Ulaz u džamiju Gazanferiju sa turbetima
Arhivski snimci Šeher Banjaluka
BANJA LUKA KROZ PROSTOR I VRIJEME
Arnaudija i Gazanferija Od prebivališta iz kamenog doba, ilirskih i rimskih utvrđenja, naselja Slovena, do šehera i evropskog grada Piše: Adem Čukur U vrijeme dominacije Osmanlijskog carstva na našim prostorima u najvećem broju nisu zabilježena imena glavnih graditelja pojedinih objekata koji su (džamije, medrese...) najčešće imenovani prema ljudima koji su vlastitim sredstvima finansirali njihovu izgradnju i putem institucije vakufa obezbjeđivali njihovo trajno funkcionisanje i održavanje. U periodu neposredno nakon izgradnje Ferhat-pašine / Ferhadije džamije u Banjaluci su izgrađene jos dvije značajne džamije: Deftedarija / Arnaudija i Gazanferija. Džamija Defdedara / Deftedarija - Arnaudija je izgrađena 1895. što potvrđuje tarih (zapis o 24
građevini) ispisan u kamenu iznad ulaza, a koji počinje sa : ”Kad podiže ovu džamiju onaj koji je obuzet dobrim djelima Za ljubav Boga potrošio je svoje blago. To je krasan dvorac i umjetničko djelo. Neka Bog nagradi ! To postade stjecište dobrih ljudi...”. Džamija je locirana na krajnjem zapadnom dijelu Stare čaršije ispod Pobrđa i predstavlja lijep primjer klasičnog stila građenja džamija osmanlijskog carstva (tvorac klasičnog stila u islamskoj umjetnosti je Mimar Kodža Sinan, najznačajniji i najplodniji graditelj u cijelom periodu postojanja Osmanlijskog carstva. Njemu i njegovoj školi se pripisuje oko tri stotine objekata: džamija, bezistana , mostova, medresa...). To je u Banjaluci, pored Ferhadije, jedina džamija sa zidanom kupolom. Po izgradnji, ime ”
Džamija deftedara ” - Deftedarija je dobila po svom osnivaču- deftedaru Hasanu (tadašnjem finansijskom upravitelju Bosanskog pašaluka). S obzirom da je on bio arnautskog / albanskog porijekla, vremenom se udomaćio i naziv Arnaudija koji je sada više u upotrebi. Za monumentalne podkupolne džamije klasičnog Turskog / Osmanlijskog stila, pa time i za Arnaudiju, može se u savremenom smislu reći da su to jednoprostorne kubističke građevine jer se sastoje od jedinstvenog molitvenog prostora u obliku kubusa, trokutastih sveroidnih pandantiva (ili pak trompi) u gornjim uglovima unutar tog kubusa, višeugaonog prizmatičnog tambura koji poduhvata kupolu, krovne kupole – kalote / polulopte ili dijela polulopte, valjkastog ili višeugaonog priz-