`iteljstvo u Haagu na spavanju, Mladi}evo hap{enje im je stiglo “iznenada“, Goran Had`i} je legao ko “kec na jedanestku“, a Brammertz kru`i po bijelom svijetu (naj~e{}e vrlo opravdano, ali nevjerodostojno) kleve}u}i lokalne pravosudne institucije za nemar, nerad, neu~inkovitost; pri tom jedan radni dan Sergea Brammertza ko{ta Ujedinjene nacije kao mjesec dana rada bilo kojeg tu`itelja Tu`iteljstva BiH, Srbije ili Hrvatske lokalne dr`avne bud`ete!

SRIJEDA, 20. JUNI ZLATKO LAGUMD@IJA, ministar vanjskih poslova BiH, preuzeo je du`nost sukcesijskog skrbnika nad umjetninama u biv{im jugoslovenskim konzularnodiplo ma tskim predstavni{tvima. U Hrvatskoj je to, samoinicijativno tako|er, radio IVO SANADER: fotografije u hrvatskom tisku iz Sanaderove ku}e, svjedo~e o njegovom istan~anom umjetni~kom ukusu. Prije nego {to se Lagumd`ija upusti u ovaj, bez sumnje odgovoran proces, raspodjele umjet ni~kog blaga zaostalog iz SFRJ, neka poku{a odgovoriti gdje je nestala genijalna M odiglianijeva slika iz `enevskog stana Adila Zulfikarpa{i}a.

“Ova slika vrijedi 10 miliona franaka, ne znam koliko je to u na{im parama“, kazao mi je jednom ponosni Adil-beg.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:20

Page 2

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

21.6.2012

1:03

Page 10

MINI MARKET FESTIVAL LAKIH NOTA - STO DIVOTA

Basnoslovni tro{kovi delegacije BHRT-a na Eurosongu ^lanovi Upravnog odbora BHRT-a jo{ nisu usvojili izvje{taj o tro{kovima delegacije na pro{logodi{njem Eurosongu u Njema~koj, iako su ve} trebali razmatrati informaciju s ovogodi{njeg takmi~enja u Azerbejd`anu. Razlog je tome {to i biv{i direktor Mehmed Agovi} i sada{nji Muhamed Bakarevi} kriju izvje{taj, kako bi sakrili enormno visoke izdatke na koje je upozorila i interna revizija. Tako su, izme|u ostalog, povratne avionske karte na relaciji Sarajevo-Diesseldorf pla}ene 2.000 KM po osobi (?), ali ni do danas nisu poznata imena svih putnika kojima je BHRT pokrila tro{kove. Izvjesno je samo da za pla}anje vi{ednevnog u`itka vi{e~lane delegacije BiH na Eurosongu u Njema~koj nedostaje jo{ 150.000 KM, ali se ne zna odakle }e taj novac biti namaknut, budu}i da dr`avni javni servis grca u milionskim dugovima.

(E.H.)

BRAZILUK I VODA

Denis Bećirović i Ognjen Tadić otputovali u Rio de Janeiro Tek {to se vratio iz slu`benog posjeta Kanadi, neumorni zamjenik predsjedavaju}eg Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH Denis Be}irovi} oti{ao je na novo daleko putovanje, ovoga puta u Ju`nu Ameriku. Zajedno sa zamjenikom predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH Ognjenom Tadi}em, Be}irovi} je pro{log tjedna sudjelovao u radu Prvog svjetskog samita zakonodavaca u Brazilu! Samit je organiziran s ciljem ve}eg anga`mana parlamentaraca u za{titi `ivotne sredine i smanjivanja posljedica klimatskih promjena u svijetu, a samo na avionske karte Be}irovi}a i Tadi}a potro{eno je oko 10.000 KM. Prije nego {to se zaputio u Rio de Janeiro, Denis Be}irovi} je kao ~lan izaslanstva Parlamentarne skup{tine BiH, u dru{tvu sa kolegama Miloradom @ivkovi}em, Dragom Kalabi}em i Martinom Ragu`om boravio u Kanadi. Premda je za ovo putovanje iz dr`avnog prora~una potro{eno

Denis Be}irovi}

~ak 40.000 maraka, bh. parlamentarci su uspjeli “dobaciti“ tek do predsjednika Zakonodavne skup{tine Ontarija Davea Levaca, odnosno gradona~elnika Toronta Roba Forda. Ostatak su vremena u Torontu @ivkovi}, Be}irovi}, Kalabi} i Ragu` proveli dru`e}i se sa bh. dijasporom?!

(S.M.)

RADON ZA BOLJITAK

Radončić spreman jedno ministarstvo SBB-a prepustiti Lijanoviću

Mehmed Agovi}

10

Pragmati~ni lider SBB-a Fahrudin Radon~i} uvjeren je da bi se svi probemi s NS Radom za boljitak rije{ili ako bi Jerko Ivankovi} Lijanovi} zadr`ao ministarsku poziciju u Vladi Federacije BiH. Dva HDZ-a insistiraju na preuzimanju svih pet hrvatskih pozicija u Vladi FBiH, a to prakti~no zna~i da bi NS Radom za boljitak mogla ostati u vlasti samo pod uvjetom da umjesto ministra Jerka Ivankovi}a imenuje drugog ministra, iz reda bo{nja~kog ili pak srpskog naroda.

Kako Jerko Ivankovi} ne prihvata takvu soluciju, Radon~i} je predlo`io da se pove}a hrvatska ministarska kvota kako bi Ivankovi} zadr`ao ministarsku

fotelju a NS Radom za boljitak podr`ala rekonstrukciju federalne Vlade.

No, Radon~i}ev prijedlog te{ko da }e pro}i. Pored ostalog, i zato {to je u suprotnosti s Ustavom Federacije BiH kojim je izri~ito propisana nacionalna struktura Vlade FBiH: osam ministara iz reda bo{nja~kog, pet iz reda hrvatskog i tri ministra iz reda srpskog naroda.

Ivankovi} mo}e zadr`ati ministarsku fotelju samo pod uvjetom da dva HDZ-a smanje ministarske apetite i jedno mjesto prepuste Ivankovi}u, ili pak pod uvjetom da Ivankovi} privremeno promijeni nacionalnu pripadnost!

(A.M.) SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd

21.6.2012

1:03

Page 11

MINI MARKET Priredila: Ma{a ]osi}

BOSANSKA KRADI[KA

PRO ET CONTRA

Podržavate li građansku inicijativu “Glasat ću za Srebrenicu”?

SANJIN BE]IRAGI] Direktor Programa TV1

DA Strah me da se ova gra|anska inicijativa “Glasat }u za Srebrenicu” ne ispolitizira kao {to se do sada uvijek ispolitizirala Srebrenica u privatne i kriminalne svrhe.

NERMIN PE]ANAC Predsjednik SDU BiH

DA

EMIR KADRI]

Predsjednik Skup{tine RVI BiH

Direktor Studentskog centra

DA

DA

Podr`avam jer ta inicijativa ima za cilj da se povratnici u Srebrenici registruju i glasaju za lokalnu vlast tog grada.

Docent na FPN

Apsolutno sam za to da se Srebreni~ani povratnici vrate u Srebrenicu i glasaju na izborima. Podr`avam u inicijativi zahtjev da se ne mogu Srebreni~ani kandidirati za vije}nike i na~elnike drugih op}ina.

DA/NE

VESO VEGAR

DINO ABAZOVI]

Podr`avam ako je ova inicijativa da se dejtonska matrica izbora kao takvih mijenja. Glasat }u za Srebrenicu jer razbijanje etni~kog glasanja, iako tako ne izgleda, jedini je na~in da se ohrabri prekoentitesko glasanje, koje mo`e biti pozitivan korak u BiH. Ukoliko inicijativa za Srebrenicu zna~i prekoentitetsko glasanje, onda u tom smislu ne podr`avam.

Glasnogovornik HDZ-a 1990

^elnici op{tine Bosanska Gradi{ka potro{ili su pet miliona KM koje su dobili iz bud`eta 2007. godine za obnovu prijelaza u Bosanskoj Gradi{ci u potpuno druge svrhe. To je razlog {to se ovih dana u centru Bosanske Gradi{ke nevjerovatne gu`ve. Na stotine kamiona i automobila svakodnevno satima ~ekaju na prelazak granice jer grani~ni prelaz jo{ nije pro{iren. Nakon ulaska Hrvatske u EU gu`ve u ovom gradu bi}e nepodno{ljive, jer }e ovaj i prelaz u Bija~i kod Metkovi}a biti jedini u BiH preko kojih }e se mo}i izvoziti bh. roba u Uniju! Na~elnik op{tine Gradi{ka Nikola Kragulj (SNSD) ka`e da je novac potro{en u infrastrukturu i tra`i da se iz bud`eta izdvoji nova tran{a kako bi se ovaj prijelaz izgradio! (M.D.)

DA Svi gra|ani Srebrenice, koji su `ivjeli i `ele `ivjeti u Srebrenici, trebaju imati pravo da glasaju na izborima u Srebrenici.

by MARIO BRANCAGLIONI

V

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

U Srebrenici postoji mnogo manipulacija od politi~kih stranaka koje su na vlasti. [to se ti~e politi~ara iz SDU, mi smo ih pozvali da povuku svoju kandidaturu kako bi {to vi{e Srebreni~ana glasalo na lokalnim izborima.

DAMIR JAGANJAC

BiH dva puta gradi grani~ni prijelaz u Bosanskoj Gradi{ci

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

11

Bakir Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

20.6.2012

22:54

Page 12

BAKIR IZETBEGOVI], PRVI U BO[NJAKA

INTERVIEW

Bakir Izetbegović

predsjedavajući Predsjedništva BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u intervjuu za Slobodnu Bosnu otkriva zašto je bio skeptičan prema uspostavi crveno-zelene koalicije i šta je stvarna pozadina razlaza SDP-a i SDA, te predviđa koliko će trajati i kako će se okončati novouspostavljeno savezništvo Lagumdžije i Radončića

Bio sam od prvog dana protiv crveno-zelene koalicije, ali ne zbog SDP-a, nego zbog Zlatka Lagumd`ije Razgovarao: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Gospodine Izetbegovi}u, {ta je prema Va{em mi{ljenju stvarni uzrok pucanja koalicije SDP-SDA? Bud`et je, pretpostavljam, samo kap koja je prelila ~a{u...

Naravno. Pravi problem je bila `elja predsjednika SDP-a da, umjesto partnerske, od SDA napravi poslu{nu stranku. Ljutio se {to SDA ima svoj stav o ukidanju vjeronauke, o stavljanju policije pod politi~ku kontrolu, o lo{im kadrovskim rje{enjima SDP-a itd. Na kraju je potpuno zaobi{ao Tihi}a i SDA ministre u konsultacijama o fiskalnom okviru i bud`etu. Popustio je pred Dodikom i prihvatio veoma lo{ fiskalni okvir i bud`et za 2012. godinu, strate{ke dokumente koji su baza za sve {to }e se raditi u BiH ove i slijede}ih godina. A onda je s Dodikom dogovorio da izbaci Tihi}a i SDA iz koalicije jer “ne mogu biti dio koalicije oni koji ne podr`avaju strate{ke dokumente”!? Strate{ke dokumente koji nam nisu dati ni na uvid!

Naravno, dobio je svesrdnu podr{ku politi~ara iz RS-a da se sa svih nivoa vlasti izbaci dr`avotvorna bo{nja~ka stranka koja raspola`e ogromnim istorijskim iskustvom i veoma ozbiljnim kadrovima.

Da li biste danas glasali za prijedlog bud`eta ako biste znali da }e cijena biti izlazak iz vlasti SDA? Glasao bih za sve {to mislim da je dobro za budu}nost zemlje, odnosno protiv svega 12

{to ko~i njen razvoj. Uostalom, kao {to rekoh, bud`et je bio samo povod, uzroci su dublji.

LO[E ISKUSTVO S LAGUMD@IJOM

Vi ste od prvog dana bili skepti~ni prema uspostavi crveno-zelene koalicije, SDP-a i SDA. Za{to?

Nije problem sastaviti zeleno i crveno, dvije udaljene ideolo{ke pozicije, ukoliko su te stranke definisale jasan program u kom se njihova htijenja preklapaju. Taj program je veoma lako posti}i ako se on fokusira na izgradnju dr`ave, borbu protiv korupcije, oporavak ekonomije, napredak u integracijskim procesima koji vode u NATO i Evropsku uniju. Moja skepsa se

OSVETA GUBITNIKA: Trenutačno je u punom zamahu brutalna kampanja laži i uvreda na moj račun. A valjda je svima jasno zašto je to tako - pa pobijedio sam Radončića na posljednjim predsjedničkim izborima, što njegov bolesni ego nikako ne može prihvatiti

nije odnosila na socijaldemokratiju, odnosila se na partnerstvo sa Zlatkom Lagumd`ijom jer sam imao decenijsko iskustvo s njim i ono nije bilo dobro. To partnerstvo je funkcionisalo kada je SDA bila ja~a strana, a kad bi do{lo do obrata, pa SDP pobijedio na izborima, tad SDA vi{e nije bila nacionalna ve} “nacionalisti~ka” stranka, tad se Armija BiH nazivala “falangom” i izjedna~avala sa agresorima, tad se vladiki Ka~avendi davao diplomatski paso{, a oduzimao Aliji Izetbegovi}u, tad se pokretao talas istraga protiv svakog Bo{njaka koji je ne{to zna~io u politici i biznisu.

Finansijska policija je u Zavodu za izgradnju, u kom sam bio direktor u vremenu Alijanse za promjene, prevrtala papire pola godine, dok nije dosadila i uposlenicima i samoj sebi. I oti{la bez izvje{taja.

Ako SDA napusti vlast i preseli se u opoziciju, o~ekujete li lomove unutar Stranke? O~ekujete li odliv kadrova i prelazak u druge stranke? Je li SDA dovoljno stabilna da izdr`i unutarnji politi~ki potres?

Ne znam da li }emo pre}i u opoziciju, nama je narod dao mandat, a ne SDP. Ako se odlu~imo na djelovanje iz opozicije, na prelaske }e se odlu~iti oni koji su u SDA u{li zbog fotelja, a ne zbog ideja. I neka im je sretan put. Ali sigurno ne}e biti loma, rasula, jer SDA je dr`avotvorna stranka, ima nadovr{en posao i ima zdravu kriti~nu masu patriota i entuzijasta koja }e do}i do izra`aja ba{ u vremenu krize i pritiska, kada se se iz SDA odstrani zihera{ka i fotelja{ka

komponenta.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Bakir Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

20.6.2012

22:55

Page 13

ZA[TO SMO SE RAZI[LI SA SDP-om

STABILNA STABILNA DR@AVOTVORNA DR@AVOTVORNA STRANKA STRANKA

Izetbegovi} Izetbegovi} tvrdi tvrdi da da }e }e SDA SDA ostati ostati stabilna stabilna ii jedinstvena jedinstvena ii ako ako se se preseli preseli uu opoziciju opoziciju

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

13

Bakir Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

20.6.2012

22:55

Page 14

BAKIR IZETBEGOVI], PRVI U BO[NJAKA JEDNOSTRANE KRITIKE

Je li stanje bilo bolje kada je na vlasti bio SDP? SDA se u posljednje vrijeme suo~ava s najgrubljim optu`bama, pored ostalog i s optu`bama da je kriva {to je BiH danas na evropskom dnu po razvijenosti?

SDA se otkako je osnovana suo~ava sa najgrubljim optu`bama i obavlja misiju radi koje je osnovana. SDA se suprotstavila jednopartijskoj diktaturi, SDA je organizovala odbranu od agresije, SDA je bila motor posljeratnih reformi i promjena, i obnove zemlje. Taj motor je vukao zemlju naprijed te{kom postratnom uzbrdicom sa dvije te{ke kugle na nogama. Stanje u zemlji nije dobro, ali je prosje~na pla}a i penzija

LO[E LO[E ISKUSTVO ISKUSTVO S S LAGUMD@IJOM LAGUMD@IJOM Izetbegovi} Izetbegovi} je je od od prvog prvog dana dana bio bio skepti~an skepti~an prema prema crveno-zelenoj crveno-zelenoj koaliciji koaliciji

u Federaciji BiH ipak vi{a od one u Srbiji ili Republici Srpskoj. Uostalom, SDP je dva puta imao {ansu da radi bolje, da vodi procese. Pa je li bilo

Sve SDA-ove pozicije u izvr{noj vlasti, prema zamisli SDP-a, trebale bi preuzeti dvije stranke: SBB Fahrudina Radon~i}a i NS Radom za boljitak bra}e Lijanovi}. Ho}e li ove dvije stranke, ako preuzmu pozicije, biti dostojna zamjena za SDA? Zavisi od toga kakvim kadrovima raspola`u. Te{ko da mogu valjano zamijeniti ministre iz SDA koji su redovito bili bolji

bolje? Jesu li bud`eti i pla}e porasli, ili su smanjeni? Ho}e li PDV biti smanjen ili pove}an? Ima li korupcije, organizovanog kriminala i

gladnoj 2013. godini. U 2014. }e se po~eti izvla~iti iz koalicije optu`uju}i i SDP za nesposobnost, korupciju itd.

KAKO JE NASTAO RADON^I]EV AVAZ

Bili ste dugo miljenik Avaza, a pripadaju Vam i nemale zasluge za uspostavu novinskog sistema Avaz, pa je malo ko

NIJE SPORAN SDP: Moja skepsa se nije odnosila na socijaldemokratiju, odnosila se na partnerstvo sa Zlatkom Lagumdžijom jer sam imao decenijsko iskustvo s njim i ono nije bilo dobro dio vlada na svim nivoima, unosili iskustvo i stabilnost u rad tih vlada.

Savez SDP-a i SBB-a nazirao se puno prije aktuelnog spora izme|u SDP-a i SDA oko bud`eta. Je li lider SDP Zlatko Lagumd`ija preko SBB-a poku{avao disciplinirati SDA? Kako vidite odnos izme|u SDP-a i SBB-a za godinu-dvije?

Od prvog dana koaliranja sa SDA Lagumd`ija je, u svom stilu, imao paralelne dogovore sa Radon~i}em. Znali smo za to, ali nismo vjerovali da }e Lagumd`ija biti spreman napraviti ovako neozbiljan preokret i lom u dr`avi. Predlo`iti, recimo, za poziciju ministra sigurnosti ~ovjeka koji ga je u protekloj deceniji 1.600 puta nazvao kriminalcem u svom Avazu?! Ukoliko se ostvari koalicija SDP-a i SBB-a, Radon~i} }e prepustiti SDP-u vode}u ulogu i sve politi~ke “gelere” koje }e morati pokupiti u 14

nasilja na ulici i u tramvajima manje ili vi{e? Je li ubrzana gradnja Koridora VC, itd.?

Optu`be koje ste spomenuli generira Radon~i} putem Avaza, u svom stilu i iz svojih jasnih razloga. O nesposobnosti vlasti govori ~ovjek koji je od te vlasti sve dobio, o gubitku radnih mjesta govori ~ovjek koji je otpustio pola radnika u svom poslovnom sistemu u posljednje dvije godine, o korupciji i kriminalu govori ~ovjek kojeg prvooptu`eni na su|enjima koja upravo traju proziva kao naru~ioca ubistava, ~ovjek kojeg povezuju sa osobama koje se nalaze na ameri~kim crnim listama itd.

o~ekivao da biste mogli postati `rtva Avazove medijske torture.

SDA je u~inila mnogo, odnosno sve za uspostavljanje nacionalnog lista, glasa Bo{njaka - Bo{nja~kog avaza, kako se u po~etku zvao taj list. Trebale su nam dnevne novine koja }e braniti i afirmisati poziciju Bo{njaka u vremenu kad je njihov opstanak na razne na~ine bio doveden u pitanje.

Nekoliko ljudi u SDA je bilo zadu`eno za ovu podr{ku, ali ja nisam bio jedan od njih.

U svakom slu~aju, Radon~i} je izdao ideju Avaza kao profesionalne nacionalne novine.

Pretvorio je to u jeftini strana~ki bilten orijentiran na bla}enje ljudi koje Radon~i} u tom ~asu odredi za metu. Nema niti jednog uspje{nog Bo{njaka - politi~ara, biznisme-

SDA SDA JE JE STVORILA STVORILA “AVAZ” “AVAZ”

Izetbegovi} Izetbegovi} ka`e ka`e da da je je nekoliko nekoliko ljudi ljudi uu SDA SDA bilo bilo zadu`eno zadu`eno za za podr{ku podr{ku Avazu, Avazu, ali ali da da on on nije nije bio bio jedan jedan od od njih njih SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Bakir Intervju:INTERVJU - osnova.qxd

20.6.2012

22:55

Page 15

ZA[TO SMO SE RAZI[LI SA SDP-om na, kulturnog radnika - koji se nije na{ao pod udarom ovog beskrupuloznog medija.

Trenuta~no je u punom zamahu brutalna kampanja la`i i uvreda na moj ra~un. A valjda je svima jasno za{to je to tako - pa pobijedio sam Radon~i}a na posljednjim predsjedni~kim izborima, {to njegov bolesni ego nikako ne mo`e prihvatiti.

Mo`da vi{e nego ijedan drugi politi~ar u BiH poznajete “lik i djelo” vlasnika Avaza, Fahrudina Radon~i}a. Koji su njegovi pokreta~ki motivi? Za{to je u{ao u politi~ku arenu?

Dobio je sve, preostala je vlast da to “sve” za{titi.

PARTIJA TRADICIONALNIH MUSLIMANA

Naredne, 2013. godine, trebao bi se odr`ati redovni Kongres SDA. Ho}ete li se kandidirati za predsjednika SDA? Odgovori}u vam na to pitanje naredne godine. Odluka }e, kao i uvijek, zavisiti od impulsa koji }e do}i, ili ne}e do}i, sa terena, od ljudi do ~ijeg mi{ljenja dr`im.

Neki tvrde da je SDA oti{la suvi{e ulijevo, drugi pak tvrde da se SDA jo{ uvijek nije emancipirala od desnog radikalizma. Kako Vi ocjenjujete dana{nji ideolo{ki profil SDA? Ne znam {ta jo{ od SDA o~ekuju ti koji spominju radikalizam. SDA je stranka za koju su oduvijek glasali tradicionalni muslimani, i ni{ta vi{e od tog, i mo`da smo trebali ostati bli`e takvim svojim glasa~ima.

Nije va`no {ta o SDA misle ti kojima je i ovakva kakva je danas nedovoljno reformisana, oni svakako nikad ne}e dati glas stranci. SDA se treba zapitati {ta o njoj misle i {ta od nje o~ekuju oni koji za nju uporno glasaju. A naro~ito se treba zapitati {ta o njoj misle oni koji su nekad za nju glasali, pa prestali.

KRATKOTRAJNI KRATKOTRAJNI BRAK BRAK

Izetbegovi} Izetbegovi} ne ne vjeruje vjeruje uu opstanak opstanak novouspostavljenog novouspostavljenog saveza saveza SDP-a SDP-a ii SBB-a SBB-a

EKONOMSKA DIPLOMATIJA

Turski kredit 3P - 100 miliona eura Gospodine Izetbegovi}u, od prije nekoliko dana postao je operativan turski kredit BiH u iznosu od 100 miliona eura. Vi ste ovaj kredit nazvali 3P. Molim Vas pojasnite {ta zna~i 3P, kako je ugovoren kredit, ko se s turske strane anga`irao da BiH dobije ovu povoljnu kreditnu liniju?

Projekat sam imenovao 3P, od poljoprivreda - proizvodnja - povratak, da bih pojednostavio naziv i u~inio ga pamtljivim. Sredinom februara 2012. u jednom danu sam u Ankari i Istanbulu sreo premijera Erdogana, predsjednika Gula, ministre vanjskih poslova, poljoprivrede, razvoja i svi su pokazali interes da se Bosni pomogne u procesu povratka kroz pokre-

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

tanje poljoprivrede i proizvodnje. Najdetaljniji razgovor o kreditu sam obavio sa potpredsjednikom turske vlade Alijem Babad`anom, i on je ve} idu}eg mjeseca bio u Sarajevu sa dobrim vjestima, odobren je povoljan kredit od 100 miliona eura i grant od 10 miliona eura za tro{kove registracije povratnika, stimulaciju povratka nedostaju}ih kadrova i sl. Radi se o zna~ajnim sredstvima, mogu}e je diljem BiH pokrenuti 200 projekata vrijednih u prosjeku milion KM. To bi mogao biti pozitivan preokret za proces povratka. Ukoliko valjano implementiramo ova sredstva, uvjeren sam da }e i druge prijateljske zemlje biti spremne da pomognu na sli~an na~in, ovo mo`e biti samo po~etak.

Na jednom portalu pro~itao sam cini~ni komentar o “bo{nja~koj politi~koj reprezentaciji u Vije}u ministara BiH”: Zlatko Lagumd`ija - Jugosloven, Fahrudin Radon~i} - Crnogorac, Damir Had`i} Ostali...

Svako ima pravo biti to ~ime se osje}a.

A Bo{njaci imaju pravo primijetiti da me|u predsjednicima politi~ke {estorke koja te`i da odbaci SDA ne}e biti vi{e nikog privr`enog na{oj vjeri i tradiciji.

Ho}e li pobjeda Tomislava Nikoli}a na izborima u Srbiji usporiti ili pak zaustaviti razvoj regionalne suradnje?

U po~etku }e usporiti. Ali Nikoli} se trudi, `eli da poka`e i doka`e da vi{e nije ono ~ega se u regionu boje. Ko zna, mo`da bude bolje nego {to smo prognozirali, vidje}emo.

15

HSP:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:51

Page 16

POLITI^KO PRESTROJAVANJE U FEDERACIJI

Dok su novi politički saveznici iz SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a ubrzano dogovarali prekompoziciju vlasti u Federaciji BiH, ni njihovi dojučerašnji partneri iz SDA i HSP-a nisu mirovali; naša novinarka otkriva kako će čelnici te dvije stranke odgovoriti na raskid platformaške koalicije i na čiju će stranu stati braća Lijanovići

ZAJEDNI^KA STRATEGIJA Rukovodstva SDA i HSP-a dogovorili su smjenu SDP-ovih kadrova u javnim poduze}ima

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

D

ok su novi politi~ki saveznici iz SDP-a, SBB-a i dva HDZ-a posljednjih dana ubrzano dogovarali prekompoziciju vlasti u Federaciji BiH i prikupljali potpise za sazivanje izvanredne sjednice Zastupni~kog doma Federalnog parlamenta, ni njihovi doju~era{nji koalicijski partneri nisu mirovali. Nakon {to je jednostranom odlukom lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije rasturena platforma{ka koalicija, ~elnicima SDA i HSP-a Sulejmanu Tihi}u i Zvonki Juri{i}u, uz diskretnu potporu Narodne stranke Radom za boljitak, trebalo je petnaestak dana da konsolidiraju snage i krenu u `estok kontraudar. Budu}i da je o~evidno kako su

SDA i HSP isklju~ene iz svih aktualnih politi~kih kombinacija (dok se sa bra}om Ivankovi} Lijanovi} jo{ uvijek pregovara), {efovi te dvije stranke postigli su nedavno ~vrst dogovor o zajedni~kom djelovanju u Vladi Federacije BiH koji, izme|u ostalog, predvi|a i smjene SDP-ovih kadrova u javnim poduze}ima.

Prva bi `rtva osvetni~kog pohoda SDA i HSP-a mogao biti direktor kompanije Na-

ftni terminali Federacije Rasim Kadi}, ~ija je smjena najavljena ve} na narednoj sjednici Nadzornog odbora, zakazanoj u petak (22. juna).

TAJNI SUSRET U BE^U Kako je po~etkom tjedna objavio Dnevni avaz, ~lanovi su se Nadzornog odbora poduze}a Naftni terminali Federacije, u

TIHI]EV I JURI[I]EV UDAR NA LAGUMD@IJU SDA i HSP dogovorili smjenu direktora Elektroprivrede BiH Elvedina Grabovice, Fahrudin Radon~i} se nada da }e do kraja juna preuzeti BH Telecom 16

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

HSP:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:52

Page 17

ZNA LI LJEVICA [TA JOJ RADI DESNICA

@ESTOK KONTRAUDAR Federalni ministar Erdal Trhulj sprema plan za smjenu direktora EP BiH Elvedina Grabovice

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

kojem prevagu imaju predstavnici SDA i HSP, dogovorili da funkciju “otpisanog“ Rasima Kadi}a (SDP) preuzme dosada{nji izvr{ni direktor @eljko Nui} (HSP). U formalnom su obrazlo`enju smjene na direktorskoj poziciji navedeni dosada{nji Kadi}evi lo{i rezultati poslovanja, {to }e, po svoj prilici, biti klju~ni razlog za pokretanje procedure jo{ jedne kadrovske promjene, koja bi SDP-u mogla zadati do sada naj`e{}i udarac. Kako nezvani~no doznajemo, federalni ministar energije, industrije i rudarstva Erdal Trhulj ubrzano sprema plan za smjenu generalnog direktora Elektroprivrede BiH Elvedina Dine Grabovice?!

I mada uop}e nema dvojbe da smjena Grabovice, biv{eg asistenta Zlatka Lagumd`ije, kojeg je predsjednik SDP-a instalirao na direktorsku poziciju kako bi preuzeo kontrolu nad jednom od najprofitabilnijih bh. kompanija, predstavlja politi~ki revan{izam ostavljenog partnera (SDA), ~injenica je da Trhulju za taj potez ne}e manjkati valjanih argumenata. I bez javnog priznanja direktora Grabovice da su u prvom tromjese~ju ove godine prihodi Elektroprivrede BiH pali za oko trideset milijuna maraka, do sada objavljeni poslovni pokazatelji za 2011. su iznimno lo{i, zapravo porazni za novu upravu. Kako smo ve} pisali, Elektroprivreda BiH je u pro{loj godini, i pored poskupljenja struje od 15,5 posto, ostvarila skroman profit - svega 1,4 milijuna KM. Iako je, ponovno zahvaljuju}i poskupljenju struje, ukupan prihod u 2011. uve}an za oko 73 milijuna, novi menad`ment Elektroprivrede BiH je drasti~no pove}ao tro{kove poslovanja, {to je dovelo do toga da neto prihod na kraju godine bude tri puta manji od o~ekivanog.

Jedan od najva`nijih razloga katastrofalnih rezultata poslovanja Elektroprivrede BiH je, svakako, nepovoljan ugovor s beogradskom kompanijom Rudnap u vlasni{tvu Vojina Lazarevi}a, koji je Elvedin Grabovica potpisao kao puki izvr{itelj, po nalogu svog strana~kog {efa Zlatka Lagumd`ije. Kako je samo na temelju dokumentacije o suradnji Elektroprivrede BiH i Rudnapa koju je proteklih mjeseci objavljivala Slobodna Bosna jasno da se iza tog poslovnog aran`mana krije krupna korupcijska afera, Grabovica i njegovi politi~ki mentori itekako imaju razloga za brigu u slu~aju da ministar Trhulj uspije u svom naumu. Federalni su ministri iz SDA, naime, i ranije negodovali zbog netransparentnih poslova s Laza revi}evom kompanijom, zbog ~ega nije te{ko pretpostaviti kakva bi panika, nakon smjene Grabovice i sasvim izvjesne kontrole sumnjivih ugovora, uslijedila u naju`em vrhu SDP-a. Dodajmo tome da se me|u ministrima u Vladi Federacije BiH 17

HSP:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:52

Page 18

POLITI^KO PRESTROJAVANJE U FEDERACIJI DRUGARSKA KRITIKA

Slavo Kukić javno kritizira Lagumdžiju, Željko Komšić ga ogovara po kafanama Lagumd`ijino politi~ko savezni{tvo sa Radon~i}evim SBB-om i dva HDZ-a nije uzdrmalo samo njegove doskora{nje koalicijske partnere, nego i brojne ~lanove SDP-a. Prvi je javno reagirao profesor Slavo Kuki}, koji je od dugogodi{njeg najglasnijeg promotora SDP-a u Hercegovini postao njihov naj`e{}i kriti~ar.

Gostuju}i pro{log vikenda na FACE TV Kuki} je izjavio kako je razo~aran socijaldemokratama u BiH i da je Lagumd`ija krenuo putem svog banjalu~kog pandana Milorada Dodika. No, za razliku od javnih kritika Slave Kuki}a, koji se sa Lagumd`ijom razi{ao nakon {to lider SDP-a nije podr`ao njegovu kandidaturu za predsjednika Nadzornog odbora

KAFANSKE PRI^E @eljko Kom{i} je postao najstro`iji Lagumd`ijin kriti~ar, ali samo u krugu prijatelja

HT Mostar (Lagumd`ija je, podsjetimo, predlo`io Kuki}a za

predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH, ali nije dozvolio

da sa Stipom Prli}em preuzme kontrolu nad financijama HT Mostar), hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} nezadovoljstvo aktualnom strana~kom politikom jo{ uvijek izra`ava samo u kafanama. Iako je, barem formalno, ~lan naju`eg vodstva stranke, Kom{i} se nedavno jadao prijateljima kako je Lagumd`ija, pristaju}i na ^ovi}eve zahtjeve za podjelu vlasti u Federaciji, SDP legitimirao kao bo{nja~ku stranku. Jednako je o{tro Kom{i} govorio o sumnjivim poslovima Zlatka Lagumd`ije i Vojina Lazarevi}a, ali ponovno za kafanskim stolom, a ne u centrali SDP-a, jedinom mjestu gdje bi njegove diskusije imale nekog smisla.

spekulira kako se Elvedin Grabovica, zajedno s federalnim premijerom Nerminom Nik{i}em, prije dvadesetak dana u Be~u tajno sastao sa srbijanskim tajkunom Vojinom Lazarevi}em, koji je nakon dolaska SDP-a na vlast preuzeo monopol u svim poslovima vezanim za (pre)prodaju vi{kova elektri~ne energije iz Elektroprivrede BiH. Iako povod susreta nije poznat, ~injenica da je navodni sastanak odr`an u Be~u a ne u Sarajevu, upu}uje kako je posrijedi jo{ jedan magloviti aran`man, za koji je znao tek najbli`i krug Lagumd`ijinih strana~kih poslu{nika.

HO]E DA ME NAHRANE I PO GLAVI OPALE

PRVO SKO^I, PA RECI HOP Fahrudin Radon~i} i Zlatko Lagumd`ija dogovorili su podjelu funkcija, iako nisu osigurali parlamentarnu ve}inu

18

No, nije samo prijetnja smjenama SDPovih namje{tenika u javnim poduze}ima nad kojima kontrolu imaju ministri iz SDA i HSP-a zabrinula Zlatka Lagumd`iju.

Unato~ samouvjerenim istupima, predsjednik SDP-a jo{ uvijek nije od bra}e Mladena i Jerke Ivankovi}a Lijanovi}a dobio ~vrsta jamstva da }e pet zastupnika Narodne stranke Radom za boljitak u Zastupni~kom domu Parlamenta Federacije BiH podr`ati rekonstrukciju federalne Vlade. Premda, ~ak i da osiguraju potporu Lijanovi}a, SDP i njihovi novi politi~ki partneri, nemaju potrebnih 66 glasova u federalnom Parlamentu, bez Narodne stranke Radom za boljitak njihov je poku{aj SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

HSP:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:53

Page 19

ZNA LI LJEVICA [TA JOJ RADI DESNICA [ALU NA STRANU

Živku Budimiru upućen zahtjev za nepodnošenje ostavke Predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir ostao je po~etkom ovog tjedna nemalo iznena|en kada je u njegov ured sa nepoznate adrese stigla neobi~na po{iljka.

Budimir je dobio spisak zastupnika SDP-a, SBB-a, HDZ-a i HDZ 1990 u Parlamentu Federacije BiH sa njihovim potpisima, ali je u propratnom aktu, umjesto zahtjeva za

njegovom ostavkom, pisalo da tra`e Budimirov ostanak na sada{njoj funkciji.

Posrijedi je, po svoj prilici, zgodna {ala nekoga od federalnih zastupnika koji je morao staviti potpis na zahtjev za smjenu predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, ali mu kasnije nije bilo mrsko da od svega napravi sprda~inu.

“PODR[KA PREDSJEDNIKU” Faksimil anonimnog dopisa upu}enog @ivku Budimiru

preuzimanja vlasti na federalnoj (ali i dr`avnoj razini) osu|en na totalni proma{aj. Prije petnaestak dana smo pisali da je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Jerko Ivankovi} JERKO IVANKOVI] LIJANOVI] “Nisam ja budala da me nahrane, pa da me onda opale maljem po glavi“

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Lijanovi} odbio Lagumd`ijinu ponudu da preuzme funkciju ministra energije, rudarstva i industrije, {to je bio dio kompromisnog dogovora izme|u lidera SDP-a i HDZ-a (prema kojem bi Narodna

stranka Radom za boljitak u Vladi Federacije dobila jedno bo{nja~ko mjesto).

Balansiraju}i izme|u zahtjeva SDP-a i SBB-a, s jedne, i ostatka platforma{ke koalicije, s druge strane, bra}a Ivankovi} Lijanovi} su nakon ovotjedne sjednice Predsjedni{tva stranke iza{li s novim prijedlogom za formiranje vlade nacionalnog jedinstva (?) u Federaciji BiH. Iako je Jerko Ivankovi} Lijanovi} velikodu{no poru~io kako je spreman da se u novoj vladi nacionalnog jedinstva odrekne funkcije ministra poljoprivrede, jasno je da Fahrudin Radon~i}, Dragan Čovi} i Bo`o Ljubi} nikada ne}e prihvatiti ponudu da ravnomjerno dijele vlast sa strankama Platforme (su{tina Lijanovi}evog prijedloga je da u federalnoj Vladi sudjeluje svih sedam stranaka), odnosno, da je u pitanju jo{ jedan mudri trik {irokobrije{ke bra}e koja se ni po koju cijenu ne bi odrekla raspolaganja milijunskim fondom za poljoprivredne poticaje. Istodobno su Mladen i Jerko Ivankovi} Lijanovi} nedvojbeno poru~ili kako njihovo najnovije “kompromisno rje{enje“ koje nude kao izlaz iz pat pozicije nema alternative, {to podrazumijeva da SDP, SBB i dva HDZ-a ne}e mo}i ra~unati na njihovu podr{ku u federalnom Parlamentu. Pojasnimo, tako|er, da bi u novoj preraspodjeli funkcija na federalnoj razini, osim gubitka Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva trgovine u Vladi Federacije, Narodna stranka Radom za boljitak ostala i bez mjesta predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta Federacije, na kojem se trenuta~no nalazi Karolina Pavlovi}. “Nisam ja budala da me nahrane, pa da me onda opale maljem po glavi“, slikovito je svoju politi~ku strategiju strana~kim kolegama objasnio Jerko Lijanovi}.

^IJI JE DESNICA RADIVOJEVI] Činjenica da novi koalicijski partneri jo{ nisu osigurali ni dvotre}insku ve}inu u Federalnom parlamentu za pokretanje procedure smjene predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH nije pokolebala ni predsjednika SBB-a Fahrudina Radon~i}a da, po uzoru na Lagumd`iju, i sam po~ne licitirati s podjelom funkcija. Tako je Radon~i} svojim suradnicima najavio da }e na sjednici Vlade Federacije 27. juna SBB imenovati novog direktora BH Telecoma, ma koliko to u sada{njoj konstelaciji odnosa bilo nerealno. Radon~i} i Lagumd`ija su, kako stoje stvari, ra~unali da }e na svoju stranu pridobiti federalnog ministra prostornog ure|enja Desnicu Radivojevi}a (SDA). No, ministar Radivojevi} je ipak odolio “nemoralnim ponudama“ iz SDP-a i SBB-a i, makar za sada, ostao lojalan strana~kom {efu Sulejmanu Tihi}u.

19

FDS:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:40

Page 20

STRANA^KI RAT ZA RESURSE

U središtu sukoba SDP-a i SDA našla se Fabrika duhana Sarajevo, jedna od najprofitabilnijih kompanija u državi; Slobodna Bosna otkriva kako je federalna Vlada pripremala teren za prodaju FDS-a i kako je SDP namjeravao staviti pod stranačku kontrolu ovu “zlatnu koku“

POVRATAK NA MJESTO ZLO^INA: SDP U DRUGOM POKU[AJU PRODAJE FDS-a Ho}e li platforma{ka vlada uspjeti u onom u ~emu prije deset godina nije uspjela vlada Alijanse “ZLATNA “ZLATNA KOKA” KOKA”

Fabrika Fabrika Duhana Duhana Sarajevo Sarajevo pro{le pro{le godine godine platila platila je je 225 225 miliona miliona KM KM poreza poreza

20

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

FDS:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:41

Page 21

CRVENO-ZELENA KOALICIJA PUKLA ZBOG FABRIKE DUHANA SARAJEVO Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Z

vani~no, crveno-zelena koalicija SDP-a i SDA raspala se zbog razli~itih stavova o dr`avnom bud`etu, ali dobro upu}eni tvrde da se ovaj savez raspao prvenstveno zbog sva|e koalicionih partnera oko podjele izbornog plijena - najprofitabilnijih kompanija u (su)vlasni{tvu dr`ave ~iji je godi{nji bud`et neuporedivo ve}i od bud`eta Vlade Federacije BiH. Partneri su po ranijoj formuli podijelili dvije najvrednije kompanije u dr`avi -Elektroprivredu BiH i BH Telecom, no zapelo je kod “zlatne koke“, Fabrike duhana Sarajevo (FDS), koja je koalicionim partnerima dodatno zanimljiva budu}i da se na{la na prioritetnoj listi za prodaju.

“MALI“ PROTIV “VELIKIH“ DIONI^ARA Naime, namjera SDP-a je da preuzme kontrolu nad FDS-om, “isisa“ kapital i putem berze proda dr`avni paket dionica.

Nasuprot SDP-u, u vrhu SDA smatraju da s

SDP - FDS, VE] VI\ENO

I vlasti Alijanse su, uz pomoć kontroverznog Damira Fazlića, pokušavale prodati FDS Nakon {to je po~etkom 2000. godine Alijansa na ~elu sa SDP-om preuzela vlast u FBiH, za predsjednika Nadzornog odbora FDS-a, uz podr{ku tada{nje Uprave i malih dioni~ara, imenovan je Nijaz Durakovi}. S te pozicije, a po volji i `elji tada{njeg, a i sada{njeg lidera SDP-a Zlatka Lagumd`ije, Durakovi} je u FDS uveo Finansijsku policiju koja je mjesecima ispitivala koliki je privatni, a koliki je dr`avni kapital u toj firmi. Nalaz Finansijske policije kasnije je oboren na Vrhovnom sudu, ali nasrtaji tada{njeg establi{menta na FDS time nisu obuzdani. Naime, FDS je pod politi~kim pritiskom morao potpisati ugovor sa ameri~kom firmom CIMC (Capital Investment Menagement Corporation) Virginia - USA, odnosno sa njenim vlasnikom, prevarantom Damirom Fazli}em za prodaju dr`avnog udjela FDS-a. Za svoj {estomjese~ni anga`man u FDS-u, Fazli} je unaprijed naplatio basnoslovan honorar u iznosu 250 hiljada ameri~kih dolara, no zauzvrat nije uradio ni{ta. Zbog toga je FDS jo{ krajem 2002. godine podigao tu-

`bu protiv biv{eg premijera FBiH a sada{njeg gradona~elnika Sarajeva Alije Behmena, CIMC-a i njenog vlasnika Damira Fazli}a, te njema~kog GTZ-a.

Nakon napu{tanja Sarajeva, Fazli} je neko vrijeme boravio u Crnoj Gori, a potom u Srbiji, gdje se povezao sa poznatim ratnim profiterom Vojinom Lazarevi}em i njegovom firmom Rudnap. Ponovo se pojavio u Sarajevu kada je vlast u Federaciji BiH preuzela platforma{ka koalicija na ~elu sa SDP-om. Zahvaljuju}i politi~koj podr{ci SDP-a, Fazli} se u Elektroprivredi BiH nametnuo kao glavni poslovni strateg i nezaobilazan posrednik u preprodaji svih vi{kova elektri~ne energije Elektroprivrede BiH. Pored ostalog, Fazli}u je povjeren i unosni posao “izvoza“ struje iz Sarajeva u Mostar, na ~emu je za nekoliko sati (ne)rada zgrnuo nekoliko miliona eura. Tu`ba FDS-a protiv Fazli}a jo{ se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, ali bez ikakvih rezultata budu}i da nadle`ni organi ve} godinama “bezuspje{no tragaju“ za njegovim prebivali{tem.

PARTIJSKO-POSLOVNA ELITA Lider Zlatko Lagumd`ija u dru{tvu sa Damirom Fazli}em koji nikad nije procesuiran za neuspjelu privatizaciju FDS-a

prodajom FDS-a ne treba `uriti i da treba izabrati neki bolji metod prodaje koji bi jednako pogodovao i dr`avi i malim dioni~arima FDS-a. No, pravi rat dvije partije za Fabriku duhana Sarajevo tek predstoji.

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nakon pobjede na pro{lim op}im izborima i formiranja koalicione, platforma{ke vlasti, SDP je u Nadzorni odbor FDS-a postavio mla|ahnog, a svestranog Reufa Bajrovi}a koji je za svog mandata vjerno, dosljedno i bespogovorno provodio po- 21

FDS:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:42

Page 22

STRANA^KI RAT ZA RESURSE litiku svog lidera Zlatka Lagumd`ije. Iako se zbog svojih, ~itaj Lagumd`ijinih, stavova u vi{e navrata sukobio sa Upravom FDS-a i njenim direktorom E dinom Mulaha sanovi}em, mnogi vjeruju kako je Bajrovi} bio daleko razumniji od svog nasljednika na mjestu ~lana Nadzornog odbora FDS-a.

Naime, nakon nenadanog odlaska Reufa Bajrovi}a u Ameriku, SDP je pola godine “oklijevao“ sa izborom ~lana Nadzornog odbora. U rje{avanje ove kadrovske kri`aljke, sasvim neo~ekivano, uklju~io se i premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a. U vrijeme dok je obna{ao funkciju na~elnika Op}ine Biha}, Lipova~a je, izme|u ostalog, pregovarao sa predsjednikom Uprave Importannea Cirilom Zovkom o izgradnji tog prodajnog centra u Biha}u. Operativni “oficir“ za vezu izme|u Zovke i Lipova~e bio je ratni zapovjednik HVO-a Mostar i savjetnik Alije Izetbegovi}a Jasmin Jaganjac, koji je za te svoje usluge “nagra|en“ mjestom ~lana Nadzornog odbora u FDS-u.

Me|utim, da bi ostvarili potpunu kontrolu nad FDS-om, SDP-u, odnosno Vladi FBiH na ~elu sa Nerminom Nik{i}em, potrebna su tri od pet ~lanova Nadzornog odbora. S obzirom da mali dioni~ari, u ~ijem je posjedu 60 posto vlasni{tva FDS-a, biraju tri, a Vlada kao najve}i pojedina~ni dioni~ar imenuje dva ~lana Nadzornog odbora, aktuelnoj Vladi FBiH na ~elu sa premijerom Nik{i}em potrebna su jo{ dva ~lana Nadzornog odbora jer je pored Jasmina Jaganjca drugi ~lan Nadzornog odbora ispred Vlade FBiH D`evad Mahmutovi}, ~lan SDA koji podr`ava Upravu FDS-a.

Stoga je nepriznavanje punomo}i predstavnika dr`avnog kapitala Jasminu Jaganjcu na posljednjoj Skup{tini dioni~ara FDS-a razbjesnilo premijera Nik{i}a koji se javno po`alio da Vlada FBiH, iako najve}i pojedina~ni dioni~ar, nema nikakvu kontrolu u FDS-u. Premijer Nik{i} je u svom javnom nastupu pre{utio planirani scenarij

POZDRAV IZ ROVINJA

S prihodom od 32,7 miliona eura u 2011. godini, TDR je lider na bh. duhanskom tržištu Udru`enje Hrvatskih izvoznika Tvornicu duhana Rovinj (TDR) pro{le godine proglasilo je najboljim hrvatskim izvoznikom u BiH. TDR ne samo da je najbolji izvoznik u BiH nego je i lider na duhanskom tr`i{tu na{e zemlje gdje je u 2011. godini prodato 2,9 milijardi cigareta TDR-a, uz ostvareni prihod od 32,7 miliona eura! Me|utim, ulaskom Hrvatske u EU, odnosno izlaskom iz CEFTA-e, tro{kovi izvoza proizvoda u BiH, carine i akcize, sa sada{njih 0 porast }e na 15 posto.

Ulaskom Hrvatske u EU, TDR gubi carinske povlastice u zemljama CEFTA

DAVOR TOMA[KOVI] Predsjednik Uprave TDR-a ne namjerava kupiti FDS

BESKOMPROMISNA PORUKA DIREKTORA: “Da su mi se obratili dioničari, odnosno vlasnici dionica, s njima bih razgovarao, ali da plaćam ljude koji su skupljali punomoći i kojima je jedini interes profit, a ne FDS, nema šanse“ po kojem Jaganjac ne bi podr`ao Izvje{taj o poslovanju FDS-a, ~ime bi se otvorila mogu}nost razrje{enja du`nosti ~lanova Nadzornog odbora i otvorio put za preuzimanje kontrole nad FDS-om.

“U Uprava FDS-a je uradila sve da sprije~i uvid u financijsko poslovanje kako se ne bi saznalo o tim poslovima, ali to nas ne}e zaustaviti da uz podr{ku dijela malih 22

(BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija), a godi{nji izdaci TDR-a za carinske obaveze narast }e za dodatnih deset miliona eura. Pove}anje carinskih tro{kova TDR-a ostavlja prostor Fabrici duhana Sarajevo (FDS) da poku{a popraviti svoju poziciju kako u BiH, tako i na tr`i{tima zemalja u regionu koje nisu ~lanice EU-a. Umjesto da se sva pa`nja usmjeri ka ostvarenju tog cilja, na sceni je borba za kontrolu ve}inskog paketa dionica FDS-a izme|u najve}eg pojedina~nog dioni~ara, odnosno Vlade Federacije BiH i malih dioni~ara FDS-a.

dioni~ara sazovemo izvanrednu Skup{tinu i provedemo ono {to smo naumili“, izjavio je Nik{i}. A grupa malih dioni~ara koja je stala na stranu Vlade FBiH zapravo je grupa brokera i me{etara koji }e svoj glas dati onome ko vi{e plati. Ova grupa malih dioni~ara predvo|ena brokerskom ku}om AW Broker Adnana Bunje, Mirsadom [kalji}em, Samirom Vikalom, Spasojem

Para|inom itd. navodno je putem posrednika tra`ila pare od Uprave FDS-a za njihove glasove. To je odbio direktor Edin Mulahasanovi} nazvav{i to reketom na koji FDS ne}e pristati. “Da su mi se obratili dioni~ari, odnosno vlasnici dionica, s njima bih razgovarao, ali da pla}am ljude koji su skupljali punomo}i i kojima je jedini interes profit, a ne FDS, nema {anse“, navodno su bile rije~i direktora Mulahasanovi}a, nakon ~ega su ovi “mali“ dioni~ari svoje usluge, odnosno svoj glas ponudili Vladi.

VELIKO IME ZA MALE PARE Iako je Uprava FDS-a odnijela prvu pobjedu, Vlada FBiH ne}e odustati od prodaje dr`avnog kapitala u FDS-u. Naime, programom privatizacije, koji je federalna SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

FDS:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:44

Page 23

CRVENO-ZELENA KOALICIJA PUKLA ZBOG FABRIKE DUHANA SARAJEVO KAKO JE JAGANJAC UNI[TIO “HELIOS OSIGURANJE“

Protiv Jaganjca podignuta kaznena prijava zbog sumnje da je osiguravajuću tvrtku čiji je bio direktor oštetio za 2,1 KM Kaznenu prijavu protiv Jasmina Jaganjca podnio je prije ~etiri godine direktor LOK osiguranja Ned`ad Muhovi}, zbog sumnje da je tu osiguravaju}u kompaniju o{tetio za vi{e od 2,1 milijun KM. Jaganjac je, naime, kao direktor nekada{njeg Helios osiguranja d.d. Mostar nezakonito davao pozajmice, podizao kredite i imovinu firme stavljao pod hipoteku, a sve u korist tvrtki ~iji su vlasnici ~lanovi njegove naju`e obitelji, ili on osobno. Prema navodima iz kaznene prijave na temelju koje je Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu kasnije otvorilo istragu, Jasmin Jaganjac je sa ABS bankom zaklju~io tri ugovora o jemstvu za kredit kompanije Helios Leasing, ~iji

Jasmin Jaganjac

je bio ve}inski vlasnik. Budu}i da kredite nije vra}ao, dug od 750.000 KM je dospio na naplatu Helios osiguranju.

Jaganjac je s ra~una Helios osiguranja kasnije samovoljno odobrio isplatu oko 140.000 maraka, te jo{ tri pozajmice za

Vlada usvojila prije nekoliko mjeseci, predvi|ena je i prodaja dr`avnog kapitala u FDS-u, a planirano je da na ovoj transakciji federalna Vlada zaradi oko 50 miliona KM. Prema zamisli federalne Vlade, dr`avni kapital u FDS-u bio bi prodan preko

fantomsku firmu Invessu, nominalno u vlasni{tvu njegove snahe Mirele KodroJaganjac. No, kako mu ni to nije bilo dovoljno, Jasmin Jaganjac je dao suglasnost da Helios osiguranje bude `irant za nova dva kredita koje je tvrtka Invessu podigla u Hypo Alpe Adria Banci a ~iji iznos prema{uje 1,4 milijuna KM. Firma Invessa kredite nije vratila, a Hypo banka je potra`ivanja naplatila iz depozitnih sredstava Helios osiguranja, {to je u kona~nici dovelo do financijskog sloma te osiguravaju}e kompanije. Za direktorskog mandata Jasmina Jaganjca u Helios osiguranju ostala su i neizmirena dugovanja za doprinose (mirovinskom i zdravstvenom

Sarajevske berze. Problem je, me|utim, {to je ve} dulje vremena vrijednost dionice FDS-a, kao i ve}ine drugih komapnija, pala na rekordno nizak novo i {to ne postoje znaci skorog oporavka.

Tako je vrijednost dionica FDS-a sa DIREKTOR “BEZ” POKRI]A Edin Mulahasanovi}, direktor FDS-a, ne pristaje na prijetnje i ucjene

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

fondu) u iznosu od 1,4 milijuna KM, te jo{ pola milijuna maraka neispla}enih pla}a radnicima. Nakon {to je Helios osiguranje doveo do propasti, kompanija je progla{ena nelikvidnom, uvedena je privremena uprava, a kasnije je izabran novi menad`ment. U jesen 2009., kao pravni sljedbenik Helios osiguranja d.d. Mostar, utemeljeno je Lok osiguranje (sa sjedi{tem u Sarajevu), ali su ostala milijunska dugovanja.

Me|utim, iako je novo poslovodstvo protiv biv{eg direktora Jasmina Jaganjca zbog milijunske prevare podnijelo kaznenu prijavu, istraga Kantonalnog tu`iteljstva u Sarajevu ni do danas nije (S.M.) zavr{ena.

maksimalnih 450 KM pala na svega 40 maraka po dionici. U najboljem slu~aju, federalna Vlada bi na ovoj transakciji zaradila 50-ak miliona KM, ali bi istovremeno ovom prodajom omogu}ila potencijalnom kupcu da ve}inski udio u kompanije preuzme za svega 60, maksimalno 65 miliona KM. Naime, kupac dr`avnog kapitala u FDS-u kasnije bi od malih dioni~ara kupio jo{ samo 11 posto dionica i za svega 60-ak miliona KM postao ve}inski vlasnik jedne od najprofitabilnijih kompanija u dr`avi!

FDS je samo u pro{loj godini uplatio 225 miliona maraka na ime poreza i doprinosa. Uprkos smanjenju prihoda od 4,6 procenata, FDS je pro{lu godinu okon~ao sa 6,4 miliona maraka neto profita.

Poslovna aktiva FDS-a zaklju~no sa 31. decembrom 2011. godine iznosila je 247 miliona maraka, kapital 220 miliona, dugoro~ne obaveze 8, a kratkoro~ne 15,3 miliona maraka, navedeno je u izvje{taju vanjskog revizora.

Rije~ je dakle o vrlo uspje{noj kompaniji koja bi se u slu~aju brzoplete i neosmi{ljene prodaje mogla pretvoriti u najobi~nije skladi{te neke od velikih duhanskih kompanija koje u BiH ne zanima prozvodnja nego isklju~ivo tr`i{te.

23

Generali Agresije:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:09

Page 24

GDJE SU [TA (NE) RADE

Naš suradnik, dugogodišnji poznavalac i analitičar prilika u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji, bavio se sudbinom najistaknutijih i najozloglašenijih ex-jugoslovenskih generala, uz čiju je ogromnu pomoć srbijanski državni vrh pokrenuo agresiju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, i istražio zašto je Tribunal u Haagu zaobišao čelne ljude Generalštaba JNA, VELJKA KADIJEVIĆA, BLAGOJA ADŽIĆA, ALEKSANDRA VASILJEVIĆA...

GENERALI JNA

POKLAT ZA JUGOSLAVIJU Pi{e: \URO KOZAR

U

Beogradu su nedavno, u istom tjednu, umrli biv{i na~elnik General{taba JNA general Blagoje Ad`i} i biv{i komandant Teritorijalne odbrane BiH (u okviru JNA) general Drago Vukosavljevi}.

Premda oni 1992. nisu izravno zapovijedali jedinicama JNA koje su izvr{ile agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu, jer su u me|uvremenu penzionirani, veliki je njihov udio u pripremama te agresije, konkretno u razoru`avanju TO BiH i op}em slabljenju na{e dr`ave za obranu.

Ad`i} je 1990. potpisao odluku o stavljanju naoru`anja i oprema TO BiH pod kontrolu JNA i to, kako je navedeno “zbog boljeg ~uvanja“, a tu odluku Vukosavljevi} je revnosno izvr{io. Obojica su, ina~e rodom iz BiH: Ad`i} iz Gacka, a Vukosavljevi} sa Sokoca.

Smrt ove dvojice aktualizirala je pitanje — {to je, u proteklih 20 godina, bilo sa generalima iz Srbije i Crne Gore koji su, pod zastavom JNA (bez petokrake) doveli redovni i rezervni sastav svojih jedinica u BiH. U to vrijeme nije se smjela pominjati rije~ agresija koju je, kad je po~eo rat u Hrvatskoj, prvi u Oslobo|enju napisao pokojni kolega Vlado Mrki} za kojeg se poslije toga interesirao KOS.

CRNOGORSKI GENERALI Dvojica generala Crnogoraca koji imaju isto ime — R adomir Eremija, biv{i zapovjednik Podgori~kog korpusa JNA, i Radomir Damjanovi}, biv{i na~elnik [taba 2. operativne grupe JNA sa sjedi{tem u Trebinju, vi{e nisu me|u `ivima. Eremija je umro davno, a Damjanovi} prije nekoliko godina ne do~ekav{i potpuni debakl svoje tu`be protiv kolege [ekija Radon~i}a. A 24

POSLJEDNJE POSLJEDNJE UPOZORENJE UPOZORENJE PRED PRED AGRESIJU AGRESIJU NA NA BiH BiH

General General Veljko Veljko Kadijevi} Kadijevi} ii predsjednik predsjednik Predsjedni{tva Predsjedni{tva Alija Alija Izetbegovi} Izetbegovi} uu Predsjedni{tvu Predsjedni{tvu BiH BiH krajem krajem 1991.

1991. godine godine

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Generali Agresije:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:09

Page 25

GENERALI AGRESIJE NA BiH ZLO^INI ZLO^INI U U PODRINJU PODRINJU II NA NA KOSOVU KOSOVU

General General Dragoljub Dragoljub Ojdani} Ojdani} uu Haagu Haagu je je presu|en presu|en samo samo za za zlo~ine zlo~ine po~injene po~injene na na Kosovu Kosovu

Zloglasni generali Ad`i}, Vukosavljevi}, Eremija, Bior~evi}, Veli~kovi} i Damjanovi} su mrtvi, a Dragoljub Ojdani} i Pavle Strugar u Ha{kom tribunalu osu|eni zbog ratnih zlo~ina, ali onih izvan BiH [eki je napisao i argumentirao da je ovaj general kriv za razaranje Dubrovnika, {to je i sudski potvr|eno.

Damjanovi}, koji je nekad slu`bovao i `ivio u Sarajevu, nije bio optu`en u Ha{kom tribunalu za zlo~ine izvr{ene na hrvatskom rati{tu, ali general Pavle Strugar jeste. On je kao komandant 2. operativne grupe JNA bio nadre|en Damjanovi}u i Ha{ki tribunal je Strugaru izrekao kaznu zatvora od sedam i pol godina. Nakon {to je dvije tre}ine izdr`ao u pritvoru Scheveningen, prije tri godine pu{ten je na slobodu zbog pogor{anog zdravstvenog stanja.

Za{to je spomenuta 2. operativna grupa toliko va`na za pri~u o agresiji na BiH? 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Zato {to je JNA, u okviru realiziranja plana tzv. velike Srbije, u to vrijeme agresijom na Hrvatsku i BiH `eljela imati pod kontrolom ne samo Hercegovinu, nego i ju`ni dio Hrvatske i tako uspostaviti komunikaciju prema SAO Kninska krajina.

Dio velikosrpskog dr`avnog plana bila je i isto~na Bosna, pa je dio jedinica U`i~kog korpusa JNA upu}en prema BiH u podru~je op}ine Vi{egrad. Tim trupama komandovao je tada pukovnik Dragoljub Ojdani} koji je bio na~elnik {taba tog korpusa. Nesumnjivo, dolazak tih jedinica, ranga brigade, podstakao je razne “osvetnike“, poput Milana Luki}a, da u ku}e zatvore i zapale desetine civila. Ojdani} je

kao general zavr{io u Ha{kom tribunalu, dobiv{i 15 godina zatvora za ratne zlo~ine nad Albancima na Kosovu, ali nije ka`njen ni jedan dan zatvora za zlodjela koje je JNA izvr{ila ili pomogla da se izvr{e u Vi{egradu.

ARKANOVA TITOVOU@I^KA VOJSKA Rejon sjeveroisto~ne Bosne je, po projektu General{taba JNA, pripala Novosadskom korpusu na ~ijem je ~elu bio provjereni srpski nacionalista general Andrija Bior~evi}. Vojne i paravojne formacije pod njegovim izravnim zapovjedni{tvom izvr{ile su stra{ne pokolje nad Muslimanima u Zvorniku, Bijeljini i okolini u 25

Generali Agresije:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:10

Page 26

GDJE SU [TA (NE) RADE LICA SA NASLOVNIH STRANA

Kadijević u Moskvi, Vasiljević piše knjige, Bošković bolestan, Aksentijević u Ljubljani BIJEG U RUSIJU General Veljko Kadijevi}

SVJEDOK, A NE OPTU@ENI U HAAGU General Aco Vasiljevi}

Lukavi kosovci, generali Aleksandar Vasiljevi} i njegov zamjenik Simeon Tumanov, 1991. i 1992. godine planski su oslabili odbranu BiH a u maju ’92. su smijenjeni. Poslije je Vasiljevi} reaktiviran u Srbiji, pa opet umirovljen. Sada pi{e knjige o svojim “uspjesima“ u Hrvatskoj ’91. i povremeno svjedo~i u Ha{kom tribunalu. Tumanov je tako|er u Beogradu.

Nedjeljko Ne|o Bo{kovi}, na~elnik KOS-a, koji je u aprilu ’92. iznenada unaprije|en u general-majora i poslat u Sarajevo, za General{tab JNA bio je potro{na roba. On je bio pregovara~ sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH o preseljenju vojnika JNA iz preostalih kasarni u Sarajevu, ali ~im je ta vojska napustila “mar{alku“ brzo je zaboravljen.

Posljednjih godina `ivi u Solunu i bavi se trgovinom akciznim robama, poslom koji je preuzeo od pokojnog zeta Vanje Bokana.

Zanimljiva je sudbina generala Milana Aksentijevi}a. On je rodom iz Srbije, a u Komandu 2. vojne oblasti JNA u Sarajevo

26

SMRT SMRT U U SRBIJI SRBIJI

General General Milutin Milutin Kukanjac Kukanjac

PORODI^NA PORODI^NA DRAMA DRAMA

General General Milan Milan Aksentijevi} Aksentijevi}

BEZ BEZ ODGOVORNOSTI ODGOVORNOSTI General General @ivota @ivota Pani} Pani}

preba~en je iz Ljubljane, gdje mu je ostala obitelj. Godinama je tra`io da mu se omogu}i povratak u Sloveniju, ali mu je to tek odnedavno dopu{teno i od tada je u Ljubljani, u strogoj anonimnosti.

A {to je sa biv{im generalom armije, zadnjim ministrom odbrane SFRJ Veljkom Kadijevi}em? On `ivi u Moskvi gdje je, uz pomo} nekih ruskih mar{ala, dobio dr`avljanstvo Rusije. Generali

Vojislav \ur|evac i Milo{ Baro{, koji su iz Sarajeva pobjegli u Beograd, vi{e nisu me|u `ivima. Preminuo je i general @ivota Pani} koji je, nakon smjenjivanja Blagoja Ad`i}a u maju ’92, bio na~elnik General{taba Vojske SRJ. Od pretjeranog konzumiranja alkohola umro je biv{i komandant 2. vojne oblasti JNA, general Milutin Kukanjac, koji je bio aktivni sudionik agresije na BiH.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Generali Agresije:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:10

Page 27

GENERALI AGRESIJE NA BiH

PRESUDA ZA RAZARANJE DUBROVNIKA General Pavle Strugar

prolje}e 1992. godine. Bior~evi} je u me|uvremenu umro, a pred smrt se u nekim beogradskim medijima hvalio kako mu je ZLO^IN ZLO^IN BEZ BEZ KAZNE KAZNE General General Blagoje Blagoje Ad`i} Ad`i}

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

bila ~ast sadejstvovati sa ubojicom @eljkom Ra`natovi}em Arkanom. Bilo je o~ito da se pla{i ha{ke optu`nice.

Zanimljiv je “slu~aj generala Save Jankovi}a“ koji je ‘92. bio komandant Tuzlanskog korpusa JNA. Naivno vjeruju}i da ga Beograd {alje u Bijeljnu da razdvoji “zara}ene strane“, poslao je tamo desetak tenkova. Tu kolonu su zaustavili vojni policajci Novosadskog korpusa koji su rekli da onaj koji ih je tu poslao nije razumio zapovijed. Kad je to javljeno Jankovi}u, on je shvatio da Beograd vjeruje Bior~evi}u

koji je Srbin, a ne njemu kao Crnogorcu.

Zatra`io i odmah dobio razrje{enje, a General{tab je u sjeveroisti~nu Bosnu poslao “svog ~ovjeka“, generala Mileta Nedeljkovi}a. Jankovi} se potom naglo razbolio i ubrzo umro. Njegova supruga Mila Jankovi} je poslije izjavila da je njen mu` umro kad je shvatio da JNA vi{e nije ono u {to je on vjerovao. Na`alost, neki se nikad nisu otrijeznili.

U agresiji na BiH sudjelovali su i pripadnici Ni{kog korpusa Ratnog vazduhoplovstva i PVO JNA, poznatiji kao ni{ki specijalci. Oni u Sarajevo nisu pali s neba, nego im je zapovje|eno da pomognu u poku{aju okupiranja igrada.

Ga|ali su civile sa svojih polo`aja iz Vojne bolnice, doma “\uro \akovi}“ (danas BKC) i Doma armije. Poslije vlastite istrage ovaj autor je utvrdio da je komandant re~enih specialaca bio general Ljubi{a Veli~kovi} koji se 1991. i 1992. nalazio na ~elu Ni{kog korpusa RV i PVO u ~ijem sastavu su bili i ni{ki specijalci. I “Slobodna“ to prva objavljuje. Veli~kovi}, po zanimanju pilot, `ivot je izgubio i junu 1999. prilikom napada aviona NATO-a na SR Jugoslaviju ne do~ekva{i da mu se sudi za ratne zlo~ine izvr{ene 2. maja 1992. u Sarajevu.

Podsje}anje na generale koji su pripremali i izvr{ili agresiju na Republiku BiH, dvadeset godina poslije — ima samo jedan cilj: da one koji jo{ sumnjaju u to da je do ove agresije uop}e do{lo, jo{ jednom uvjeri da su jedinice iz tada{nje Savezne Republike Jugoslavije doista stupile na tlo neovisne i me|unarodne priznate Bosne i Hercegovine da bi je okupirale. A to po svim odredbama me|unarodnog prava jeste agresija.

27

Sego:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:01

Page 28

[EGINO [EGA^ENJE SKANDALOZNI REVIZOR [EGO Zbog bezo~nog kr{enja zakona generalnog revizora u BiH Milenka [egu su njegovi saradnici prijavili SIPA-i

MILENKO ŠEGO, generalni revizor Ureda za reviziju institucija u BiH, već dugo vremena provodi potpunu samovolju u ovoj instituciji; njegov prvi saradnik i zamjenik DŽEVAD NEKIĆ za naš list iznosi niz propusta u radu generalnog revizora Šege

MILENKO [EGO KONTROLI[E DR@AVNE INSTITUCIJE IZ SVOG PANSIONA U ME\UGORJU! Pi{e: MIRHA DEDI]

“Generalni revizor BiH Milenko [ego, od ku}e u Me|ugorju upravlja Uredom glavnog revizora u na{oj zemlji. Pri tom provodi potpunu samovolju, prilikom dono{enja odluka ne konsultuje se sa svoja dva zamjenika, {to je zakonom predvi|eno, ve} prilikom povremenih dolazaka na posao samostalno donosi odluke. Njegova kadrovska politika tako|e je sporna jer je vodi isklju~ivo u korist Hrvata“, tvrdi za 28

na{ list D`evad Neki}, zamjenik generalnog revizora. [ego, kako saznajemo od njegovih najbli`ih saradnika, u Me|ugorju vodi privatni biznis. Bavi se iznajmljivanjem apartmana, {to mu donosi veliku zaradu. Pored toga platu generalnog revizora, koja iznosi oko 4. 500 KM, prima a da ve}i dio radnog vremena provodi izvan svog ureda. Neki} mu je nekoliko puta na to skrenuo pa`nju, na {ta je [ego kazao da je za njega “relativna stvar da li }e njegovi uposlenici dolaziti na posao“.

“Prisustvo na poslu je u mnogim slu~ajevima relativna stvar. Nisam siguran da bi efikasnost bila ve}a da uop}e nema vjerskih niti dr`avnih blagdana. Naprotiv, iz dugogodi{njeg iskustva u rukovo|enju znam da ljudi nakon blagdana dolaze na posao raspolo`eniji i orniji. Smatram da evidencije o prisustvu ili odsustvu na poslu treba prihva}ati onako kako je potpi{e neposredni rukovoditelj“, napisao je [ego svom zamjeniku Neki}u.

“Kod [ege i njegovih najbli`ih saradnika je problem, me|utim, {to su mu blagdani SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Sego:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:01

Page 29

BAHATOST GENERALNOG REVIZORA BiH Foto: Mario Ili~i}

UNOSAN BIZNIS U ME\UGORJU U sveti{tu koja privla~i brojne doma}e i strane goste generalni revizor [ego posjeduje apartmane

vrlo ~esti. [ego skoro ~itav mart nije dolazio na posao jer mu je sin imao saobra}ajnu nesre}u. U obrazlo`enju je napisao da je bio opravdano odsutan. Poslije mojih primjedbi on je promijenio na~in vo|enja evidencije ko kada dolazi na posao, a za njega i znamjenike naredio da se ne vodi nikakva evidencija”, ka`e Neki}.

REVIZIJE KASNE MJESEC DANA On za na{ list navodi niz propusta u radu Ureda za reviziju institucija BiH, u re`iji generalnog revizora [ege.

“Iako revizija zahtijeva timski rad, generalni revizor [ego je od ~etiri revizora formirao tri tima. U

D@EVAD NEKI] “Zbog [egine bahatosti Ured za revizuju dr`avnih institucija nije jo{ zavr{io finansijske revizije iako je zakonski rok bio 31. maj”

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

kojoj zemlji jo{ ima da se od jednog revizora oformi revizorski tim?! Time se dovodi u pitanje objektivnost i nepristrasnost revizorskog izvje{taja. Tako|er, zapo~injanje tri revizije sa po jednim revizorom je suprotno svim ranijim dogovorima i standardima. Zbog neadekvatno formiranih timova izvje{taji o finasijskoj reviziji koji su trebali, po zakonu, biti gotovi 31. maja, kasni}e najmanje mjesec dana. Pored toga, [ego provodi samovolju i kada je rije~ o kadrovskoj politici. [ego tvrdi da struktura zaposlenih u Uredu generalnog revizora odra`ava nacionalnu strukturu stanovni{tva prema posljednjem popisu. To je neta~no. Nije istina da u Uredu ima 48 zaposlenih, kako je [ego rekao kao odgovor na poslani~ko pitanje u Zastupni~kom domu Parlamentarne skup{tine.

Nakon {to su dva revizora Bo{njaka napustila Ured, nacionalna struktura je potpuno naru{ena u korist Hrvata. Pri tome, ~ak ~etiri Hrvata su vo|e revizorskih timova, Hrvati se nalaze i na poziciji {efa odjeljenja za finansijsku reviziju, {efa odjeljenja za me|unarodne odnose. Bo{njaci su zapo-

sleni uglavnom na radnim mjestima ~iji je koeficijent plate najni`i. Njima su pripala najlo{ije pla}ena mjesta, mjesta voza~a, kafe kuharice, operatera na ra~unaru, administrativnog tehni~ara, dok je u Uredu samo jedan Hrvat zaposlen za srednjom stru~nom spremom, a to je [egin voza~.

Zakon o reviziji ka`e da struktura zaposlenih u Uredu za reviziju treba da okvirno odra`ava nacionalnu strukturu stanovni{tva BiH. To zna~i da Bo{njacima pripada 43,5 posto radnih mjesta, a Hrvatima 17 posto.

Me|utim, nacionalna struktura u Uredu generalnog revizora, ni okvirno, ne odra`ava nacionalnu strukturu stanovni{tva u BiH. [ego favorizuje Hrvate na {tetu Bo{njaka”, isti~e Neki}.

“Pored toga {to obmanjuje javnost o nacionalnoj strukturi zaposlenih, [ego je prije nekoliko dana u~estvovao u falsifikovanju rang liste kandidata koji su aplicirali za radon mjesto revizora. Konkurs za dva revizora raspisan je jo{ u septembru pro{le godine, kada su dva Bo{njaka napustila ured, a [ego je tek prije nekoliko dana primio dva ~ovjeka, i to po istoj toj falsifikovanoj rang listi. Sporno je i to {to je trebao primiti dva Bo{njaka, me|utim on to vje{to izbjegava i prima jednog Bo{njaka i jednog Srbina. Falsifikovanje rang liste na na~in da su isklju~eni bodovi koje su davali predstavnici {vedskog dr`avnog ureda za reviziju je kriminalni postupak. Zamislite da tako ne{to uradi prvi ~ovjek vrhovne revizorske institucije! Njegovo pona{anje, zbog digniteta institucije i povjerenja javnosti, mora biti besprijekorno po{teno, me|utim, [ego ni izdaleka nije takav ~ovjek”, govori njegov zamjenik Neki}.

Nije [ego bahat kada je o nacionalnoj strukturi rije~ samo u svom Uredu. Na primjedbe Neki}a da nacionalna struktura zaposlenih u mnogim dr`avnim institucijama nije u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o dr`avnoj slu`bi, [ego je odgovorio da je za njega nacionalna struktura zaposlenih nebitna, da je to “isklju~ivo pitanje politi~ke naravi i da se nikako ne mo`e odra`avati na finansijske izvje{taje”.

Samovolja i bahatost generalnog revizora Milenka [ege je, smatra na{ sagovornik, bitno ugrozila rad Ureda za reviziju institucija BiH, s obzirom da je po usvojenoj sistematizaciji predvi|eno 67 radnih mjesta, a u Ured zapo{ljava samo 46 zaposlenih. [egin izgovor je da Ured nema dovoljan bud`et da zaposli jo{ ljudi.

“To je neta~no. Mi ni~im nismo bili ograni~eni. Ured godi{nje realizuje oko 75 predvi|enog bud`eta i svake godine nam ostane oko 500 hiljada KM. Dakle, imali bismo dovoljno sredstava za plate novouposlenih. S druge strane, tim novcem se pla}aju privatni ra~uni za mobitele ~ije je pravo kori{tenja dato bez ikakvih kriterija.

29

Sego:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:01

Page 30

[EGINO [EGA^ENJE VOZI, MI[KO!

Vozač Ane Trišić-Babić na dnevnice i putovanja potrošio oko 40 hiljada KM! Nacrt izvje{taja za Ministarstvo inostranih poslova BiH, koje je dobilo negativno mi{ljenje, dostavljen je na o~itanje ovom ministarstvu i jo{ nije dostupno javnosti.

Me|utim, kako saznajemo, u ovom izvje{taju revizori su naveli skandalozne primjere rasipanja bud`etskog novca od strane pojedinih uposlenih u ovom ministarstvu. Jedan od njih je Mirko Peri{i}, voza~ Ane Tri{i}-Babi}, zamjenice ministra inostranih poslova. On je na ime dnevnica i smje{taja pro{le godine dobio ~ak 38.641 KM! Peri{i}, koji je prijavljen na Sokocu, dnevnice je napla}ivao kada je svoju {eficu vozio u Banju Luku. Vikendom je bio smje{ten u hotelu Bosna. Za smje{taj je naplatio 22.324 KM. Naknada za Peri{i}eve dnevnice iznosi 14.959 KM, a ostali tro{kovi su 1.400 KM. Zanimljivo je da je Peri{i} donedavno prebivali{te imao u Banjoj Luci, u ulici Josipa Pan~i}a broj 8. Da li je Peri{i} fiktivno promijenio mjesto boravka da bi nezakoni-

HALO, HALO, OVDE OVDE MOBILNI MOBILNI

Sven Sven Alkalaj Alkalaj je je tokom tokom svog svog mandata mandata koristio koristio sedam sedam brojeva brojeva mobitela mobitela ~iji ~iji su su mjese~ni mjese~ni ra~uni ra~uni iznosili iznosili oko oko 3.000 3.000 KM KM

to napla}ivao dnevnice, pitanje je za istra`ne organe.

Me|utim, ~injenica je da je voza~ pomo}nice ministra

Bez obzira na ~esta odsustva, koja su vi{e privatna nego slu`bena, [ego nikada nije imenovao nekog od zamjenika koji bi ga mijenjao u vrijeme njegovog odsustva, ve} preko njemu bliskih osoblja rukovodi Uredom ‘na daljinski’, iz Me|ugorja.

Tako|er, sistem internih kontrola je neadekvatan i najbolji je primjer kako ne treba da bude organizovan. Sve je povjereno jednoj [egi bliskoj osobi.”

NEGATIVNO MI[LJENJE ZA SMJENJENE MINISTRE Zbog svega navedenog na{ sagovornik sumnja u razloge zbog kojih su tri dr`avna ministarstva dobila ba{ sada negativno revizorsko mi{ljenje, u vrijeme kada su ministrima istekli mandati. Rije~ je o Ministarstvu odbrane, Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvu inostranih poslova BiH. [efovi odjela su zbog odre|enih nepravilnosti u ovim ministarstvima tra`ili mi{ljenje sa rezervom.

Me|utim, nakon njihovog sastanka sa 30

LJUBITELJICA LJUBITELJICA (SLU@BENIH) (SLU@BENIH) PUTOVANJA

Ana Ana Tri{i}-Babi} Tri{i}-Babi} na na slu`bena slu`bena putovanja putovanja potro{ila potro{ila je je oko oko 50 50 hiljada hiljada KM KM

tokom pro{le godine napravio vi{e od polovine tro{kova ministra inostranih poslova Svena Alkalaja, koji iznose 73. 378

[egom odlu~eno je da se ovim ministarstvima da negativno mi{ljenje.

“Kako to da im [ego daje negativno mi{ljenje kada u posljednje dvije godine govori da su ova ministarstva unaprijedila svoj rad? Bilo je nepravilnosti i u drugim institucijama pa su dobijala pozitivna mi{ljenja. Primjer za to je Ured za veterinarstvo BiH, koji je pro{le godine dobio pozitivno mi{ljenje i pored toga {to im je propalo 150 hiljada markica za obilje`avanje stoke koje su kupili u [apcu”, navodi Neki}.

Koliko je [ego bahat i osion prema svojim saradnicima, pokazalo se i prije nekoliko mjeseci kada je javno izvrije|ao svoju zamjenicu Bo`anu Trnini}. [ego je na sjednici Komisije za bud`et Predstavni~kog doma Parlamenta BiH brutalno izvrije|ao Trnini}evu nakon {to je iznijela zamjerke na rad Kancelarije za reviziju institucija BiH. [ego je ostao bez odgovora na argumente koje je iznijela, pa je po~eo sa vrije|anjem. “Ti ili si drogirana ili pijana”, rekao je [ego svojoj zamjenici.

KM. Peri{i}eva {efica Ana Tri{i}-Babi} na slu`bena putovanja u zemlji i inostranstvu potro{ila je 54.810 KM.

Trnini}eva mu je odgovorila da su Parlament i parlamentarna komisija, koja tretira rad Kancelarije za reviziju institucija BiH, pravo mjesto na kojem treba iznijeti primjedbe, {to je [egu jo{ vi{e razbjesnilo. “Idi na Jahorinu i na takve skupove, tamo ti je i mjesto”, urlao je [ego, aludiraju}i na sastanak koji je odr`an pro{le jeseni na Jahorini kada je Milorad Dodik okupio predstavnika RS-a u institucijama BiH i zaprijetio njihovim izlaskom iz dr`avnih organa.

U odbranu Trnini}eve sko~io je Milorad Dodik, predsjednik RS-a. On je pona{anje glavnog revizora BiH okarakterisao skandaloznim i neprimjerenim, i zatra`io njegovo hitno sankcionisanje. [ego se nakon tog incidenta malo primirio, me|utim, njegova samovolja u posljednjih nekoliko mjeseci za zaposlene u ovoj instituciji postala je nepodno{ljiva.

Zbog toga je Neki} o svim [eginim nezakonitostima i propustima u radu obavijestio ~lanove kolegija oba doma Parlamentarne skup{tine BiH, a za falsifikovanje rang liste uputio prijave SIPA-i, protiv [ege i njegovih saradnika.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Skandal:Skandal.qxd

20.6.2012

22:31

Page 31

SKANDAL NEDJELJE

Rekonstrukcija vlasti, nova politička improvizacija SDP-a

Dopredsjednik SDP-a Damir Hadžić priznao da je rekonstrukcija vlasti pokrenuta bez jasnog plana, garancija i izlazne strategije!

Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D

opredsjednik SDP-a Damir Had`i} javno je priznao da je rekonstrukcija federalne vlasti inicirana bez jasnog plana, bez jasnih garancija za uspjeh i bez jasne izlazne strategije u slu~aju neuspjeha.

Had`i} ka`e da se moraju stvoriti svi potrebni preduvjeti za rekonstrukciju vlasti i da }e sve biti puno jasnije tokom narednih nekoliko dana kada }e biti definitivno poznato “da li taj posao mo`e da se uradi ili ne“!

“Ako taj posao mo`emo uraditi, onda }e to biti izraz volje nove parlamentarne ve}ine, a ako do toga ne do|e, evidentno }emo se na}i u dubokoj krizi vlasti koja ne odgovara nikome ni u BiH ni u FBiH“, skru{eno je priznao Damir Had`i}, jedan od najbli`ih suradnika {efa SDP-a Zlatka Lagumd`ije.

GRLOM U JAGODE Damir Had`i} ka`e da ne postoji jasan plan rekonstrukcije platforma{ke vlasti

V

last koju danas SDP bez jasnog plana poku{ava rekonstruirati zapravo je i konstituirana bez jasnog plana. Prisjetimo se, Lagumd`ija je nakon oktobarskih izbora 2010. godine mjesecima tragao za parlamentarnom ve}inom, pri ~emu njegove po~etne kombinacije, koje je svako malo mijenjao i dora|ivao, nisu bile ni nalik zavr{nim kombinacijama: po~eo je pregovore sa {efom SDS-a Mladenom Bosi}em, da bi se na kraju na{ao u ~vrstom zagrljaju sa neprikosnovenim liderom SNSD-a Miloradom Dodikom; poku{avao je na sve na~ine iz vlasti istisnuti dva HDZ, ~ak i po cijenu faslifikovanog kvoruma u Domu naroda Parlamenrta FBiH, da bi danas u koordiniranoj akciji s Draganom ^ovi}em i Bo`om Ljubi}em, s kojim se do ju~er gledao preko ni{ana, iz vlasti poku{ao izbaciti odane koalicine partnere, HSP, a po potrebi i NS Radom za boljitak, ako mu glasovi zastupnika ove partije ne budu potrebni za konstituiranje nove parlamentarne ve}ine.

L

agumd`ijina akcija bez jasnog plana, koja traje ve} pune dvije godine, neodoljivo asocira na onaj prijeratni vic u kojem je glavni lik bio ideolog socijalisti~kog samoupravljanja Edvard Kardelj.

Po`ali se seljak Kardelju, ka`e da mu krava ne daje mlijeko.

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

“To bar nije problem. Ve`i joj prednje noge, stavi ih u hladnu vodu i dr`i tako sedam dana“, savjetuje mu Kardelj.

Dolazi seljak nakon sedam dana, ka`e da je stanje jo{ gore, da se krava trese.

“To bar nije problem. Ve`i joj zadnje noge i stavi ih u hladnu vodu sedam dana.“

Do|e seljak za sedam dana s novim vijestima.

“Je li s kravom sve u redu?“, pita Kardelj.

“Sada jeste“, crkla je.

“Ba{ {teta, a imao sam jo{ toliko dobrih kombinacija!“ 31

SIPA:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:46

Page 32

^ELI^NA METLA GORANA ZUPCA

U roku od dvadesetak dana novi direktor Državne agencije za istrage i zaštitu GORAN ZUBAC potpisao je rješenja o suspenziji RAŠIDA PALIĆA i MIJE GOLUBA, i podnio kaznenu prijavu protiv svog prethodnika MIRKA LUJIĆA; čistka koju je u SIPA-i započeo Zubac do sada nije zabilježena niti u jednoj policijskoj agenciji u BiH

MIJO GOLUB SUSPENDIRAN ZBOG ODAVANJA POLICIJSKIH INFORMACIJA KRIMINALCIMA Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

ovi direktor Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e) Goran Zubac uspio je da za nepuna ~etiri mjeseca mandata suspendira dvojicu visokorangiranih policajaca i podnese kaznenu prijavu protiv svog prethodnika Mirka Luji}a. “Veliko pospremanje“ u SIPA-i, kakvo do sada nije

zabilje`eno niti u jednoj policijskoj agenciji u BiH, zapo~elo je po~etkom juna, kada je Zubac donio odluku o suspenziji na~elnika Regionalnog ureda Sarajevo Ra{ida Pali}a.

Nekoliko dana kasnije Goran Zubac je potpisao novo rje{enje o suspenziji Mije Goluba, zamjenika na~elnika Financijskoobavje{tajnog odjeljenja Dragana Mumovi}a, da bi pro{log tjedna Tu`iteljstvu BiH podnio kaznenu prijavu protiv biv{eg direktora Mirka Luji}a. Zajedno s kaz-

nenom prijavom, Luji} je dan poslije dobio i rje{enje o prestanku radnog odnosa zbog odlaska u mirovinu.

POVREDA SLU@BENE DU@NOSTI, ODAVANJE SLU@BENIH TAJNI U slu`benom obrazlo`enju odluke o pokretanju disciplinskog postupka protiv Ra{ida Pali}a navedena je “te`a povreda slu`bene du`nosti“. Povreda slu`bene

RED, RAD, DISCIPLINA Direktor SIPA-e Goran Zubac najavio je podizanje profesionalnih standarda u dr`avnoj policijskoj agenciji koji su srozani za mandata njegovog prethodnika Mirka Luji}a

32

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

SIPA:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:46

Page 33

VELIKO POSPREMANJE U SIPA-i du`nosti u slu~aju biv{eg na~elnika Regionalnog centra u Mostaru koji je kasnije preraspore|en na istu funkciju u Sarajevu, zapravo se odnosi na vi{emjese~no Pali}evo “soliranje“ u radu, koje Zubac naprosto nije `elio tolerirati. Na~elnik Ra{id Pali} je, kako nezvani~no doznajemo, samostalno, bez konzultacija sa drugim kolegama u SIPA-i, vodio istrage, nije po{tivao interna pravila i procedure, a nerijetko o svom policijskom anga`manu uop}e nije informirao {efove. Iako je u nekoliko navrata upozoravan da je njegovo pona{anje neprihvatljivo, Pali} se oglu{io na sve opomene. No, nakon {to je Tu`iteljstvu BiH, bez provjere u sjedi{tu SIPA-e, poslao jednu slu`benu informaciju za koju se kasnije ispostavilo da nije to~na, Goran Zubac je odlu~io da ga suspendira do zavr{etka disciplinskog postupka. Ra{id Pali} se u me|uvremenu za pomo} obratio Odboru za `albe policijskih slu`benika, ali njegova `alba nije uva`ena.

Jo{ je gore pro{ao Mijo Golub, koji je sa posla suspendiran zbog sumnje da je odavao slu`bene tajne, odnosno, povjerljive informacije iz policijskih istraga. Mijo Golub je, podsjetimo, u SIPA-i zaposlen od samog osnutka te policijske agencije - na prvu je du`nost na~elnika Odjela za za{titu VIP osoba zvani~no izabran prije devet godina. I tada su, me|utim, njegovo imenovanje pratile brojne kontroverze, budu}i da su predstavnici me|unarodne

FURIOZAN PO^ETAK Goran Zubac je posao u SIPA-i zapo~eo obra~unom s kriminalom u vlastitim redovima, vrijeme }e pokazati ho}e li biti jednako odlu~an i u obra~unu s kriminalom u drugim institucijama

zajednice za Goluba dali “uvjetnu suglasnost“. Miji Golubu se zamjeralo da je kao na~elnik Policijske uprave Ilid`a odr`avao “neprimjerene kontakte“ s osobama iz kriminalnog miljea. Dvije godine kasnije iz Ureda visokog predstavnika tada{njem predsjedavaju}em Vije}a ministara BiH Adnanu Terzi}u, ministru sigurnosti Bari{i Čolaku i direktoru SIPA-e Sredoju Novi}u upu}eno je pismo u kojem je navedeno kako Mijo Golub, zajedno s njegovim kolegama Emirom Bijedi}em i

Milenkom Tepav~evi}em (osumnji~enim za ratni zlo~in nad Bo{njacima iz Kasindolske ulice) vi{e nije “pogodan“ za obavljanje policijske du`nosti. I mada su iz OHR-a tada sugerirali da se trojica inkriminiranih policajaca rasporede na nove poslove u Vije}u ministara BiH, a zapravo maknu {to dalje od policije, Mijo Golub je, ponajvi{e zahvaljuju}i jakom politi~kom zale|u u HDZ-u, ostao raditi u SIPA-i sve do danas. Da situacija bude jo{ gora, a nakon {to je SIPA prestala biti u fokusu stranih supervizora bh. policajaca, Golub je zna~ajno uznapredovao u slu`bi.

No, da se starih navika nije rije{io pokazala je interna istraga, kada je Mijo Golub uhva}en jer je odavao slu`bene policijske informacije iz tajne operacije koju su inspektori SIPA-e vodili u suradnji s Upravnom za indirektno oporezivanje BiH protiv vlasnika vi{e poduze}a, osumnji~enih za vi{emilijunske utaje poreza.

DUPLE KIRIJE ZA LUJI]A

NESLAVAN KRAJ POLICIJSKE KARIJERE Nakon 40 godina radnog sta`a Mirko Luji} je oti{ao u mirovinu, ali je umjesto prigodnog poklona dobio kaznenu prijavu

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Nakon {to je Ra{ida Pali}a smijenio zbog neposluha, Miju Goluba zbog odavanja povjerljivih policijskih podataka kriminalcima, Goran Zubac je Tu`iteljstvu BiH podnio prijavu protiv Mirka Luji}a, zbog sumnje da je po~inio kazneno djelo zlouporabe slu`benog polo`aja ili ovlasti.

Biv{i je direktor SIPA-e prijavljen zbog malverzacija s isplatama naknade za stanarinu, budu}i da je Luji} sam sebi svakoga mjeseca pla}ao po tisu}u maraka, iako je prema va`e}im zakonskim propisima mogao dobijati upola manju svotu. Me|utim, iako je za vi{egodi{nje prevare biv{eg direktora znao veliki broj slu`benika SIPA-e, o tome se {utjelo sve do dolaska Zupca, koji nije prihvatio Luji}ev prijedlog da sam vrati novac, nego je kriminal uredno prijavio Tu`iteljstvu BiH. 33

Zekerijah Osmic:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:56

Page 34

S KIM SE TALIO OSMI]

Zekerijaha Osmića, potpredsjednika brčanskog SDP-a, Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, predložio je za ministra odbrane BiH odmah nakon što je Milorad Dodik zaprijetio da stranke iz RS-a neće podržati preslagivanje u državnoj vlasti ako jedan od novih ministara ne bude bio iz RS-a. Osmić je jedan je od najbogatijih Bošnjaka u Brčkom, a naša novinarka otkriva šta od imovine posjeduje potpredsjednik SDP-a u Brčko Distriktu i koliko je zapravo Milorad Dodik uticao na njegovu kandidaturu

KAKO SE OBOGATIO ZEKERIJAH OSMI], SDP-ov KANDIDAT ZA MINISTRA ODBRANE BiH Pi{e: MIRHA DEDI]

Z

ekerijah Osmi}, {ef Odjela za javni registar u br~anskoj Vladi, predlo`en je krajem pro{le nedjelje od vrha SDP-a za novog ministra odbrane BiH. Nakon raskida koalicije izme|u SDP-a i SDA te formiranja nove koalicije SDP-a i SBB-a, Br~ak Osmi} u Ministarstvu odbrane BiH trebao bi zamijeniti Muhameda Ibrhimovi}a iz SDA. Nakon odlaske Mirsada \ape u Vije}e naroda RS-u, Branke \uri}-@ili} u federalnu Vladu, Osmi} je tre}i funkcioner br~anskog SDP-a koji odlazi na neku od pozicija u entitetima i dr`avi.

NAJLUKSUZNIJA ZGRADA U POSJEDU SDP-ovaca Osmi} je i potpredsjednik br~anskog SDP-a i posljednjih 15 godina je vrlo blizak Zlatku Lagumd`iji. Upu}eni izvori tvrde da su veze izme|u Lagumd`ije i Osmi}a ja~e nego {to su bile izme|u dugogodi{njeg br~anskog ~elnika SDP-a Mirsada \ape i Lagumd`ije. Zahvalju}i tim vezama, Osmi} je napredovao u stranci, ali i gradio svoje poslovno carstvo u Br~kom.

Osmi} je vlasnik nekoliko zlatara-draguljarnica u Br~kom. Istina, one se vode na ime njegovog brata, me|utim stvarni njihov vlasnik je Zekerijah. Pored toga, Osmi} je

NA BRANIKU OTAD@BINE Zekerijah Osmi}, potpredsjednik br~anskog SDP-a, iako nema nikakvih stru~nih referenci, kandidat je za ministra odbrane

Milorad Dodik je za izgradnju ku}e Zekerijahu Osmi}u poklonio 70 hiljada KM! 34

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Zekerijah Osmic:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:57

Page 35

LAGUMD@IJINO I DODIKOVO KADRIRANJE VIJE]A MINISTARA BiH suvlasnik poslovne zgrade Kvadar u centru Br~kog.

Na{ je list pisao o nelegalno izgra|enoj zgradi Kvadar, ~iji su suvlasnici ~elnici br~anskog SDP-a Zekerijah Osmi}, Esad Ati}, predsjednik SDP-a Br~ko Distrikta, Edin Zaimovi}, poslanik SDP-a u Skup{tini BD, i Ohro Musi}, br~anski advokat.

Kvadar je najluksuznija poslovno-stambena zgrada u Br~kom, koja je dobila urbanisti~ku saglasnost i to na osnovu stru~nog mi{ljenja. Ina~e, praksa izdavanja urbanisti~ke i gra|evinske saglasnosti, a na osnovu “stru~nog mi{ljenja“, uobi~ajena je ve} godinama u Br~kom u slu~ajevima kada ne postoji regulacioni plan. ^elnici SDP-a su, kako navodi na{ dobro obavije{teni izvor, na krajnje sumnjiv na~in dobili lokaciju i izgradili poslovnu zgradu Kvadar od nekoliko hiljada kvadrata. Tu se radi o nelegalno kupljenom placu koji je bio javna povr{ina a koji su dobili za svega 120 hiljada KM, i to u vrijeme kada se na ~elu Odjela za urbanizam nalazio Ismet Dedei}. I pored toga {to se na tenderu za zemlji{ta pojavile firme koje su nudile bolje uslove, zemlji{te je potpuno nelegalno dodijeljeno perjanicama SDP-a koji su napravili zgradu mimo regulacionog plana. O kakvom se bezo~nom uzurpiranju javnih povr{ina radi, govori i podatak da je Kvadar podignut dijelom i na sportskom igrali{tu {kole “Tamara Begovi}“, koja je zbog toga postala nefunkcionalna, a sve uz blagoslov tada{njeg gradona~elnika Br~ko Distrikta Mirsada \ape. U Kvadru se, pored luksuznih butika i stanova, nalazi i sjedi{te SDP-a za Br~ko. Me|utim, i pored svih navedenih kr{enja zakona, vlasnici Kvadra

KVADAR NA SUDU ^elnici SDP-a u Br~kom su uzurpirali {kolsko dvori{te da bi na njemu sagradili poslovno-stambenu zgradu “Kvadar“

EKSKLUZIVNA LOKACIJA ZA SDP-ovce: Čelnici SDP-a Brčko su na krajnje sumnjiv način dobili lokaciju i izgradili poslovnu zgradu Kvadar od nekoliko hiljada kvadrata tu`ili su Vladu Br~ko Distrikta zbog toga {to nisu na vrijeme uvedeni u posjed i tra`ili naknadu {tete od ~ak 500 hiljada KM! Foto: Mario Ili~i}

DODIKOV ULTIMATUM Zlatko Lagumd`ija je ekspresno ispunio Dodikov zahtjev da u dr`avnoj vlasti jedan od ministara mora biti sa prostora Republike Srpske 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Ina~e, kada je Tu`ila{tvo Br~ko Distrikta po~elo istragu o gra|evinskim malverzacijama po~injenim u centru Br~kog od strane ~elnika SDP-a, svu dokumentaciju zatra`ilo je od gradona~elnika Br~kog jer se, prema zakonu Distrikta, javna imovina na kojoj je napravljen dio Kvadra nalazi pod direktnom kontrolom gradona~elnika.

Preciznije, stari dio zgrade koji je javna imovina, a na kojem je podignut Kvadar, pod kontrolom je kancelarije za upravljenje javnom imovinom ~iji je direktor bio Miron Buron, ina~e bad`o Nikole [piri}a. U staroj zgradi su prije njenog pretvaranja u Kvadar postojala i dva vlasnika koji su nezakonito izbrisani iz posjeda, zbog ~ega su tu`ili vlasnike Kvadra. Pokrenut je i krivi~ni postupak protiv @eljka Tanasi}a, {efa Javne sigurnosti, koji je na insistiranje Mirsada \ape izdao gra|evinsku dozvolu za Kvadar mimo regulacionog plana “Po{ta“, i to nakon izgradnje ove zgrade. Protiv Tanasi}a je optu`nica potvr|ena i postupak je u toku. Upotrebna dozvola za ovu zgradu zbog sporna dva stana nikada nije izdata.

Kvadar, po tvrdnjama upu}enih, le`i dijelom na parceli koja je u vlasni{tvu Distrikta, ali koja se nalazi u gra|evinskoj dozvoli. Na toj parceli ranije je bio stambeni objekat. U tom dijelu novoizgra|enog objekta, koji izlazi na gradsku pje{a~ku zonu, sad je smje{ten BH Telecom. Visoke zakupnine ova kompanija ne pla}a Vladi Distrikta ({to bi bilo o~ekivano s obzirom na vlasni{tvo nad tom parcelom) ve} vlasnicima Kvadra.

Vje{tom manipulacijom prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju na toj lokaciji, ova parcela je “zaboravljena” u gra|evinskoj dozvoli, ali nije upisana ni kao imovina vlasnika poslovnog objekta Kvadar. To vlasnicima me|utim nije smetalo da ve} du`i vremenski period 35

Zekerijah Osmic:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:57

Page 36

S KIM SE TALIO OSMI] ubiru visoke kirije od kori{tenja tu|e imovine.

Ina~e, ozbiljne sumnje u zakonitost pratile su cijeli postupak oko Kvadra, po~ev od usvajanja regulacionog plana za strogi centar Br~kog kojim je igrali{te osnovne {kole pretvoreno u gradsko gra|evinsko zemlji{te, kao i izgradnje samog objekta sa vi{e od 4.000 kvadrata poslovnog prostora.

Nakon vi{egodi{nje istrage Tu`ila{tvo Br~ko Distrikta je po~etkom godine podiglo optu`nice za nelegalnu izgradnju poslovne zgrade Kvadar u centru Br~kog.

Podizanje optu`nica za slu~aj “Kvadar” samo je potvrdilo pisanje na{eg lista da u Br~kom postoji jaka politi~ko-pravosudna sprega koja stoji iza brojnih nezakonitih poslova. Naime, umjesto da epilog podizanja optu`nice bude izvo|enje pred lice pravde glavnih aktera ove afere, pred br~anskim pravosu|em }e se na}i tek nekoliko ~inovnika ~ija je odgovornost minorna.

OSMI]EVE VEZE SA SNSD-om Kandidat za ministra odbrane Zekerijah Osmi} je diplomirani ekonomista. Tokom rata bio je logisti~ar Armije BiH u Gornjem Rahi}u, zadu`en za nabavku osnovnih `ivotnih namirnica (ulja, bra{na, {e}era...)

On je od 1998. do 2006. godine bio poslanik SDP-a u Narodnoj skup{tini Republike Srpske. Od tada je, kako tvrde na{ dobro upu}en izvor, vrlo blizak SNSDovim kadrovima. [tavi{e, u posljednjih nekoliko godina SDP i SNSD u Br~kom vode kadrovsku politiku. Zanimljivo je ista}i i to da je u vrijeme dok je bio poslanik u Skup{tini RS-a ispred SDP-a Osmi} od Dodika dobio oko 70 hiljada KM za obnovu ku}e u Br~kom.

Sredinom 2007. godine tada{nji gradona~elnik Distrikta Mirsad \apo imenovao je Zekerijaha Osmi}a za svog savjetnika za ekonomska pitanja. Osmi} je postavljen

LAGUMD@IJIN LAGUMD@IJIN BARJAKTAR BARJAKTAR

Lagumd`ijina Lagumd`ijina kandidatura kandidatura Osmi}a Osmi}a na na ministarsku ministarsku poziciju poziciju nai{la nai{la je je na na o{tre o{tre kritike kritike SDP-ovih SDP-ovih politi~kih politi~kih oponenata oponenata

umjesto Ismeta Dedei}a, kojeg je smijenio tada{nji supervizor za Br~ko Raffi Gregorian. Upu}eni izvori tvrde da je Gregorian tada od Osmi}a zahtijevao da se za tu poziciju iz moralnih razloga odrekne dijela svoje imovine, me|utim Osmi} na to nije pristao.

BRČANSKI POVRATNIK U RS: Dok je Osmić bio SDP-ov poslanik u Skupštini RS-a, od Dodika je dobio 70 hiljada KM za obnovu kuće u Brčkom, i to iz sredstava za pomoć povratnicima u RS RUPA U ZAKONU Postoji i mogu}nost da Osmi} zbog ministarske fotelje prebivali{te fiktivno prijavi u Republici Srpskoj

36

Kandidatura Zekerijaha Osmi}a, ~lana Glavnog odbora SDP-a BiH na mjesto novog ministra obrane, stigla je nakon izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da stranke iz RS-a ne}e podr`ati zapo~eto preslagavanje u dr`avnoj vlasti ako jedan od ministara ne bude dolazio s prostora RS-a. Njegovom zahtjevu vrh SDP-a BiH, zbog izbacivanja SDA-ovih ministara iz dr`avne vlasti, ekspresno udovoljava i tvrdi da na poziciju ministra obrane BiH dolazi stru~na osoba.

Kandidovanje Osmi}a za ministarsku poziciju nai{lo je na o{tre kritike SDP-ovih politi~kih oponenata. Čelnici SDA ka`u da na taj na~in SDP Br~ko Distrikt progla{ava sastavnim dijelom Republike Srpske.

Zlatko Lagumd`ija, koji je kandidovao Osmi}a, ka`e: “Zekerijah Osmi} je na zadnjim izborima za Skup{tinu Republike Srpske bio kandidat iz SDP-a, dakle on je ~ovjek koji je iz Republike Srpske u izbornom i ustavnom smislu te rije~i. Vi znate da ljudi iz Br~ko Distrikta mogu biti registrirani i za jedan i za drugi entitet.”

Po Ustavu, zbog nacionalnog i entitetskog pariteta, u Vije}u ministara ~etiri ministra treba da budu s prostora Republike Srpske, od kojih je jedan Bo{njak. Do sada je to bio Sadik Ahmetovi}, ministar sigurnosti. Me|utim, ukoliko do|e do najavljene rekonstrukcije Vije}a ministara u fotelju ministra sigurnosti }e Fahrudin Radon~i}, koji ima prebivali{te u Federaciji BiH. Jedina mogu}nost da se zadovolji nacionalna struktura je da ministar odbrane bude Bo{njak iz RS-a.

Postoji i mogu}nost da Osmi} zbog ministarske fotelje prebivali{te fiktivno prijavi u Republici Srpskoj. Na{ dobro upu}eni izvor ka`e da to nikoga ne bi iznenadilo, jer je Osmi} svoju fleksibilnost i prilagodljovost pokazao vi{e puta tokom svoje politi~ke karijere.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:23

Page 3

Kriza evrope:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:02

Page 38

PITANJE KONKURENTNOSTI

PRELUDIJ ZA RASPAD

Robert D. Kaplan: “Ne samo bogatstvo, ve} i politi~ki i dru{tveni poredak }e erodirati u mnogim dijelovima svijeta“ Nakon poraza lijeve koalicije SYRIZE na grčkim parlamentarnim izborima, desničarske pristalice “eurozone” i briselski birokrati su mogli nakratko odahnuti; nema sloge o budućnosti EU-a, zaključili smo nakon što smo razgovarali sa vodećim svjetskim stručnjacima Pi{e: VUK BA^ANOVI]

G

r~ka je glasala iz straha, a ne iz ubje|enja. “Pristupio mi je starac i otvoreno priznao: ‘Glasa}u za lopove.’ Ovako mnogi Grci nazivaju partiju Antonisa Samarasa ND, kao i njihove ljevi~arske partnere, Pasok, pi{e reporter britanskog Guardiana iz Atine. No, je li sada postignuto rje{enje?

38

Da li }e nastavak implementacija “mjera {tednje” okon~ati krizu kapitalizma i stabilizirati Evropsku uniju? Kakva je uop{te njena budu}nost?

EROZIJA PORETKA Daniel S. Hamilton, izvr{ni direktor Centra za transatlantske odnose, jo{ pro{le godine je u svojoj knjizi Evropa 2020, konkurentna ili umrtvljena?, iznio mi{ljenje da je Evropskoj uniji potrebno daleko vi{e

inovativnosti, ekolo{kih projekata, investicija u nove tehnologije i, prije svega, demokratije, da bi opstala. U knjizi su (vidi okvir), navedena ~etiri scenarija budu}eg razvoja EU-a do 2020., od njenog globalnog trijumfa do preludija za raspad pod pritiskom uzdi`u}ih konkurentskih ekonomija.

Posljednju mogu}nost je jo{ 2009., u svome ~lanku, nedavno pro{irenom u knjigu, Osveta geografije, za ~asopis Foregin SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Kriza evrope:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:03

Page 39

OBRA^UNI SA RADNI[TVOM KO ]E KOGA NA [TA PRISILITI Socijalni Socijalni nemiri nemiri se se predvi|aju predvi|aju {irom {irom eurozone eurozone

Affairs najavio ameri~ki novinar i analiti~ar Robert D. Kaplan: “Ne samo bogatstvo, ve} i politi~ki i dru{tveni poredak }e erodirati u mnogim dijelovima svijeta, ostavljaju}i samo prirodne granice i ljudske strasti kao glavne arbitre oko staromodnog pitanja: Ko }e koga na {ta prisiliti? Mislili smo da smo se globalizacijom rije{ili tog starinskog svijeta zama{}enih mapa, ali sada nam se on, `eljan osvete, vra}a.”

Mladi hrvatski ekonomist Domagoj Mihaljevi} smatra da }e pobjeda desnice u Gr~koj zna~iti kratkotrajnu stabilizaciju bankarskih tr`i{ta, {to bi evropskim vlastodr{cima moglo omogu}iti dobijanje na vremenu za kreiranje planova izlaska iz krize.

Radi se o sastanaku Evropskog vije}a 28. i 29. juna, koji bi trebao rezultirati 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

STAGNACIJA: “Po svim istraživanjima koja se bave dugoročnijim trendovima u društvu, prijeti nam opasnost vraćanja na nejednakosti iz 19. stoljeća, kada su bogatstvo i klasna pozicija obitelji bile glavni parametar uspješnosti i kada je samo sitna manjima uživala ogromnu većinu bogatstva” dogovorom o ekonomskoj politici za poticanje rasta i zapo{ljavanja te prijedlogom kojim se predvi|a uvo|enje bankarske kontrole na evropskoj razini (za razliku od dosada{nje nacionalne kontrole) do 2020. godine. “Realizacijom ovih prijedloga nastoji se skicirati putanja fiskalnog, a potom i politi~kog, ujedinjenja Europske unije, ~iji bi okvir gotovo sigurno bio prilago|en njema~kim zahtjevima. Naime, financijske i industrijske elite u zemljama sredi{ta Europske unije, koje enormno profitiraju kroz nov~ani i robni izvoz, nastojat }e zadr`ati privilegirani polo`aj u odnosu na zemlje juga i istoka, uz odre|ene sitne ustupke”, ka`e Mihaljevi} za Slobodnu Bosnu.

Po pitanju budu}nosti EU-a nije optimisti~an ni Stipe ]urkovi}, ~lan Centra za radni~ke studije (CRS) iz Zagreba. On za na{ magazin obja{njava da je cijena koja je pla}ena za spa{avanje privatnog bankarskog sektora 2009. kriza javnog duga.

NAPAD NA SOCIJALNI STANDARD “Spre~avanje uni{tenja golemih koli~ina fiktivnog kapitala rezultira uni{tenjem uvjeta `ivota {irokih slojeva europskog stanovni{tva. Klasni karakter tog ‘rje{enja’ je eklatantan. Politi~ki problem pred koji to stavlja njegove provoditelje potencijalno je eksplozivan: napad na socijalni standard reprodukcije prijeti se pretvoriti u krizu politi~ke legitimacije sustava i njegovih politi~kih nositelja”, smatra ]urkovi}, upozoravaju}i da su sli~ne konstelacije u povijesti politi~ki rezultirale kako historijskim fa{izmom tako i razli~itim oblicima autoritarnih re`ima u kojima se klasna dominacija bila prisiljena odr`ati sredstvima otvorene politi~ke represije nad njezinim potencijalnim osporavateljima.

“Kontradikcije dru{tva u kojemu privatni monopol nad sredstvima za proizvodnju i profitni motiv predstavljaju najvi{u dru{tvenu racionalnost, uz istovremenu socijalizaciju njezinih destruktivnih posljedica, prije ili poslije }e poprimiti politi~ki eksplicitan oblik. Ho}e li to biti oblik nekog novog barbarstva ili dru{tvo na solidarnim temeljima ovisit }e o konstelaciji politi~ke mo}i klasnih nositelja tih kontradiktornih interesa”, zaklju~uje ]urkovi}.

Hrvatski sociolog ekonomije sa londonskom adresom Toni Prug smatra da je budu}nost EU-a, ukoliko se bude nastavila razvijati neoliberalnom ideolo{kom matricom, “krajnje zabrinjavaju}a, ali i pote n- 39

Kriza evrope:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:03

Page 40

PITANJE KONKURENTNOSTI MOGU]I GLOBALNI RAST

Četiri scenarija za budućnost Evropske unije Budu}a evropska ekonomska dostignu}a, po Danielu S. Hamiltonu, ovise o njenoj mogu}nosti i nastojanju da uti~e na globalni rast, ljudske talente i inovacije, koriste}i evropske snage i konsolidiraju}i javne finansije. Ovi unutra{nji i spoljnji faktori }e odrediti ~etiri mogu}a scenarija za budu}nost Evrope: 1. KONKURENTNA EVROPA: Ukoliko EU nastoji odr`ati, ili ~ak unaprijediti svoju konkurentsku poziciju, onda ne samo da svoje akcije mora temeljiti na svojoj snazi nego se i pozabaviti svojim slabostima.

Ona mora potaknuti sve svoje kapacitete kako bi unaprijedila dinamiku drugih klju~nih regiona i tako apsorbovala inovacije i talente izvan svojih granica. Prema scenariju koji podrazumijeva konkurentnu Evropu, EU, odnosno njene dr`ave ~lanice, su uspje{ne u provo|enju navedenog u okvirima velikog svjetskog privrednog rasta.

2. GUBLJENJE ZALETA: Prema ovom scenariju, EU i njene ~lanice posti`u dogovor o na~inima unaprje|enja svoje konkurentnosti, ali ovo obe}anje ostaje neispunjeno zbog ustaljenja niskog evropskog i svjetskog rasta. Nizak rast bi bio posljedica lo{eg oporavka od ekonomske krize i smanjenja {anse za uspjeh na novonastaju}im tr`i{tima. U takvom razvoju doga|aja i proces eurointegracija bio pod velikim pritiskom zbog sve ve}eg razila`enja izme|u uspje{nijih dr`ava i onih koje zaostaju. EU ne uspijeva privu}i ili proizvesti dovoljno vje{tu radnu snagu, dok populacija stari i smanjuje se, pove}avaju}i pritisak na radnike, imigrante, kompanije i vlade.

cijalno obe}avaju}a”: “Po svim istra`ivanjima koja se bave dugoro~nijim trendovima u dru{tvu, prijeti nam opasnost vra}anja na nejednakosti iz 19. stolje}a, kada su bogatstvo i klasna pozicija obitelji bile glavni parametar uspje{nosti i kada je samo sitna manjima u`ivala ogromnu ve}inu bogatstva.”

[TEDNJA I REZOVI Prug je novinare na{eg magazina uputio na istra`ivanja francuskog ekonomiste Thomasa Pikettyja. Piketty, koji se bavi pitanjima me|ugeneracijske jednakosti, svojim istra`ivanjima za Pari{ku {kolu ekonomije upozorava da su nejednakosti prihoda u SAD-u, Velikoj Britaniji i Francuskoj ve} dostigle najgore razlike u 40

3. EVROPA IZVAN KOLOSIJEKA: Prema ovom scenariju, EU ne uspijeva pratiti globalni ekonomski rast, oporavak je usporen, a povjerenje u euro i funtu opada.

Br`e rastu}i i inovativniji konkurenti preuzimaju udio u tr`i{tima {irokog spektra dobara i usluga, dolazi do odljeva investicija, budu}i da su prilike za visoki rast omogu}ene drugdje. Pove}avaju se razlike me|u dr`avama ~lanicama, a socijalni nemiri rastu.

4. PLUTAJU]A EVROPA: Prema ovom scenariju, nastavlja se slab globalni evropski ekonomski rast, a EU i njene dr`ave ~lanice ne uspijevaju unaprijediti

prihodima iz 1930-ih, te se penju, prema postoje}im statistikama, najgorim zabilje`enim nejednakostima sa kraja 19. stolje}a.

Piketty, koji se ina~e zala`e za reformu kapitalizma, upozorava da V. I. Lenjin nije bio daleko od istine kada je rekao da je Prvi svjetski rat bio rezultat brutalnih nejednakosti s kraja 19. stolje}a. On se nada da }e se u 21. stolje}u uvo|enje politika jednakosti desiti na manje nasilan na~in od ratova 20. stolje}a i da }e rje{enja biti dugotrajnija. S druge strane, gr~ki ekonomist Costas Lapavistas jedino rje{enje postoje}e krize vidi u izlasku siroma{nijih dr`ava, ne samo iz eurozone, ve} i iz EU-a i formiranje nove unije, sa novom valutom, baziranom na suradnji i me|usobnom pomaganju po uzoru na latinoameri~ku ALBA-u.

svoju konkurentnost. Nivo duga ostaje visok, a neprekidna kriza menad`menta erodira kredibilitet evropskih integracija i evropskog modela, minimiziraju}i evropski utjecaj u svijetu, {to pokre}e debate o prirodi i samoj bitnosti EU-a. Inovativnost i produktivnost opadaju. Gubitak udjela na tr`i{tu dobara i usluga galopira u korist br`e rastu}ih i inovativnijih konkurenata.

Socijalne podjele se pogor{avaju, a socijalna davanja dr`ave blagostanja postaju neodr`iva, budu}i da smanjena radna snaga nije u stanju izdr`avati sve stariju populaciju. Radni~ka klasa pati, pla}e se smanjuju, a antimigrantske snage ja~aju.

Ne{to druga~ije mi{ljenje o sudbini EU-a od Lapavitasa, za Slobodnu Bosnu iznosi trockisti~ki politi~ki teoreti~ar A lan Woods, jedan od najistaknutijih ~lanova Internacionalne marksisti~ke tendencije (IMT) i urednik internacionalnog webmagazina In Defence of Marxism (U odbranu marksizma ): “ Kapitalisti ne ugro`avaju interese radni~ke i srednje klase, jer su tako odabrali i zbog toga {to su zli ljudi, ve} zbog toga {to nemaju izbora.

Evropska unija zna~i neprestane ‘mjere {tednje‘. Alternativa, sa stanovi{ta radni~ke klase, nije ponovno uvo|enje drahme, pezete i lire. Izlazak [panije, Italije i Gr~ke iz EU-a zna~io bi samo daljnji kolaps `ivotnog standarda i jo{ vi{e mjera {tednje i rezova. Jedini progresivni korak bi bilo SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Kriza evrope:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:04

Page 41

OBRA^UNI SA RADNI[TVOM “TOPLJENJE” EURA

Ubjeđivanje naroda i Parlamenta

Da li }e Gr~ka iza}i iz eurozone?

Prema mi{ljenju ameri~kog ekonomiste Michaela Robertsa, autora bloga The Next Recession, Njema~ka ne}e podr`ati gr~ki izlazak iz eurozone, zbog kolateralne {tete koju bi to prouzro~ilo velikim bankama, iako }e insistirati na programu fiskalnih “mjera {tednje”. Budu}i da nova gr~ka vlada, po svemu sude}i, ne}e u cijelosti pristati na “mjere {tednje”, ali }e `eljeti da zadr`i euro, Roberts predvi|a, sljede}a tri scenarija: 1. S ciljem da sprije~e “topljenje” eura, EU lideri }e iza}i u susret Gr~koj, sa ustupcima glede izvr{avanja fiskalnih obaveza, te otpisati jo{ gr~kog duga, s ciljem poticanja projekata ekonomskog rasta.

2. Nova gr~ka vlada prihvata ispregovarane fiskalne obaveze i ubje|uje Parlament i narod da ih prihvate.

3. Gr~ka odbija da izvr{i obaveze, ili ih nije u stanju izvr{iti, {to ih susre}e sa novim zahtjevima Trojke (EK, ECB, MMF).

Trojka uskra}uje daljnje fondove Gr~koj i ona napu{ta eurozonu. ECB prestaje upumpavati novac u gr~ke banke. Euro lideri prihvataju rizik izlaska Gr~ke i preusmjeravaju novac za podr{ku spa{avanju banaka u eurozoni, kao i u Italiji i [paniji.

Prema Robertsu, {anse da se jedan od ovih scenarije desi su: 1.) 20%, 2.) 30% i 3.) 50%.

IZLAZAK IZ EUROZONE Da li }e se formirati posebna unija ju`nih evropskih dr`ava?

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

kreiranje Ujedinjenih socijalisti~kih dr`ave Evrope, koje bi preuzele banke i velike monopole, kako bi se bogatstvo dru{tva moglo upotrijebiti u korist ve}ine stanovni{tva.”

Joachim Becker, profesor ekonomije na be~kom Univerzitetu za ekonomiju i poslovne studije, u svome radu Od ekonomske krize do krize evropskih integracija (Zbornik radova Kriza, odgovori, levica, Beograd 2012.), pi{e da je borba protiv mjera {tednje uglavnom odbrambenog karaktera i nedovoljna. “Uglavnom se zadr`avaju na nacionalnom nivou i ~esto su ograni~ene na pojedina~ne domene kao {to su zaposleni u javnom sektoru - tako da socijalni protest protiv politika {tednje pati od nacionalne i dru{tvene fragmentacije.

Ja~i je na ju`noj negoli na isto~noj periferiji EU-a. Koordinisan dru{tveni protest i politi~ke strategije na nivou EU-a jedan su od glavnih izazova za sindikate, dru{tvene pokrete i stranke ljevice”, smatra Becker.

Prema tome, i neoliberalna EU mo`e iza}i iz krize samo kroz pojeftinjenje radne snage i kreiranja masovne nezaposlenosti u cilju povratka profitnih stopa. Ameri~ki ekonomist Michael Roberts sumnja u mogu}nost da }e se ona povratiti keynzijanskom, odnosno socijaldemokratskom strate gijom javnih radova, koju u BiH najavljuje dvojac Radon~i}-Lagumd`ija: “Keynzijanski programi vladine potro{nje mogu donekle biti olak{anje za radnike, budu}i da vladine investicije mogu pomo}i u kreiranju novih radnih mjesta. Pa ipak, ovo ne}e povratiti profitabilnost, {tovi{e, i}i }e na njenu {tetu.”

Druga bi opcija, dakle, bila masovno uni{tenje fabrika, zaliha robe, natalo`enih akcija i nekretnina kroz ratove velikih sila, koji su isklju~eni, ako i zbog ~ega drugog, a onda radi mogu}nosti sveop{teg me|usobnog uni{tenja nuklearnim oru`jem. Ta }e nemogu}nost zna~iti da }e svakoj velikoj sili preostati da se sama, u svome dvori{tu, obra~una sa radni{tvom, kako bi bila konkurentnija na svjetskom tr`i{tu. Ili }e, pak, biti obrnuto.

41

EUROPA:EUROPA.qxd

20.6.2012

16:35

Page 42

EVROPA, ODMAH CRNA GORA U Brisel u potrazi za planom za spa I[^EKIVANJU ODLUKE IZ BRISELA U Briselu se krajem ovog mjeseca (28. juna) o~ekuje i odluka Evropskog vije}a (~ine ga {efovi dr`ava i Vlada EU-a), o po~etku pregovora sa Crnom Gorom o ~lanstvu u Evropskoj uniji.

Otvaranje pregovora treba da podr`i svih 28 zemalja EU-a i jo{ je otvoreno pitanje da li sve zemlje podr`avaju otvaranju pregovora sa CG. Evropski lideri okupljaju se 28. i 29. juna na samitu u Briselu. Crna Gora je jo{ u decembru 2010. godine dobila status kandidata za ~lanstvo u EU.

EVROPSKA UNIJA UKIDA SANKCIJE MA\ARSKOJ Nakon {to je Budimpe{ta poduzela odgovaraju}e mjere za smanjenje bud`etskog deficita, o~ekuje se da }e ministri finansija zemalja ~lanica EU-a uskoro prihvatiti preporuke Evropske komisije i ukinuti finansijske sankcije Ma|arskoj, kojima je zamrznuto gotovo pola milijarde eura. Ministri finansija EU-a su u martu blokirali 495 miliona eura evropskih sredstava Ma|arskoj kako bi je kaznili {to nije smanjila deficit. Evropska komisija je krajem pro{log mjeseca preporu~ila da se ponovno omogu}i kori{tenje pola milijarde eura zamrznute pomo}i za razvoj kao nagradu za smanjenje deficita.

POBJEDA SOCIJALISTA U FRANCUSKOJ Socijalisti~ka stranka Francuske predsjednika Françoisa Hollandea osvojila je u pro{lu nedjelju, u drugom krugu parlamentarnih izbora, dovoljno glasova kako bi mogla imati apsolutnu ve}inu u Nacionalnoj skup{tini, vi{e od 312 mjesta od ukupno 577 mjesta koliko ima ovo tijelo. Socijalisti tako za dono{enje klju~nih odluka ne}e trebati podr{ka zelenih ili krajnje desnice.

Drugi krug francuskih izbora izbacio je 42

Uoči samita EU-a krajem juna u Briselu pominje se mogućnost prenošenja ovlaštenja za zaduživanje sa zemalja članica Unije na Brisel, dok bi države mogle slobodno raspolagati samo novcem što su ga same prikupile

O

dmah nakon objave privremenih rezultata pro{lonedjeljnih parlamentarnih izbora u Gr~koj od kojih je strepila ~itava Evropa, ministri finansija eurozone mogli su odahnuti a sada `ele vidjeti novu gr~ku vladu koja bi provela u djelo obe}ane promjene u zamjenu za finansijsku pomo}. Evropski zvani~nici Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barr-

oso najavili su da }e Evropska unija nastaviti pomagati Gr~koj, a gr~ki predsjednik Karolos Papoulias dao je mandat za formiranje nove vlade predsjedniku stranke desnog centra Nova demokracija Antonisu Samarasu, koji pri`eljkuje formiranje vlade nacionalnog spasa sa strankama koje, kako je kazao, vjeruju u evropsku orijentaciju zemlje i u euro. Euro je klju~na tema o SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

EUROPA:EUROPA.qxd

20.6.2012

16:36

Page 43

pas evropske valute KAKO SA^UVATI EVROPSKU VALUTU Prijedlog za spas eura obilje`it }e samit najavljen za kraj ovog mjeseca u Briselu

zadu`ivanja, visini zadu`ivanja, a na kraju i odobriti izdavanje euroobveznica kojima }e se zadu`ivanje finansirati. Kako }e na taj na~in to ministarsko tijelo eurozone dobiti ve}u mo}, ~lanice bi ga nadzirale preko posebnog tijela, u kojem bi sjedili predstavnici nacionalnih parlamenata. Do sada je upravljanje finansijama bilo u nadle`nosti ~lanica, a ne Brisela, koji sada ne mo`e uticati na zadu`ivanje zemalja ~lanica i svaka zemlja samostalno donosi odluku o zadu`ivanju. Ubudu}e bi, me|utim, za dugove ~lanica garantirala cijela eurozona, ~emu se, kao {to je poznato, protivila njema~ka kancelarka Angela Merkel. Ona nikako nije `eljela pristati na bilo kakvo rje{enje koje bi omogu}ilo da njema~ki porezni obveznici pla}aju za “rastro{nost” i gubitak kontrole drugih ~lanica eurozone.

Zato je te{ko o~ekivati da bi Njema~ka pristala na takav plan bez sna`nog nadzora nad drugim ~lanicama eurozone. Pozivaju}i se na francuski prijedlog uo~i odr`avanja samita krajem juna, tamo{nji mediji navode

François Hollande

predsjednikovu biv{u `ivotnu saputnicu i biv{u predsjedni~ku kandidatkinju Segolene Royal iz kombinacije da postane nova predsjednica Nacionalne skup{tine. U bira~kom okrugu La Rochelle, Royalovu je porazio disidentski socijalisti~ki kandidat.

Desni~arska Unija narodnog pokreta (UMP) biv{eg predsjednika Nicolasa Sarkozyja je sa saveznicima osvojila izme|u 212 i 234 poslani~ka mjesta.

VJERA U EU

kojoj se ovih dana razgovara a krajem mjeseca samit u Briselu treba donijeti prijedlog za {efove dr`ave ili vlade ~lanica EU-a, koji bi trebao osigurati spas evropske valute. Njema~ki Spiegel najavljuje da budu}a fiskalna unija ne}e imati puno zajedni~koga s ustrojem dana{nje monetarne unije. U najnovijem planu za spas eurozone (koji ne predvi|a evropska jamstva za dugove iz pro{losti, nego samo za zadu`ivanja u budu}nosti) predvi|a se preno{enje ovla{tenja za zadu`ivanje sa zemalja ~lanica na Brisel, dok bi dr`ave mogle slobodno raspolagati samo novcem {to su ga same prikupile. Ako zemljama ~lanicama novac kojeg imaju na raspolaganju ne bude dovoljan, morat }e se obratiti ministrima finansija eurozone, koji }e onda odlu~ivati o opravdanosti njihova 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

da ova zemlja `eli da EU do kraja ove godine dogovori mjere za ja~anje privrednog rasta u vrijednosti od 120 milijardi eura. Francuska je, navodno, prihvatila njema~ko odbijanje kolektivnog evropskog duga i i pristala da euroobveznice budu projekat koji }e se razmatrati u vremenskom okviru od 10 godina. Suma od 120 milijardi eura bi trebala biti kombinacija kratkoro~nih instrumenata rasta kao {to su projektne obveznice, relociranih strukturalnih fondova EU-a i novog investicionog kapitala Evropske investicione banke. Uo~i zaklju~enja ovog broja SB, vo|e grupe G20, koja okuplja bogate i zemlje s ekonomijama u usponu, po~eli su sastanak na vrhu u meksi~kom Los Cabosu posve}en prijetnjama evropske krize za svjetski ekonomski rast.

(D. Savi})

Studija “Da li jo{ uvijek vjerujete u EU?” organizacije Notre Europe pokazuje da i pored krize eura, svaki drugi gra|anin vidi ~lanstvo svoje zemlje u EU pozitivno i vjeruje u njegovu korist. Studija pokazuje da je me|u “starim” ~lanicama, zemljama Beneluxa, Irskoj i Danskoj, najvi{e euro entuzijazma, dok su najmanje proevropski orijentirana Gr~ka, Portugal, Italija i Francuska.

Njema~ka je, prema autorima studije, poseban slu~aj jer Nijemci su bili vrlo zainteresirani ustupiti svoj nacionalni identitet evropskom zbog trauma iz nacisti~kog perioda kojih su se u me|uvremenu oslobodili tako da je ovaj narod skloniji iskoristiti svoju veli~inu kako bi nametnuli svoje vrijednosti drugima koje vide kao rasipnike. Me|u zemljama koje su pristupile EU 1995. zabilje`eno je pozitivno raspolo`enje u [vedskoj, a negativno u Austriji.

Optimizam je u padu u ^e{koj, Ma|arskoj, Latviji, Sloveniji i na Kipru, zemljama koje su postale ~lanice 2004.

S druge strane, javnost je postala jo{ vi{e optimisti~na u Poljskoj, Slova~koj i Estoniji, dok je u Litvaniji i Malti raspolo`enje ostalo isto. U zemljama koje su posljednje u{le u EU, Bugarskoj i Rumuniji, i dalje je sna`na proevropska orijentacija, iako ne onog stepena kakva je bila prije nekoliko godina.

43

BIZNIS:BIZNIS.qxd

20.6.2012

22:59

Page 44

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

BH Airlines ostao bez strate{kog partnera Nastavak izgradnje Sarajevo City Centra Energetski spor Slovenije i RS-a Zanemarljiv rast pla}a u BiH

RASKID RASKID DUGOGODI[NJEG DUGOGODI[NJEG PARTNERSTVA PARTNERSTVA

Federalna Federalna Vlada Vlada jo{ jo{ uvijek uvijek krije krije razloge razloge zbog zbog kojih kojih je je raskinuto raskinuto partnerstvo partnerstvo Turkish Turkish Airlinesa Airlinesa ii BH BH Airlinesa Airlinesa

Zašto se Turkish Airlines povukao iz BiH? Nekoliko dana nakon {to je Turkish Airlines odlu~io raskinuti partnerstvo s BH Airlinesom, iz federalnog Ministarstva prometa i komunikacija lansirana je vijest o pregovorima s jednom velikom kompanijom iz susjedstva koja je navodno zainteresirana za preuzimanje manjinskog udjela u BH Airlinesu. Novinari su tipovali na Croatia Airlines, koja ni sama ne stoji sjajno, ali je u pore|enju s ostalim kompanijama u regiji najmanje ugro`ena.

No, vijest o potencijalnom partnerstvu Croatia Airlinesa i BH Arilinesa demantirana je ve} narednog dana: “Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture mo`e potvrditi da Croatia Airlines nije izrazila interes za kupnju 49 posto udjela u avio tvrtki BH Airlines.

Hrvatska avio tvrtka Croatia Airlines nalazi se u procesu restrukturiranja i preispitivanja novog poslovnog modela kojim se `eli osigurati odr`ivo poslovanje tvrtke i sna`niji utjecaj na tr`i{te u regiji“, navodi se u slu`benom saop}enju hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Na prste jedne ruke mogu se pobrojati kompanije u Evropi koje posluju s profi44

tom, no na tom spisku nema niti jedne aviokompanije iz regije. Sve odreda grcaju u milionskim gubicima i opstaju isklju~ivo uz pomo} dr`avnih dotacija. Me|u takvima je i Croatia Airlines, koja je pro{lu godinu okon~ala s poslovnim gubitkom od oko 5 miliona eura, {to je jo{ i solidan rezultat u pore|enju s gubitkom JAT-a koji je u pro{loj godini narastao na skoro 12 miliona eura!

Nasuprot tome, Turkish Airlines ubraja se me|u pet najbr`e rastu}ih aviokompanija u svijetu, s respektabilnom flotom od 197 letjelica razli~itog tipa i visokim operativnim profitom od oko 185 miliona dolara u 2011. godini.

Te{ko da }e BH Airlines u skorije vrijeme na}i boljeg i pouzdanijeg strate{kog partnera od Turkish Airlinesa, i zbog toga bi federalna Vlada, kao ve}inski vlasnik BH Airlinesa, morala jasno saop}iti stvarne razloge raskida partnerskog ugovora dvije aviokompanije. Tim prije {to postoje jasne indicije da uprava BH Airilesa nije birala sredstva kako bi istisnula turske partnere i preuzela punu kontrolu nad kompanijom.

Turkmall preuzima SCC Tri bh. kompanije - Hano, Alpamm i ANS Drive - dobile su posao postavljanja fasade i unutarnjeg ure|enja Sarajevo City Centra, koji bi s radom trebao po~eti krajem naredne godine.

Istovremeno s dovr{etkom izgradnje ovog objekta d`inovskih razmjera, uprava SCC-a postigla je i aran`man s poznatom turskom kompanijom Turkmall, koja }e preuzeti obavezu komercijalnog upravljanja objektom {to, pored ostalog, podrazumijeva i pronala`enje poslovnih partnera zainteresiranih za iznajmljivanje poslovnog prostora u najve}em poslovno-hotelskom objektu u BiH. Turkmall je vode}i developer u sektoru nekretnina a trenutno upravlja s oko 50 velikih {oping centara u Turskoj, Bugarskoj, Rumuniji, Rusiji, Kini, Sjevernoj Africi, na Bliskom istoku i drugdje, i s oko 2.500 zaklju~enih ugovora sa zakupcima poslovnih prostora.

Vode}u poziciju u Turskoj “Turkmall“ je preuzeo nakon {to je postao ekskluzivni zastupnik multinacionalne kompanije IKEA za tr`i{ta Turske, Rumunije i Bugarske. Kako nezvani~no doznajemo, Turkmall je zainteresiran da IKEA-u dovede i u BiH. Osim IKEA-e, Turkmal je razvio tijesnu poslovnu suradnju s jo{ stotinjak vode}ih proizvo|a~a odjevnih predmeta, poku}stva, uredskog i ku}nog namje{taja, tehni~kih proizvoda. Neki od njih premijerno }e se pojaviti i na tr`i{tu BiH krajem 2013. godine, za kada je planirano otvaranje Sarajevo City Centra.

Prodajni dio SCC-a obuhvata 38.000 kvadratnih metara, dok ugostiteljski dio obuhvata cijele toranj s 18 spartova u kojem }e biti smje{tan luksuzni hotel s pet zvjezdica iz lanca Shaza Kempinski.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

BIZNIS:BIZNIS.qxd

20.6.2012

22:59

Page 45

Elektroprivreda Slovenije potražuje od RS-a 1,5 milijardi KM U novoj, dopunjenoj tu`bi koju je pokrenula protiv Republike Srpske, Elektroprivreda Slovenije zahtijeva isplatu od{tete u iznosu od 1,5 milijardi KM! Iznos od 825 miliona KM tra`i na ime povrata ulo`enih sredstava u (prijeratnu) izgradnju TE Ugljevik, jo{ 520 miliona KM na ime naknade za gospodarenje udru`enim sredstvima, te 65 miliona KM na ime od{teta zbog neisporu~ene elektri~ne energije.

Tu`ba Slovenije posve je osnovana, ali ne i visina tra`ene od{tete koja je vi{estruko uve}ana.

Neoboriva je ~injenica da je Termoelektrana Ugljevik, po~etkom ‘80-tih godina pro{log vijeka, izgra|ena udru`enim kapitalom Slovenije i BiH, uz obavezu TE Ugljevik da slovena~koj Elektroprivredi isporu~i struju u vrijednosti ulo`enih sredstava. Na identi~an na~in BiH je prije rata izgradila jo{ nekoliko velikih elektroenergetskih objekata, me|u ostalim i TE Tuzla, TE Ugljevik, TE Gacko, oslanjaju}i se uglavnom na kapital biv{ih jugoslovenskih republika (uglavnom Slovenije i Hrvatske) kojima je hroni~no manjkalo elektri~ne energije. Ve}i dio struje Sloveniji i Hrvatskoj isporu~en je do pred rat, no preostali dio morao se isporu~iti nakon rata. Za razliku od Elektroprivrede BiH, koja je zaklju~no s 2009. godinom izmirila sva dugovanja prema Sloveniji i Hrvatskoj, Elektroprivreda RS-a ignorirala je ovu obavezu pod razli~itim vrstama izgovora. U slu~aju Hrvatske izgovor je u velikoj mjeri bio opravdan, ali u slu~aju Slovenije nije.

Naime, Hrvatska je jo{ u ratu namirila svoja potra`ivanja jer je iz zajedni~ke kompanije HE Dubrovnik nelegalno preuzimala dva puta vi{e struje nego {to joj pripada prema prijeratnom sporazumu.

U slu~aju Slovenije, ne postoji uvjerljiv argument kojim bi RS-a mogla osporiti tu`beni zahtjev. No, realni dug Elektroprivrede RS-a prema Sloveniji neuporedivo je manji i kre}e se u rasponu od 100 do maksimalno 120 miliona KM.

ZAHTJEV ZAHTJEV OPRAVDAN OPRAVDAN IZNOS IZNOS SPORAN SPORAN Vlada Vlada RS-a RS-a mora mora nadoknaditi nadoknaditi Sloveniji Sloveniji novac novac ulo`en ulo`en uu prijeratnu prijeratnu izgradnju izgradnju TE TE Ugljevik Ugljevik

Za godinu dana plaće u RS-u porasle za jednu, a u FBiH za šest KM! Tokom posljednjih 12 mjeseci, od maja pro{le do maja ove godine, prosje~na ispla}ena pla}a u Federaciji BiH porasla je za {est KM a u Republici Srpskoj za jednu KM! Rije~ je o ispla}enim pla}ama na temelju kojih se ra~una prosjek {to prili~no zamagljuje cijelu sliku. Ako bi se prosjek pla}a ra~unao na temelju svih pla}a, i onih koje su ispla}ene i onih koje su neispla}ene, slika bi bila neuporedivo tamnija.

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

45

Sport:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

0:26

Page 46

NOGOMET

Prije nekoliko dana selektor nogometne reprezentacije BiH SAFET SUŠIĆ objavio je kako će poziv za prijateljsku utakmicu protiv Walesa, koja se igra u augustu, uputiti i igraču austrijskog “Rieda“ ANELU HADŽIĆU; SB donosi profil mladog nogometaša koji se, iako je igrao za mlade reprezentacije Austrije, odlučio nastupati za reprezentaciju zemlje u kojoj je rođen Pi{e: NEDIM HASI]

“Svaki klub u Austriji ima na{e igra~e i {to je najva`nije, ovdje ima nekoliko sjajnih mladih nogometa{a pred kojima je velika karijera, a sve su to, uglavnom, izbjegli~ka djeca”, pri~ao nam je prije tri godine nekada{nji reprezentativac BiH Samir Muratovi}, tada{nji igra~ Sturma iz Graza.

“Recimo, Anel Had`i} koji igra u Riedu ili Haris Bukva iz Austrije Klagenfurt. Za njih sam dvojicu nekoliko puta molio na{e u Savezu da ih makar pogledaju, jer su to dvojica zaista talentovanih momaka, ali ih niko nikada nije ni zvao telefonom, a kamoli da ih je pozvao na neko okupljanje.”

Tri godine kasnije, “neko“ iz Nogometnog saveza BiH odlu~io je poslu{ati Muratovi}a. Za prijateljsku utakmicu protiv reprezentacije Walesa, koja se petnaestog augusta ove godine igra u Cardiffu, selektor nogometne reprezentacije BiH Safet Su{i} poziv }e uputiti stasitom, 186 centimetara visokom Anelu Had`i}u, veznom igra~u austrijskog Rieda, rodom iz Velike Kladu{e. Duel s Vel{anima bit }e posljednja priprema nogometne reprezentacije BiH pred po~etak kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2014. godine u Brazilu i utakmi-

ANEL HADŽIĆ

DIV IZ KLADUŠE ANEL HAD@I] Izbjegli~ko kraji{ko dijete na pragu reprezentacije BiH

“Cijeli `ivot sanjam da zaigram za reprezentaciju BiH, da branim boje svoje domovine“ 46

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Sport:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

0:26

Page 47

OSVJE@ENJE IZ AUSTRIJE

HAD@I] SA SUIGRA^IMA Sa austrijskim Riedom Had`i} ima ugovor do ljeta naredne godine

cu protiv Lihten{tajna koja je na rasporedu u septembru ove godine. U isto vrijeme bi}e to i prilika za dokazivanje ovom 24godi{njem momku, defanzivnom veznom nogometa{u, kojeg u svojim redovima od naredne sezone, barem prema pisanju austrijskih medija, `ele italijanski Palermo i njema~ki Keln. “Prije nekoliko dana sam razgovarao sa selektorom Su{i}em. Da sam zavr{io svu neophodnu proceduru u vezi sa dokumentima, bio bih pozvan za prijateljeske utakmice koje smo igrali pro{log mjeseca“, ka`e Had`i}. “Me|utim, sve to sa dokumentima nije nimalo jednostavno, ali sam odlu~io. Austrijanci su tra`ili da igram za njih, ali sam ja oduvijek `elio igrati za svoju zemlju. To je uvijek bio moj san, bio i ostao, braniti boje svoje domovine. ^ekam da se okon~aju jo{ neke formalnosti oko dobivanja sportskog dr`avljanstva i nadam se da se vidimo na okupljanju pred Wales.“ Anel je ro|en u Velikoj Kladu{i, no kada je imao dvije godine, sa majkom Zuhrom je, po~etkom PONOSAN ZBOG POZIVA Novo lice u veznom redu bh. tima

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

rata u BiH, izbjegao u Austriju u kojoj je ve} radio njegov otac Rifet. Porodica se skrasila u malenom Riedu, gradi}u sa petnaestak hiljada stanovnika, gdje danas Anel profesionalno igra nogomet. U Riedu trenira i njegov mla|i brat, 14-godi{nji Elvir. Velika podr{ka u karijeri bio mu je dedo, koji je umro pro{le godine, tokom utakmice Europa lige koju je Ried igrao sa danskim Brondbyjem.

Sudbina se poigrala pa je nakon utakmice u kojoj je postigao prekrasan golm, saznao da je ~ovjek koji ga je uvijek hrabrio i tjerao da igra {to bolje, preminuo. Od tada, sve svoje golove posve}uje upravo njemu. Razgovaraju}i za kladu{ki portal kazao je kako u Bosnu dolazi rje|e no {to bi to htio, svega dva ili tri puta godi{nje. “Do prije nekoliko godina dolazio sam ~e{}e, dok nisam potpisao profesionalni ugovor.

Iskreno govore}i, u vrlo sam neobi~noj situaciji, jer se do`ivljavam strancem i u Austriji i u BiH. Ipak, kada malo bolje odvagam, definitivno se bolje osje}am u domovini, da sam me|u svojima. Slu{am i

na{u narodnu muziku, od Halida Be{li}a do mnogih drugih, dok o austrijskoj muzi~koj sceni nemam pojma“, pri~ao je Kladu{acima Had`i}. Anel je u karijeri igrao za mlade selekcije Austrije. No, poziv za A selekciju, iako se o tome mnogo pri~alo u austrijskim medijima, nikada nije dobio. I ne `ali zbog toga. Austrijancima je, za razliku od nekih drugih nogometa{a iz BiH, koji su imali priliku nastupati za druge zemlje, uvijek govorio kako za njega postoji samo jedna reprezentacija. Had`i} je 186 centimetara visok defanzivac koji se najbolje snalazi na poziciji koja je u bh. reprezentaciji itekako deficitarna. Igra defanzivnog veznog igra~a, po potrebi se dobro snalazi i na mjestu stopera, i upravo je ta fleksibilnost, uz kontinuirano dobre nastupe, i nagnala Su{i}a da mu uputi poziv. “Ja sam defanzivni vezni igra~ i tu se najbolje snalazim. Mada mogu dobro igrati i na mjestu stopera.

Me|utim, nije moje da o tome govorim, uvijek }u davati sve od sebe za reprezentaciju, ostalo je do selektora“, ka`e Had`i}, dodaju}i kako je u ozbiljnim pregovorima sa tri inozemna kluba, te da }e karijeru ove jeseni nastaviti van Austrije. Ugovor s Riedom isti~e mu u ljeto naredne godine.

47

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:28

Page 8

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:28

Page 9

Danka Sport:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

2:25

Page 50

SB NA LICU MJESTA

Samo su reporteri Slobodne Bosne Danka Savić i Milomir Kovačević prisustvovali veličanstvenoj promociji filma “Football Rebels”, koju je u srijedu, 20. juna, u glavnom gradu Francuske organizirao kultni tv kanal ARTE; Sarajevo i hrabrost njegovih građana, personalizirani u ličnosti legendarnog nogometaša PREDRAGA PAŠIĆA, izmamili su suze i euforiju stotina Francuza Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MILOMIR KOVA^EVI] STRA[NI

U

prepunoj kino dvorani pari{kog Muzeja Quai Branly, jednog od najva`nijih novijih pari{kih muzeja, smje{tenog nedaleko od Ajfelovog tornja, u srijedu nave~er, uo~i zaklju~enja ovog broja SB, publika je dugim aplauzom pozdravila premijerno prikazivanje dokumentarnog filma fudbalske zvijezde Erica Cantone nazvanog The Football Rebels (Fudbalski buntovnici). Na promociji je prikazan 90minutni sa`etak dokumentarca koji traje pet sati o pet fudbalskih zvijezda koji su svojim

NOĆ KOJU PARIZ POKLANJA SARAJEVU

Cantona: “Volim Sarajevo i nestrpljiv sam da se sretnem sa gra|anima tog divnog grada“ radom u~inili boljim dru{tvo u kojem `ive.

Sa`etak koji je izazvao ogromno odu{evljenje u publici.

PAJINA “BUBAMARA” Jedna od epizoda ovog filma posve}ena je nekada{njem igra~u Sarajeva i njema~kog Stuttgarta, reprezentativcu nekada{nje Jugoslavije, Sarajliji Predragu Pa{i}u u kojoj se govori o njegovom, kako je u filmu kazao “`ivotnom djelu”, radu sa 50

djecom u {koli Bubamara, pokrenutoj tokom rata u BiH. Pri~a o njegovoj ulozi u ratnom Sarajevu, izvazvala je zaista puno emocija u publici, kao i to {to se na bini pored njega na{ao i jedan od u~enika Bubamare, Edin D`ebo, koji je ovu {kolu u kojoj danas obu~ava djecu u{ao kao osmogodi{njak. Cantona je ideju za ovu bosansku epizodu u dokumentarcu dobio gledaju}i film o “Bubamari” koji se prikazivao u Parizu prilikom obilje`avanja

stote godi{njice osnivanja milanskog Intera, s kojim ina~e Bubamara sura|uje. Cantona, za kojeg su se ovdje svi “otimali” kako bi dobili autogram, nakon premijere je novinarki Slobodne Bosne i novinarki portala bh.info.fr, koji objavljuje vijesti o BiH na francuskom jeziku, kazao da bi volio do}i u Sarajevo i da bi ovaj film mogao biti prikazan na Sarajevo film festivalu. “Volim Sarajevo i nestrpljiv sam da se sretnem sa gra|anima tog divnog SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Danka Sport:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

2:26

Page 51

TRIJUMFALNA KAPIJA BIH U PARIZU

NESTRPLJIV NESTRPLJIV DA DA VIDI VIDI SARAJEVO SARAJEVO

Novinarka Novinarka SB SB uu dru{tvu dru{tvu Erica Erica Cantone Cantone

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

51

Danka Sport:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

2:27

Page 52

SB NA LICU MJESTA

RACHID RACHID MAKLOUFI MAKLOUFI

Al`irski Al`irski nogometa{ nogometa{ prije prije pola pola stolje}a stolje}a bio bio je je uu posjeti posjeti Sarajevu Sarajevu ii Tuzli Tuzli

PO^AST PAJI

Eric Eric Cantona Cantona svojim svojim je je filmom filmom odao odao po~ast po~ast nekada{njem nekada{njem igra~u igra~u Sarajeva Sarajeva za za njegov njegov rad rad sa sa djecom djecom

grada�, kazao nam je na promociji Cantona, sretan {to je u Parizu bila i reporterska ekipa iz BiH.

FUDBALSKI ^AROBNJACI Pored Pa{i}a, film donosi potresne pri~e o jo{ ~etiri velike zvijezde koje smo ve~eras vidjeli u njegovoj skra}enoj verziji: D idiereu Drogbi iz Obale Slonova~e, ÄŒileancu Carlos Caszelyju, Al`ircu R achidu Mekloufiju, koji je krajem pedesetih godina pro{log stolje}a 52

dolazio u Sarajevo i Tuzlu, kao i o nedavno preminulom Brazilcu Socratesu.

Naredna premijera filma, kojeg je Cantona pravio dvije godine, o li~nostima koje su imale uspje{ne fudbalske karijere ali i jako va`an uticaj na dru{tvo, bit }e odr`ana u petak u Marseilleu. Film koji je prije prikazivanja izazvao veliku pa`nju ima posebnu te`inu i zbog toga {to je prikazan u toku Evropskog prvenstva ukazuju}i upravo na to koliko fudbal mo`e imati va`nu ulogu za dru{tvo.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:24

Page 4

Kusturica:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:07

Page 54

KULU GRADIM, AL’ KAMENA NEMAM

Krajem prošle sedmice građani Trebinja okupili su se ispred stare austrougarske tvrđave Petrina te spriječili njeno rušenje i odvoženje kamena u Višegrad, za potrebe izgradnje Andrićgrada EMIRA KUSTURICE; ekipa “SB“ posjetila je Trebinje i razgovarala sa stanovnicima ovog hercegovačkog gradića o “slučaju Petrina“, te upornim nastojanjima slavnog režisera Kusturice da prisvoji njihovo kulturno-istorijsko naslijeđe...

EMIR KUSTURICA - KAMENO DOBA REPUBLIKE SRPSKE Trebinjci odlučno poručuju “Ne damo na{u tvr|avu ni Kusturici, ni Grigoriju, ni Dodiku!“

54

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Kusturica:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:07

Page 55

TREBINJSKE AVANTURE EMIRA KUSTURICE Pi{e: MAJA RADEVI] (Trebinje) Foto: MARIO ILI^I]

D

o stare trebinjske kule Petrina vo di nekoliko kilometara izr ova nog makadamskog puta koji nije za one slabijeg `eluca.

Nekome ko prolazi tom pu stom, impro vizo vanom uskom cestom koja vodi duboko u brda i sa ~ije je obje strane samo vreli hercegova~ki kr{ i kamen, nije te{ko zamisliti da je ljudska noga ovuda rijetko kro~ila, osim ako je neka ljuta nevolja nije natjerala. Upravo takva jedna situacija dogodila se krajem pro{le nedjelje - na Petrini su se okupili brojni gra|ani Trebinja u namjeri da sprije~e odvo`enje kamena sa ove kule, u “re`iji“ Emira Kusturice, a uz sve srdnu podr{ku lokalnih vlasti i crkvenih poglavara.

Nekada{nja oficirska kantina, Petrina je jedna od dvije najpoznatije austrougarske tvr|ave na brdima iznad Trebinja - druga tvr|ava, na suprotnom brdu, nosi naziv Stra~ i svojevremeno je bila jedno od najve}ih utvr|enja u Evropi, sa vi{e od 350 podzemnih prostorija.

BESKORISNO KAMENJE O ovim kulama, koje bi svugdje u svijetu ve} odavno bile za{ti}ene i progla{ene nacionalnim spomenicima, u Hercegovini ve} decenijama niko ne vodi ra~una.

Petrina jo{ uvijek nije ni na privremenoj listi Komisije za za{titu nacio nalnih spomenika BiH, a sude}i prema izjavama koje je proteklih dana davao trebinjski na~elnik Dobroslav ]uk, rijetko ko zna da ova tvr|ava uop}e postoji. Emir Kusturica dosjetio se da iskoristi indiferentnost lokalnih vlasti, te je uz usmenu saglasnost

na~elnika ]uka anga`ovao radnike koji su kamene blokove sa Petrine uz pomo} bagera trebali sru{iti i prevesti u Vi{egrad gdje bi ovo - po Kusturicinim rije~ima ina~e beskorisno kamenje - bilo ugra|eno u temelje njegovog budu}eg, veleljepnog Andri}grada. Sve je trebalo biti obavljeno u ti{ini i bez znanja javnosti - ipak, nekoliko gra|ana primijetilo je da se ne{to doga|a na napu{tenoj tvr|avi.

“Krenuo sam sa prijateljem u {etnju i na pola puta su me nazvali neki drugari i rekli {ta se doga|a na Petrini - da su tamo bageri i da ru{e tvr|avu. Odmah smo oti{li tamo i zatekli smo grupu radnika iz Vi{egrada, koji su izgledali prepla{eni kad su nas ugledali. Vidjeli smo jedan kamion, vojni pincgauer, na kome su bile crnim trakama prelijepljene registracijske tablice. Pitao sam te radnike ko su i {ta rade tu. Rekli su mi da su no} ranije do{li u manastir Tvrdo{ NIKAD VI[E U TREBINJE

KAMEN KAMEN ZLATA ZLATA VRIJEDAN VRIJEDAN

Tvr|ava Tvr|ava Petrina Petrina za za Trebinjce Trebinjce je je jedan jedan od od simbola simbola njihove njihove istorije, istorije, aa za za Emira Emira Kusturicu Kusturicu “beskorisna “beskorisna ru{evina” ru{evina”

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Kusturica je, pored Petrine, planirao da “prisvoji” i lokomotivu i stari trebinjski most, ali su mu gra|ani Trebinja svaki put odlu~no rekli - ne

55

Kusturica:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:08

Page 56

KULU GRADIM, AL’ KAMENA NEMAM i tu preno}ili, a onda su ih izjutra iz manastira doveli na tvr|avu, rekli im da je sru{e i da donesu kamen za izgradnju Andri}grada u Vi{egradu“, pri~a 35-godi{nji Trebinjac Neboj{a Vukanovi}. Na poziv gra|ana, tog dana je “na lice mjesta“ iza{la i policija. Me|utim, svjedoci tvrde da su nakon jednog poziva iz manastira Tvrdo{, policajci jednostavno sjeli u automobil i - oti{li.

Vukanovi} je novinar portala Buka i nezavisni kandidat za na~elnika Op}ine Trebinje, koji je prvi objavio pri~u o ru{enju tvr|ave. U Hercegovini je poznat po tome {to “nema dlake na jeziku“, zbog ~ega je ve} odavno u sukobu sa mnogim lokalnim politi~arima i crkvenim du`nosnicima. Jedan je od naj`e{}ih kriti~ara vladike Grigorija, bliskog Kusturicinog prijatelja koji, prema Vukano vi}evim tvrdnjama, stoji iza cijelog plana o ru{enju Petrine.

CRKVA I(LI) DR@AVA “Na~elnik ]uk mi je li~no potvrdio da je dao usmenu saglasnost Kusturici da mo`e odnijeti kamenje sa Petrine. Pitao sam ga: ‘Na~elni~e, jeste li Vi ili vladika Grigorije prvi ~ovjek u ovome gradu? Za{to morate da slu{ate nare|enja koja dolaze iz Banje Luke ili od Crkve?!’ Otvoreno vam ka`em: najve}i problem u Hercegovini danas je taj {to se vi{e ne zna {ta je Crkva, a {ta je dr`ava. Imate grupicu ljudi na vlasti i grupicu u Crkvi i sve va`ne odluke oni donose konsenzusom, a svi mi ostali treba da budemo podre|eni njima i njihovim interesima. Crkva je postala jedna od najve}ih privrednih subjekata u Trebinju, a vladika Grigorije je glavni promoter Emira Kusturice u Hercegovini. Nedavno ga je SPC, na Grigorijev prijedlog, odlikovala Ordenom Svetog Save“, ka`e Vukanovi}.

VJERSKO-POLITI^KI SAVEZ Bez saglasnosti vladike Grigorija i predsjednika RS-a Milorada Dodika u Trebinju se ne mo`e donijeti nijedna va`na odluka, tvrde stanovnici ovog gradi}a

Nakon pobune gra|ana Trebinja, koji su blokirali cestu i sprije~ili da bager odnese kamenje sa Petrine u Vi{egrad, Emir Kusturica je najprije izjavio kako to “nije nikakva austrijska karaula, nego ruina koja sama od sebe propada i nigdje u knjigama

TREBINJSKI (NE)VJERNICI: “Najveći problem u Hercegovini danas je taj što se više ne zna šta je Crkva, a šta je država. Sve važne odluke oni donose konsenzusom, a svi mi ostali treba da budemo podređeni njima i njihovim interesima”

KANDIDAT ZA NA^ELNIKA “BEZ DLAKE NA JEZIKU” Trebinjski novinar Neboj{a Vukanovi} zbog svojih stavova na meti je lokalnih mo}nika 56

nije upisana“. Potom je naglasio kako niko ni{ta nije ru{io, nego je bager samo do{ao da pokupi kamenje koje je ve} otpalo sa tvr|ave (?!). Onda je ustvrdio da je to tvr|ava koju je sagradio mrski austrougarski okupator i da kao takva ne treba ni pos-

tojati (“Hercegovci ~uvaju uspomenu na okupatore“), a svoj najnoviji revolt prema gra|anima Trebinja izrazio je u intervjuu za Glas Srpske, naglasiv{i da “ne `ivi Republika Srpska, niti srpski narod sav u Trebinju”, te da on od Trebinjaca vi{e nikada ni{ta ne}e tra`iti.

“Ne pada mi na pamet vi{e da bilo {ta tamo tra`im. Mi ogromne pare tro{imo, privatne i dr`avne, da bismo imali veli~anstven rezultat i da bi na{em narodu ostala gra|evina inspirisana literaturom na{eg najve}eg pisca i jednog od najve}ih svjetskih pisaca. Potpuno je bespredmetno da me neko zbog toga gleda sa podozrenjem“, ka`e o~igledno iznervirani re`iser i neimar.

Kusturicin revolt prema Trebinjcima lako je razumjeti, s obzirom da ovo nije prvi put da su mu se planovi izjalovili upravo zbog “neposlu{nih“ gra|ana, koji ne dozvoljavaju otimanje svog kulturnoSLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Kusturica:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

23:08

Page 57

TREBINJSKE AVANTURE EMIRA KUSTURICE

ISKRENA PODR[KA GRA\ANIMA ILI PANIKA UO^I LOKALNIH IZBORA Aktuelni na~elnik Op{tine Trebinje Dobroslav ]uk prvo je dao saglasnost Kusturici za ru{enje tvr|ave, a onda se naglo predomislio

istorijskog blaga. Sve je po~elo prije godinu dana, kada je slavni re`iser za svoj Andri}grad “zapikao“ trebinjsku uskotra~nu `eljeznicu, odnosno lokomotivu koja i danas stoji ispred stare `eljezni~ke stanice.

Sli~no kao sa Petrinom, tvrdio je da ta lokomotiva u Trebinju samo propada, dok bi u njegovom Andri}gradu zablistala punim sjajem. Zatim je na red do{ao stari trebinjski most, koji je Trebinjcima davne 1927. godine poklonio kralj Aleksandar Kara|or|evi}. Kusturica je planirao da kompletan most “dislocira“ u Vi{egrad, to jest Andri}grad. Ali gra|ani Trebinja i tada su rekli odlu~no - ne.

“Kusturica se predstavlja kao veliki Hercegovac i patriota. Taj veliki patriota ve} je dobio 400.000 KM od Hidroelektrana na Trebi{nici za izgradnju Andri}grada. Valjda bi tih 400.000 maraka bilo dovoljno da se glavna ulica u Andri}gradu nazove Trebinjska ulica, a ne Stradun, po

Dubrovniku i Dubrov~anima koji nisu ni{ta dali za Andri}grad. Toliko o Kusturicinom patriotizmu“, isti~e Neboj{a Vukanovi} i zaklju~uje: “Ja razumijem Emira Kusturicu - on je ~ovjek koji {titi isklju~ivo li~ne interese i tako je jo{ od ‘90-ih godina, kada su mu Slobodan Milo{evi} i Jovica Stani{i} finansirali snimanje filma Underground, preko prijateljstva sa Ko{tunicom koji mu je dao Me}avnik i patriotskih govora o Kosovu, pa do danas, kada mu je Milorad Dodik novi najbolji prijatelj.“

SAKUPLJANJE POLITI^KIH POENA “Afera“ oko ru{enja Petrine, na`alost, vrlo brzo se pretvorila u politi~ko nadmetanje vlasti i trebinjske opozicije. “Ja sam ranije u vi{e navrata odbio prijedloge Emira Kusturice koji je tra`io da mu se dozvoli ru{enje mosta u Gori~kom jezeru, nekih `eljezni~kih stanica i drugih objekata. Nedavno, dok sam bio u Beogradu, ponovo me je zvao Kusturica i

DODIKOVI MILIONI ZA ANDRI]GRAD

U izgradnju Andrićgrada Kusturica nije uložio ništa osim vlastitog imena Samo za po~etnu fazu izgradnje Andri}grada u Vi{egradu, Vlada Republike Srpske - odnosno porezni obveznici tog entiteta - izdvojili su {est miliona maraka.

Sav novac preba~en je na ra~un firme Lotika, ~iji je vlasnik Emir Kusturica. [est miliona KM bud`etskog novca upla}eno je na ra~un Kusturicine privatne firme bez prethodno raspisanog tendera i suprotno Zakonu o javnim nabavkama BiH. Iako su iz Agencije za javne nabavke BiH prije skoro godinu dana govorili kako pomno 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

prate ovaj “slu~aj“, do danas se jo{ nisu zvani~no oglasili o eventualnim nezakonitostima.

Kusturica }e biti i ve}inski vlasnik budu}eg Andri}grada (sa 51 odsto vlasni{tva), dok su suvlasnici Vlada RS-a i Op{tina Vi{egrad. Osim vlastitog imena i repu tacije, Emir Kusturica u izgradnju Andri}grada - koji }e mu ujedno poslu`iti i kao scenografija za njegov dugo najavljivani “`ivotni projekat“, film Na Drini }uprija - do sada nije ulo`io ni{ta.

pitao da li mo`e da uzme kamenje sa neke poru{ene tvr|ave, za koju je tvrdio da je u veoma lo{em stanju i da je odranije sru{ena.

Ja sam mu rekao da mo`e ako mu to dozvole i druge nadle`ne institucije. Saznao sam od mojih saradnika da su se nezadovoljni gra|ani okupili - ja ih u potpunosti razumijem, i naredio sam da se obustavi ru{enje do daljnjeg. Pomislio sam da je tvr|ava u lo{em stanju, ali sada vidim da nije bilo tako“, rekao je op{tinski na~elnik Dobroslav ]uk.

“Podr`avamo vladavinu zakona i ne}emo dozvoliti da se bilo {ta, pa ni kamen, ilegalno odnosi iz Trebinja put Vi{egrada, Mostara, Sarajeva ili Banje Luke - sasvim je svejedno“, ka`e Ne|o ]ebed`ija, potpredsjednik Op{tinskog odbora Demokratske partije Trebinje.

Iako je na~elnik ]uk formalno podr`ao gra|ane (na Petrini se ~ak okupio i strana~ki podmladak SNSD-a), nije te{ko pretpostaviti da je pravi motiv zbog kojeg se na~elnik preko no}i predomislio u vezi “saradnje“ sa Kusturicom panika zbog predstoje}ih lokalnih izbora. ]uk je ispravno procijenio da ne treba ljutiti gra|ane prije izbora, a s druge strane, i ostali lokalni politi~ari i vo|e opozicije na Petrini su proteklih dana svojim “aktivizmom“ vrijedno sakupljali predizborne poene. No, sve to ne umanjuje zna~aj ~injenice da su “obi~ni“ Trebinjci, bez bilo kakvih skrivenih ciljeva ili interesa, odlu~no ustali u za{titu svog kulturnoistorijskog naslije|a sa punom svije{}u o tome da njihov glas, ipak, vrijedi vi{e od glasa svih politi~kih mo}nika, crkvenih poglavara i slavnih filmskih re`isera zajedno. Sada je na lokalnim vlastima Trebinja, Zavodu za za{titu kulturnoistorijskog i prirodnog naslije|a RS-a i Komisiji za za{titu nacionalnih spomenika BiH da trebinjske tvr|ave kona~no i zvani~no stave pod svoju za{titu i sprije~e njihovo daljnje propadanje i uru{avanje.

57

Husic:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

0:12

Page 58

SREBRENI^KA LICA BOLI

Početkom ove nedjelje u galeriji Cubus Kunsthalle u njemačkom DUISBURGU otvorena je izložba portreta žena SREBRENICE; autor izložbe SEAD HUSIĆ (38), doktor nauka iz Berlina, za SLOBODNU BOSNU govori o razlozima zbog kojih se odlučio napraviti fotografije i izložiti ih u Njemačkoj, nakani da izložbu postavi u Holandiji, odnosu Nijemaca prema genocidu u Srebrenici

SREBRENICA I NJEMAČKA Pi{e: NEDIM HASI]

O

vda{nja je javnost za Seada Husi}a, 38-godi{njeg doktora iz Berlina, porijeklom iz BiH, prvi put ~ula kada je u Njema~koj objavio knjigu pod naslovom Psihopatologija mo}i, psiholo{ki portret aktera rata. Njegova je knjiga bila poku{aj rasvjetljavanja psiholo{kih karaktera Slobodana Milo{evi}a, Franje Tu|mana i Alije Izetbegovi}a, kako bi se pomo}u takvog psiholo{kog profila rasvijetlili uzroci disolucije i zlo~ina po~injenih tokom ratova na Balkanu. Husi} je u svojoj knjizi pitanju raspada pri{ao sa druge, do sada nepoznate strane, opisuju}i i analiziraju}i `ivotni put glavnih aktera ratova na Balkanu i u takvom njihovom pona{anju poku{ao prona}i klju~ po~etka raspada Jugoslavije.

NJEMA^KI DOKTOR BOSANSKIH KORIJENA Sead Husi} je svojom izlo`bom podsjetio njema~ku javnost na masakr koji se prije 17 godina dogodio u srcu Evrope

DIMENZIJA PATNJE Po~etkom ove nedjelje Sead se opet bavio svojom pradomovinom. U galeriji Cubus Kunsthalle u njema~kom gradu Duisburgu otvorena je njegova izlo`ba crno-bijelih fotografija koje je prije dvije godine po~eo praviti sa `enama pre`ivjelim genocid u Srebrenici. “ Na izlo`bi je postavljeno 40 fotografija, portreta `ena Srebrenice. U pravokutnoj, duga~koj prostoriji crvenih zidova, izrazi i zra~enje lica `ena dolaze do svog punog izra`aja. Bez obzira kre}e li se posjetitelj ili samo stoji u prostoru, o~i `ena ga prate, netremice promatraju, njihovi izrazi lica odaju du{evnu i psihi~ku odiseju koju imaju iza sebe, ne tra`e sa`aljenje, ali ne izra`avaju niti bijes. Pogled je uvijek otvoren, iskren, dostojanstven, tvr|i ili mek{i, u niti jednim

“Genocid u Srebrenici se polako zaboravlja; izlo`bom fotografija htio sam Nijemce podsjetiti na zlo koje se de{avalo u srcu Evrope koju toliko vole“ 58

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Husic:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

0:13

Page 59

^ETRDESET SEADOVIH PRI^A

NEKA OD ^ETRDESET LICA SREBRENI^ANKI Na izlo`bi fotografija Seada Husi}a u Duisburgu postavljeni su, izme|u ostalih, i portreti Ajke Husi}, E{efe Ali}, Hasibe Mehi} i Time Muji}; za autora fotografija najpotresniji dio njegovog projekta bila je pri~a Ajke Husi} koja je u srebreni~kom genocidu izgubila sedamdeset ~lanova porodice

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

59

Husic:TEKST osnova.qxd

21.6.2012

0:14

Page 60

SREBRENI^KA LICA BOLI

LICE AJKE HUSI] Nakon toga je po~eo razmi{ljati o seriji fotografija koje bi `ene Srebrenice predstavio portretima, da Nijemcima poka`e da one `ive tu, blizu, nedaleko od srca Evrope.

Same sa svojom boli. Htio je napraviti 60

Foto: Deutsche Welle

o~ima se osmijeh ~ak niti ne nazire. Pitanje je pojavljuje li se uop}e ikad?“ Ovako su njema~ki mediji, pi{u}i o Husi}evoj izlo`bi, opisali lica Srebreni~anki na njegovim fotografijama. A Kai Toss, redatelj i novinar koji je u Tuzli i Poto~arima pratio Husi}a, istodobno snimaju}i film koji se ovih dana tako|er mo`e vidjeti na izlo`bi, kazao je za Deutsche Welle: “Samo je jedna `ena sjela na stolicu i namjestila osmijeh. Kada smo joj rekli da to nije potrebno, da se ne mora osmjehivati ako joj do toga nije, opustila se i dozvolila da je se fotografira onakvom kakva je“, otkrio je Toss i dodao: “Sve su pri~e stra{ne, svaka na svoj na~in. Dimenziju patnje si zapravo ne mo`emo ni zamisliti. Ja, primjerice, nikada ne}u zaboraviti trenutak u tvorni~koj hali u Poto~arima, gdje su u srpnju 1995. godine `ene bile odvojene od mu{karaca, i gdje su djelomi~no i nastale ove fotografije, kada je u prostoriju u{la jedna starija `ena oslanjaju}i se na svoj {tap. Kuckanje {tapa o pod odzvanjalo je po cijeloj hali… Tada sam zapravo shvatio koliki napor njima predstavlja dolazak na ovo mjesto.“ Iako ro|en daleko od Jugoslavije, u bavarskom gradu Traunsteinu, Sead se od samog po~etka ratova u biv{oj zajedni~koj dr`avi bavio uzrocima njezina raspada, poku{avaju}i saznati razloge. Ro|en je 1974. godine u Njema~koj, u porodici imigranata iz BiH. Studirao je politi~ke nauke na univerzitetima u Duisburgu i Berlinu. Tokom i nakon studija radio je kao novinar za nekoliko uglednih novinskih ku}a u Njema~koj, izme|u ostalih, za njema~ko izdanje Financial Timesa, kao i za Tageszeitung, te sedmi~ni list Freitag.

Doktorirao je na Univerzitetu u Berlinu, sada radi kao profesor na fakultetu. Ideju o izlo`bi fotografija sa likovima `ena Srebrenice dobio je prije deset godina kada je sa njima radio intervjue za reporta`u u njema~kim novinama. “Mislim da je bila 2003. godina, to je bio prvi put da sam s njima stupio u kontakt“, ka`e Sead Husi} za SB. “Kada sam se vratio u Njema~ku, oti{ao sam u redakciju kako bi odabrali slike koje }e i}i uz taj tekst. I shvatio sam da se, kada je Srebrenica u pitanju, pojavljuju uvijek iste slike. Slike `ena na mezarju u Poto~arima, `ena sa {amijama. Ja sam na to gledao kao Nijemac, iz njihove perspektive. Nijemce te slike ne asociraju na Evropu, njima to izgleda kao slike `ena s Bliskog istoka.“

CUBUS KUNSTHALLE Husi}eva izlo`ba otvorena je u Duisburgu po~etkom ove nedjelje

sedamdeset fotografija, na kraju je na izlo`bi postavljeno 40, sa licima koje govore dovoljno o njihovoj patnji. “Rijetko se u medijima objavljuju slike `ena Srebrenice koje bi ~ovjek, na prvi pogled, mogao smjestiti u Berlin ili neki drugi evropski grad. Tada sam po~eo razmi{ljati o tome da napravimo ne{to druga~ije“, pri~a Husi}. Prije dvije godine je oti{ao u Tuzlu, upoznao se sa ~lanicama Udru`enja Srebreni~anki i pomalo ih stidljivo upitao da li bi pristale u~estvovati u njegovom projektu. “Ispo~etka mi je bilo neugodno da ih pitam da to uradimo, nije lako. Prvo sam se htio upoznati sa svime {to se de{avalo, o svim okolnostima koje su dovele do genocida, tra`io ljude koji su iz Srebrenice da mi ispri~aju {ta su pre`ivjeli...“ Projekat je predlo`io Hajri ]ati} i Nuri Begovi}.

Pristale su bez mnogo razmi{ljanja. “Kazao sam im da `elim da svijetu prika`em njihova lica. Htio sam da i na takav na~in ostane u sje}anju {ta se desilo u Srebrenici.“ Dodaje i da se dugo pripremao, skoro godinu dana kako bi po~eo fotografirati. “Tra`io sam ljude koji }e napraviti film o projektu, koji }e pisati o tome, jer sam htio medijsku podr{ku za te `ene. Upoznao sam novinare u Njema~koj sa projektom, oni su se zainteresirali i, recimo, po~etkom ove sedmice je bila emisija o izlo`bi i `enama Srebrenice.“ Najte`i dio posla za Seada je, kako ka`e, bilo saznati podatke o sudbini `ena. Tada je shvatio kolike se, zapravo, razmjere srebreni~ke tragedije. “Najstra{nije mi je bilo kada sam ih pitao ko im je iz porodice ubijen. Jedna `ena, Ajka Husi}, izgubila je vi{e od 70 ~lanova svoje familije. Iskreno, nakon toga nisam ni imao hrabrosti da ih previ{e zapitkujem. Njihove su sudbine prestra{ne, ali sam morao zapisati njihova imena i ono {to im se doga|alo.“ Asistent

tokom snimanja u Tuzli i nekada{njoj tvornici akumulatora u Poto~arima bila mu je majka Fatima koja je bila i voza~ i nosa~ stativa i rasvjetljiva~... Sead se nada kako }e njegova izlo`ba makar malo osvje`iti sje}anje Nijemaca na genocid koji se dogodio u zemlji njegovih roditelja. Jer, kako ka`e, zlo~in u ovoj nekada{njoj za{ti}enoj enklavi Ujedinjenih naroda u Evropi zanima sve manje ljudi. “U Njema~koj se o Srebrenici govori, zna se koja je srebreni~ka pri~a i {ta se dogodilo.

Ali polako sve ide ka zaboravu. Na svom fakultetu imam studente koji imaju dvadesetak godina i koji nemaju pojma o Srebrenici. Oni, recimo, ne znaju da se to uop}e desilo u Evropi. Onda im objasnim {ta je to, da taj zlo~in zapravo govori o Evropi, o moralu svijeta, standardima kakvi bi trebali vladati...“, poja{njava, dodaju}i: “Nijemcima je Evropa pojam ljepote i nije im jasno da se takve stvari de{avaju u toj Evropi. Ali {ta da se radi, sada je svima zanimljiva Sirija, druge ratne pri~e. Euro se raspada, igraju se utakmice i malo koga zanima rat u Bosni.“ Za prolje}e naredne godine Sead `eli izlo`bu postaviti u nekom od holandskih gradova. Jasno i zbog ~ega, iz te su zemlje do{li vojnici Ujedinjenih naroda koji su ih u julu 1995. godine trebali za{titi od pokolja. “@elim ove portrete pokazati Holan|anima. Povukli smo neke veze, ali Holan|ane grize savjest, strah ih je da pokazuju bilo {ta {to ima veze sa Srebrenicom i njihovom ulogom tamo.

Naravno, jasno je iz kojih razloga i oni to nekako poku{avaju izbje}i“, ka`e Sead, zaklju~uju}i: “Holan|ani osje}aju da su krivi i te{ko je tamo u}i, ali se nadam da }u po~etkom idu}e godine postaviti izlo`bu u Holandiji. Neki kontakti sa galerijama su ve} uspostavljeni i mislim da }emo u tome i uspjeti.“ SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:25

Page 5

Adisa Kahneman:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:33

Page 62

KRAJ ULJEP[ANOG MI[LJENJA O MI[LJENJU

Psiholog i nobelovac DANIEL KAHNEMAN (78) u svojoj novoj, po mnogo čemu revolucionarnoj knjizi “Brzo i sporo mišljenje“ kroz jednostavne primjere i eksperimente objašnjava velike tajne ljudskog uma: on otkriva zašto samouvjereno donosimo pogrešne odluke, prolaze li optimisti bolje od pesimista, kako nas sjećanje vara i muči, te zašto nam je urođena površnost i intelektualna lijenost

INTUICIJA JE PRECIJENJENA DVA SISTEMA MI[LJENJA

Kornja~a Kornja~a ii zec zec ~u~e ~u~e uu svakome svakome od od nas nas

Pi{e: ADISA BA[I]

“Od po~etka sam mislio da taj brak ne}e uspjeti, ali vrijeme je pokazalo da sam lo{e procijenio i da nisam bio u pravu.“ Ovakvu re~enicu }emo rijetko ~uti, jer su ljudi skloni da u zavisnosti od ishoda doga|aja koriguju svoje stvarno mi{ljenje koje je tim doga|ajima prethodilo. Otuda je mnogo ~e{}e ono: “Znao sam.“ A zapravo ne samo

da ne znamo niti mo`emo znati {ta }e se desiti u budu}nosti, nego ~esto ne znamo ni {ta se zapravo desilo u pro{losti. O stvarima razmi{ljamo povr{no, raspola`emo sa malo ~injenica, ali smo spremni da zaokru`ujemo sliku izmi{ljenim detaljima: da bismo umanjili nesigurnost i neizvjesnost svijeta koji nas okru`uje mi stvaramo privid da su stvari u uzro~no-posljedi~noj vezi, da i sasvim nezavisne pojave imaju zajedni~ki nazivnik te da doga|aji i svijet oko nas

imaju neki cjelovit smisao. A nemaju. To su samo mali evolucijski trikovi koji slu`e za lak{e pre`ivljavanje.

BLAGODETI TRA^A Ovako na{e predrasude i uvrije`eno mi{ljenje protresa ameri~ko-izraelski psiholog Daniel Kahneman u svojoj novoj knjizi Brzo i sporo mi{ljenje. Knjiga je i u uzdr`anijim medijima do~ekana skoro sa euforijom, a neki autori je po na~inu na koji

^uveni psiholog Nobelom je nagra|en u polju ekonomije jer je otkrio kako zapravo donosimo odluke 62

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Adisa Kahneman:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:33

Page 63

^IME SE ZAPRAVO POVODIMO PRI ODLU^IVANJU (Npr. ako ugledamo sliku gnjevne `ene sistem 1 }e nam u trenu omogu}iti da shvatimo {ta se de{ava: ako trebamo pomno`iti dva dvocifrena broja, npr. 17X24, treba}e nam neko vrijeme i koncentracija, a tada na scenu stupa sistem 2.)

Sistem 1 zadu`en je za brzo odlu~ivanje, on je impulsivan i intuitivan, odluke su zasnovane na podsvjesnom, iskustvenom i instiktivnom. U odre|enim situacijama poput iznenadne opasnosti sistem 1 je zbog brzine spasonosan, ali nas ~esto navodi i na la`no samopouzdanje, uvjerava nas da je svijet smislen i cjelovit a da se iskustvo mo`e sa`eti u upotrebljive, dobro zaokru`ene i poentirane pri~e. Sistem 1 je carstvo optimista, iz njega djelujemo kad smo dobro raspolo`eni, sigurni, kreativni.

Sistem 2 je pomalo spor i lijen, ali je zadu`en za samokontrolu (on popu{ta kad smo umorni, pijani ili kad su nam misli ve} zauzete nekim zahtjevnim misaonim pro-

AMERI^KO-IZRAELSKI PSIHOLOG Daniel Kahneman razbija predrasude o ~ovjeku kao prora~unatom i racionalnom bi}u

mijenja na{e mi{ljenje o ljudskoj psihi svrstavaju uz bok sa Freudovim Tuma~enjem snova. Pred ~itaoca se iz stranice u stranicu postavljaju novi izazovi, testovi, opisuju se izvo|eni eksperimenti. Čitalac sli~no kao i u~esnici eksperimenata upada u zamke, pravi gre{ke, povodi se za svojim zabludama, ali na kraju svakog poglavlja sti~e nova znanja i sasvim novi pogled na procese mi{ljenja. Ova metoda tu|e ko`e je jako dobra i edukativna, sli~no kao i tra~, smatra Kahneman koji u svojoj knjizi obja{njava: “Za{to se bavim tra~em? Zato {to je mnogo lak{e, uz to {to je mnogo zabavnije, prepoznati tu|e gre{ke nego svoje. Propitivati svoja htijenja i vjerovanja nije uvijek jednostavno, a pogotovo nije onda kad nam je to propitivanje neophodno.

Ali zato nam itekako koriste mi{ljenja drugih ljudi zasnovana na poznavanju situacije. Mnogi od nas spontano predvi|aju kako }e prijatelji i kolege vrednovati neki na{ izbor. O~ekivanje inteligentnog tra~a na na{ ra~un sna`an je motiv za samokritiku.“ Kahneman je na knjizi radio ~etiri godine, ali ona zapravo objedinjuje preko trideset godina njegovog radnog i istra`iva~kog iskustva. Napisana u vrlo le`ernom tonu i razumljiva za laike, knjiga tako|er nudi i bogatu stru~nu bibliografiju. Kahneman je knjigu posvetio svom prijatelju Amosu Tverskom, dugogodi{njem saradniku sa kojim je ve}inu teza postavljao i provjeravao u dugim {etnjama i razgovorima. “Amos je bio tako duhovit da sam pored njega i ja bio duhovit. On na`alost nije do`ivio da Nobelovu nagradu dobijemo zajedno 2002. godine, ali ona je plod na{eg zajedni~kog rada“, ka`e Kahneman, koji kroz cijelu knjigu odaje po~ast svom preminulom drugu prepri~avaju}i njihove anegdote, nau~ne debate, dru`enja...

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

NEUTEMELJENA SAMOUVJERENOST: “Skloni smo da precjenjujemo svoje razumijevanje svijeta i da potcjenjujemo ulogu slučajnosti u događajima“, smatra nobelovac Daniel Kahneman Daniel Kahneman je Nobelovu nagradu dobio 2002. godine, i to za ekonomiju! Razlog za{to je nagra|en ba{ u ovom polju le`i u tome {to je on revolucionalizirao na{e razumijevanje dono{enja odluka. Ranije je (u svijetu ekonomije posebno) bilo ra{ireno mi{ljenje da ljudi odluke uglavnom baziraju na racionalnom razmi{ljanju i argumentima (npr. kupi}emo proizvod koji nam vi{e odgovara po cijeni ili kvalitetu). Kahnemanova otkri}a to, najbla`e re~eno, opovrga vaju.

Vrlo ~esto odlu~ujemo vo|eni takozvanim sistemom 1, koji podrazumijeva spontanost, brzinu, vjerovanje u prvi osje}aj ili intuiciju. Taj prvi osje}aj nas, dokazuje Kahneman, nerijetko vara. U dono{enju odluka smo previ{e povr{ni, samouvjereni i ve}inom ih donosimo ne uklju~uju}i sistem 2, odnosno proces dugoro~nog anga`ovanog razmi{ljanja i analiziranja ve}eg broja faktora.

Sistem 1 i sistem 2 su dva Kahnemanova termina {iroko prihva}ena u psihologiji, a oni ozna~avaju dva razli~ita procesa mi{ljenja: prvi se odvija automatski, drugi podrazumijeva ulaganje izvjesnog napora.

cesom). Sistem 2 nas podsti~e da ustrajemo u rje{avanju problema, on se bavi zahtjevnijim radnjama, on nas ~ini nepovjerljivim i nesigurnim, ali smo zahvaljuju}i njemu oprezni i ustrajni.

Iako se dugo vjerovalo da sistem 2 ima veliku ulogu u odlu~ivanju, istra`ivanja Daniela Kahnemana su pokazala da mnogo ~e{}e odlu~ujemo zahva ljuju}i sistemu 1, prebrzo, intuitivno, naglo, emotivno, nesvjesno i otud ~esto pogre{no.

“Ve}ina asocijativnog mi{ljenja odvija se u ti{ini, daleko od na{eg svjesnog bi}a.

Te{ko nam je pojmiti i prihvatiti da imamo vrlo ograni~en pristup onome {ta na{ um radi, ta ideja je strana na{em iskustvu, ali je to istina: znate o sebi mnogo manje nego {to osje}ate da znate“, ka`e Kahneman.

Vrlo ~esto ne znamo za{to smo ne{to izabrali ili se za ne{to odlu~ili, ali su to obi~no (iako toga uop{te nismo svjesni) stvari koje smo ranije negdje vidjeli ili za njih ~uli. Ono {to je poznato, to je i dobro, 63

Adisa Kahneman:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:34

Page 64

KRAJ ULJEP[ANOG MI[LJENJA O MI[LJENJU u~i nas evolucija, tu te niko ne}e pojesti, tu ne vreba nikakva opasnost. Prirodno smo skloni birati poznate (ili naoko poznate) stvari, ali se tu um poigrava sa nama.

Dokazano je naprimjer da }e ljudi koji su za vrijeme eksperimenta vidjeli neko izmi{ljeno ime i pro~itali neku besmislicu o njemu, to isto ime prepoznati nakon nekog vremena na listi imena gdje bi trebalo zaokru`iti poznate li~nosti. Iako ne znamo ni ko je ta osoba i ne mo`emo se sjetiti odakle za nju znamo, svrsta}emo je u celebrityje, vjeruju}i svom osje}aju .

“Samo zbog toga {to nam je ne{to poznato, mi povjerujemo da je to i istinito“, ka`e se u knjizi Brzo i sporo mi{ljenje. U stvarnom `ivotu, podsje}a Kahneman, ljudi ~esto donose iznimno ozbiljne odluke na osnovu ovakvog nepouzdanog osje}aja.

(Otud i dio odgovora za{to u Bosni i Hercegovini estradnjaci i lica poznata sa TV-a, koliko god bila bezna~ajna, kad se politi~ki anga`uju na izborima dobro prolaze).

DANAK BAHATOSTI Ameri~ko-izraelski psiholog je najo~itije raskrinkao berzovne me{etare: jedni od njih u odre|enom trenutku prodaju dionice, dakle, neki drugi ih kupuju. I jedni i drugi su uvjereni da su ve}i eksperti, da bolje razumiju situaciju i globalna ekonomska de{avanja. U pravilu i jedni i druge grije{e i kockaju se, a jednake rezultate u du`em vremenskom periodu, dokazuje Kahneman, imaju i oni koji se smatraju zvijezdama berze, i oni koji su slabije pla}eni i slove za lo{ije me{etare. I jednima i drugima naime poma`e ili odma`e slu~aj, a ljudi nisu spremni priznati koliko malo imaju uticaja na ishode nekih doga|aja.

Matemati~ki algoritmi su se pokazali pouzdanijima u predvi|anju nego ljudi, ali i oni samo u onim poljima gdje su predvi|anja mogu}a. Mno{tvo oblasti naprosto ne dopu{ta bilo kakva pouzdana predvi|anja, i po{to je ljudima te{ko da to prihvate, povode se za ekspertizama baziranim na pretjeranom samopouzdanju stru~njaka.

Ekspertna intuicija je termin koji postoji u psihologiji i on podrazumijeva predosje}aj zasnovan na velikom znanju i iskustvu. Stru~njak mo`e osje}ati da ne{to ne {tima, ~ak i ako ne zna ta~no re}i u ~emu je problem. Primjer koji se ~esto navodi je ekipa vatrogasaca koja je u{la u ku}u i vrlo brzo na zapovijed svog komandira izjurila van. Trenutak nakon toga ku}a se uru{ila. Po`ar je, naime, krenuo iz podruma, a ne sa prizemlja i pod je ve} bio pred kolapsom kad su vatrogasci u{li. Vo|a vatrogasaca to u datom trenutku nije mogao znati, vjerovao je svojoj intuiciji i bio u pravu. Naknadno 64

?

KVIZ PO KAHNEMANU

Kako se um poigrava sa nama PITANJA: 1. Ako palica i lopta za bejzbol zajedno ko{taju 1.10 $, a palica je za dolar skuplja od lopte, koliko ko{ta lopta?

2. Po koliko je `ivotinja od svake vrste na arku uzeo Mojsije?

3. U gradu postoje dvije bolnice: velika i mala. Imaju}i na umu da se svake godine rodi pribli`no jednak broj dje~aka i djevoj~ica, za koju bolnicu je ve}a vjerovatno}a da }e u bilo kojem danu imati pribli`no taj omjer? a) velika bolnica b) mala bolnica c) vjerovatno}a je ista za obje bolnice 4. Po{li ste u kino i platili ulaznicu 10 KM. Na ulasku izgubite ulaznicu, morali biste kupiti novu da biste u{li. Da li }ete platiti 10 KM za drugu ulaznicu? a) da b) ne

5. Steve je vrlo stidljiv i povu~en, voli pomagati, ali ga slabo zanimaju ljudi i stvarni svijet. Nje`na je du{a, uredan, voli da je sve na svom mjestu i pomalo je perfekcionista. Ve}a je vjerovatno}a da je Steve: a) bibliotekar b) farmer

ODGOVORI: 1. 80% ispitanika prihvata prvi naizgled logi~an broj koji im padne na um (10 centi, {to je pogre{no; ispravan odgovor je 5 centi) i ne trudi se dalje tra`iti pravo rje{enje. Ljudi koji se potrude da do|u do pravog odgovora su skloniji racionalnom razmi{ljanju i samokontroli, a takvi obi~no posti`u ve}e uspjehe.

2. Broj ljudi koji primjeti gre{ku u pitanju

je tako mali da je po ovom eksperimentu ime dobila tzv. “Mojsijeva iluzija“. Noje je poveo `ivotinje a ne Mojsije, ali po{to je i njegovo ime iz biblijskog kontesta, a ispitanci se koncentri{u na pronala`enje odgovora, ve}ina i ne primjeti gre{ku u pitanju.

3. Spontana reakcija je izabrati odgovor c jer o~ekujemo da se dokazani obrazac ponavlja bez obzira na veli~inu uzorka. Ali veli~ina jeste va`na, i manji uzorci (manja bolnica) pokazuju ekstremnije rezultate, a ve}i uzorci sa ve}om vjerovatno}om odra`avaju situaciju u stvarnom svijetu. Tako npr. ako poznajemo samo mali broj ljudi iz neke skupine ima}emo o njima vi{e predrasuda nego ako poznajemo ve}i broj takvih ljudi.

4. Ako ste, kao ve}ina ljudi, odgovorili sa ne razmislite o sljede}em scenariju: Po{li ste u kino gdje ulaznica ko{ta 10$ i na ulazu otkrijete da ste izgubili 10 $. Da li biste ipak platili ulaznicu 10 $ i oti{li u kino? Ako je odgovor u novoj situaciji da (a u oba slu~aja je gubitak 10 $), onda se kao ve}ina ljudi povodite okvirom doga|aja a ne njegovom stvarnom sadr`inom. Ljudi te`e podnose da ne{to izgube nego da ne{to ne dobiju.

Otuda je va`no kako se neka informacija plasira: ako ljekar ka`e da je uspjeh operacije 90% to nam zvu~i mnogo prihvatljivije nego da je mogu}nost smrtnog ishoda 10%.

5. Steveova li~nost zvu~i kao stereotipni bibliotekar i ispitanici obi~no ponude taj odgovor. Pri tome se zanemaruje relevantna ~injenica da u SAD-u (a sli~no je i u drugim zemljama) ima dvadeset puta vi{e mu{karaca farmera nego bibliotekara.

Statisti~ki, ve}a je {ansa prona}i nje`nu du{u za traktorom nego u biblioteci, ali ispitanici zanemaruju {iru sliku i ravnaju se po predrasudama i sli~nostima sa onim {to misle da znaju o svijetu.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Adisa Kahneman:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:37

Page 65

^IME SE ZAPRAVO POVODIMO PRI ODLU^IVANJU PET SLAVNIH EKSPERIMENTA

Naučni dokaz da znamo biti slijepi za očite stvari MJERENJE ZJENICA U karijeri dugoj vi{e decenija Daniel Kahneman je ostao vijeran svojoj metodi mjerenja zjenica koja ga, kako ka`e, nikada nije iznevjerila. “Precizno kao {to va{ sat za elektri~nu struju mjeri ku}nu potro{nju, tako i zjenice pokazuju koliko mentalne energije tro{imo. Ako je pred nama iole zahtjevan misaoni zadatak poput mno`enja dva dvocifrena broja zjenice }e se ra{iriti i ostati takve sve do trena dok ne na|emo rje{enje ili dok od rje{avanja ne odustanemo.“

NEVIDLJIVA GORILA Kahneman u knjizi spominje i poznati eksperiment svojih kolega sa nevidljvom gorilom. Prikazan je snimak utakmice dva tima a ispitanicima je dat zadatak da broje i bilje`e akcije samo jednog tima. U jednom trenutku u kadar ulazi osoba maskirana u gorilu i zadr`ava se punih devet sekundi. Polovina ispitanika gorilu uop{te nije primjetila, a ti ispitanici naknadno nisu mogli povjerovati da su ne{to takvo previdjeli. Ponekad smo, dakle, slijepi za o~ite stvari, ali smo slijepi i za svoje sljepilo. Eksperiment dokazuje da nije dobro raditi komplicirane i umno zahtjevne poslove paralelno sa ne~im drugim, pa tako naprimjer vrlo zahtjevne razgovore treba izbjegavati za vrijeme vo`nje.

MLADI STARCI Grupa studenata je ispunjavala upitnik u kojem je bilo mnogo

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

rije~i koji podsje}aju na starost: sijed, spor, bol, ote`ano, nemo}an i sl. Upitnik nije direktno govorio o starosti. Po izlasku iz prostorije ti ispitanici su se spontano kretali znatno sporije nego ispitanici u ~ijim materijalima su bile vi{e mladala~ke rije~i.

Zaklju~ak je bio da na na{e pona{anje uti~u stvari kojima smo izlo`eni, ~ak i onda kad nismo svjesni te izlo`enosti.

PRANJE OD GRIJEHA Nakon same pomisli da kolegi sa posla zabiju no` u le|a, ljudi su ~e{}e kupovali sapun, deterd`ent i dezinficijens nego baterije, sok ili ~okoladice. Ovaj impuls se naziva “efekat Lady Macbeth“, a ~iste se dijelovi tijela umije{ani u grijeh. Ispitanicima je sugerisano da la`u imaginarnoj osobi telefonom ili e-mailom. Oni koji su lagali telefonom u naknadnom testu su pokazali ve}u `elju da vodicom za usta, a oni koji su lagali e-mailom posezali su ~e{}e za sapunom.

[KOLE I GLASANJE Na rezultat izbora mo`e uticati i prostorija u kojoj se oni odr`avaju. Studija iz Arizone iz 2000. godine je pokazala da su politi~ki neodlu~ni ljudi u slu~ajevima kad su birali{ta bila smje{tana u prostorijama {kola ~e{}e glasali za stanke ~iji je program uklju~ivao spominjanje {kolstva.

obja{njenje je bilo da je vjerovatno podsvjesno primijetio neobi~nu ti{inu jer je pod ku}e ve} bio izgorio, dakle slijedilo je uru{avanje. O tome Kahneman ka`e: “Ekspertna intuicija nam se ~ini ~arobnom, ali nije. Svi mi jako dobro osjetimo sagovornikovu ljutnju u prvoj rije~i telefonskog razgovora, prepoznamo kad smo u{li u prostoriju gdje su ljudi upravo razgovarali o nama pa je razgovor utihnuo, ili shvatimo da je voza~ u traci pored na{e opasan. Svakodnevna intuicija zasnovana na iskustvu nije ni{ta manje zadivljuju}a nego reakcija vatrogasaca, ona je samo uobi~ajenija.“ Prisustvo odre|enih tema u medijima, smatra Kahneman, rezultira na{im vjerovanjem da su neke pojave mnogo ~e{}e i izvjesnije nego {to zaista jesu. “I ja sam imao predrasudu da su politi~ari i holivudske zvijezde ljudi skloniji ljubavnim aferama nego ljudi drugih zanimanja. Čak smo spremni to objasniti ~injenicom da je mo} veliki afrodizijak, da takve ljude ~ini privla~nijim potencijalnim partnerima. Zapravo se radi samo o tome da smo putem medija mnogo ~e{}e izlo`eni detaljima takvih skandala koji uklju~uju politi~are i zvijezde, nego anonimne ljude drugih zanimanja.“ Evo jo{ nekoliko dokaza kako mediji uti~u na na{e rasu|ivanje. U jednom istra`ivanju o tome kako ljudi procjenjuju stvarne opasnosti ispitanici su pokazali velike zablude. Osamnast puta je ve}a mogu}nost da }e neko umrijeti od bolesti nego nesretnim slu~ajem, ali po mi{ljenu ispitanika {anse za prirodnu smrt od bolesti i smrt u nekoj nesre}i su jednake!

Dakle, mi{ljenje o svijetu kao (ne)sigurnom mjestu zasnivamo samo na onim pri~ama koje su prisutne u medijima, a iz vida gubimo sve drugo.

Ljudi su `rtve “tiranije sje}anja“ upozorava nas autor knjige Brzo i sporo mi{ljenje . Na~in na koji formiramo sje}anja je veoma varljiv: eksperimenti pokazuju da pamtimo samo najdrasti~nije detalje nekog doga|aja i njegov ishod, te da u skladu s tim naknadno pripisujemo vrijednost cijelom doga|aju. Trajanje neugodnog iskustva ne igra toliku ulogu, koliko na~in na koji se ono zavr{ilo. To ja koje se sje}a je nepouzdano a u svakodnevici bezbroj puta sputava i koriguje iskustveno ja. Prema Kahn ema novim studijama ljudi bi radije ponovili lo{e iskustvo sa pozitivnim ishodom (iako je patnja du`e trajala), nego kra}e neprijatno iskustvo koje je ostalo neprijatno do kraja. Zato prije nego {to svoj `ivot proglasimo (ne)sretnim, razmislimo na ~emu temeljimo zaklju~ke, te jesmo li sje}anju i intuiciji dopustili da se poigraju sa nama.

65

Stripovi:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:40

Page 66

STO MU GROMOVA, JELENSKIH MI ROGOVA

Sarajevo je nedavno dobilo svoju prvu poslijeratnu prodavnicu stripa, u kojoj će se po prvi put moći kupiti izdanja nekih od najpopularnijih strip-junaka na bosanskom jeziku; ekipa “SB“ na licu mjesta je provjerila kako izgledaju Zagor i ostali u domaćoj verziji, šta se sve može nabaviti u Striparnici i kakvi su planovi izdavačke kuće “Agarthi Comics“

MERHABA, ZAGORE! Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Moja profesija nema nikakve veze sa stripovima, ni sa izdava{tvom - in`injer sam aeronautike i pilot, ali kada me poznanici sada pitaju ~ime se bavim, ka`em im da se bavim - stripovima“, ka`e na po~etku na{eg razgovora Sarajlija Almir [ehali}, osniva~ izdava~ke ku}e Agarthi Comics i vlasnik prve poslijeratne prodavnice stripova u glavnom gradu BiH.

Ljubitelji i kolekcionari stripa dugo su ~ekali, ali najzad i do~ekali: Striparnica “Agarthi Comics“, smje{tena u ulici Mula Mustafe Ba{eskije 63, mjesto je gdje se mogu prona}i najpopularniji strip-junaci komercijalnih izdanja uz koje su odrastale generacije, a po prvi put {tampani su i stripovi na bosanskom jeziku.

Almir govori kako je njegova ljubav prema stripu prerasla u profesionalnu preokupaciju: “Svi smo kao djeca manjevi{e ~itali stripove - prije rata, a ko je imao sre}e i u ratu, a onda, kada sam zasnovao

MALA PRODAVNICA STRIPA Striparnica “Agarthi Comics”, mjesto za ljubitelje i kolekcionare 66

vlastitu porodicu, pratio sam svoje klince da vidim {ta gledaju i ~itaju, {ta je to {to ih najvi{e zanima... Nekako sam stekao utisak da danas, bar {to se ti~e crtanih filmova i generalno TV emisija za djecu, nema ni{ta ‘normalno’, uslovno re~eno. Svi ti pokemoni, gormiti, Ben 10 i ostali savremeni dje~iji junaci, po mom mi{ljenju su preagresivni. Uvijek je tu neko oru`je, pucnjava, granate... Onda smo se supruga i ja dobro ‘zarovili‘ i prvo smo prona{li sve {to se moglo prona}i od prijeratnih crtanih filmova, jer smo nekako `eljeli da na{a djeca zavole sve te junake uz koje smo i mi odrastali. Nismo ih ni na {ta tjerali, ali sre}om, brzo su im se svidjeli Tom i Jerry, Eustahije Brzi}, Mikijeva radionica, koja je nekada i{la nedjeljom u sedam i 15...“, pri~a Almir.

NOSTALGIJA ZA “MIKIJEVIM ZABAVNIKOM“ Od junaka crtanih filmova, preko pri~a za laku no} i nostalgije za Mikijevim zabavnikom zahvaljuju}i kojem je ve}ina nas, sada ve} “starijih“ generacija, u~ila prva slova i brojeve na lagan i zabavan na~in, rodila se ideja o pokretanju web shopa stripovi.ba. “I poslije ne{to vi{e od godinu dana, shvatili smo da interes zaista postoji. Ljudi `ele i tra`e stripove naravno, to nije u onoj mjeri kao {to je bilo prije rata, ali sada je i vrijeme druga~ije, tu je internet, pa Facebook, iPad i ostalo, sve je digitalizovano... Ipak, ~injenica je da stripovi i dalje nedostaju ljudima“, nagla{ava na{ sagovornik. “Generacije koje ~itaju stripove danas uglavnom imaju trideset i vi{e godina, a ako su mla|i, onda su to klinci ~iji su roditelji ~itali i voljeli stripove, pa su im prenijeli tu naviku.“ [ehali} i njegovi saradnici na koncu su odlu~ili da poku{aju sami izdavati stripove.

Kontaktirali su italijansku ku}u Bonelli, koja je trenutno najkomercijalniji izdava~ stripova na ovim prostorima. Pregovori oko dobijanja licence bili su komplikovani i dugotrajni, ali se upornost na kraju isplatila.

“Za po~etak, za ovu godinu smo uzeli nekih sedam-osam stripova koje }emo izdati na bosanskom jeziku. Prvi je objavljen Magi~ni vjetar - to je junak kojeg nismo imali na ovim prostorima ranije, a pojavio se sredinom ‘90-ih godina u Italiji.

Ima 130 epizoda i kombinacija je Zagora i malo horora. Serijal je odli~an s obzirom da SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Stripovi:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:41

Page 67

PRVA SARAJEVSKA STRIPARNICA

OD HOBIJA DO PROFESIJE Almir [ehali}, vlasnik Striparnice i izdava~ke ku}e Agarthi Comics, jedini je zastupnik Bonellija za BiH

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

se radi o ne~emu novijem od Bonellija, {to nije nastalo ‘60-ih godina... Tu je i kratki avanturisti~ki serijal Skriveno lice, onda poznati Marti Misterija, a pro{le sedmice izdali smo prvi broj Zagora na bosanskom jeziku. Sada pripremamo Jan Dixa koji do sada nije izdavan nigdje u ex-Jugoslaviji.

To je mini-serijal od 14 brojeva o holandskom detektivu koji pronalazi nestale i ukradene umjetnine. Autor lika je Carlo Ambrosini, poznat po pojedinim epizodama Dylana Doga. U pripremi je i Napoleon, te nekoliko zasebnih Bonellijevih strip-pri~a od kojih svaka ima oko 300 stranica, za duge ljetne dane...“, najavljuje Almir [ehali}.

Prevod stripova na bosanski jezik u izdanju Agarthi Comicsa ve} je postao tema (polu)ozbiljnih, ali uglavnom duhovitih rasprava i “analiza“ na internet-forumima i dru{tvenim mre`ama. Ljubitelji stripa pitaju se ho}e li omiljeni Čiko svog gospodara Darkwooda mo`da pozdravljati sa: “Merhaba, Zagore“! Ali ni{ta od toga, ka`e kroz smijeh Almir: “Ma mi smo odlu~ili da to bude na onom bosanskom jeziku kojim svi pri~amo bar u posljednjih 50 godina! Za sada smo anga`ovali tri prevodioca i dva lektora. Ipak, nastojali smo da ispo{tujemo konstitutivnost, pa su nam tako prevodioci iz Banje Luke i Sarajeva, a jo{ tragamo za jednim iz Mostara! A sada ozbiljno, moram da se pohvalim da smo prije tri sedmice bili na festivalu stripa u Makarskoj, koji je trenutno najzna~ajniji na podru~ju biv{e Jugoslavije. Tamo smo dobili zaista sve pohvale od ljubitelja i kolekcionara stripa i za prevod i za kvalitet {tampe. Čak nam je autor Magi~nog vjetra, Renato Queirolo, rekao da smo bolje to napravili od italijanskog originala!“ Sarajevska Striparnica otvorena je tek dvije sedmice, ali [ehali} ka`e da je za sada prezadovoljan: “Imali smo jednu vrstu testa u aprilu ove godine, kada je odr`an prvi 67

Stripovi:TEKST osnova.qxd

20.6.2012

22:42

Page 68

STO MU GROMOVA, JELENSKIH MI ROGOVA strip festival u Sarajevu Stripiti fest i interesovanje je bilo zaista veliko. Ove godine imali smo i jedini {tand sa stripovima na Sajmu knjige u Skenderiji i to je tako|er bilo sjajno, mislim da smo sigurno bili jedan od {tandova sa najve}om posje}eno{}u.“

STRIPOVI DOMA]IH AUTORA Iako je po~etak obe}avaju}i, Almir nagla{ava da sam web shop ne mo`e opstati, kao ni Striparnica i izdava~ka ku}a: “Te stripove prvo treba prodati nekome, a {to je jo{ va`nije, trebate stvoriti jednu generaciju koja }e to ~itati za deset, 15, 20 godina... Plan nam je da ‘napadnemo’ sa stripom sa svih strana. @elimo da Stripiti fest traje tokom cijele godine, kroz razli~ite aktivnosti. Stripovi mo raju ponovo iza}i na ulice, jer su ih ovi stariji ve} pomalo zaboravili, a mladi ni ne znaju {ta je strip. Zato smo zajedno sa Udru`enjem Drugi ugao dogovorili da }emo na kon konkursa za najbolje doma}e stripove izdati prvu zbirku radova bh. autora.

RAZMJENE U STRIPARNICI

Kad su se stripovi mijenjali pred haustorom...

U Agarthi Comicsu uskoro planiraju uvesti i razmjene stripova - drugim rije~ima, ako imate stripove kod ku}e i `elite ih zamijeniti za neke koje niste ~itali, sada to mo`ete u~initi u Striparnici.

“Kada smo bili na Sajmu knjige, jedna mama do{la je sa svojim klincima i pitala nas da li mijenjamo stripove. Nismo znali {ta da joj ka`emo, jer to jeste malo nezgodno samu razmjenu ne mo`ete napraviti u knji`ari jer svako izdanje mora biti dokumentovano, da ne spominjem fiskalizaciju i ostalo... Ali ona nas je

Ima mnogo strip-crta~a i strip-scenarista u BiH, me|utim, njima je potrebno pru`iti odre|enu satisfakciju, a osnovna satisfakcija je da se to negdje objavi. Tako da smo se dogovorili da objavljemo te radove, nije bitno pod kojim uslovima, samo da uspostavimo jedan kontinuitet.“ U promociju stripa me|u mla|im generacijama uklju~ila se i kompanija Red Bull, koja zajedno sa Udru`enjem Drugi ugao organizuje strip-radionice u BiH koje

STRIP U [KOLSKIM BIBLIOTEKAMA

“Ana Karenjina“ i “Macbeth“ kao grafičke novele Jedan od prioriteta ekipe okupljene oko izdava~ke ku}e Agarthi Comics je uvesti strip u {kolske biblioteke.

“Mnoga djela klasi~ne literature koja su obavezna lektira u {kolama, poput Ane Karenjine, Madam Bovary, Macbetha, u svijetu su ve} objavljena kao grafi~ke novele, u koloru, sa perfektnim crte`ima i izvornim tekstom kakav je u knjigama. Ve} smo kontaktirali neke strane autore sa namjerom da ih prevedemo i zatim uvedemo u na{e {kole i biblioteke“, pri~a Almir. “To je veliki posao, morate prakti~no kontaktirati svakog direktora {kole ponaosob i ubijediti ga da uzme te knjige, objasniti za{to bi to djeci bilo zanimljivije od ~itanja klasi~ne lektire, pa vidje}emo kako }e i}i. Problem je trinaest ministarstava obrazovanja, ali krenu}emo od Sarajeva, pa dokle stignemo...“ 68

podsjetila na to kako je bilo nekada djeca su prije mogla do}i u prodavnicu stripova, donijeti neki svoj strip i zamijeniti ga za drugi. Tako smo odlu~ili da stavimo u radnju nekoliko kutija u kojima }e biti stripovi za djecu osnovno{kolskog uzrasta, pa }e oni mo}i dolaziti i mijenjati ih za druga izdanja“, ka`e Almir [ehali}. “Kad sam ja bio dijete, pred haustorom su se razmjenjivali stripovi sa drugovima i to je bilo ne{to uobi~ajeno. Sad vi{e nema toga - kao {to nema ni klikera, ni `mire, a bilo bi lijepo to vratiti.“

traju mjesec dana. Mladi autori tako imaju priliku nau~iti osnove crtanja stripa, a tu su i nagrade: za tri prvoplasirana, putovanje na Salon stripa u Beograd, zatim godi{nje pretplate na Agarthi Comics izdanja, dok }e tramvajska stajali{ta u gradu biti ukra{ena najboljim radovima, najavljuje [ehali}.

“Za ove ‘stare’ ljubitelje stripa nam nije problem; `elimo se fokusirati prvenstveno na djecu, nau~iti ih da vole strip, napraviti novi Mikijev zabavnik, koji }e biti {tampan u ogromnom tira`u i koji ne}e biti skup.

Ve} smo pokrili cijelu BiH i na{a izdanja su na svim trafikama. Mo`da nam je mana {to smo pioniri u ovome i {to se 20 godina gotovo ni{ta nije radilo na tom planu, ali s druge strane, to je ujedno i prednost, zato {to niste ograni~eni i mo`ete raditi {ta i kako `elite - naravno, koliko to finansije dozvoljavaju i koliko dru{tvo ima interesa za takvu djelatnost“, zaklju~uje Almir [ehali}.

Na kraju, recimo i to da je radno vrijeme Striparnice svakim radnim danom od 14 do 18 sati, a subotom od 10 do 14 sati. Ve}ina izdanja ko{ta {est KM, dok }e se svako novo izdanje koje bude objavljeno u prvih mjesec dana od po~etka prodaje mo}i nabaviti po promotivnoj cijeni od pet KM. SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd

20.6.2012

22:26

Page 7

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

20.6.2012

15:03

Page 70

KULT MARKET ELVIS PRESLEY

MUZIKA

I Am An Elvis Fan

U susret “Exitu”

Ulazimo na “izlaz”

Ovako stoje stvari: 250.000 ljudi, iz vi{e od dvadeset dr`ava {irom svijeta, odazvalo se pozivu diskografske ku}e RCA/Legacy Records. Oni su pozvali, da budemo jasni, sve fanove Elvisa Presleyja da sami odaberu pjesme koje }e biti uvr{tene na njegovu novu kompilaciju: I Am An Elvis Fan. Promocija je zakazana za 31. juli.

ELTON JOHN

Classic Album Selection A, prvi studijski albumi Eltona Johna, njih pet, zovu se: Elton John, Tumbleweed Connection, Madman Across the Water, Honky Chateau i Don’t Shoot Me I’m Only the Piano Player, i objavljeni su od 1970. do 1973. godine. Od 2. jula u prodaji }e biti box-set Classic Album Selection, a sadr`aj je taj “kvintet” albuma.

DINOSAUR JR.

I Bet On Sky Na novi studijski album, odista, velikog benda Dinosaur Jr. uvr{teno je deset pjesama. Taj CD ima naziv: I Bet On Sky, i deseti im je po redu. Valjda zato i deset novih pjesama. Zvani~ni datum promocije I Bet On Skya je 17. septembar. Posljednji album, Farm, grupa Dinosaur Jr., objavila je prije tri godine.

70

“EXIT” JE ^UDO Kadrovi iz filma o najzna~ajnijem muzi~kom festivalu u regiji, u prokuciji Opslaan Alsa

Organizatori ovogodi{njeg Exita tehni~ki su, a i u svakom drugom pogledu, ve} spremni za taj samit rock and rolla, koji }e na Petrovaradinskoj tvr|avi biti odr`an od 12. do 15. jula. A, novinarska ekipa holandskog magazina DJ Broadcast , pak, u Novom Sadu je boravila u aprilu ove godine i u produkciji Opslaan Als snimila dokumentarni film o ovom, najzna~ajnijem muzi~kom festivalu u regiji.

DJ Broadcast slavi deset godina postojanja, a njegovi urednici najavljuju seriju dokumentaraca koji se bave savremenom kulturom. I zaista, tema o Exitu je nadasve inspirativna. Na fotografiji iznad ovog teksta vidite i titl, kada jedan od vode}ih ljudi Exita, izme|u ostalog, ka`e: “Razmi{ljali smo o imenu, a zapravo je Exit bio savr{eno ime.” Exit je nastao 2000., kao protest protiv re`ima Slobodana Milo{evi}a: “Ovaj jedinstveni festival jo{ uvijek igra va`nu ulogu u razvoju kulturnog `ivota Srbije. Iako najve}e muzi~ke zvijezde svake godine zatresu tvr|avu, Festival nikad nije postao potpuno komercijalni doga|aj i jo{ uvijek je zasnovan na po~etnim idejama i uvjerenjima organizatora”, vele autori filma.

U tom dokumentarnom filmu, organizatori Exita pri~aju svoju li~nu pri~u. Po prvi put, jer do sada se nisu pojavljivali u javnosti. A dojam autora jeste da je “bilo inspirativno i uzbudljivo provesti dvije sedmice u Srbiji, a smatrali su i da je va`no da ispri~aju pri~u ljudi iz Exita, koji se i dan danas bore za ono u {ta vjeruju”.

Opslaan Als ~ini kreativni duo Sander Van Driel i Kevin Boitelle. Osnovani su 2007. i kreirali su veliki broj kratkih filmova, reklama i video klipova.

(D. Bajramovi}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1) 1. Hot Chip: Night & Day 2. Gravenhurst: Circadian 3. The Shoes: Time to dance 4. The Elkcloner: Crossfire 5. Frida Hyvonen: Terribly dark 6. Bev Lee Harling: Buy Me 7. Caro Emerald: Dr. Wanna Do 8. Micatone: Handbreak 9. Reptile Youth: SpeedDance 10. Miike Snow: The Wave SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd

20.6.2012

15:07

Page 71

KULT MARKET KINO KRITIKA

KRONIKE O SIROMA[NIM LJUBAVNICIMA

Film “Tri” (Njemačka, 2010.), scenariste i reditelja Toma Tykwera

Berlinski troljupci

Carlo Lizzani Film iz davne 1954., crnobijeli, u trajanju od 115 minuta.

Radnja se de{ava u Firenzi 1925. godine. Promatramo utjecaj politi~ke klime na `ivote nekoliko ljudi iz ulice siroma{nog grada. Mario se tu doseljava da bi bio bli`e djevojci Berti. Uskoro upoznaje dvoje antifa{ista.

Ocjena: 4

LABIRINT STRASTI

Pedro Almodovar

LJUBAV I INTIMNE VEZE Paralelna monta`a, vi{e slika i uvjerljiva gluma

Tom Tykwer je njema~ki filmski re`iser, scenarista te skladatelj. Dobro ga znamo po filmovima Run Lola Run, Heaven, Perfume: The Story of a Murderer i International. Nakon niza jako zanimljivih autorskih filmskih djela tu je jo{ jedno, druga~ije od svih prije. Rije~ je o filmu Tri, romanti~noj drami, s primjesom suptilnog humora. Film je napravljen 2010., a Tom Tykwer je i scenarista i re`iser filma.

Tema filma je prije svega ljubav, odnosi unutar intimnih veza. Film sve to prikazuje kroz ljubavni trokut te jednu intimnu pri~u o biseksualcima. Sredovje~ni berlinski par... Svaki ~lan tog para ponaosob se mimo svoje veze zaljubi u nekog drugog. I to u istu osobu. Mu{karca. Film je izrazito dobar jer je Tom Tykwer svoju estetiku pa`ljivo iskazao kroz paralelnu monta`u, vi{e slika na ekranu, te uvjerljivu glumu. Dramatur{ki gledano, Tri ima pitak ritam i zadr`ava pa`nju do samog kraja.

Tom Tykwer je nakon zavr{ene srednje {kole radio kao projekcionist u bioskopu.

Woody Allen jedan je od autora koji je naro~ito kroz filmsko platno gledateljima pribli`io zanimljiv grad New York. [to se ti~e Berlina, to je zasigurno u~inio pedantni filmski autor Tom Tykwer. Film koji apsolutno preporu~am. U zemlji u kojoj je postalo nenormalno voljeti se me|usobno, ovaj film je ohrabrenje, ali i potreba u kino distribuciji. Naravno, i glazba u filmu jako dobro funkcionira.

Jo{ od Winter Sleepersa, glazbu za sve Tykwerove filmove (uz iznimku filma 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

Heaven) komponirali su Johnny Klimek, Reinhold Heil i sam Tykwer. To ga kao filmskog autora tako|er izdvaja od ve}ine drugih. Film traje dva sata. U njemu glume Sophie Rois, Sebastian Schipper, Devid Striesow, Annedore Kleist, Angela Winkler, Alexander Horbe, Winnie Bowe. Ovo je Tom Tykweru prvi film koji je snimio u Njema~koj poslije The Princess and the Warriora. I mo`e se re}i da je Tri nakon Run Lola Run njegov novi potpuno autorski film. O~ito je da mu godi povratak na berlinske lokacije i ni`e bud`ete.

(D. Jane~ek)

Almodovarov film iz 1982. godine. Ovo je neobi~na ljubavna pri~a o Sexiliji, nimfomanskoj pop zvijezdi, te Rizi homoseksualcu, sinu kralja Tirana. Ona odlazi na psihoterapiju zbog svoje ovisnosti o seksu kao i straha od sunca, dok on `ivi u Madridu, skrivaju}i se od grupe terorista koji ga `ele ubiti. Jedne no}i, preobu~en u punkera, susre}e Sexiliju.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE 1. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano) 2. Marigold Hotel (John Madden) 3. Osvetnici (Joss Whedon) 4. Nasljednici (Alexander Payne) 5. Uhvati Gringa (Adrian Grumberg)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA 1. Monty Python i Sveti Gral (Terry Gilliam, Terry Jones, 20th Century Fox / Blitz film i video) 2. Tajni `ivot ku}nih pomo}nica (Tate Taylor, DreamWorks SKG/Continental film) 3. Muppeti (James Bobin, Walt Disney Pictures, Continental film) 4. Parada (Sr|an Dragojevi}, Delirium/Blitz film i media) 5. Lea i Darija (Branko Ivanda, Ars Septima, Blitz film i video)

LUTALICE

Nobuhiro Yamashita Dvojica mladi}a koji se zovu Tsuboi i Kinoshita dolaze na jednu pustu `eljezni~ku stanicu izvan grada. Oni su amateri, filma{i koji putuju na sastanak s pravom filmskom zvijezdom, koja je mo`da zainteresirana za njihov film.

Dobivaju poruku da }e ta zvijezda kasniti.

Ako uop}e stigne na sastanak... Ocjena: 4

71

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

20.6.2012

22:10

Page 72

KULT MARKET AUTOMOBILI

Audi SQ5 TDI

SPORT Bitka proizvođača sportske opreme

Ples milijardi BORBA U LONDONU Adidas na OI o~ekuje zaradu od 100 miliona funti

Audi je predstavio SUV dizela{a visokih performansi pod imenom SQ5 TDI. Ovo je prvo Audijevo vozilo ovog segmenta sa oznakom S. SQ5 TDI ima trolitarski V6 dizelski bi-turbo sa 313 KS, ubrzava od 0 do 100 km/h za 5,1 sekundu i dosti`e maksimalnih 250 km/h.

MOTOCIKLI

Garmin Zumo 340LM Garmin je predstavio novi model navigacije namijenjene motociklistima. U paketu su (za sada) 22 zemlje Europe, a karte se mogu besplatno obnoviti ~etiri puta godi{nje. Tako|er, integrirana baza podataka sadr`i 1,5 miliona POI-a (to~aka interesa), kao {to su biker hoteli, benzinske pumpe, vidikovci, zanimljive ceste.

DESIGN

Volvo S60 Polestar Volvo i Polestar nastavili su saradnju u oblasti razvoja automobila visokih performansi zasnovanih na regularnim modelima {vedskog proizvo|a~a, a najnoviji rezultat je koncept S60. Ovaj Volvo ispod poklopca motora ima trolitarski redni {estocilindri~ni turbo motor T60 sa 508 KS.

72

Ameri~ki proizvo|a~ sportske opreme Nike i njegov njema~ki konkurent Adidas spremaju se za vlastitu borbu kako bi iskoristili maksimum od olimpijskih igara koje po~inju sljede}eg mjeseca u Londonu.

Olimpijske igre su prilika za pokazivanje novih modela i napredne tehnologije za koje se proizvo|a~i nadaju da }e pove}ati prodaju u vrijeme ekonomske krize. Za razliku od SP-a u nogometu, OI nemaju ograni~enja za reklamu pa su sportski dresovi i sportska obu}a najvidljiviji brendovi kada su sve o~i svijeta uprte u sudionike Igara. “To stavlja u prvi plan emotivno nabijenih trenutaka Nike, Adidas i Pumu“, izjavio je Danny Townsend, iz analiti~ke tvrtke Repucom. “Sponzorski ugovori sa sporta{ima koji }e vjerojatno osvajati medalje poput Usaina Bolta ili Jessice Ennis imaju veliki utjecaj“, dodao je. “Na{e projekcije iz Pekinga ukazuju na to da je oko 3,6 milijardi ljudi vidjelo bar neki televizijski prijenos. Takva razina izlaganja brendova je sna`na mo} u pove}anju prodaje.“ Jamaj~anski sprinter i trostruki osvaja~ zlatne medalje Usain Bolt je model njema~kog proizvo|a~a sportske opreme Puma, tre}e najve}e tvrtke na tom podru~ju. “OI su vjerojatno najve}a platforma za neki sportski brand. S Usainom Boltom koji je tr~ao 100 m, 200 m i {tafetu cijeli }e svijet biti prikovan ispred televizora“, izjavio je izvr{ni direktor Pume Franz Koch. Adidas je imao velika ulaganja da bi postao slu`beni partner Igara u Londonu te }e desetine hiljada volontera i olimpijskih du`nosnika nositi njegovu opremu. Osim

toga, Adidas oprema i britansku olimpijsku reprezentaciju gdje je najprepoznatljivije lice sedmobojka Ennis. “Opremamo 5.000 sporta{a i 84.000 volontera s 3 miliona primjeraka opreme“, izjavio je {ef Adidasovog olimpijskog odjela Simon Cartwright. Adidas procjenjuje da }e mu ovogodi{nje Igre donijeti dodatnih 100 miliona funti od prodaje na podru~ju Velike Britanije te mu tako pomo}i da “sru{i” Nike kao tr`i{nog lidera. Nike ostaje globalni tr`i{ni lider s godi{njom prodajom od gotovo 21 milijardu dolara, za razliku od Adidasa koji ima prodaju od 17 milijardi dolara. Puma je tre}a s prodajom od 3,8 milijardi dolara.

Nike koji je sponzor ameri~ke olimpijske reprezentacije, tvrdi da su Igre prilika da se stvori pri~a oko njihovih proizvoda.

Adidas je pak stvorio 41 razli~it model sportske obu}e koje }e nositi sporta{i u 25 disciplina. Jedina zajedni~ka stvar koju imaju je njihova te`ina jer su u prosjeku 25 posto lak{e od sportske obu}e koju su sporta{i nosili u Pekingu. “Svakih stotinu grama manje u te`ini zna~i za jedan posto bolju izvedbu“, kazao je Cartwright. Adidas je stvorio i ne{to {to zove najlak{a sprinterica koja te`i 99 grama. Nike tako|er promovira ultralake tenisice i opremu za tr~anje sa specijalnim dodacima koji smanjuju aerodinami~ni utjecaj na sporta{a.

Nakon testiranja pokazalo se da se brzina pove}ava za 0,23 sekunde na 100 metara.

Iza Pume, broj ~etiri u proizvodnji sportske opreme je japanski Asics, koji proizvodi opremu za svakoga, od elitnih maratonaca do obi~nih d`ogera.

(Priredio: N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd

20.6.2012

16:15

Page 73

KULT MARKET LIFESTYLE

SAD

Vo}e

Neobična ideja grupe mladih Mostaraca

Čokoladom na huligane Foto: Mario Ili~i}

Ko{ti~asto vo}e breskve, {ljive i nektarine sadr`i bioaktivne sastojke koji poma`u u borbi protiv pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, potvrdila su istra`ivanja ameri~kih nau~nika. Studija je pokazala da se spojevi iz ovog vo}a mogu koristiti u borbi protiv metaboli~kog sindroma koji mo`e dovesti od ozbiljnih zdravstvenih problema. Ono {to ovo vo}e ~ini posebnim je mje{avina bioaktivnih spojeva, koja istovremeno djeluje na razli~ite komponente bolesti.

NJEMA^KA

Gojaznost [PANSKI TRG U MOSTARU Dobrodo{li su svi koji vi{e vole dijeliti ~okoladu od batina, ka`u organizatori “~okoladnih nereda“

Kao odgovor na nerede koji se nerijetko de{avaju na [panskom trgu u Mostaru, grupa Mostaraca odlu~ila je “uzvratiti udarac“ huliganima. U petak, 22. juna, sa po~etkom u 19 sati, Mostarci organizuju “~okoladne nerede“ na istom mjestu na kojem su se nogometni huligani nedavno ponovo sukobili sa policijom. Prema rije~ima Ivana Rozi}a, jednog od organizatora ovih neobi~nih “nereda“, dobrodo{li su svi koji vi{e vole dijeliti ~okoladu od batina. “Čokolada nije temelj ove ideje. Poenta ~itavog okupljanja jeste da poka`emo ~itavoj BiH da Mostar ~ini mno{tvo dobrih i normalnih ljudi te {a~ica kretena, a ne obrnuto. Meni svaki put ovakvi neredi te{ko padnu, jer se posramim ja umjesto tih delinkvenata. A siguran sam da nisam jedini takav“, rekao je Rozi} za portal Klix.ba.

Rozi}eva inicijativa izazvala je pozitivne reakcije u cijeloj Bosni i Hercegovini, pa nije isklju~eno da }e nakon Mostara i u drugim bh. gradovima biti realizirano ne{to sli~no. Plan je da svaki od u~esnika ~okoladnih nereda donese po jednu ~okoladu (po svom izboru) i da ih onda podijele izme|u sebe, po mogu}nosti s nekim koga nikada prije nisu vidjeli. “Nije u ovom svemu ~okolada toliko bitna koliko je va`no da se napokon prodere glas razuma. Pa makar se derao: ‘Daj mi jo{ ~okolade!’ Nekako nas 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

uvijek u {aci dr`i to krdo debila, pa se onda mi trebamo sramotiti i crveniti jedni ispred drugih i pred ostatkom svijeta“, isti~e Ivan Rozi} i dodaje: “Ja sam uvjeren - zna~i sto posto uvjeren - da u ovom gradu ve}inu ~ine normalni, sretni i pozitivni ljudi spremni na iskorake! Pitanje je samo kako kanalizirati svu tu dobru volju. Mo`da ovo ~okoladno okupljanje bude po~etak upravo toga. Ono, tipa, danas ~okolada - sutra redovna pla}a! Jedini uvjet je da svatko obavezno ponese ~okolade koje se mogu dijeliti, drugih ograni~enja nema.“ Rozi} ka`e kako je ogromnoj ve}ini Mostaraca dosadilo slu{ati stalno iste politi~ke floskule i ~itati uvijek iste pora`avaju}e vijesti u jutarnjim novinama. Mostar, kao i ~itava BiH, zreo je za promjene.

Pitanje je samo ko }e biti mladi ljudi s inicijativom, koji }e kanalizirati `elje i snove ve}ine. Čokoladni “neredi“, naravno, nemaju puno veze s tim, ali svima nama daju priliku da uvidimo kolika je zapravo snaga kolektiva bez obzira na nacionalnost, religiju ili “tim koji podr`ava{ u tre}oj finskoj ligi“, zaklju~uje Ivan. “Za razliku od ovih ‘sportskih’ okupljanja na ve} spomenutom trgu, ovaj put mo`ete slobodno povesti i djecu. Ako se ve} sportski fanatici mogu ovako lijepo dru`iti, mo`emo i mi, ljubitelji ~okolade“, ka`e na kraju Ivan Rozi}.

(Priredila: M. Radevi})

Gotovo ~etvrtina `ena i mu{karaca u Njema~koj suo~ava se sa pretilo{}u, a kod dvije tre}ine mu{karaca i polovine `ena indeks tjelesne mase prelazi 25. Prema posljednjim istra`ivanjima 7,2 posto odraslih Nijemaca pati od gojaznosti, a u porastu su i psihi~ki poreme}aji koji poga|aju gotovo svakog ~etvrtog mu{karca i svaku tre}u `enu.

“ADIDAS”

U okovima Kompanija Adidas na udaru je `estokih kritika javnosti nakon {to su nedavno predstavili patike sa narand`astim okovima. Patike nazvane “JS Roundhouse Mids“, koje bi se na tr`i{tu trebale pojaviti kao dio avgustovske kolekcije, mnogi upore|uju sa okovima koje su nekada imali crni robovi u Americi, a Adidasove proizvode nazivaju “robovlasni~kim“.

73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

20.6.2012

22:12

Page 74

KULT MARKET CRVENI FENJER

BRAZIL

Suelyn Medeiros

Njujorška poduka za 240 dolara

Trener za seks [KOLA ZA KREVET Sat poduke na Manhattanu ko{ta 240 dolara

Na snimanju za American Curves Magazine mlada se Brazilka Suelyn razgolitila i ponosno pozirala ne prepu{taju}i ni{ta ma{ti.

SAD

Kate Upton

Mlada ljepotica snimila je nove snimke za julsko izdanje GQ magazina. “Odrasla sam ja{u}i konje na Floridi, tako da sam ve}inu `ivota provela u ~izmama, trapericama ili u kupa}em kostimu“, rekla je u intervjuu.

SAD

Kim Kardashian Kim je pokazala svoje atribute za posljednje izdanje Zoo magazina.

Poziraju}i u zavodljivom donjem rublju, Kim je pokazala za{to je vole mediji diljem svijeta. A pogotovo fotografi.

74

Erik Amaranth

Mislite da ste dobri u seksu? Za{to ne dopustite da trener za seks o tome prosudi?

Da, dobro ste pro~itali — to je ~ovjek koji obilazi oko va{eg kreveta i savjetuje {ta slijede}e da radite. Jedan stan u njujor{kom Manhattanu izgleda naro~ito prenatrpano kada gledate par koji u njemu ima lekciju iz seksa. U njemu, u jednom uglu na krevetu le`i par - Shannon i Mike, koji se zagrijavaju. Budu}i da izgledaju sasvim dobro i pritom su strastveni, svako bi se zapitao za{to im je potreban trener. “@ele da nau~e vi{e“, ka`e trener Erik Amaranth koji kle~i pored kreveta i ohrabruje ih na odre|ene poteze. “Svako bi trebalo da u~i vi{e. Neki ljudi misle da je pogre{no raditi na pobolj{avanju seksual-

nog `ivota i da je to ne{to sasvim prirodno.

Me|utim, seks nije uvek vo|enje ljubavi.“ On smatra da je ideja da se ~ovjek ne mo`e nau~iti dobrom seksu samo destruktivna misao. Osim {to trenira takve parove po cijeni od 240 dolara za dvo~as, Amaranth nudi i savjete u vezi sa zdravljem, radi u grupama posebne vje`be, odlazi u {oping u potragu za odgovaraju}im ve{om i igra~kama za “u~enike“ i osobe koje su spremne da ponude i do sedam hiljada dolara za potpuni preobra`aj seksualnog `ivota.

On smatra da za dobar seks atraktivnost partnera nije presudna. Ima ne{to i u tehnici... “Velike grudi i uzan struk? Niko ne mo`e osporiti da je to privla~no, ali mnogi ljudi ne po{tuju cijeli spektar seksepila. Veoma je privla~no kada oba partnera znaju {ta rade“, ka`e Amaranth.

Njujor{ki trener seksa je veliki pobornik igra~aka. Smatra da uz njih, par nije ograni~en na ~etiri ruke, jedan penis i usta i da ~ak i ako mislite da one nisu za vas, treba barem da isprobate neke od njih.

“Tako|er, trebalo bi da kombinujete analnu penetraciju sa stimulacijom klitorisa, jer vam seks ‘otpozadi’ samostalno ne}e donijeti zadovoljstvo, ali takva kombinacija }e vremenom u~initi da svaka `ena zavoli analni seks“, zaklju~uje Amaranth.

(Priredio N. Hasi}) SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd

20.6.2012

16:10

Page 75

KULT MARKET PREKO EX-YU GRANICA

ZAGREB

Kulturno i istorijsko naslijeđe Balkana

Priča o Balkanu ZAJEDNI^KA ZAJEDNI^KA POVIJEST POVIJEST

Izlo`ba Izlo`ba predstavlja predstavlja jedan jedan od od mogu}ih mogu}ih pogleda pogleda na na Balkan Balkan ii njegovu njegovu bogatu bogatu istoriju istoriju

Kino Tom Knjiga srbijanskog reditelja Slobodana [ijana Kino Tom, posve}ena Tomislavu Gotovcu (1937 2010), jednom od najzna~ajnijih hrvatskih umjetnika, nakon nedavne promocije u Beogradu ovih dana predstavljena je i zagreba~koj javnosti. Prema [ijanovim rije~ima, knjiga o Gotovcu nastala je iz potrebe da se odu`i ~ovjeku koji je ostavio neizbrisiv trag na generacije filmskih stvaralaca okupljenih oko Akademije za pozori{te, film, radio i televiziju u Beogradu krajem ’60-ih i po~etkom ’70-ih godina.

PODGORICA

Performans Fotografije 50 muslimanskih, hri{}anskih i jevrejskih spomenika, koje je na poseban zahtjev izradilo pet nagra|ivanih fotografa iz Atine, Beograda, Prizrena, Skoplja i Tirane, predstavljene su na izlo`bi Balkan Tale (Pri~a o Balkanu) koja je otvorena 19. juna u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu. Izlo`ba je dio me|unarodnog projekta koji istra`uje i prezentuje kulturno i istorijsko naslije|e balkanskog podru~ja nastalo u vrijeme otomanske vladavine. Fotografi Ivan Petrovi}, Kamilo Nollas, Jutta Benzenberg, Ivan Bla`ev i Samir Karahoda, snimili su najva`nije crkve, d`amije, javna kupatila, akvadukte, ku}e i mostove u svakoj od zemalja, uz fokus na jedinstvene istorijske karakteristike, kao i njihovo sada{nje stanje.

Izlo`bu su koncipirali svjetski poznati istori~ari Mark Mazover, Makiel Kiel i Kristina Koulouri, a organizovali su je Goethe institut i Remont - nezavisna umjetni~ka asocijacija. Nakon Atine, Soluna, Skoplja i Beograda, bi}e predstavljena i u Prizrenu i Tirani, kao i u Njema~koj.

Ovo je jedan od mogu}ih pogleda na Balkan i njegovu bogatu istoriju, istaknuto je na otvaranju. Balkansko podru~je stolje}ima se smatralo kapijom izme|u Zapada i Istoka, bilo popri{te brojnih vojnih sukoba, ali i prostor su`ivota brojnih etni~kih i vjerskih zajednica. Projekat Pri~a o Balkanu ima za cilj, prije svega, pokretanje javnog diskursa o 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

istoriji regiona i prevenciji njegove kulturne ba{tine, a njegov glavni dio ~ini fotografska izlo`ba koja nudi novo vi|enje pro{losti i balkanskih spomenika kulture.

Najnoviji podaci ukazuju na to da je kulturna ba{tina iz otomanskog perioda na Balkanu ugro`ena, kao i da etni~ki i vjerski konflikti i dalje prijete regionu. Pri~a o Balkanu upravo se bavi tim problemima, nastoje}i da pokrene javni diskurs o istoriji Balkana, promovi{e osje}aj zajedni~ke istorije zasnovan na vjerskoj i etni~koj toleranciji i da doprinese omogu}avanju javnog pristupa kulturnoj ba{tini, kao i njenom o~uvanju.

Sje}anje na vrijeme Otomanskog carstva na Balkanu i dalje ostaje - u nazivima mjesta, koji se opiru promjenama i pored brojnih poku{aja vlasti da ih zamijene novima; na mjestima bogoslu`enja kao {to su d`amije, sinagoge i tekije, te kroz razli~ite aktivnosti nacionalnih i lokalnih organizacija koje se posljednjih godina trude da o~uvaju ovo istorijsko naslije|e. Izlo`bu prati i publikacija s fotografijama i podacima o objektima i naslije|u iz vremena Otomanskog carstva, a pored publikacije, na posebno kreiranoj internet stranici www.balkantale.com interaktivna mapa omogu}ava posjetiocima detaljan uvid u istorijske podatke i trenutni status svakog spomenika. Projekat Balkan Tale realizuje se pod pokroviteljstvom Evropske komisije.

(M. Radevi})

Instalacija Performans zakrivljenje prostora autora Vuka Jaredi}a predstavljena je 16. juna u Perjani~kom domu u Podgorici, a posve}ena je potencijalu performansa da uti~e na promjene istorijskog toka.

Istorijski ili globalni performans, prema Jaredi}u, mo`e da bude odli~an putokaz umjetniku {ta treba da bude cilj performansa.

PO@EGA

Sa{a Markovi} Retrospektivna izlo`ba beogradskog umjetnika Sa{e Markovi}a Mikroba gostuje od 22. juna u Gradskoj galeriji Po`ega. Postavka Zbogom andergraund: Sa{a Markovi} Mikrob, ~iji su kustosi Dejan Sretenovi} i Darka Radosavljevi}-Vasiljevi}, predstavlja izabrane radove iz svih ciklusa i podru~ja Markovi}evog umjetni~kog djelovanja, uklju~uju}i fanzine, radove iz fotoautomata, crte`e, maske, fotodokumentaciju performansa, akcija i izlo`bi...

75

Cetri oka:Cetri oka.qxd

20.6.2012

16:16

Page 76

U ^ETIRI OKA BH. INFO “Me|unarodna Eko kolonija, tre}u godinu za redom, otvorena je u [irokom Brijegu i trajat }e sve do 24. lipnja”. Na Eko koloniju 2012. doputovali su likovni umjetnici iz Beograda, Sarajeva, Mostara, Banje Luke i Osijeka, a tu su i predstavnici doma}ina. Radni dio kolonije odvija se do 23. juna.

Nova knjiga Nenada Veli~kovi}a [kolokre~ina: nacionalizam u bo{nja~kim, hrvatskim i srpskim ~itankama, u izdanju Fabrike knjiga, bi}e promovisana u malom amfiteatru Filozofskog fakulteta u Sarajevu, 21. juna u 18 sati. Dejan Ili}, Enver Kazaz i autor govori}e, izme|u ostalog, o [kolokre~ini u kontekstu rasprava o obrazovanju.

Povodom obilje`avanja prve godi{njice realizacije projekta MitoLovac, Udru`enje Kameleon - Otvorena mre`a ljudskih prava i demokratije iz Tuzle raspisalo je konkurs za Novinarsku nagradu za najbolju pri~u na temu: Korupcija. Konkurs, ili ako ho}ete natje~aj, otvoren je do 4. augusta.

A, “Narodno pozori{te Tuzla, tradicionalno, uz besplatan ulaz za ~etiri predstave, opra{ta se sa svojom vjernom publikom do po~etka nove sezone”. Tako je za 20. juni bila najavljena predstava Tri sestre u re`iji Admira Glamo~aka, a za 21., 22. i 23. juni i predstave To, Sumnjivo lice i Pinokio.

“Sarajevska ulica Sime Milutinovi}a je u sklopu aktivnosti Svjetskog foruma urbanizma preimenovana u ulicu Velikog Pariza i u narednom periodu }e predstavljati popri{te brojnih kulturnih zbivanja, koncerata i izlo`bi”. Program po~inje 21. juna u 18 sati, u ba{ti Galerije MAK, kada }e biti obilje`en Svjetski praznik muzike.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

“Tuzlanski tamburaši”, potencijal Tuzlanskog kantona

Snimanje i tamburanje

E, sa Tuzlarija dobijamo informaciju da je prvi cjelove~ernji koncert Tuzlanskih tambura{a odr`an 15. juna, u okviru manifestacije Ljeto u Tuzli.

Mjesto doga|aja je bio Trg slobode.

“Ve} nekoliko godina se pojavljujemo kao gosti Ljeta u Tuzli, a ovo sada je prvi put da imamo vlastiti koncert. Na repertoaru ve~era{njeg koncerta na{le su se pjesme za sve generacije. Gost na{eg koncerta, kao {to su posjetioci imali priliku ~uti i vidjeti, bio je Muhamed

Nali} Hame. Gost iznena|enja bio je Mom~ilo Moma Stanojevi}, jedan od najpoznatijih violinista sa prostora Balkana”, vele Tambura{i: “A uskoro planiramo snimiti i svoju prvu pjesmu.”

Tambura{ki orkestar Tuzlanski tambura{i osnovan je po~etkom 2006. i broji ~etiri ~lana, koji su svoju “tambura{ku afirmaciju sticali u proteklih devetnaest godina u drugim tambura{kim orkestrima i KUD-ovima u Tuzli”.

ALMIN ZRNO, sarajevski fotograf ALMIN ZRNO “@elim pokazati da fotografija nije samo dokument”

Bend Divanhana snima novi album, ali i nastavlja seriju koncerata. U glavnom gradu Srbije nastupaju 26. juna, na Belefu (Beogradski Letnji Festival). I to u programu Ring Ring na Belefu, a u njihovom dru{tvu su David Yengibarian Trio (Ma|arska, Armenija), Mokoomba (Zimbabve), Cadabra (Srbija) i Tamikrest (Mali).

76

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Cetri oka:Cetri oka.qxd

20.6.2012

15:06

Page 77

HARIS HUSEJNOVIĆ, portparol “1. Sarajevo Rock Festivala”

Ja~anje veza i brendiranje Koji je osnovni cilj, ili koje su `elje i ambicije organizatora 1. Sarajevo Rock Festivala, koji }e biti odr`an od 6. do 14. jula? Jer, danas se mnogo toga svrstava u ovaj `anr...

Osnovni cilj Festivala je oboga}enje rock scene u na{oj zemlji i svakako ja~anje veza sa izvo|a~ima iz susjednih zemalja. Naravno, jedna od `elja organizatora je brendiranje Sarajevo Rock Festivala kao najja~eg u regionu i ve}i broj u~esnika iz godine u godinu. A u~esnici Festivala i dani nastupa su sljede}i: 6. juli, Killo Killo Banda, Novi Sad, 7. juli, Bad Mushrooms, Zagreb, 8. juli, Woodoo Cadilac, Br~ko, 9. juli, The Tide, Kranj, 11. juli, Beely Beer Blues Band, Sarajevo (iza pono}i), 12. juli, Black Chicken Leg, Mostar, 13. juli, Big Rock, Zagreb i 14. juli, Dykemann Family, Zagreb. Pored izvrsnih muzi~kih izvedbi posjetioci }e, izme|u ostalog, mo}i u`ivati i u nesvakida{njoj projekciji crno-bijelih filmova. Program }e biti dodatno oboga}en raznim aktivnostima, u koje }e biti uklju~eni mladi umjetnici iz Sarajeva, te Plug In postavkama Ducati Moto Grand Prixa.

Dva nastupa }e se, zapravo, desiti 12. jula, jer }emo dan ranije obilje`iti godi{njicu genocida u Srebrenici...

Da, upravo tako, 11. jula ne}emo imati nastup i time }emo obilje`iti godi{njicu genocida u Srebrenici, tako da }e svirka po~eti poslije pono}i.

A, cijene ulaznica?

Odlu~ili smo se za besplatan ulaz na sve dane osim prvog, kada nastupa Killo Killo Banda, kao najja~a grupa na SRF-u, a cijena ulaznice za taj nastup }e biti 5 KM.

Ljep{a strana `ivota U Galeriji Java u Sarajevu, 26. juna }e biti otvorena nova fotografska izlo`ba Almina Zrne I u Javi i u snu. “Ovaj put publici na uvid dajem svoju intimu, tj. prvi put na jednom mjestu predstavljam aktove koje sam radio posljednjih godina i ne{to sasvim novo. Naime, radi se o nekim proznim, lirskim promi{ljanjima o prolaznosti, odnosima i ljepoti koja predstavlja moju nutrinu i stvari koje zaokupljuju moju ma{tu, a oni su predstavljeni u nekoliko diptiha i jednim kvartetom, spojem ~etiri fotografije u jednom radu”, obja{njava Almin Zrno.

Neki od radova ve} su nagra|eni, a predstavljeni su u sklopu 6. aprilskih salona u sarajevskom Collegiumu Artisticumu, dok su neki potpuno novi i njih publika do sada nije imala priliku pogledati: “ @elim pokazati da fotografija nije samo dokument, niti ne{to {to u svojoj osnovi mora biti bizarno da bi izazvalo odre|enu dozu empatije prema ljudima ili mjestu doga|aja, niti iz moje BiH u svijet uvijek moraju i}i fotke izbjeglih i nesretnih ljudi, koje su vezane za protekla dva desetlje}a. Nego da mi imamo i ljep{u stranu `ivota. Davno sam shvatio da svojom fotografijom ne mogu promijeniti svijet, pa sam se okrenuo sebi i promi{ljanjima koja sam poku{ao realizovati kroz ove radove, a {ta sam njima htio re}i, neka skonta svatko tko posjeti izlo`bu.”

A, planira li Javu predstaviti jo{ negdje? “Da. U osnovi ona je i pravljena za izlaganje vani, ali kao {to i sami znate, najte`e je

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

kod ku}e dobiti priznanje. Poslije Sarajeva, na jesen, ona ide prema Ljubljani i Zagrebu, {to se zna, a poslije }emo da vidimo.”

77

CRNA:CRNA.qxd

20.6.2012

17:01

Page 78

PUT OKO SVIJETA Priredio: Nedim Hasi}

Tabut tema Eura

S

vijet u kojem se kre}e, {irok je tri a dug ~etiri metra.

Jednostavnu sobu svijetlo`utih zidova, Alina dijeli s jo{ tri druge pacijentice. Na no}nom ormari}u, izme|u kri`aljki i nekoliko romana, nalaze se kutije s lijekovima. Zrak u prostoriji je vla`an i jako je toplo. Alina djeluje krhko, no njezin je glas jasan i odlu~an. “Dugo vremena sam dobivala pogre{ne lijekove. Nuspojave su bile izuzetno jake. Osim toga, dobila sam i tuberkulozu i cirozu jetre. Sve samo zbog pogre{ne terapije”, ka`e Alina koja se ve} godinama bori protiv AIDS-a. U me|uvremenu je ono najgore iza nje. Terapiju sada prima u Nacionalnom AIDS centru, u bolnici Lavra u Kijevu. Ova je klinika dodu{e malih dimenzija, no jedna je od rijetkih specijaliziranih ustanova samo za pacijente oboljele od AIDS-a.

Pogre{na terapija i krivi lijekovi koje je dugo vremena Alina primala, kada su u pitanju pacijenti oboljeli od ove bolesti imunolo{kog sustava, na`alost, nisu nikakva rijetkost u Ukrajini. Iako ova zemlja ima najve}i broj oboljelih od AIDS-a, Alininu sudbinu do sada su dijelili ve} mnogi. Prema aktuelnom izvje{taju UNICEF-a, broj oboljelih od ove bolesti, u posljednjih pet godina, postao je ~ak 13 puta ve}i. U Ukrajini je oko 440.000 osoba u dobi izme|u 15 i 49 godine starosti zara`eno opasnim virusom. I premda se problem njegova {irenja ne odnosi samo na periferiju EU-a, ve} polako prelazi granice, do sada nisu poduzeti odlu~niji koraci ili mjere kako bi se problem po~eo suzbijati. Naro~ito sada, tokom trajanja Evropskog prvenstva u nogometu i ja~anjem seks-turizma, postoji jo{ ve}a opasnost da se AIDS pro{iri i daleko izvan granica Ukrajine.

Jedan od rijetkih koji se ve} du`e vremena bavi ovim problemom je Martin Kade iz njema~kog GIZ-a. Njegov je posao pomo}i Ukrajini u smanjenju broja oboljelih, odnosno, smanjenju zaraze i to prvenstveno putem informacija. “U kampanji uo~i Prvenstva uspjelo nam je pridobiti nekoliko poznatih osoba; primjerice, igra~ Bayerna Anatoli Timo~enko pristao je na suradnju i postao na{im ’ambasadorom’”, obja{njava Kade. “Prije se zaraza u Ukrajini {irila u prvom redu preko ne~istih igala koje su koristili ovisnici o drogi, no danas su glavni izvori zaraze seksualni odnosi bez za{tite”, dodaje on. A njih bi, prema mi{ljenju Anne Guzol, suradnice Grupe Femen koja se ve} godinama bori za po{tivanje `enskih prava u Ukrajini, tokom EP-a moglo biti jo{ vi{e. “Prvenstvo u nogometu }e jo{ vi{e pove}ati seks-turizam i time jo{ vi{e poniziti `ene u na{oj zemlji. Ukrajinke se zbog siroma{tva vrlo ~esto okre}u prostituciji“, ka`e Guzol. Me|utim, AIDS u Ukrajini nije samo problem homoseksualaca i prostitutki. Primjerice, u milionskom gradu Odesi na jugu zemlje, prema nekim procjenama, `ivi trenutno oko 150.000 osoba zara`enih opasnim virusom. I Alina dolazi iz ovog grada, a virusom se zarazila, kako ka`e, na pograni~nom podru~ju s Rusijom. “Mislim da sam se zarazila ne~istom iglom. Tada sam jo{ konzumirala droge”, ka`e ova 43-godi{njakinja koja usprkos debelim naslagama {minke izgleda blijedo i zapravo starije nego {to je. “U Ukrajini se tema AIDS- a uporno gura pod tepih, iako su problemi

78

o~igledni”, ka`e i Martine Kade. Prema njegovom mi{ljenju, EP u nogometu je velika {ansa za Ukrajinu da se kona~no malo ozbiljnije po~ne baviti ovim problemom. U tome bi joj trebali pomo}i i mnoge me|unarodne zvijezde, primjerice, nastup grupe Queen i Eltona Johna, najavljeni za 30. juni, uo~i finalne utakmice prvenstva, trebali bi izme|u ostalog skrenuti pa`nju na ovu bolest i njezino {irenje.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

PATINA:PATINA.qxd

20.6.2012

22:46

Page 79

PATINASTA KUTIJA

Dugovanje dugo 81 godinu Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SKUP U “VERSAJU”

Premijeri Velike Britanije i Italije i predsjednici Francuske i SAD-a, snimljeni 28. juna 1919. godine Sva{ta se ne{to desilo 28. juna. Pa i potpisivanje Versajskog ugovora, kojim je okon~an I svjetski rat. A za njegov po~etak, ko to ne zna?, povod je bio atentat na prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu, istog dana, samo pet godina ranije. Ali, tog doga|aja smo se prisjetili jo{ dok je ova rubrika bila u gegicama.

Konkretno, 28. juna 1919. sile Antante zaklju~ile su Mirovni ugovor s Njema~kom, dok je Mirovna konferencija u Parizu trajala ~ak godinu i tri dana, od 18. januara 1919. do 21. januara 1920. godine. Ve}i dio prego-

vora, dogovora i razgovora o cijelom ~ovje~anstvu potrebnom miru, kao i o pla}anju ratne od{tete, de{avao se u dvorcu Versaj, ili kako to Francuzi pi{u: Versailles. Zato se sve to i zvalo, je li, tako kako se zvalo.

Antantu su, ukupno dvadeset i sedam dr`ava ~lanica, predvodile velike sile: Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, Velika Britanija, Francuska i Rusija. Dok je Centralne sile zastupala Njema~ka, jer joj je od koalicionih partnera pre`ivjela jedino Bugarska. Tako je sama morala platiti ratnu od{tetu, jer Bugari su i tada, kao i decenijama kasnije, bili frontalni kokuzi.

“Njema~ka je od po~etka 1929. morala platiti ratne od{tete u iznosu od pet milijardi dolara, a ostalo, {to je trebalo naknadno utvrditi, isplatiti u trideset godina.” I odre}i se kolonija u Evropi i sve imovine u njima, pobjednicima je ustupila kompletnu trgova~ku mornaricu, nije smjela uvoziti niti izvoziti oru`je, praviti podmornice... Ma, puno toga nisu ni smjeli ni mogli.

Vjerovali ili ne, posljednju ratu ratne od{tete, koja je vezana za I svjetski rat, Njema~ka je platila 3. oktobra 2010. godine! Kao da su bili `iranti koalicionim partnerima...

STRIP ARTIST

21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

79

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd

20.6.2012

23:40

Page 80

VIĆ: O K N A T S R A D N A S K E L A “U prošlom životu bio sam Severinin karijes”

by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete snimiti novu emisiju?

Kad mi dosadi stara.

2. Da li ste kao m ali sa Ja jo{ uvijek sanjam njali da }ete biti astronaut? da }u biti astronaut srpsko-hrvatska m . Prva isija u svemiru.

rajevu?

3. Kako se osje}ate u Sa , u Sarajevu se jan e}a osj ~e ina Kako sam posebno ne osje}am.

4. [ta morate imati u fri`ideru?

Svjetlo.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Majku i punicu. Nezamisliv nam je `ivot bez njih.

6. [ta svaka `ena mora imati u nov~aniku a mu{karac u ta{ni?

Svaka `ena u nov~aniku mora imati puno para, a svaki mu{karac u ta{ni mora imati njezin nov~anik.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Porno glumac koji se bori za mir u svijetu.

8. Da je danas smak svi jeta {ta biste sutra u~inil i?

Da je danas smak svijeta, sutra bih se ubio od muke.

16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi?

Ne vjerujem u radio.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Severinin karijes.

10. Jeste li meteoropata?

Ne. Ako ve} moram biti pata, onda sam ra|e socio.

17. S kim biste voljeli otplesati tango?

S Matom Buli}em.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?”

Izreka je to~na ako je usrani hidrofob.

12. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup?

Najbolje je ne biti.

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

Obi~no od muke pojedem ne{to jako kiselo.

80

18. Osoba koja vas `ivcira?

Nema je.

14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne bi ste u~inili?

Ni{ta.

15. Opi{ite Matu Buli}a u tri rije~i.

Mu{karac, Srbin, ma~o.

19. Tange ili badi}?

Badi}.

20. [ta obla~ite kad `elite izgledati sexy?

“Bibliju” u {ake!

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina?

Bez poruke.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd

20.6.2012

18:53

Page 81

REAGIRANJA Rusmir Mahmut}ehaji} Uredni{tvu

[eki Radon~i} - Uredni{tvu

Perović nije samo mediU svome tekstu iznijeli ste cinski slučaj, već i veliki dvadeset i sedam netačnih gad, koji laže da su se tvrdnji o meni porodice deportovanih i pobijenih ljudi prodale (“Slu{aj ’vamo: ^iji si ti, mali?”, SB, br. 814) Ðukanoviću Rekli ste, gospodine Avdi}u, 30. decembra 2010. godine u Slobodnoj Bosni: “Imam samo jednog sveca kojem se klanjam i kojeg po{tujem: istinu.” Da je tako, ni{ta drugo ne bi Vam vrijedilo koliko to. Ali za Vas je to prazna tvrdnja. Dokaza koje sami dajete protiv sebe je, na`alost, i previ{e.

Jedan od tih dokaza je i Va{ tekst “Slu{aj ’vamo: ^iji si ti, mali?” (Slobodna Bosna, 14. juni 2012. godine, 20-22). U tome tekstu iznijeli ste dvadeset i sedam neta~nih tvrdnji o meni. Nebitno je da ste to uradili za svoj ili za tu|i ra~un. Ali je sigurno da tako doprinosite {irenju la`i kao sredstva produbljivanja pogubne bosanske politi~ke i kulturne pometenosti. Govorenje iz mr`nje, {to je slu~aj u Va{em tekstu, razara prvenstveno Vas kao govornika. Time nanosite {tetu i drugim, ali je ve}a {teta koju ~inite sebi. @elim Vam svako dobro.

Rusmir Mahmut}ehaji}

Senad Avdi} - Rusmiru Mahmut}ehaji}u

Greške i propusti Po{tovani gospodine Mahmut}ehaji}u, pregledao sam stoti puta pa`ljivo svoj tekst na kojeg reagirate i ustanovio nekih, mogu}e, potencijalno, aproksimativno, cirka, 25 neta~nosti, koje su mi se na Va{u {tetu “potkrale“. Svaka od tih gre{aka je moja, slu~ajna, netendenciozna. Dvije su mi, me|utim, “gre{ke“ vrlo drage, dragocjene: ako sam pogrije{io, slagao, izmislio da je Fahrudin Radon~i} boravio u Va{em stanu, te u kojem je svojstvu tamo boravio, kada su se va`ni dr`avni poslovi dogovarali, neka me odmah prvi grom opali i spr`i... Ni za ~iji ra~un, mo`ete Vi to vjerovati, ili ne vjerovati, nikakve institucije, doma}e, ili strane, ja “masnu ~orbu“ ne jedem, za razliku od Va{eg “Foruma Bosnia“.

Kada mi ta~no uka`ete, precizirate, taksativno pobrojite gre{ke u mojem tekstu, e, to }e mi biti ogroman izazov, solidno priznanje i ogromna obaveza. @ivi bili.

Senad Avdi} 21.6.2012. I SLOBODNA BOSNA

(“Zlo~inac \ukanovi} i ministar Radon~i} – dva oka u glavi“, SB, br. 814) Da je gadosti iz pro{log broja SB, izre~ene na ra~un porodica deportovanih i pobijenih Bosanaca iz Crne Gore, i na moj ra~un, pokojni Slavko Perovi} ispovra}ao u crnogorskom mediju, ne bih se ni okrenuo.

Znaju}i Perovi}evo mentalno stanje, niko u Crnoj Gori ne odgovora na njegove diskvalifikacije i uvrede. Ne bih ni ja, naravno, ali po{to je rije~ o dokazanoj lokalnoj blesi, prin u|en sam da bosansku javnost up oznam o kakvoj je avetinji rije~.

Predug je spisak ljudi koje je taj predratni op{tinski tu`ilac proglasio {pijunima: Mirka Kova~a, zato {to je prihvatio Trinaestojulsku nagradu; Marka Ve{ovi}a zato {to je, zbog Perovi}evog pakta sa ~etnicima, napustio Liberalni savez; Andreja Nikolaidisa, jer je prihvatio fukciju savjetnika predsjednika parlamenta Ranka Krivokapi}a; Terezu Kesoviju, jer je nakon 20 godina pjevala u Podgorici... Na tu listu Slavko je uvrstio, u Monitoru, ro|enog brata Budimira, kad je osnovao svoju stranku, pa svoje potpredsjednike, mnoge nezavisne intelektualace, medije i nevladine organizacije, sve zna~ajnije osobe koje su antiratno djelovale i borile se za suverenu Crnu Goru... Zahvaljujem mu {to je i mene uvrstio me|u ove Ljude – dugo me nepravedno preskakao. Taj nije dobro u glavu: ni njegov spisak crnogorskih {pijuna CIA nije mnogo kra}i. Mladala~ka bolest, zbog koje je oslobo|en od slu`enja vojske, u kona~nici je dovela do ludila: iz svoje partije, “tog {pijunskog legla“, otjerao je sve “agente dr`avne bezbjednosti“, a potom ju je sudskim putem ukinuo. Na kraju, ostao je sam sa sobom, pa kad se izjutra pogleda u ogledalo pomisli: “Ja, kr{na {pijuna!“ Ali Perovi} nije samo medicinski slu~aj, ve} i veliki gad. Raspitavao sam se kod doktora: to, ponekad, ide jedno sa drugim.

Jer, doista treba biti nevi|eni nesoj pa s Durmitorskih visina, usred Sarajeva, optu`iti porodice deportovanih i pobijenih ljudi da su se prodale \ukanovi}u: “Milo \ukanovi} je o{te}enim porodicama platio takozvanu naknadu {tete. \ukanovi} ih je na taj na~in kupio. Oni sada }ute kao ribe. To je najsramnije }utanje“, veli naru~eni Perovi}.

Ovo je preko usta mogla prevaliti samo crnogorska ni{tarija koja prezire ~injenice.

Porodicama deportovanih, stoko crnogorska, novac nije dao \ukanovi}, niti bi ga one od njega uzele, ve} im ga je isplatila dr`ava i to na osnovu tu`be koje su podnijele protiv MUP-a Crne Gore. Mr~o jadni, porodice deportovanih ne }ute kao ribe, ve} vri{te kao sinje kukavice: godinama bezuspje{no tra`e hap{enje svih u~esnika i nalogodavaca tog zlo~ina, ne isklju~uju}i, naravno, ni Bulatovi}a i \ukanovi}a ako su krivi, zahtijevaju podizanje spomenika u Herceg Novom, uvo|enje Dana sje}anja, uvr{tavanje tog zlo~ina u ud`benike istorije, hap{enje Slobodana Pejovi}a... [to se ti~e Perovi}eve tvrdnje da su slu~aj deportacija otkrili on, Liberalni savez i hapsitelj Slobodan Pejovi}, ovo je novo baljezganje crnogorskog starog svata: kao {to sam blagovremeno rekao u brojnim tekstovima i svojim knjigama, crnogorsku javnost je o akciji hap{enja i deportovanja prvi upoznao ]azim Luka~, poslanik SDA CG. On je na skup{tinskom zasjedanju, 5. juna 1992. godine, pred tv kamerama molio crnogorsku vlast i opoziciju da odmah zaustave deportacije. Pravu dimenziju tog zlo~ina uvidjeli smo godinu kasnije, kada su poslanici crnogorskog SDPR-a, ne Liberalnog saveza, postavili poslani~ko pitanje o deportacijama, a tada{nji ministar policije Nikola Pejakovi} dao odgovor sa spiskom imena 83-trojice uhap{enih i deportovanih Bosanaca.

Dakle, dok je ]azim Luka~ javno molio za pomo}, Perovi}ev” heroj sada{nje Crne Gore“, inspektor za potrage Slobodan Pejovi} revnosno je hapsio nesre}ne Bosance po trgovima, ku}ama, odma rali{tima... Me|u njima, kako svjedo~i Elvira Rikalo, i trojicu njene bra}e: Zaima, Huseina i Mithada, ~ije kosti jo{ nisu prona|ene. “Te krvave o~i ne}u nikada zaboraviti“, rekla je Elvira. “Od Pejovi}a su gori samo oni koji ga brane“, rekla je Rada Fejzi}, ~ijeg je mu`a heroj Pejovi} brutalno uhapsio a drugi pustili.

A kad smo ve} kod kupovine i prodaje, Slavko Pra{ki, ne znam zovu li ga tako zato {to `ivi u Pragu ili ne~eg drugog, mogao bi ispri~ati ko je i zbog ~ega od \ukanovi}a uzeo pet miliona njema~kih maraka, kome ih je u vre}ama donio tada{nji visoki funkcioner crnogorske tajne policije, i ko od tih para sa porodicom godinama kraljevski `ivi u Pragu? I neka Slavko Perovi}, nekada{nji rizni~ar i Milov koalicioni partner – ~ija su dva ministra, V. Pulevi} i M. Burzan, 1993. godine, bili u \ukanovi}evoj “ratnoj Vladi“ – ne potura svog Mila drugima.

Slavko Reketa{ je 1997. godine inaugurisao Mila za predsjednika, kada je zamolio svoje glasa~e da glasaju za \ukanovi}a. Ti 81

Reagiranja:Reagiranja.qxd

20.6.2012

18:54

Page 82

REAGIRANJA glasovi su odlu~ili da pobijedi Bulatovi}a koji je u prethodnom krugu dobio vi{e glasova od \ukanovi}a.

Kad su po~etkom onog rata italijanske okupacione snage u{le u Crnu Goru, general Pircio Biroli se, svjedo~e njegove depe{e upu}ene sa Cetinja, na{ao na velikom jadu: kako da se oslobodi brojnih Crnogoraca koji su, nepozvani, svaki dan dolazili pred njegovu kancelariju da jedni druge {pijaju. Mo`da bi nam prijeratni pjesnik i tu`ilac mogao re}i ~iji je Pape bio me|u njima? ^ovjek je nekad prinu|en da neke stvari radi tako {to jednom rukom za~epi nos ili stavi hirur{ku masku. U~inio sam oboje: u pitanju je prejak crnogorski smrad.

Na kraju, molba za glavnog urednika: Senade, tako ti Svetoga Petra Cetinjskog i svega ti dragog i milog, vi{e ne pakuj u SB ovakvo crnogorsko sme}e. [eki Radon~i}

Jasenka Perovi} - Uredni{tvu

Informacije o deportacijama Bošnjaka iz Crne Gore koje je iznio Slavko Perović su neozbiljne, paušalne i netačne (“Zlo~inac \ukanovi} i ministar Radon~i} – dva oka u glavi“, SB, br. 814) Po{tovani gospodine Avdi}u, Redovan sam ~italac va{eg nedjeljnog magazina Slobodna Bosna, zato {to sam mi{ljenja da informacije predstavljene u njemu doprinose stvaranju kriti~kog osvrta na dnevno-politi~ku situaciju u na{em dru{tvu.

No, sa `aljenjem moram konstatovati da u posljednjem broju Slobodne Bosne u intervjuu sa Slavkom Perovi}em pod nazivom “Zlo~inac \ukanovi} i ministar Radon~i} – dva oka u glavi“ su iznesene neozbiljne, pau{alne, a prvenstveno neta~ne informacije.

Naime Perovi} navodi da su zlo~in o deportaciji Bosanaca i Hercegovaca iz Crne Gore 1992. prvi razotkrili Slobodan Pejovi} i Liberalni savez, da je Pejovi} `rtva krivi~nog postupka protiv po~initelja zlo~ina nad bosanskohercegova~kim gra|anima, te da je on od glavnog svjedoka naprasno pre d stavljen kao krivac. Potom Perovi} navodi da je \ukanovi} u toku procesa, koji tako dugo traje, platio porodicama takozvanu 82

naknadu {tete i na taj na~in kupio porodice deportovanih koje sada }ute kao “ribe“.

Mislim da je nedopustivo dati prostora u bilo kojoj {tampi, elektronskoj ili pisanoj, da se iznose neta~ne i nepotvr|ene informacije, pogotovo kada se radi o `rtvama zlo~ina koji ima sve elemente ratnog zlo~ina.

Moram priznati da sam `ivjela u uvjerenju da je Va{ magazin ozbiljnija novina i da si ne dopu{tate izno{enje neosnovanih teza, u ovom slu~aju ~istih la`i.

Ono {to sa gor~inom moram konstatovati je da u Va{em magazinu niste dali valjanog prostora da se javnost upozna o slu~aju deportacije bosansko-hercegova~kih gra|ana iz Crne Gore u 1992., a da ste pravo prvenstva dali osobi koja u ovom slu~aju glorificira osobu, Pejovi}a, koji je sudjelovao u hap{enju na{ih najbli`ih, da su `ivoti na{ih najmilijih ni{ta drugo nego tr`i{na roba i da smo mi zbog ispla}ene naknade spremni sve prepustiti zaboravu.

Molim Vas, nemojte nas tako poni`avati, pa valjda nam je dovoljno samo to {to ni nakon 20 godina ne znamo gdje su na{i najdra`i poubijani. Pa valjda bi Vi, ako ni{ta drugo, trebali imati malo vi{e respekta prema svojim sugra|anima i kako-tako {tititi njihov dignitet.

Bez obzira kakvu hajku `elite posti}i ovim intervjuom protiv gospodina Fahrudina Radon~i}a i njegovog brata gospodina [emsudina ([ekija) Radon~i}a, `elim podcrtati da su u cijelom BiH politi~kom, medijskom i inom establi{mentu, upravo njih dvojica jedine dvije osobe koje su bezrezervno stali uz porodice deportovanih u iscrpnoj bici za ovo malo pravde {to nam je ostalo, koju mi evo vodimo ve} 9 godina. @elim Vas podsjetiti da su zahvaljuju}i istra`iva~ko-novinarskom radu gospodina [ekija Radon~i}a o ovom slu~aju objavljena knjiga “Kobna sloboda“ i snimljena dva dokumentarna filma “Karneval“ i “Heroj na{eg doba“, koje bih Vam svesrdno preporu~ila da konsultujete kako biste utvrdili ~injeni~no stanje vezano za deportaciju Bosanaca i Hercegovaca iz Crne Gore 1992. S druge strane, Dnevni avaz je popratio svako de{avanje u vezi sa ovim slu~ajem.

Vidite, nama koji se borimo za istinu o stradanju na{ih o~eva, mu`eva, bra}e, nije bitno ko je i odakle do{ao u Sarajevo, kojii stepen obrazovanja posjeduje, koje je fizi~ke gra|e, da li je do{ao u Sarajevo sa kesom stvari ili ~ak i bez nje, itd. Kakve to veze ima? Za{to je to uop{te bitno? Mada nije strano na{em mentalitetu da diskvalificiramo ljude na osnovu potpuno `ivotno trivijalnih stvari i da patimo od potrebe za kvazi elitizmom.

Nama je bitno kakve je ko poteze vukao kada se radi o borbi protiv nepravde i zlo~ina i u borbi da na{i najbli`i ne

postanu samo dodatne statisti~ke brojke u nizu.

Jasenka Perovi} Predsjednica Udru`enja deportovanih Bosanaca i Hercegovaca iz Crne Gore 1992.

SLOBODNA BOSNA I 21.6.2012.

U[TEDITE NOVAC! PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna�, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd

13.6.2012

13:55

Page 78