Sarajevsko jutro

Ujutro, 28 lipnja 1914. godine, ubijen je, hicem mladog nacionaliste Gavrila Peincipa, nadvojvoda Franc-Ferdinand, prijestolonaslijednik Austro-ugarskog carstva. Događaj, kako cijela planeta odavno zna, zbio se u Sarajevu i, po mišljenju mnogih, uzrokovao Prvi svjetski sukob.

Novim grafičkim romanom Sarajevsko jutro /Le Matin de Sarajevo/, uvježbani francuski dvojac, Jean-Charles Chapuzet i Christophe Girard, još jednom je ispoljio posebnu nadarenost i efikasnost. Prije dvije godine autori su objavili veoma čitanu i zanimljivu, romansiranu biografiju Slučaj Zola. Ovaj put se, također, vraćaju u prošlost, obrađujući na nesvakidašnji način tragične postupke navodnih pobunjenika, prožete slučajnostima svojstvenim amaterima, što su zapalili planetu.

Opus objašnjava događaje kobnog jutra, najprije postupke Gavrila Principa, studenta i člana Crne ruke, tajne srpske organizacije oformljene u Beogradu 1911. godine, sa ciljem ujedinjenja južnih oblasti Austro- ugarskog carstva /Hrvatskom, BiH, te jugom Mađarske/ sa Srbijom! Strip uvodi čitatelje u Bosnu pod Habzburzima, u kojoj mladići iz Crne ruke nastoje pokrenuti nacionalističku omladinu. Nadaju se da će dugo planirani atentat biti podloga jače, nacionalne svijesti.

Užasne posljedice

Strip uigranog dvojca Chapuzet- Girard predlaže vremensko putovanje u dekor početka prošlog stoljeća bosanskohercegovačke prijestolnice, nastanjene enigmatičnim i drsko smjelim osobama, upućujući čitetelje u balkanska previranja. Veoma dokumentovan recit ispunjen je historijskim referencama.

Iščeznuće Rudolfa od Austrije, rođaka Franca-Ferdinanda, što se ubio zajedno sa Marijom Večerom/Vetsera/, čija se baka sa maj- čine strane zvala Despina Vuković, stavilo je novog prijestolonasljednika u nezavidan položaj. Prva prijetnja mu je bio stric, što nije prihvatao njegovu suprugu Sofiju Chatek, pošto mlada žena, iako plemkinja, nije posjedovala dinastijski rang.

Konspiratori, koji su se rasporedili svom dužinom Obale, pomno su pratili kretanje kraljevske kočije i najprije učinili više greški. Prvobitni pokušaj atenatata nije ostvaren. Međutim, Gavrilo Princip je iz kafane iskoristio pogodan trenutak, osobnom akcijom. Najprije je mislio da je promašio, ali se vozilo nenadano zaustavilo radi promjene pravca. Princip je pucao nekoliko puta, ubivši carski par. Istog dana se anonimni student iz okolice Bosanskog Grahova našao na naslovnicama svih europskih glasila!

Uporedo s preciziranjem događaja tog sarajevskog jutra, strip poziva publiku upoznati Franca-Ferdinanda, koji nije bio predodređen za prijestolje. Slijedeći izbliza postupke terorista, čitatelji razumijevaju uloge epohe i odjek atentata na suvremena društva. Vrijedno je naglasiti napore autora za preciznošću i cjelovitom obradom vremenskih tokova, što su pomogli prikazivanju Sarajevskog atenatata.

Sati koji su promijenili historiju

Tragičan i burleskan, grafički roman može se usporediti s historijskim polarom, prikazivajući detaljno sate što su promijenili historiju 20-og stoljeća.

Sarajevsko jutro ističe veoma uspješnu suradnju scenariste JeanaCharlesa Chapuzeta sa crtačem Cristopheom Girardom. Uspjeli su dopadljivo ilustrirati događaje i postupke osoba koje su promijenile planetarnu historiju, sa velikim “sječivom”, kako bi rekao ugledni francuski pisac i autor Georges Perec, nekadašnji student u Titovoj Jugoslaviji.

Crtani roman od 128 strana izdala je pariska kuća Glénat. Džana Mujadžić