Bosna žubori nad pitomim krajem

Stihovi i boje: obilježavanje rođenja pjesnika Muse Ćazima Ćatića i izložba “Stara Bosna” Galerije “Preporod” iz Zenice

Piše: Amna SOFIĆ

“Musini dani”, manifestacija je koju od 1997. godine organizira Bošnjačka kulturna zajednica “Preporod” iz Odžaka, posvećujući je našem pjesnika Musi Ćazimu Ćatiću, rođenom u Odžaku. To je i jedna od osnovnih kulturnih misija “Preporoda” u Bosni i Hercegovini - da oživljava sjećanja na sve intelektualce, stvaraoce, koji su imali važnu ulogu u društvenom i kulturnom životu naše domovine.

Tako se i u Odžaku svake godine sjećaju Muse Ćazima Ćatića čija djela predstavljaju trajno kulturno blago. U protekle dvije godine iz objektivnih se razloga, zbog korone, nije mogao upriličiti veći skup, a ove godine su se ponovno stekli uvjeti za program kakav dolikuje Musi Ćazimu Ćatiću.

Pjesnik i boem

teb i osnovnu školu. Poslije očeve smrti majka mu se preudala u Tešanj, gdje uči brijački zanat kod očuha i pohađa tešanjsku medresu. Bio je darovit učenik i već u medresi dobro je naučio arapski, turski i perzijski jezik. Kad je trebalo da bude biti regrutiran (1898.), bježi u Tursku. Tu, u liceju Sultanija, upoznaje Osmana Đikića i Avdu Karabegovića, ali ga materijalne neprilike gone da se vrati u Tešanj. Uzet je u vojsku i tri godine služio je u Tuzli i Budimpešti. Godine 1902., na nagovor muftije Mesuda Smailbegovića, ponovno odlazi u Carigrad i neko vrijeme sluša predavanja u Mektebi Numunci Terreke medresi, ali - nezadovoljan načinom obuke polaže diferencijalni ispit iz općeobrazovnih predmeta i završava četvrti razred gimnazije. Uz pomoć Adem-age Mešića pohađa u Sarajevu šerijatsku sudačku školu, ali ga pri kraju školovanja izbacuju, pa završni peti razred polaže privatno, a diplomski ispit tek po posebnoj dozvoli Zemaljske vlade, uz pismenu obvezu da se neće koristiti diplomom koju mu daju.

Godine 1909. i 1910. proveo je u Zagrebu kao student prava. Tu se kretao u Matoševom pjesničkom krugu i ‘pekao zanat’: književni i boemski. Ipak, prilike ga natjeraše da se vrati u Tešanj gdje se zaposlio, potom je u Bijeljini obavljao pisarske poslove u gruntovnici, gdje nije dugo dostao. Ponovno odlazi u Zagreb na studije i ponovno ga prilike vraćaju u Tešanj. To je bila 1912. godina, kad ponovo radi u tešanjskoj banci, i u tom periodu stvara svoje najbolje pjesme. Muhamed Bekir Kalajdžić odvodi ga 1912. u Mostar, povjerava mu uredništvo Bisera i uvodi ga u druge poslove, kao prevoditelja, u Muslimanskoj biblioteci. Tijekom godinu i pol dana preveo je i napisao 12 knjiga, ali dolazi rat, mobilizacija, služba u Tuzli i Oerkenyu u Madžarskoj, tuberkuloza, otpuštanje iz vojske i smrt u ratno proljeće 1915. (Prema Abdurahmanu Nametku, 1968). Najveći pjesnički talent među Bošnjacima do Maka Dizdara, te prvi pjesnik-modernist bošnjačke književnosti.

Umro je 1915.godine u Tešnju, a na njegovom mezaru je isklesano:

“Ovdje leži pjesnik odličnoga dara, koji nije tražio časti ni šićara, već boemski živio i čustveno pjevo, dok ga smrt ne doprati do ovog mezara.”

Mnoge škole u Bosni i Hercegovini nose njegovo ime .Nažalost, u Odžaku postoji samo jedna kratka ulica i bista ovog našeg velikog pjesnika.

Jednoj bogatašici, Opomena, U aleji TeubeiNesuh...Takođe su poznatii njegovi cilkusi pjesama: Ašiklije, Boje i mirisi, Gazeli, Iz ljubavnih melodija, Jesenski plač, O ženi, Proljetni soneti,Uspomene, Tri gazela, Živi cvjetovi.

Pjesme i slike

Manifestacija “Musini dani” svake godine počinjepolaganjem cvijeća ispred biste Muse Ćazima Ćatića, gdje se pored BZK ”Preporoda” Odžak pridruže i druga udruženja, koja njeguju uspomenu na Musu Ćazima Ćatića.Ove godine održan je i historijski čas, na kojem je o pjesniku kazivao prof. Nurija Delić .

Ovogodišnja manifestacija “Musini dani“ otvorena je izložbom slika “Stara Bosna” iz fundusa Galerije “Preporod” Zenica. Na izložbi je predstavljeno 20 slika i 12 autora iz više gradova: Zenice, Visokog Konjica, Vareša, Žepča, Zavidovića.Slike su rađene tehnikom akril na platnu,a motivi su bosanska aritektura (kuće, pendžeri, vrata) i tradiconalni bosanki motivi (ibrik, bosanski ćilim).

Na izložbi je govorio predsjednik BZK ”Preporod” Odžak mr. Ahmer Škrijelj, te gospođa Nasiha Torić, predsjednica Općinskog vijeća Odžak. Ovom prigodom članovi recitatorske sekcije BZK “Preporod” Odžak Belma Karić i Amela Maglajčehović- pročitale su prigodne pjesme našeg velikog pjesnika.

Manifestacija “Musini dani” se nastavlja i u narednom period - promocijama knjiga i drugim kulturno-zabavnim sadržajima.

I za kraj jedna pjesma Muse Ćazima Ćatića:

“Bosna žubori”

Bosna žubori, nad pitomim krajem Anđeo mira širi laka krila I lahor pirka, k’o da sitnom cvijeću Mistične priče šapće večer mila.

Bosna žubori i - k’o rujne usne Cvjetne tiho obalice ljubi, Pa tamo negdje, poput moje misli, Kraj tvog se dvora u daljini gubi.

Bosna žubori, a s barčicom mojom Nestašno sitni igraju se vali; - Ah, čini mi se, moj anđele, tako Da ljubav tvoja srcem mi se šali.