Stomatološki fakultet otkrio novi vizualni identitet - u fokusu je osmijeh 1
Tečajevi cjeloživotnog obrazovanja 2
Stomatološki fakultet otkrio novi vizualni identitet - nastavak 3
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu među najboljima na svijetu 3
11. međunarodni kongres Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 4
Inkubator ideja - prvi Dan otvorenih vrata za poslovne partnere Stomatološkog fakulteta 5
Popularizacija znanosti u dentalnoj medicini 6
4. međunarodni kongres o oralnim potencijalno zloćudnim promjenama 7-8
In memoriam - prof. dr. sc. Želimir Muretić 8
In memoriam - prof. dr. sc. Ileana Linčir 9
Sastanak bivših dekana Stomatološkog fakulteta 10
Radionica: Uvod u prijavu za projekte Obzor Europa 11
Vježbe za muskuloskeletno zdravlje 11
Kongres Europske udruge za obrazovanje u dentalnoj medicini 12
Posjet Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Bostonu te ADA Forsyth institutu 13
Svjetska nagrada EAOM dr. sc. Marku Zlendiću 13
In memoriam - prof. dr. sc. Ivan Vinter 14
Gost-predavač na Stomatološkom fakultetuprof. dr. sc. Rade Paravina 14
Posjet prof. dr. sc. Nurcan Buduneli u sklopu programa Erasmus 15
Pozdrav generaciji 2019. - 2025. 15
Jubilarni, 10. Dentakl 16
Zubić - projekt prevencije oralnoga zdravlja 17
Generacija studenata 1989./1990. 18
Alumni - razgovor s dr. sc. Majom SabalićSchoener 19
Akademski kalendar 2025./2026. 20
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu predstavio je u lipnju 2025. novi vizualni identitet koji na suvremen i simboličan način objedinjuje tradiciju, sadašnjost i buduće ambicije. Novi logotip rezultat je suradnje s Grafičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, čime je dodatno istaknuta vrijednost akademske zajednice i kreativnost u razvoju identiteta institucije.
Srce novoga identiteta čini logotip SFZG, a izrađen je s pozorno odabranom tipografijom i simbolikom. Slova F i Z, spojena unutar logotipa, nisu samo inicijali Fakulteta i Grada Zagreba, nego i silueta moderne zgrade – simbol ambicije stvaranja inovativnog prostora znanja i zajedništva kojemu Fakultet teži. Time se dodatno ističe njegova čvrsta integriranost u akademsku, kulturnu i urbanističku cjelinu grada Zagreba.
Posebno se izdvaja slovo G čija je donja linija oblikovana kao stilizirani osmijeh. Osmijeh nije samo estetski element – u novom vizualnom identitetu postavljen je u samo središte misije Fakulteta, a to su očuvanje zdravlja, promocija samopouzdanja i podizanje kvalitete života putem stomatološke struke. Studenti Fakulteta uče kako sačuvati i vratiti osmijeh pacijentima, a taj simbolični osmijeh svakodnevno šire među kolegama, nastavnicima i širom zajednicom.
Paleta boja novoga logotipa pozorno je odabrana i bogata značenjem. Tamno plava boja, inspirirana bojom Sveučilišta u Zagrebu, simbolizira autoritet, profesionalnost, povjerenje i odgovornost. Svijetlo plava, smještena u osmijehu slova G, ističe osjećaj mladosti, svježine, mira i pristupačnosti. Ona odražava otvorenost i toplinu u svakodnevnoj komunikaciji i odnosima unutar Fakulteta i prema pacijentima.
Nastavakna3.stranici
Poštovane kolegice i kolege, Obavještavamo Vas o tečajevima cjeloživotnog obrazovanja u organizaciji Stomatološkog fakulteta za jesen i zimu 2025. godine. Obavezna je prijava putem poveznice za ONLINE prijave koja se nalazi uz svaki pojedini tečaj. Sudionici se za radne tečajeve primaju prema redoslijedu uplate. https://www.sfzg.unizg.hr/cjelozivotno_obrazovanje
4. 10. 2025. Klinička endodoncija 2: revizija endodontskog punjenja izv. prof. dr. sc. Ivona Bago
4. 10. 2025. Novosti u dječjoj stomatologiji - od znanosti do klinike prof. dr. sc. Domagoj Glavina
18. 10. 2025.
Klinički izazovi u endodonciji prof. dr. sc. Ivana Miletić
8. 11. 2025. Stabiliziraj traumu, spasi zub izv. prof. dr. sc. Tomislav Škrinjarić
8. 11. 2025.
15. 11. 2025.
28. i 29. 11. 2025.
Kako spriječiti prigovore i tužbe pacijenata u dentalnoj medicini? prof. dr. sc. Hrvoje Brkić
Pacijenti s temporomandibularnim poremećajima i opstruktivnom apnejom u spavanju – kakvu udlagu napraviti? prof. dr. sc. Iva Alajbeg
3, 2, 1 Kreni! Brušenje u fiksnoprotetskoj terapiji - multidisciplinarni pristup
prof. dr. sc. Amir Ćatić
13. 12. 2025. BOPT biološki orjentirane tehnike preparacije izv. prof. dr. sc. Andreja Carek
Više informacija o tečajevima možete pronaći na internetskoj stranici https://www.sfzg.unizg.hr/cjelozivotno_obrazovanje
Kontakt (za polaznike tečajeva i za sponzore):
Lada Prišlić, tel 01/4802-123, fax 01/4830-804
E-mail: tecajevi@sfzg.hr
UREDNIK
prof. dr. sc. Hrvoje Brkić
KOORDINATOR
izv. prof. dr. sc. Danijela Marović
UREDNIŠTVO
prof. dr. sc. Nikša Dulčić prof. dr. sc. Marko Jakovac prof. dr. sc. Hrvoje Jurić prof. dr. sc. Iva Alajbeg izv. prof. dr. sc. Ana Badovinac
TEHNIČKI UREDNIK
doc. dr. sc. Krešimir Bašić
SURADNICI
prof. dr. sc. Senka Meštrović prof. dr. sc. Zrinka Tarle prof. dr. sc. Ivana Miletić izv. prof. dr. sc. Ivana Šutej izv. prof. dr. sc. Joško Viskić izv. prof. dr. sc. Kristina Peroš Irena Vadjon, prof. Lara Mikulčić, studentica Adrian Pavić, student
FOTOGRAFIJE
Darije Petolas
Mirjana Draženović
LEKTURA
Ksenija Trajbar, prof. ISSN: 1848-7378
NAKLADNIK
Sveučilište u Zagrebu Stomatološki fakultet
Gundulićeva 5 10 000 Zagreb Tel. 01 4802 111 Fax. 01 4802 159 www.sfzg.hr
ZA NAKLADNIKA
Prof. dr. sc. Marin Vodanović, dekan Ukoliko želite primati obavijesti o izlasku Glasila Stomatološkog fakulteta, pošaljite nam svoje ime i prezime na e-adresu: glasilo@sfzg.hr
(Nastavaksnaslovnice)
Geometrijska jasnoća i oštrina linija u dizajnu logotipa dodatno ističu snagu, odlučnost i tehničku preciznost – osobine koje definiraju rad Fakulteta, ali i umjetničku profinjenost koncepta. Ključno obilježje novoga vizualnog identiteta jest i plodonosna suradnja s Grafičkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu gdje je kreativni tim dekana prof. dr. sc. Kaludija Papa pod vodstvom doc. Marine Vukoje Bezjak te profesora Filipa Cvitića, Maje Strgar Kurečić i Darije Mustić uspio spojiti suvremeni grafički jezik s temeljnim vrijednostima stomatološke struke i tradicijom Fakulteta. Studenti koji su sudjelovali u dizajnu, Dario Zagorac, Marijeta Medini i Lara Radivoj, za to su dobili Dekanovu nagradu Grafičkog fakulteta.
Novi vizualni identitet Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nije samo estetski pomak, nego i konceptualna nadogradn inovaciju i viziju za budućnost. Osmijeh u središtu logotipa simbolizira posvećenost zdravlju, pristupačnosti i empatiji Fakultet prepoznat. Fakultet ovim činom šalje jasnu poruku: ostaje vjeran svojoj misiji pacijentima i društvu, s osmijehom kao simbolom i inspiracijom za sve buduće generacije dokotra dentalne medicine.
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu ostvario je izniman uspjeh na najnovijoj ljestvici SCImago Institutions Rankings (SIR) za 2025. godinu te tako potvrdio već četvrtu godinu za redom svoj status najuglednije znanstveno-nastavne ustanove u regiji u području dentalne medicine. Prema objavljenim podatcima Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu među najboljim je sveučilištima u području Dentistry: na prvom je mjestu u istočnoj Europi, na 23. među institucijama Europske unije te na 107. mjestu na svjetskoj razini.
To svrstava Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu u svjetsku elitu dentalne struke te ujedno potvrđuje njegovu prepoznatljivost i znanstveni utjecaj na europskoj i svjetskoj razini.
U Hrvatskoj je uvjerljivo vodeći kao najbolje rangirani fakultet dentalne medicine u našoj zemlji prema ljestvici SCImago.
Time naš Fakultet potvrđuje da je nacionalni lider u visokom obrazovanju, znanstvenom istraživanju i razvoju struke dentalne medicine.
Podatci iz Šangajske liste za 2025. godinu dodatno potvrđuju ugled Fakulteta: područje stomatologije i oralnih znanosti uvršteno je među osam najbolje rangiranih znanstvenih područja Sveučilišta u Zagrebu – zauzima 201. do 300. mjesto u svijetu. Istodobno, riječ je o najviše rangiranom biomedicinskom području našega Sveučilišta.
Što je ljestvica SCImago?
SCImagoInstitutionsRankings jedna je od najcjenjenijih svjetskih ljestvica za procjenu akademskih i istraživačkih institucija, a temelji se na kombinaciji triju pokazatelja: znanstvene izvrsnosti, inovacijskog učinka i društvene relevantnosti. Rangiranje se provodi na temelju kvantitativnih podataka iz baze Scopus (Elsevier) i obuhvaća tisuće institucija diljem svijeta. S obzirom na konkurenciju najuglednijih sveučilišta i istraživačkih centara, ulazak među 25 najboljih u Europskoj uniji i više od 100 najboljih globalno golem je iskorak za hrvatsku znanost i visoko obrazovanje. Pogled u budućnost
Izvrsnost nije slučajnost, već rezultat strategije, znanja i zajedničke vizije prošlih i sadašnjih dekana te generacija naših znanstvenika, nastavnika i studenata. Postignuti rezultati dodatni su poticaj daljnjem razvoju međunarodne suradnje, znanstvenim projekatima te privlačenju vrhunskih studenata i istraživača iz Hrvatske i inozemstva.
Već jedanaestu godinu njegujemo tradiciju u održavanju Međunarodnog kongresa Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je ove godine 11. i 12. travnja organiziran u predivnome Splitu, u hotelu Radisson Blue. Kao i svake godine ponudili smo radionicu i niz izvrsnih predavanja uglednih svjetskih i hrvatskih stručnjaka iz područja restaurativne dentalne medicine, endodoncije, protetike, ortodoncije i digitalne dentalne medicine, te jedno zanimljivo predavanje iz opće kulture povezano s medicinom.
Radionicu s temom Unifying Digital Tools for Precision and Predictability održao je dr. Pablo Ramírez.
Ovogodišnja novost bila je simpozij Hrvatskoga društva za restaurativnu dentalnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora, a tema je bila Priča o restaurativnoj dentalnoj medicini. Simpozij su moderirali počasni član Hrvatskoga društva za restaurativnu dentalnu medicinu prof. dr. sc.
Thomas Attin sa Sveučilišta u Zürichu i predsjednica društva prof. dr. sc. Zrinka Tarle koja je otvorila skup temom AStoryaboutRestorativeDental Medicine. U nastavku su slijedila predavanja prof. dr. sc. Vlatka Pandurića: Reconstructive Pre-Prosthetic rehabilitation: Case Presentation, izv. prof. dr. sc. Danijele Marović: New Class of Composite
Materials: One forAll, izv. prof. dr. sc. Eve Klarić: Cention Forte – A New Alternative to Amalgam te izv. prof. dr. sc. Bernarda Jankovića i doc. dr. sc. Mateja Para: Bioactive Materials – Truths, Myths, and Clinical Applications
Nakon službenog otvorenja Kongresa, uz stare splitske plesove koje je izveo KUD Jedinstvo, predavanja su održali: prof. dr. sc. Thomas Attin: Postoperative pain after adhesive restorations: How to diagnose, treat and prevent, dr. Philipp Körner: The injection moulding technique: A new approach forrestoration of anterior teeth, prof. dr. sc. Zrinka Tarle i prof. dr. sc. Marko Jakovac: Oral Rehabilitation
Protocol: Direct and Indirect Microinvasive Approaches, prof. dr. sc. Senka Meštrović: Invisible Orthodontics – Visible Challenges, izv. prof. dr. sc. Radoslav Bužančić; in memoriam dr. sc. Vedran Deletis: Neurology carved in stone. Neurological signatures at the stone heads of the
St James Cathedral in the City of Šibenik, Croatia, dr. Vinicius Machado: Digital tools for surgeries that can optimize aesthetic outcome i Ivan Raychev: Direct composite restoration for comprehensivetoothwearmanagement Naravno, uz najavljena pozvana predavanja, tradicionalno je održana i izložba naših korporativnih partnera i trominutne usmene prezentacije iz svih područja dentalne medicine i medicine.
Ne smijemo zaboraviti da je ovaj kongres uvijek važan događaj u našoj dentalnoj medicini zato što ne samo da obogaćuje naše kliničke i znanstvene spoznaje i znanja, nego je i prigoda za razmjenu iskustava i kolegijalno druženje.
Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 23. travnja 2025. prvi je put održan Dan otvorenih vrata za poslovne partnere pod nazivom Inkubator ideja. Svrha je bila pojačati suradnju između akademske zajednice i poslovnog sektora, razmjena znanja i poticanje inovacija.
Suradnja između Stomatološkog fakulteta i poslovnih partnera potiče inovacije prenošenjem znanstvenih istraživanja u praktična rješenja za liječenje pacijenata. Suradnja s gospodarstvom omogućuje pristup stručnom znanju u industriji, novim mogućnostima financiranja i naprednim tehnologijama. Uz to, takva partnerstva povećavaju potencijal komercijalizacije akademskih istraživanja, što koristi i gospodarstvu i javnom zdravstvu. Primijenjena istraživanja, ako su rezultati relevantni i praktično primjenjivi, usmjerena su na rješavanje problema iz stvarnoga života. Premošćuje se tako jaz između teorije i prakse, što rezultira inovacijama koje se mogu brzo primijeniti u industriji ili zdravstvu. Ta vrsta istraživanja često privlači financiranje i partnerstva zbog svojega jasnog potencijala za društveni i ekonomski utjecaj.
Posebnu vrijednost događaju dali su predavači s Fakulteta elektrotehnike i računarstva: prof. dr. sc. Tomislav Capuder, prodekan za istraživanje i inovacije, te Mirjana Dozan, voditeljica Centra za istraživanja i inovacije. Njihova su izlaganja dala vrijedan uvid u prijave za EU projekte, industrijsko
istraživanje i patentiranje.
O financiranju inovacija – od ideje do tržišta – govorili su i stručnjaci iz industrije: Darko Liović (Impuls savjetovanje), Karlo Kukec (Vesna deep tech Venture Fund) te Mirna Marović, predsjednica Hrvatske private equity i venture capital asocijacije.
Svoja istraživanja predstavili su i profesori Stomatološkog fakulteta: prof. dr. sc. Amir Ćatić, prof. dr. sc. Zrinka Tarle, prof. dr. sc. Ivana Miletić, prof. dr. sc. Iva Alajbeg, izv. prof. dr. sc. Ivona Bago i dekan prof. dr. sc. Marin Vodanović.
Sudionici su informirani i o istraživačkim projektima s komercijalnim potencijalom i mogućnostima financiranja iz fondova EU-a, a ostvareni su i vrijedni poslovno-znanstveni kontakti. Događaj je protekao u poticajnom i otvorenom ozračju. Jasno se pokazao veliki potencijal koji se nalazi u povezivanju znanstvene izvrsnosti i inovativnosti poslovnog sektora – na dobrobit struke, pacijenata i društva.
Manifestacija MUZZA – IV. tjedan znanosti održana je od 10. do 13. travnja 2025. godine u zgradtorata Sveučilišta u Zagrebu (SEECEL). Taj događaj pruža jedinstvenu mogućnost fakultetima i znanstvenim institucijama da interaktivno i pristupačno predstave svoj znanstveni rad široj javnosti, uključujući radionice, eksperimente, panele i druge aktivnosti. Iako se organizira već četvrti put, Stomatološki fakultet ove se godine prvi put uključio sa željom da se popularizira stomatologija te motivira šira javnost, posebice mladi, za područje stomatološke znanosti. U sklopu programa organizirano je pet zanimljivih, edukativnih i interaktivnih aktivnosti koje su sudionicima, posebno djeci i mladima, približile svijet stomatologije na inovativan i razumljiv način. Radionice i demonstracije spojile su znanost, tehnologiju i praksu, sa svrhom popularizacije znanosti i promicanja oralnoga zdravlja.
Program je organizirala i vodila prodekanica za znanost, istraživanja i doktorski studij prof. dr. sc. Iva Alajbeg, a u provedbi su sudjelovali nastavnici Fakulteta: izv. prof. Ivana Šutej, izv. prof. Lea Vuletić, doc. Larisa Musić, dr. sc.
Anja Ivica, Marko Zlendić, dr. med. dent., Luka Šimunović, dr. med. dent. te izv. prof. Kristina Peroš. Na MUZZI su sudjelovali i studenti od 2. do 5. godine Stomatološkog fakulteta: Klara Križan, Gabrijel Stošić, Domagoj Lijić, Nika Juraga, Roko Kravar, Iva Biloš, Roko Matijević, Bojana Klepo, Dora Kores Špoljarec, Ena Rupčić, Marija Sabljo, Jakov Kačan i Filip
Brčić.
U sklopu radionice Napravi svoju zubnu pastu, koju je organizirala i vodila izv. prof. dr. sc. Ivana Šutej, sudionici su imali prigodu sami izraditi vlastitu zubnu pastu, a pritom su, zahvaljujući jednostavnim objašnjenjima, učili o mehanizmu protukarijesnog djelovanja fluora te kako stroncijev klorid pomaže smanjiti osjetljivosti dentina.
U sklopu edukativne radionice
Operi zube na znanstveni način, u organizaciji doc. dr. sc. Larise
Musić, sudionici su naučili koliko je važna pravilna oralna higijena, ali i kako stomatolozi dolaze do svojih preporuka. Posjetitelji su najprije imali priliku vizualno uočiti neočišćene bakterije na svojim zubima, a poslije toga iskušati razne proizvode za oralnu higijenu. Tijekom radionice demonstriran im je pravilan način održavanja oralne te kako poboljšati svakodnevne oralno-higijenske navike.
Uz ove dvije radionice posjetitelji su mogli čuti i naučiti kako se karijes širi kroz zubna tkiva te kako mikroorganizmi uzrokuju propadanje zuba. Na plastičnim modelima samostalno su uklanjali karijese i izrađivali ispune, a pritom su im objašnjeni temeljni procesi koji su u podlozi stvrdnjavanja kompozitnih materijala. Također im je omogućeno da iz prve ruke vide kako digitalizacija mijenja stomatološki pristup. Fokus je bio na upotrebi intraoralnoga skenera i glodalice, pri čemu su mogli isprobati rad skenera, promatrati proces modeliranja i proizvodnje nadomjestaka, te tako steći uvid u preciznost i brzinu koje omogućuje moderna stomatološka tehnologija.
Na kraju je posjetiteljima, i malima i velikima, omogućeno da odrede svoju krvnu grupu ili da samo promatraju obavljanje testa. Ta interaktivna demonstracija postupka određivanja krvne grupe, koju je organizirala izv. prof. dr. sc. Lea
Vuletić, bila je iznimno dobro posjećena i izazvala je veliko zanimanje među posjetiteljima.
Kombinacijom edukativnog sadržaja, praktičnog rada i suvremene tehnologije, kojom se Stomatološki fakultet predstavio na ovogodišnjoj MUZZA-i, uspješno su prenesene važne poruke o značenju oralnoga zdravlja i primjeni stomatološke znanosti u svakodnevnom životu.
Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 12. do 13. lipnja 2025. održan je 4. godišnji kongres o oralnim potencijalno zloćudnim poremećajima (engl. oral potentially malignant disorders – OPMD). Skup je financiran sredstvima Europske unije preko COST akcije INTERCEPTOR (engl. Interception of oral cancer development), Presretanje razvoja raka usne šupljine i nazočno je bilo 130 stručnjaka iz 34 zemlje. Taj je kongres važan međunarodni događaj za unaprjeđenje istraživanja i suradnje u području oralnih potencijalno zloćudnih poremećaja na kojemu su sudjelovali vodeći stručnjaci iz različitih disciplina, uključujući molekularne biologe, patologe, oralne kirurge, stomatologe, specijaliste oralne medicine i medicinske onkologe, biostatističare, predstavnike pacijenata i stručnjake za medicinsko-ekonomsku djelatnost iz Europe i šire. Skup je održan u Hrvatskoj na inicijativu izv. prof. dr. sc. Danice Vidović Juras (Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i doc. dr. sc. Petra Ozretića (Institut Ruđer Bošković) koji su nacionalni delegati RH i članovi Upravnog odbora akcije COST te organizatori kongresa u Zagrebu. Skup je održan uz potporu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinike za stomatologiju KBC-a Zagreb, Referentnog centra za bolesti oralne sluznice Ministarstva zdravstva RH te Hrvatskoga društva za oralnu medicinu i patologiju i Hrvatskoga društva za hospitalnu stomatologiju/stomatologiju posebne skrbi HLZ-a.
Sudionike su, uz lokalne organizatore, pozdravili dekan Stomatološkog fakulteta prof. dr. sc. Marin Vodanović i voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj prim. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, dr. med. Uvodno predavanje, s naglaskom na trenutačne izazove u području OPMD-a, održao je prof. dr. sc. Saman Warnakulasuriya, voditelj kolaborativnog centra za oralni karcinom i prekanceroze Svjetske zdravstvene organizacije. Organizirana je i audijencija kod dekana prof. dr. sc. Marina Vodanovića gdje su prof. Ali Khurram, dekan Fakulteta kliničke stomatologije Sveučilišta u Shefieldu, prof. Nikolaos G. Nikitakis, dekan Stomatološkog fakulteta u Sveučilišta u Ateni, prof. dr. sc. Pierre Saintigny (Centar za borbu protiv raka Léon Bérard, Lyon,) predsjednik Interceptora i prof. dr. sc. Senada Koljenović (Zavod za patologiju Sveučilišne bolnice Antwerpen), potpredsjednica, zajedno s predstojnicom Zavoda za oralnu medicinu izv. prof. dr. sc. Danicom Vidović Juras i doc. dr. sc. Petrom Ozretićem, raspravljali o mogućoj budućoj suradnji. Prvi dan bio je posvećen sastancima kolaborativnih radnih skupina, zanimljivim posterskim prezentacijama i strateškom sastanku Upravnog odbora. Fokus je bio na unaprjeđenju zajedničkih istraživačkih napora, uključujući kratkoročne znanstvene misije (STSM), diseminacijske aktivnosti i izobrazbu.
Drugog dana na rasporedu je bio sveobuhvatni znanstveni program, pa se tako razgovaralo o najsuvremenijim
istraživanjima, biomarkerima, epigenetici i oralnome mikrobiomu, napretku u dijagnostici potpomognutoj AI-jem i patološkoj klasifikaciji, o međunarodnim kliničkim uvidima i studijama, uključujući FANCORAL i SAVER. Bila su tu i izlaganja pacijenata pa se njihovo iskustvo stavljalo u fokus rasprava, a nije bila zaboravljena ni međudisciplinarna suradnja između stomatologa, patologa, onkologa i zdravstvenih ekonomista.
Ključna poruka kongresa bila je da je multidisciplinarni pristup suštinski važan za poboljšanje rane dijagnoze, definiranje kriterija rizika i razvoj učinkovitih, pacijentima usmjerenih putova skrbi za OPMD. Događaj je također potaknuo nove ideje za buduću suradnju, inovativne zajedničke projekte i širenje međunarodnih mreža posvećenih poboljšanju ishoda za ljude u riziku od oralnoga karcinoma.
Kongres je bio iznimno uspješan zahvaljujući posvećenosti i potpori mnogobrojnih pojedinaca i organizacija. Ovogodišnji organizatori posebno su zahvalni profesorima Pierru Saintignyju i Senadi Koljenović, predsjedniku i dopredsjedniku INTERCEPTOR-a, na povjerenju i vodstvu te dekanu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. Marinu Vodanoviću na gostoprimstvu. Zahvalnost dugujemo i mnogobrojnim pozvanim govornicima, uključujući dr. J. Silvija Gutkinda (SAD), dr. Katerinu Strati (CY), prof. Nikosa G. Nikitakisa (GR) i prof. Pabla Agustina Vargasa (BR) te mnogima drugima čija su izvrsna predavanja obogatila program. Dr. Iva Pejnović Franelić iz Ureda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Hrvatskoj pružila je veliku potporu i omogućila povezivanje s inicijativama WHO-a, a prof. Saman Warnakulasuriya rasvijetlio put nužnih korekcija ICD-a 11 kako bi OPMD-i bili adekvatno klasificirani. Neizmjernu pomoć pružio je i tim Zavoda za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uključujući prof. Anu Andabak Rogulj i prof. Božanu Lončar Brzak, te dr. Brunu Špiljka sa studentima na recepciji. Marine Benaissa, voditeljica projekta, također zaslužuje zahvalu za izniman rad iza scene i na samom kongresu.
In memoriam
prof. dr. sc. Želimir Muretić (27. 3. 1939. – 14. 7. 2025.)
U srpnju ove godine oprostili smo se od umirovljenog profesora Zavoda za ortodonciju Želimira Muretića. Prof. dr. sc. Želimir Muretić rođen je 27. ožujka 1939. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 28. veljače 1964. Nakon diplome zaposlio se najprije u Centralnoj zubnoj poliklinici, a u Zavod za ortodonciju Stomatološkog fakulteta dolazi 1. svibnja 1971. godine gdje ostaje sve do odlaska u mirovinu 2005. Tijekom radnog vijeka obnašao je mnoge važne dužnosti, između ostaloga od 1989. do 1994. bio je u dva mandata prodekan za znanost, a od 1995. do 2004. predstojnik Zavoda za ortodonciju. Presudan trenutak njegova znanstvenoga i stručnoga puta bio je boravak u Kopenhagenu tijekom 1975. godine, gdje je pod mentorstvom Arne Björka usvojio znanja iz rendgenkefalometrije. Rezultati toga boravka su magistarski rad Metoda provjere položaja i reproducibilnosti kefalometrijskih točaka koji je obranio 10. veljače 1977. godine i disertacija Standardizacija uzoraka profila glave u ispitanika definirane populacije uz vlastiti prilog rendgenkefalometrijskoj analizi koja je obranjena 4. ožujka 1983. godine, čime je otvoren put razvoju rendgenske kefalometrije u Hrvatskoj. Kruna njegovih znanstvenih istraživanja je rendgenkefalometrijska analiza Zagreb 82, prva i jedina takva analiza napravljena za našu populaciju. Na taj način bio je otvoren put rendgenkefalometriji za uvođenje u svakodnevni klinički rad. Bio je pionir rendgenkefalometrije u Hrvatskoj i bez njegova doprinosa hrvatska ortodoncija sigurno bi bila drukčija. Profesor Muretić cijeli je svoj profesionalni život posvetio razvoju stomatološke struke i znanosti te je ostavio trajan doprinos znanstvenom području ortodoncije, posebice u rendgenskoj kefalometriji. Osim što je predavao na diplomskim i poslijediplomkim studijskim programima vodio je dva znanstvena projekta, mentorirao mnogobrojne diplomske radove, te više od dvadeset magistarskih i doktorskih radova, a objavio je i više od stotinu znanstvenih i stručnih publikacija. Svoje veliko znanje iz ortodoncije nesebično je prenosio na studente i specijalizante, a naraštajima budućih ortodonata ostavio je udžbenik Rendgenska kefalometrija. Generacijama specijalizanata bio je mentor i član ispitnoga povjerenstva na specijalističkim ispitima iz Ortodoncije i Dječje i preventivne dentalne medicine. Za svoj predani rad i stručni doprinos višestruko je nagrađivan, među ostalim priznanjem Ladislav Rakovac, a proglašen je i počasnim članom Zbora liječnika Hrvatske. Od 1994. bio je redoviti član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, gdje je vodio Stomatološki kolegij. Uz znanstveni, stručni i nastavnički rad, profesor Muretić bio je i veliki zaljubljenik u glazbu. Od 1988. bio je redoviti član zbora Zagrebačkih liječnika pjevača u kojemu je ostavio duboki trag, iako nikada nije bio formalni voditelj. Njegov topli bariton i savjeti ostali su neizbrisivo upisani u rad i duh zbora.
Profesor Muretić ostat će u trajnom sjećanju svojih kolega, studenata i suradnika kao vrhunski stručnjak, odani mentor i čovjek iznimne stručnosti i integriteta.
In memoriam
prof. dr.
sc.
Ileana Linčir (29. 10. 1939. – 1. 8. 2025.)
S velikom tugom prenosimo vijest o odlasku prof. dr. sc. Ileane Linčir, istaknute farmakologinje i dugogodišnje profesorice na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, čiji su rad, znanje i autoritet zauvijek obilježili naše akademske i profesionalne zajednice. Rođena je 29. listopada 1939. u Splitu. Klasičnu gimnaziju završila je 1958. u Zagrebu, a na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala 1964. godine. Poslije završetka studija zaposlila se u Istraživačkom institutu tvornice PLIVA gdje se bavila bazičnim istraživanjima iz eksperimentalne farmakologije. Od 1968. do 1971. radila je kao klinički farmakolog u Općoj bolnici Sv. Duh, gdje su se obavljala prva klinička ispitivanja lijekova Hrvatskoj. Na Stomatološkom fakultetu zaposlila se 1971. kao asistentica na Katedri za farmakologiju. Godine 1982. obranila je doktorsku disertaciju o izlučivanju fluorida putem bubrega nakon primjene različitih spojeva, a 1984. izabrana je u zvanje docentice. Izvanredna profesorica postaje 1995., a redovita 2003., do umirovljenja 2008. godine. Od 1982. do mirovine bila je pročelnica Katedre za farmakologiju, a obnašala je i dužnost prodekanice za poslijediplomski studij od 2003. do 2007. Njezin znanstveni rad bio je posvećen farmakoterapiji u stomatologiji, osobito preventivnoj primjeni fluorida kod djece predškolske dobi, ali i proučavanju nuspojava lijekova i njihovih interakcija u stomatološkoj praksi. Vodila je i sudjelovala u više znanstvenih projekata Ministarstva znanosti, bila je članica organizacijskih odbora Hrvatskoga društva farmakologa te je objavila više od 60 radova u domaćim i međunarodnim časopisima (Caries Research, Pharmacological Research, Fundamental & Clinical Pharmacology, Acta stomatologica Croatica i drugi). Samostalno je napisala udžbenik Farmakologija za stomatologe, prvi takve vrste u ovom dijelu Europe koji je doživio tri izdanja i postao generacijama studenata nezaobilazna literatura iz farmakologije.
Prof. Linčir bila je posvećena nastavi i studentima: uvela je praktične vježbe, seminare i testove znanja, mentorirala 14 diplomskih radova i jednu doktorsku disertaciju. Generacije studenata pamte je kao zahtjevnu, ali pravednu profesoricu koja je inzistirala na razumijevanju, a ne na pukom pamćenju gradiva. Vrata njezine Katedre uvijek su bila otvorena i mnogi su se studenti, pa i nakon studija, vraćali po savjet, osobito kada su trebali pomoć u odabiru terapije za trudnice, dojilje ili pacijente s posebnim potrebama. Europska vizitacija Stomatološkog fakulteta ocijenila je 2001. godine Katedru za farmakologiju i prof. Linčir kao pročelnicu, primjerenom u organizaciji i realizaciji nastave s istaknutom orijentacijom na specifične potrebe liječnika stomatologa.
Uz svoj znanstveno-nastavni rad prof. Linčir aktivno je sudjelovala u životu Fakulteta: bila je članica Savjeta fakulteta, povjerenstava za dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu, Povjerenstva za znanstvenu djelatnost i Etičkoga povjerenstva, te od 1993. koordinatorica za nastavu opće medicinskih predmeta. Bila je i članica Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskoga društva farmakologa, Društva fiziologa, Društva antropologa te europskoga i svjetskoga udruženja farmakologa (EPHAR i IUPHAR).
Osim što je bila vrhunska znanstvenica i profesorica, Ileana Linčir bila je osoba iznimne topline i humanosti. Privatno je bila iznimno posvećena obitelji, posebno svojim unukama kojima je rado posvećivala vrijeme. Voljela je glazbu svih žanrova, bila je veliki filmofil, a ljeti je uživala u plivanju i dugim šetnjama uz more. Bila je strastvena čitateljica, naročito biografskih i putopisnih knjiga, a hobijem je smatrala i pisanje, uključujući i rad na novim izdanjima udžbenika koji su obilježili njezinu karijeru. Iza sebe ostavlja neizbrisiv trag, njezina ljudskost, pristupačnost i profesionalni autoritet ostaju u trajnom sjećanju svih koji su je poznavali.
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu zauvijek će je pamtiti s dubokim poštovanjem i zahvalnošću.
Draga profesorice, naša učiteljice, doviđenja!
Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu je tijekom svoje 63 godine samostalnosti imao 14 dekana, a to su kronološkim redom: prof. dr. sc. Živko Bolf, prof. dr. sc. Blaženka Marković-Peičić, prof. dr. sc. Ivo Miše, prof. dr. sc. Krešimir Čupak, prof. dr. sc. Vladimir Lapter, prof. dr. sc. Vladimir Amšel, prof. dr. sc. Goran Knežević, prof. dr. sc. Vjekoslav Jerolimov, prof. dr. sc. Vlado Carek, prof. dr. sc. Jadranka Keros, prof. dr. sc. Dragutin Komar, prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, prof. dr. sc. Zrinka Tarle i aktualni dekan prof. dr. sc. Marin Vodanović koji su svojim predanim radom, trudom i upornošću vodili Fakultet te ga učinili prepoznatljivim u domaćoj i međunarodnoj akademskoj zajednici kao ustanovu s vrhunskim rezultatima svog nastavnog, znanstvenog i stručnog djelovanja.
U utorak 6. svibnja 2025. u prostorijama Fakulteta u Gundulićevoj 5, na inicijativu dekana prof. dr. sc.
Marina Vodanovića održan je 1. sastanak bivših dekana Stomatološkog fakulteta kojem su se odazvali prof. dr. sc. Jadranka Keros, prof. dr. sc. Zrinka Tarle, akademik Vjekoslav Jerolimov i prof. dr. sc. Hrvoje Brkić. Bila je to prilika za odati priznanje dekanima koji nisu više među nama, kao i zaželjeti dobro zdravlje nekolicini onih koji nisu mogli doći na okupljanje.
Dekan Vodanović, kao najmlađi među njima i sa svega pola godine dekanskog iskustva, iskoristio
je priliku zahvaliti se kolegama dekanima – svojim nekadašnjim učiteljima i mentorima jer je svatko od nazočnih imao utjecaj na razvoj njegove karijere i akademski put od znanstvenog novaka i asistenta do današnje dekanske pozicije. Istakao je važnost ovakvih okupljanja i zajedničkog promišljanja budućnosti Fakulteta temeljenog na iskustvu onih koji su ga nekada vodili, ali i entuzijazam, volju i želju aktualnog vodstva Fakulteta, pri tome naglašavajući usmjerenost na ljude, izvrsnost i rješavanje prostornih potreba Fakulteta kao preduvjeta njegovog budućeg rasta i razvoja
Predstavnici Udruge za istraživanje identiteta, kriminalističke znanosti i forenzičke istrage Sveučilišta Saxion u Nizozemskoj posjetili su Stomatološki fakultet 30. travnja 2025. godine. Grupa od 43 studenta i studentica, predvođena studenticom Isabelle van den Brand, ujedno i organizatoricom putovanja, posjetila je naš Fakultet s namjerom da se razmjene iskustva u području forenzičkih znanosti Pozdravni govor održao je dekan prof. dr. sc. Marin Vodanović, ujedno i glavni domaćin, te izv. prof. dr. sc. Ana Badovinac, prodekanica za ljudske potencijale i međunarodnu suradnju. Nakon prezentacije i informacija o radu Stomatološkog fakulteta gosti su predstavili svoj fakultet na kojemu studiraju područje forenzičkih znanosti. Forenzičku stomatologiju, na temelju nekoliko prezentacija, predstavio im je prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, voditelj kolegija te predstojnik Zavoda za dentalnu antropologiju i Katedre za forenzičku stomatologiju. Zajednički trenutak upoznavanja u dvorištu fakulteta ovjekovječen je fotografijom koju donosimo uz ovaj tekst.
Na Stomatološkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu 9. lipnja 2025. godine održana je radionica pod nazivom Uvod u prijavu na projekte Obzor Europa, organizirana u suradnji s Hrvatskom zakladom za znanost i Agencijom za mobilnost i programe Europske unije.
Ta je radionica dio stalnih aktivnosti
Fakulteta usmjerenih na promicanje inovativnih i primijenjenih znanstvenih istraživanja s posebnim naglaskom na mogućnosti njihove praktične primjene i komercijalizacije. Svrha radionice bila je pružiti sažeti i informativni pregled o mogućnostima prijave projekata unutar programa Obzor Europa (engl. Horizon Europe), s posebnim naglaskom na znanstvena istraživanja u sklopu Klastera 1: Zdravlje, te na projekte Europskoga inovacijskog vijeća (EIC) te Europskoga istraživačkog vijeća (ERC). Predavanja su održale Iva Špoljar Šarić, voditeljica Odjela za potporu korisnicima u prijavama za europske međunarodne projekte, te Tanja Lukanović, nacionalna osoba za kontakt za programe EIC-a i Europske inovacijske ekosustave pri Hrvatskoj zakladi za znanost. Tijekom stručno oblikovanih prezentacija predstavljeni su aktualni pozivi EIC-a, a sudionicima su prikazani i konkretni primjeri kvalitetno i manje kvalitetno pripremljenih projektnih prijava. Također su im podijeljeni dodatni edukativni materijali korisni za izradu vlastitih prijava. Ivana Bezmalinović, nacionalna osoba za kontakt za Klaster 1: Zdravlje i Zajednički istraživački centar (JRC) u sklopu programa Obzor Europa, koja djeluje pri Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, govorila je o trenutačno otvorenim
natječajima u području zdravlja te sudionike obavijestila o dodatnim informativnim sadržajima dostupnima na mrežnim stranicama. Zahvaljujući uspješnoj suradnji Stomatološkog fakulteta s Hrvatskom zakladom za znanost i Agencijom za mobilnost i programe EU-a, planira se nastaviti održavati slične radionice u sukladno objavi novih poziva za projektne prijave.
Raduje činjenica da ljudi vježbaju uz naš sveučilišni priručnik Vježbe za muskuloskeletno zdravlje/ Exercises for the musculoskeletal health! Promocija je održana 16. travnja 2025. na Stomatološkom fakultetu, bilo je lijepo i svečano. Govorili su direktorica Medicinske naklade Anđa Raič, recenzentica prof. dr. sc. Maja Horvatin s Kineziološkog fakulteta, prof. dr. sc. Simeon Gracio s Medicinskog fakulteta i naš dekan prof. dr. sc. Marin Vodanović. Izrečeno je mnogo lijepih riječi o sveučilišnom priručniku i njegovoj primjeni na sve generacije vježbača.
Autorice su zahvalile vidno ganute mnogo to znači! Kupite, vježbajte, ostanite zdravi i veseli cijeli život!”
Kongres ADEE-a (Association for Dental Education in Europe) ove je
godine vrlo uspješno održan u Irskoj, na otoku koji se često naziva Zemlja svetaca i učenjaka, u prekrasnome kampusu Trinity koledža u središtu Dublina. Glavna tema bila je obilježavanje 50. obljetnice ADEE s motom sažetim u izrazu ADEE 50: Reflect, recognise, reimagine.
U Dublinu, glavnome i najvećem gradu Irske, u njegovu središtu, gotovo u srcu grada, nalazi se kampus Trinity koledža osnovanog 1592. kao isključivo protestantsko sveučilište. Najstarije je irsko sveučilište koje je kontinuirano aktivno. Na QS World University Rankings 2025., jednom od vodećih indikatora evaluacije svjetskih sveučilišta, Trinity je na 75. mjestu u svijetu, 26. u Europi i 1. u Irskoj. Godišnje se upiše oko 3200 novih studenata. Bogate je povijesti, aktivnog akademskog života, značajnog edukacijskog i istraživačkog rada te impresivne arhitekture koja spaja tradicionalno i moderno. Kongres je održan u zgradi Trinity Business School, sagrađenoj 2019. godine, a projektirana je tako da ima gotovo nultu potrebu za energijom. Obilježavanje 50. godišnjice djelovanja ADEE omogućilo je da sagledamo njezina dosadašnja postignuća i ostvarenja i steknemo uvid u viziju djelovanja u budućnosti na temelju triju osnovnih tema istaknutih u plenarnim izlaganjima s panel raspravama: obrazovanje u oralno- zdravstvenim profesijama, dentalna medicina unutar interprofesionalnoga zdravstvenog tima te održivost, odnosno sustainability u dentalnoj medicini. Kongres su posjetili i aktivno sudjelovali mnogobrojni stručnjaci, profesori, istraživači i studenti iz cijeloga svijeta. Također je bio nazočan znatan broj sponzora i izlagača iz industrije dentalnih tehnologija. Posebnu pozornost posjetitelja privukli su izloženi suvremeni tzv. uređaji haptics –napredni simulatori, dizajnirani za vježbanje i pripremu studenata za praktičan rad u različitim područjima stomatologije. Na kongresnim predavanjima predstavljeni su rezultati istraživanja i evaluacija
novih nastavnih metoda, prve evaluacije uspješnosti i prihvatljivosti novih tehnologija u obrazovanju i stjecanju vještina budućih stomatologa poput primjene umjetne inteligencije, ili korištenja spomenutih naprednih simulatora za unaprjeđenje vještina studenata. Rezultati tih studija pokazali su da još postoji znatan prostor i potreba za poboljšanjem korištenih tehnika u postizanju zadovoljavajućih studentskih vještina i kompetencija.
Tijekom kongresa vodila se i važna rasprava o suvremenom pojmu održivosti i njegovim implikacijama na obrazovanje u dentalnoj medicini. Predavači i sudionici rasprave složili su se, iako održivost neosporno ima mnogobrojne prednosti, da je potrebno razumno razmotriti aspekte dosljedne provedbe načela održivosti u dentalnoj medicini, kako u obrazovanju tako i u kliničkome radu, kako ne bi bilo negativne interferencije, primjerice, s dostupnošću zdravstvene zaštite ili zaštite od prijenosa zaraznih bolesti. Uključivanje načela održivosti mora biti odgovorno, ali i uravnoteženo s postojećim utemeljenim principima zdravstvene zaštite i biomedicinskih obrazovanja. Također se uočavaju veće mogućnosti primjene načela održivosti na temelju na temelju njihova uključivanja u životni stil i svakodnevne postupke nastavnika, zdravstvenog osoblja, samih studenata pa i budućih pacijenata. Kongres je pružio i priliku za uspostavu novih kontakata i razmjenu iskustava među svim sudionicima, uglavnom zbog pozitivne atmosfere otvorenosti, inkluzivnosti i komunikativnosti. Skup je bio besprijekorno organiziran, s mnoštvom aktualnih, relevantnih i iznimno kvalitetnih predavanja i radionica. Zaključno, ADEE 2025. u Dublinu bio je događaj za pamćenje. Naš Fakultet na ovom kongresu predstavljali su prof. dr. sc. Ivan Alajbeg, koji će predsjedati
ADEE-om u godini 2025./2026., zatim prof. dr. sc. Iva Alajbeg i izv. prof. dr. sc.
Danijela Marović kao prodekanice našeg Fakulteta, te izv. prof. dr. sc. Kristina
Peroš koja je održala izlaganje u dijelu o nastavnim metodama.
Od 25. do 29. svibnja ove godine prof. dr. sc. Darko Božić i prof. dr. sc. Senka Meštrović boravili su u Bostonu (SAD) gdje su posjetili Fakultet dentalne medicine
Sveučilišta Henry M. Goldman (University Henry M. Goldman School of Dental Medicine), Fakultet dentalne medicine Sveučilišta Harvard (Harvard Dental School) i Forsythovinstitut ADA (ADA Forsyth institute).
Fakultet dentalne medicine ma Sveučilištu Henry M. Goldman osnovan je 1958. godine kao Stomatološki odjel (Department of Stomatology). Od 1963. ima sadašnji naziv i provodi niz diplomskih i poslijediplomskih programa, između ostaloga i program za stjecanje naziva doktora dentalne medicine u trajanju od 4 godine. Za doktore dentalne medicine koji su studij završili izvan SAD-a, a žele u toj zemlji raditi, postoji dvogodišnji program Advanced Standing. Za sve priznate specijalističke struke postoji Certificates of advanced graduate study (CAGS) koji traje od godine dana do 4 godine, ovisno o specijalizaciji. Za studente koji se poslije diplome žele znanstveno usavršavati tu su programi za stjecanje naziva Doctor of Science in Dentistry (DScD), Doctor of Science in Oral Biology (DSc) i Doctor of Philosophy in Oral Biology (PhD). Na fakultetu je zaposleno 325 nastavnika, kliničara i znanstvenika, a u sve studijske programe zajedno uključeno je oko 700 studenata. Osnovno načelo u provođenju edukacije na tom fakultetu jest program APEX (Applied Professional Experience). Zahvaljujući tom praktičnom pristupu dentalnom obrazovanju, studenti potkraj prve godine povezuju teorijska znanja iz učionice s profesionalnim iskustvima u stomatološkim ordinacijama gdje rade kao stažisti uz licencirane stomatologe. Studenti sudjeluju u programu APEX tijekom osmotjedne stručne prakse u privatnoj stomatološkoj ordinaciji ili javnoj zdravstvenoj klinici na kraju prve godine studija. Program je osmišljen tako da se studentima omogući primjena znanja stečenoga tijekom prve godine studija i postave temelji za složenije kliničke teme koje će svladavati tijekom druge godine. Istraživanje je sastavni dio misije toga fakulteta. Područja istraživanja odnose se na temeljne metaboličke procese i signalne puteve u razvoju i bolesti, uključujući upalne poremećaje i rak, genetiku, staničnu biologiju i biokemiju parazita te oralnih i gastrointestinalnih mikroorganizama u zdravlju i bolesti, zatim biologiju matičnih stanica i regeneraciju oralnoga tkiva,
javnozdravstvena pitanja vezana za napredovanje parodontne bolesti, zdravlje zajednice, prestanak pušenja, gerijatriju i nedovoljno zastupljene populacije, biomaterijale, te različite aspekte maksilofacijalne traume.
Fakultet dentalne medicine na Harvardu osnovan je 1867. Bio je to prvi stomatološki fakultet u Sjedinjenim Američkim Državama koji je bio povezan sa sveučilištem i njegovim medicinskim fakultetom, te prvi koji je dodjeljivao akademski stupanj Dentariae Medicinae Doctoris (DMD) – doktor dentalne medicine. Na fakultetu je nekoliko studijskih programa: DMD Program Harvard School of Dental Medicine (HSDM), zatim Advanced Standing (AS) Program namijenjen stranim studentima koji su prvostupništvo stekli izvan granica
Sjedinjenih Država u Kanadi ili Velikoj Britaniji te programi MD-PhD i DMD-DMSc dual-degree namijenjeni za znanstveno usavršavanje. U studijske programe uključeno je 280 studenata. Program za stjecanje naziva doktor dentalne medicine traje četiri godine. Prva godina studija ima naziv Foundations in medicine, druga Integrated oral health foundations, treća Clinical training and patient care, a četvrta Advanced clinical training and specialization. Istraživanje je ključni dio edukacije na tom studijskom programu i svaki student prije diplomiranja mora biti uključen u neko istraživanje. Znanstvena istraživanja iz bazičnih, translacijskih i kliničkih znanosti održavaju se u 11 laboratorija. Forsythov institut, osnovan 1914. godine, jedna je od vodećih institucija za istraživanja koja se odnose na dentalnu medicine i kraniofacijalni sustav, a fokusiran je na proučavanje povezanosti između oralnoga i općega zdravlja. Znanstvenici toga instituta bili su među prvima koji su otkrili da fluorid može pomoći u prevenciji karijesa. Razvili su prvi lokalni antibiotik za liječenje bolesti gingive i sekvencirali prvi oralni bakterijski genom. Također su otkrili da je karijes rezultat bakterijske infekcije te identificirali specifične bakterije koje ga uzrokuju. Povijesno je važna akademska suradnja instituta s harvardskim Fakultetom dentalne medicine, ponajprije u regrutiranju i edukaciji kadrova.
Dr. sc. Marko Zlendić dobitnik je nagrade EAOM Young Investigator Award za najbolje znanstveno predavanje na zajedničkom kongresu američkoga i europskoga udruženja za oralnu medicinu (2025 AAOM/EAOM Joint Meeting) održanom u Las Vegasu, u Nevadi, od 13. do 17. svibnja 2025. Glavna tema bila je Globalna transformacija u oralnoj medicini, a sudjelovali su mnogobrojni renomirani stručnjaci iz cijeloga svijeta. Nagrada se dodjeljuje mladim autorima koji pokazuju iznimni potencijal kad je riječ o budućim značajnim postignućima u području oralne medicine. Istraživanje koje je dr. Zlendić predstavio proizašlo je iz njegova doktorskoga rada pod naslovom Gene Polymorphisms and Clinical Expression of Temporomandibular Disorders, izrađenog pod mentorstvom prof. dr. sc. Ive Alajbeg i financiranog projektom Hrvatske zaklade za
znanost (IP-2019-04-6211).
U predavanju pod naslovom Relationship between cytokine-encoding genes and subtypes of pain-related temporomandibular disorders, dr. Zlendić je prikazao rezultate istraživanja o povezanosti upalnih gena s podtipovima bolnih temporomandibularnih poremećaja. To međunarodno priznanje potvrđuje izvrsnost hrvatskih znanstvenika na svjetskoj razini i ističe važnost kontinuiranog ulaganja Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svoje kadrove, te Republike Hrvatske u istraživanje i razvoj.
