ČUVARI RAVNICE broj 26/27

Page 1

www.cuvariravnice.org.rs

KONKURS

[KOLSKI ZELENI

PRESS 2020. NEKE ^IWENICE O

PU@EVIMA KAKO SOVE

BIQKE

VIDE NO]U?

MESO@DERKE

NERE[ENA MISTERIJA DA LI POSTOJE VANZEMAQCI?

Broj 26/27 - 2020. - cena 100,00 DIN.


DA LI STE ^ULI DA?

NESTAJAWE VRSTA

Zemqa postoji 4,6 biliona godina. Ako bismo to pretvorili u 46 godina, qudski rod, na zemqi srazmerno tome, postoji svega 4 sata, a na{a industrijska revolucija, je po~ela pre jedan minut. Za ovo kratko vreme, mi smo ‘iskasapili zemqu’, da bismo na{li naftu i sirove materijale. Time je qudski

rod doveo do gubitka i istrebqewa, mnogih biqnih i `ivotiwskih vrsta. Svakoga dana izme}u 50 i 100 biqnih i `ivotiwskih vrsta izumre, tako {to ih uni{tava wihov habitat i qudska nemarnost. 100.000 kvadratnih kilometara pra{ume se uni{ti svake godine a vi{e nego polovina svetskih pra{uma, je ve} uni{teno.

\UBRE

U toku samo jedne godine, sakupimo toliko ÿubreta, u kantama za ÿubre, da kada bismo ih poslagali, jednu na drugu, dosegle bi do Meseca!

MRAVI Jedan `bun u Peruu, mo`e da sadr`i vi{e vrsta mrava, nego sva Britanska ostrva.

MADAGASKAR 60% biqne populacije

na Madagaskaru, je potpuno jedinstveno i ne postoji nigde на drugом меsтu na svetu. U pitawu je 12.000 biqnih vrsta, koje na ovom ostrvu postoje.

MIKI MAUS

Miki Maus se originalu se zvao Mortimer, ali je Diznijeva supruga smatrala da je to ime previ{e pompezno i da ga publika ne|e lako zapamtiti. Predlo`ila je da mu skrati ime na Miki, a Volt je ime Mortimer kasnije dao Mikijevom rivalu.

DRVO

Jedno drvo, mo`e kroz sebe da isфiltrira, svake godine do 30 kilograma {tetnih materija, koje zagaÿuju vazduh.


www.cuvariravnice.org.rs Izdava~: Ekolo{ko udru`ewe gra|ana „Zeleno pitawe” Zmaj Jovina 28, TC LUPUS sprat 2, lokal 238 21000 Novi Sad Telefoni: 021 641 4083 064 819 5472 Mejl adresa: cuvariravnice@gmail.com Predsednik udru`ewa i glavni i odgovorni urednik: Sa{a Jovanovi} sasjov@open.telekom.rs Stru~ni konsultant: Dr Zvonko We`i} zvonko.njezic@fins.uns.ac.rs Redakcija: Qiqana Andri} Marina Maksi} Dragana \urica Jelena Popovi} Biqana Jovovi} Mladen Oqa~a Tehni~ko ure|ewe: Dragan Stankovi} [tampa: BOJE, Sremska Kamenica COLOR PRINT, Novi Sad Specijalni brojevi, programski sadr`aji i dodaci ONDREJ PRINT HD - Glo`an CIP - Katalogizacija u publikaciji Bilioteka Matice srpske, Novi Sad 502/504 ^UVARI ravnice / glavni i odgovorni urednik Sa{a Jovanovi}. - 2013. Br. 1 (jesen) - . Novi Sad : Ekolo{ko Udru`ewe „Zeleno pitawe” 2013. Ilustr. : 30 cm

^UVARI RAVNICE Pogledaj u moje srce Pogledaj u moje lice Samo mo`e{ ti videti Odsjaj na{e te ravnice

Sa~uvajmo te poglede Gde nam srce lako se`e Bez prirode i qubavi Svima }e nam biti te`e

Pogledaj u na{u du{u Pogledaj u na{e snove Mo`e{ samo ti videti Nas ~uvare zemqe ove

Sa~uvajmo svaku biqku, `ivog stvora, svako drvo ^uvaju}i svaku reku Mi ~uvamo sebe prvo

Ka ravnici qubav to je Ka planini, reci, wjivi Ka sredini ovoj na{oj Gde se uvek lepo `ivi

Pogledaj u moje srce Pogledaj u moje lice Samo mo`e{ tu videti Tog ~uvara, te ravnice Sa{a Jovanovi}

^etiri puta godi{we. ISSN 2334-7953 COBISS SR.-ID 278688775

POSTANITE „[KOLSKI ZELENI NOVINARI”! Ekolo{ko udru`ewe gra|ana „Zeleno pitawe” iz Novog Sada i ~asopis „^uvari ravnice”, uz podr{ku Republi~kog ministarstva kulture i informisawa po {esti put organizuju u konkurs „[kolski zeleni press”.

PRIDRU@ITE SE!!!

3


SVET @IVOTIWA

DELFI

Delfini ceo `ivot provode u moru, a kako nemaju {krge, moraju redovno da udi{u vazduh. Svakih pet do osam minuta moraju da izrone na povr{inu vode i udahnu vazduh.

D

elfini ne mogu da di{u automatski. Zbog toga, kada spavaju jedna polovina mozga im je budna, dok se druga odmara, pa se onda druga probudi, a prva zaspi. Delfini provedu oko 8 sati dnevno u ovom stawu, a ono im omogu}ava da budu dovoqno svesni da kontroli{u disawe i povremeno isplivaju na povr{inu kako bi uzeli vazduh. Maui delfini su najmawa vrsta delfina, duga~ki su oko 1,2 metra i te{ki oko 40 kilograma. Najve|a vrsta su orke, ili kitovi ubice (oni su tehni~ki delfini), a mu`jaci ove vrste obi~no narastu oko 6-8 metara i ~esto su te{ki vi{e od 6 tona. Ve}ina delfina ima duga~ak `ivotni vek. Najpoznatija vrsta, Tursiops (Bottlenose), ima prose~an `ivotni vek od 40 godina, dok orke ponekad do`ive i 80-tu godinu. Nau~nici ve} dugo vremena prou~avaju neverovatnu sposobnost delfina da pre`ive napade ajkula i jako brzo u potpunosti zacele rane, bez ikakvog trajnog o{te}ewa. Delfini mogu biti veseli, tu`ni, pa ~ak i quti. Tako|e, postoji broj slu~ajeva gde su postali zlopamtila i osvetili se qudima.

DELFINI I MAJU IMENA

Ono {to delфine ~ini vrlo jedinstvenim je i zvi`duk koji ispu{taju. Jo{ zanimqivije od toga je i ~iwenica da svaki delфin to ~ini na svoj na~in, odnosno time i wegov zvi`duk druga~ije zvu~i, {to je svojevrsna identiфikacija, ne{to poput li~nog imena.

DELFINI VOLE DA PUTUJU SA DRUGIM @IVOTIWSKIM GRUPAMA

Zbog svoje prijateqske naklonosti i radoznalosti delфini va`e mo`da za najdru{tvenija bi}a na planeti. Ne smeta im da budu u dru{tvu raznih `ivotiwskih grupa u moru. Vrlo ~esto ih viÿaju u dru{tvu kitova, posebno na Paciфiku.

4


INI

SVET @IVOTIWA

DELFINI NEMAJU ^ULO MIRISA Eksperti tvrde da delфini nemaju ~ulo mirisa, kao i da u wihovom mozgu prosto ne postoji centar za ovo ~ulo.

Delfini imaju sposobnost prepoznavawa, pam}ewa i re{avawa problema, {to ih ~ini jednim od najinteligentnijih bi}a na planeti. Zabele`eni su brojni slu~ajevi o tome kako delfini poma`u jedni drugima u nevoqi. Poma`u starijima u grupi, a tako|e mogu napraviti i “splav” od svojih tela i tako nositi bolesne ili povre|ene. Delfini ne poma`u samo drugim delfinima. ^ini se da wihova empatija ne poznaje granicu, jer je zabele`eno kako poma`u qudima u nevoqi, pa ~ak i kitovima mnogo ve}im od sebe. Delfini su izuzetno razigrane i radoznale `ivotiwe. ^esto se igraju jedni sa drugima, igraju se me|u algama, ali se tako|e igraju i sa drugim vrstama, npr. qudima, pa ~ak i psima. Jedan od glavnih uzroka smrti me|u delfinima u zato~eni{tvu je samoubistvo. Oni mogu po~initi samoubistvo na vi{e na~ina, a naj~e{}i su odbijawe da jedu ili “lupawe” glavom od zidove bazena.

DREVNI RIMQANI

Drevni Rimqani su nekada koristili delфine da im pomognu u ribolovu. Obu~avali su ih da teraju mawe ribe prema ribarima, a kada se dovoqno velika grupa riba okupi na jednom mestu, delфini bi slali signale ribarima da je vreme da bace svoje mre`e. Danas se ova praksa jo{ uvek mo`e videti u Santa Katarini u Brazilu.

AMAZON

Delфini iz reke Amazon plivaju naopa~ke. Veruje se da im grbe na leÿima poma`u da “osete” dno reke kako bi na wemu prona{li hranu. Ovakvav na~in plivawa im takoÿe mo`e pomo}i i da boqe vide {ta se nalazi ispod wih, jer ispod o~iju imaju malo ve}e obraze koji im ote`avaju gledawe prema dole.

5


GEOGRAFIJA

NEKE

ZANIMQIVOSTI

O RUSIJI Ruska Federacija je savezna dr`ava koja se prostire preko ogromnih prostranstava isto~ne Evrope i severne Azije s tim da je 75 posto ruske teritorije je u Aziji.

S

a povr~{inom od 17.075.400 km2, Rusija je najve}a dr`ava na svetu i ima najdu`u granicu na svetu - grani~i se sa 14 zemaqa: Azerbejxan, Belorusija, Kina, Estonija, Finska, Gruzija, Kazahstan, Severna Koreja, Letonija, Litvanija, Mongolija, Norve{ka, Poqska, Ukrajina.

6

Rusija je jedina zemqa koja izlazi na 12 mora i 3 okeana. Teritoriju Rusije zapquskuju mora: Balti~ko, Belo, Barencovo, Karsko, Laptevsko, Isto~nosibrsko, ^ukotsko, Beringovo, Ohotsko, Japansko, Crno i Azovsko. Najbli`a ta~ka izme|u Rusije i Amerike je 4 kilometra.

Planinski lanac Ural, koji razdvaja Rusiju na evropski i azijski deo, najstariji je planinski lanac na svetu. Volga je najdu`a reka Evrope, duga~ka 3.534 kilometara. Najni`a temperatura u Rusiji izmerena je u Ojmakonskoverhojanskoj kotlini (Jakutija, Sibir), oko -70 stepeni ispod nule. Rusija je multi nacionalna dr`ava, prema popisu stanovni{tva iz 2002. godine u Rusiji je izdvojeno 180 nacionalnosti. Ruski jezik u Rusiji je izrazito dominantan, i wime se slu`i 98% stanovni{tva. Ruski jezik jedan je od 5 najzastupqenijih jezika na svetu. U Rusiji postoji rt koji se zove Afrika i nalazi se na krajwem severoisto~nom delu poluostrva Kam~atke. Rt su prvi


opisali i dali mu ime oficiri ruske krstarice „Afrika”, koja je 1882 godine vr{ila nau~na istra`ivawa u Beringovom moru. Rusija je drugi najve}i izvoznik na fte u svetu a ruski plinski, naftni i ostali cevovodi imaju ukupnu du`inu od 259.913 kilometara, {to zna~i da mogu okru`iti Zemqu {est puta. Rusija dr`i polovinu globalne zalihe visoko oboga}enog uranijuma, {to iznosi 695 tona. Druge po redu su SAD, koje poseduje 604 tone. U Rusiji postoji oko 600 univerziteta. Ruski nau~nici izmislili su TV, elektronski mikroskop, helikopter, bombarder, video rekorder, fotografiju u boji, benzinski motor, kombajn, pi{toq, sinteti~ku gumu, radio, bu{ilicu, projektor, elektri~nu podmornicu, deterxent i jo{ mnogo drugih stvari.

nalazi 550 `ivotiwskih vrsta. Najpoznatiji trg u Moskvi svakako je Crveni trg. Me|utim, zanimqivo je da se wegovo ime ne ve`e uz komunizam, ve} dolazi od ruske re~i «kraswi» koja ima dva zna~ewa ,,crveni,,“ili „krasni”.

BABU[KE najvi{a je pravoslavna crkva na svetu. U Moskvi svakog dana u proseku oko devet miliona putnika koristi metro, a svakog dana prose~no oko 10.000 vozova u podzemnoj `eleznici saobra}a u toku radnog vremena. U Moskvi se nalazi najve}i zoolo{ki vrt na svetu. U wemu se

^uvene ruske lutke koje se rasklapaju i u sebi kriju iste primerke mawih dimenzija, kod nas su poznate pod nazivom „babu{ke”. „Babu{ka" je `enska lutka u tradicionalnoj ruskoj no{wi, koja simboli{e plodnost. Naj~e{}e su izra|ene od drveta, a gotovo su obavezan suvenir sa putovawa u Rusiju.

MOSKVA Ruska dr`avna biblioteka je najve}a u Evropi i druga u svetu, nakon Kongresne biblioteke u SAD, nalazi se u Moskvi, a osnovana je 1862. Moskovska Katedrala Hrista Spasiteqa sa 105 metara visine,

7


GEOGRAFIJA u obzir i predgra|a, ima ih 578. U ovaj broj ne ulaze mostovi na teritoriji preduze}a i `elezni~ki mostovi, kao ni drveni mosti}i u parkovima i preko kanala. Ako bi se brojali i oni, broj mostova u Sankt Peterburgu preme{io bi 1.000. Zbog broja kanala i mostova, Sankt-Peterburg se naziva Severnom Venecijom. Samo u Sankt Peterburgu se nalazi 221 muzej, 2.000 biblioteka, vi{e od 80 pozori{ta, preko 100 koncertnih dvorana i veliki broj ustanova kulture. Metro u Sankt-Peterburgu najdubqi je na svetu. Wegova prose~na dubina iznosi 100 metara

NAJDU@E @ELEZNI^KE PRUGE Transsibirska `eleznica je najdu`a pruga na svetu. Ova magistrala povezuje 2 dela sveta, 12 oblasti i 87 gradova, i duga je 9.288,2 kilometara. @eleznica po~iwe u Moskvi, u evropskom delu Rusije, i pru`a se preko celog azijskog dela zemqe do luke Vladivostok na Pacifiku, gde zavr{ava svoje neverovatno putovawe. Da biste pre{li celu putawu bez stajawa trebalo bi vam 152 sata i 27 minuta. @eleznica radi od 1916. godine i jo{ uvek se {iri, a postoje i sporedne linije koje povezuju Mongoliju, Kinu i Severnu Koreju.

VI[E [UMA NEGO BILO GDE Rusija ne samo da je najve}a zemqa na svetu, nego i zemqa sa najve}im {umskim podru~jem. Rusija ima 7.762.602 km2 zemqi{ta pod {umama, {to iznosi 45,40 odsto ukupnog zemqi{ta povr{ine zemqe. Povr{ina zemqi{ta prekrivenog {umama u Rusiji je veli~ine celog kontinenta Australije! 25%ĹĄ{uma na svetu nalazi se u Sibiru.

8

BAJKALSKO JEZERO Jezero Bajkal je najdubqe jezero na svetu i najve}i rezervoar slatke vode na Zemqi. Sadr`i 20 odsto ukupne rezerve nezamrznute slatke vode na svetu. Pored toga ovo jezero, u ruskom planinskom regionu Sibira, je i najstarije (25 miliona godina). Duboko je 1.637 metara a wegovo dno je 1.285 metara ispod nivoa mora.

SANKT PETERBURG Sankt Peterburg je najseverniji grad na svetu sa populacijom preko milion stanovnika. Sme{ten je na 101 ostrvu. Ta ostrva povezuju, na u`em podru~ju grada, 363 mosta, a ako se uzmu

Ermita` je jedan od najve}ih i najstarijih muzeja na svetu. Ukoliko bismo `eleli da svakom delu posvetimo po minut pa`we, bilo bi potrebno pose}ivati ovaj muzej 25 godina. U wemu se nalazi tri miliona umetni~~kih dela. Slavni muzej Emitra` je dom za 70 ma~aka, koje ~uvaju blago od mi{eva.


KON KURS

[KOLSKI ZELENI " PRESS 2020" POSTANITE DEO „[KOLSKOG ZELENOG PRESS-a”! kolo{ko udru`ewe gra|ana „Zeleno pitawe”“ i ~asopis „„^uvari ravnice”“, uz podr{ku Republi~kog ministarstva kulture i informisawa pozivaju osnovne {kole da se ukqu~e u konkurs ,,[kolski zeleni press,, 2020.!

E

Ovim putem pozivamo direktore osnovnih {kola, u~iteqice, u~iteqe, nastavnice i nastavnike da se sa svojim u~enicima ukqu~e u projekat „[KOLSKI ZELENI PRESS”, koji se ove godine organzuje po {esti put, putem slawa ~lanaka i fotografija do 30. oktobra 2020. Ciq „[KOLSKOG ZELENOG PRESS-a”“ je da se u~enici ukqu~e u prepoznavawe dobrih i lo{ih primera za{tite `ivotne sredine u {koli, oklini {kole, u svom mestu stanovawa, u okolini mesta stanovawa i svoja zapa`awa prezentuju putem ~lanaka (teksta) i fotografija. Ciq „[KOLSKOG ZELENOG PRESS-a” da u~enici kao [KOLSKI ZELENI NOVINARI“prezentuju svoje radove na {kolskoj oglasnoj tabli, u {kolskom informatoru, {kolksim novinama. na internet prezentaciji {kole a najboqi, najzanimqiviji, najduhovitiji, najkreativniji radovi }e se publikovati na sajtu www.cuvariravnice.org.rs. i u de~ijem ekolo{kom ~asopisu „^uvari ravnice”.

NAJBOQIMA ]E BITI DODEQENE DIPLOME, POKLON KWIGE I ^ASOPISI.

U programu“„[KOLSKI ZELENI PRESS”“ nagra|uju se najboqi ~lanak (do 250 re~i) i foto esej (serija fotografija) u ~etiri starosne kategorije u~enika (1-2 razred, 3-4 razred, 5-6 razred, 7-8 razred). Radovi mogu bitni grupni (tri ~lana) i pojedina~ni - {to treba navesti u prijavi. Detaqne informacije o projektu mo`ete pro~itati u ~asopisu „^uvari ravnice”, na internet stranici www.cuvariravnice.org.rs i upitom na mejl skolskizelenipress@gmail.com da vam se po{aqu podaci o projektu ili razjasne eventualne nedoumice.

9


PRAVILA ZA PRIPREMU RADOVA [TA JE CIQ EKOLO[KOG ^LANKA? Ciq ~lanka je da se uka`e na: - znawe o `ivotnoj sredini, - aktivno u~e{}e - pozitivan pristup - pozitivne primere - negativne primere - mogu}a re{ewa U okviru programa „[KOLSKI ZELENI PRESS”“ ~lanak ne sme da sadr`i vi{e od 250 re~i i mo`e da sadr`i ilustracije, grafikone i fotografije kao ilustraciju onogo o ~emu ae pi{e. Izvor svih ilustracija koje nisu originalne mora biti naveden. Preporu~uje se da naslov ~lanka ne bude duga~ak. ^lanak mora biti napisan na bazi podataka, a tema jasno vezana za `ivotnu sredinu. ^lanak mo`e da bude napisan i u obliku intervjua. ^lanak mora biti poslat elektronski u WORD-u sa prate}im fotografijama, a prema smernicama za fotografije.

O ^EMU DA PI[ETE? Pi{ite o pozitivnim i negativnim primerima odnosa prema `ivotnoj sredini u va{oj {koli, ulici, mestu, okolini, na mestima koje ste posetili prilikom izleta, prilikom posete prijateqima ili ro|acima… Uka`ite na ono {ta je dobro a {ta je lo{e za `ivotnu sredinu! Poku{ajte da date re{ewe i pohvalite one koji brinu o za{titi `ivotne sredine...… Pi{ite o prirodnim lepotama, biqnom i `ivotiwskom svetu, o zaga|ewu, otpadu, vodi, vazduhu, ku}nim qubimcima, o edukaciji, {kolskim aktivnostima, recikla`i, akcijama, o svemu onome {to vi mislite da je va`no kako bi smo sa~uvali svoju `ivotnu sredinu a samim tim i na{u Planetu. Tekst mora da odgovori na pitawa KO, [TA, GDE, ZA[TO, KADA I KAKO. …

KAKO DA PI[ETE? Ciq novinara (i ~lanka) je da bude ~itan. Stoga je zadatak [KOLSKIH ZELENIH NOVINARA“ da uvere ~itaoca da pro~ita ~lanak od po~etka do kraja. ^itaoce treba voditi kroz tekst i na kraju ga treba ostaviti s pozitivnim ose}awem zbog informacija koje su u wemu prona{li. U {koli u~enici sti~u naviku pisawa za u~iteqe i nastavnike kojima je posao da pro~itaju sastav ili rad u celini pre nego {to ga ocene - ali kada se pi{e za ~itaoce novina (ili nekog drugog medija) mora se prona}i na~in kako da im se privu~e pa`wa, jer oni nisu pla}eni da ~itaju ~lanke.

10

VA@NO! Novinarski ~lanak nije isto kao i sastav iz srpskog jezika! Zato novinari imaju vlastite metode pomo}u kojih privla~e pa`wu ~italaca. Kada se pi{e ~lanak treba misliti na svoje budu}e ~itaoce. Novinaru je, nakon istra`ivawa neke teme materija postala vrlo poznata, ali mnogi ~itaoci se prvi put susre}u sa tom tematikom. Zato treba prona}i sve pojmove, osobe ili mesta koja nisu predstavqena te ih treba razjasniti. - Treba biti jasan i koristite kratke, jednostavne i precizne re~i - Naslov treba da bude kratak, zanimqiv, sme{an ili provokativan kako bi privukao pa`wu ~italaca - Kqu~na poruka i ideja ~lanka mora biti na po~etku ~lanka - Ako tekst pi{ete latinicom OBAVEZNO slova }, ~, x, {, `... kucajte sa kva~icom - Znaci interpukcije idu uvek uz posledwe slovo re~i bez razmaka. Posle znaka interpukcije sledi razmak... kwiga, najboqi prijateq - PRAVILNO kwiga , najboqi prijateq - NEPRAVILNO - Ne treba previ{e koristiti stru~ne re~i, nau~nu ili tehni~ku terminologiju, jer nisu svi upoznati sa stru~nim nazivima - Treba izbegavati preveliku upotrebu brojeva: treba izabrati samo najzna~ajnije. Vi{e koristiti procente, a ne apsolutne brojeve jer ih je lak{e uporediti. - Pi{ite u kratkim re~enicama


VA@NO ZA FOTOGRAFIJE! Fotografije moraju biti u adekvatnom kvalitetu (rezoluciji) za {tampawe {to se mnogo razlikuje od fotografija za kompjutersku prezentaciju i internet (dru{tvene mre`e). To zna~i da kada `elite da proverite kvalitet fotografije: - kliknite na fotografiju - desnim klikom otvarate padaju}i meni i u dnu menija kliknete na PROPERTIES - kada vam se otvori PROPERTIES pogledajte pod SIZE - veli~ina koja tu pi{e trebala bi da bude najmawe 500 KB a najboqe je da veli~ina bude 1 MB ili vi{e. Fotografije se moraju poslati elektronski u jpg, png ili tif formatu, a idealno je da su sa rezolucijom ne mawom od 300 ta~aka.

VA@NO!

PRATE]I PODACI UZ SVAKI RAD

- NEMOJTE SLATI RADOVE U PDF-u - NEMOJTE FOTOGRAFIJE I ILUSTRACIJE UBACIVATI U TEKST VE] IH [AQITE ODVOJENO! - NEMOJTE SLATI LITERARNE RADOVE I PESMICE

KAKO DA FOTOGRAFI[ETE? Slika govori hiqadu re~i! Duga~ki opisi }e ~lanak ~initi te{ko ~itqivim, pa zato }e ga svaka fotografija u~initi atraktivnijim i zanimqivijim. Ukoliko se poku{ava nekome opisati pojava koju nikada pre nije video, bi}e puno lak{e uz fotografiju. Mogu}e je prijaviti i seriju fotografija (foto esej). Fotografije moraju da prika`u temu vezanu za `ivotnu sredinu i moraju biti kvalitetne. Prijava fotografija mora da ima naslov, kao i kratak tekst ne du`i od 50 re~i koji obja{wava fotografije na novinarski na~in (ko, {ta, gde, za{to, kada i kako).

NAJVA@NIJE JE DATI ODGOVOR NA PITAWA ko, {ta, gde, za{to, kada i kako

1. NAZIV RADA 2. VRSTA RADA (pojedina~ni ili grupni) 3. KATEGORIJA RADA (1-2, 3-4, 5-6 ili 7-8 razred) 4. FORMA RADA (~lanak sa fotografijama ili fotografije) 5. PODACI O AUTORU/AUTORIMA (ime i prezime, razred) 6. PODACI O [KOLI (ime, adresa, kontakt telefon, kontakt mejl) 7. PODACI O MENTORU (ime i prezime, kontakt telefon, kontakt mejl) Ime fajla sa radom nazvati imenom rada! Radove slati iskqu~ivo na mejl adresu skolskizelenipress@gmail.com na koju mo`ete slati i pitawa u vezi eventualnih nejasno}a. PO@EQNO JE DA UZ RAD PO[AQETE I NEKOLIKO FOTOGRAFIJA SVOJE [KOLE!

PRIJATEQI „[KOLSKOG ZELENOG PRESS-a” I „^UVARA RAVNICE” De~ija ekolo{ka emisija „Pitam se, pitam se” RTV VOJVODINA INTERNET STRANICA ZA DECU www.kerefeke.org.rs

PRATITE NAS PREKO INTERNET STRANICE www.cuvariravnice.org.rs

Projekat „[kolski zeleni press 2020” je sufinansiran iz buxeta Republike Srbije - Ministarstva kulture i informisawa. Stavovi izneti u podr`anom medijskom projektu ne izra`avaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

11


NERE[ENE MISTERIJE

DA LI

VANZEM Vanzemaqci je pojam je koji se koristi za ozna~avawe organizama ~iji dom nije planeta Zemqa, ve} neki drugi deo svemira. Danas se prou~avawem ovoga fenomena bavi astrobiologija koja do danas nije uspela da na|e jedan autenti~an dokaz postojawa `ivota izvan Zemqe. Pod ovim pojmom u nau~nim krugovima se podrazumeva bilo kakav oblik `ivota u rasponu od najjednostavnijih bakterija do slo`enih organizama sli~nih qudima.

D

eo nau~nika na osnovu istra`ivawa smatra da je postojawe `ivih organizama izvan planete Zemqe vrlo verovatno i da neki oblici `ivota gotovo sigurno postoje u svemiru, ali se svi sla`u da ti oblici nisu stigli do planete Zemqe. Kao mogu}a pogodna mesta za razvoj `ivota u svemiru, smatraju se tzv. nastawive planete koje se nalaze na odre|enoj udaqenosti (sli~noj Zemqinoj) od sredi{ta svog zvezdanog sistema da bi se na woj razvio `ivot i poseduju ili su posedovali tokom svog razvoja vodu na svojoj povr{ini. Me|u kandidatima spomiwu se planete Venera, Mars, Gliese 581 c i d, kao i prirodni sateliti Jupitera i Saturna,

12

prvenstveno Evropa zbog svojih okeana koji se nalaze ispod ledenog pokriva~a, a zatim Encelad i Titan. Vanzemaqci, odnosno qihovo postojawe, zauzimaju centralno mesto u delima nau~ne fantastike, kao i me|u istra`iva~ima NLO-a {irom planete. Postoje razne tvrdwe o tome kako bi izgledali vanzemaqci odnosno wihov na~in `ivota. Britanski astronom lord Martin Ris smatrao je da }e vanzemaqci, ako ikada budu otkriveni, biti ma{ine a ne `iva bi}a


NERE[ENE MISTERIJE

POSTOJE

MAQCI? NEINDENTIFIKOVANI

LETE]I OBJEKAT Neidentifikovani lete}i objekat (NLO) ozna~ava u originalnom i bukvalnom smislu bilo kakav lete}i objekat ili opti~ki fenomen, opa`en vizuelno ili putem radara, a ~ija priroda nije poznata u prvom momentu opa`awa. Interesovawe za ove objekte le`i u argumentima da neki od wih iskazuju anomalne osobine, a pogotovo neprekidna spekulacija da neki od wih mogu biti proizvodi vanzemaqske inteligencije. Mo`da je najboqu nau~no priznatu definiciju NLO-a dao pokojni astronom dr J. Alen Hinek: ,,NLO je prijavqeno opa`awe nekog objekta ili svetlosti na nebu ~ija pojava, putawa, dinami~ko i svetlosno pona{awe ne ukazuju na logi~ko, konvencionalno obja{wewe i koje ne samo da zbuwuje prvobitnog posmatra~a, ve} ostaje neobja{weno i posle pomnog razmatrawa svih raspolo`vih dokaza od strane osoba koje su tehni~ki sposobne za zdravorazumsku identifikaciju,,.“

NEINDENTIFIKOVANI LETE]I OBJEKAT Nijedan pojedina~ni incident nije se urezao tako duboko u svet javnosti kao dogaÿaj koji se u julu 1947. odigrao oko 80 kilometara od grada Rozvela u Ameri~koj dr`avi Wu Meksiko. Farmer po imenu Me Brejzel nai{ao je na svom imawu na povr{inu pokrivenu komadi}ima drveta i metala, a po{to je u novinama ve} ~itao o lete}im tawirima“, pomislio je da je mo`da upravo i sam prona{ao sopstveni. Brejzel se odmah obratio vojnim vlastim, a one su se najpre slo`ile sa farmerovom procenom, da bi samo nekoliko sati kasnije promenile stav i saop{tile da pronaÿeni komadi predstvqaju ostatke meteorolo{kog balona. ^itava pri~a bi time veovatno bila i okon~ana, da vojni obave{tajac koji je bio poslat da pokupi ostake sa mesta udesa, izvesni Xesi Marsel, nije sedamdesetih godina istupio sa tvrdwom da je materijal koji je pokupio ipak bio vanzemaqskog porekla. To je stvorilo teoriju zavere koja traje sve do danas. Od jednog jedinog mesta udesa prekrivenog ostacima neke letelica razvila se pri~a o vi{estukim mestima udesa, o mrtvim vanzema`cima i tehnologiji koja je odatle i sa drugih naknadnih mesta udesa vanzemaqskih brodova pokupqena.

13


NERE[ENE MISTERIJE

I S TO R I J A S

trane neidentifikovane pojave na nebu i na zemqi su bile zabele`avane kroz istoriju. Drevni rimski zapisi su povremeno bele`ili spomiwawe {titova, pa ~ak i armija vi|enih na nebu. Godina 1896-97, neidentifikovani misteriozni brodovi su bili prime}ivani u Sjediwenim Dr`avama, mada se danas zna da su neki od ovih izve{taja bile namerne obmane. Misteriozne letelice su bile vi|ane {irom Velike Britanije 1909., kao i izme|u 1912. i 1913.godine. Verovalo se da su to nema~ki cepelini koji {pijuniraju zemqu uo~i invazije. Ista strahovawa su izazvale sli~ne pojave na Novom Zelandu i u Australiji. Letelice i misteriozni vazduhoplovi su tako|e mogli da se vide i u Sjediwenim Dr`avama 1909. i 1910. Tokom Prvog svetskog rata dolazilo je do pojava misterioznih letelica u Ju`noj Africi, Kanadi, Velikoj Britaniji i Sjediwenim Dr`avama. Ve}ina ovih pojava se mogla pripisati pogre{nom tuma~ewu treperave svetlosti zvezda, delu obmawiva~a i wihovoj promociji u medijima. U svom putopisu Altaj-Himalaja, ruski umetnik i mistik Nikolaj Rerih je prijavio opa`awe ovalnog objekta š{qa{te} e povr{ine koji je leteo iznad Amda, u isto~nom Tibetu, 1926.godine. Iako se Rerih nije izja{wavao o svom stavu {ta je to video, u narednim pasusima svog putopisa diskutuje o tehnologijama drevnih civilizacija koje se pomiwu u teosofskim spisima. 1930-ih godina u skandinavskim zemqama je bilo nekoliko izve{taja o opa`awima neidentifikovanih vazduhoplova. Tokom Drugog svetskog rata tzv. fulovce (svetle}e lopte koje su pratile avione) su opa`ali i savezni~ki i fa{isti~ki piloti. 1946. godine iznad Skandinavije su mogli da se primete tzv. sablasne rakete. Savremena faza u NLO fenomenologiji je otpo~ela navodnim opa`awem ameri~kog biznismena Keneta Arnolda, 24. juna 1947. godine, blizu brda Reinir u dr`avi Va{ington. Arnold je rekao da je video 9 svetle} ih objekata koji su leteli neverovatnom

14

brzinom pri visini od oko 3.000 metara. Iako NLO koji je Arnold opazio nije bio po striktnoj definiciji tawirastog oblika, on je opisao wegovo kretawe kao sli~no onome kada tawir poskakuje preko vode - otuda i poti~e naziv lete}i tawir. Arnoldove tvrdwe su potom dobile zna~ajnu pa`wu medija i publike. Tokom 1970-ih, javno mnewe (naro~ito posle filmova ,,Bliski susreti tre}e vrste,,“ i ,,„E.T.,,“ ) je verovalo da su NLO, ako uop{te postoje, vanzemaqske letelice, i da su vanzemaqci prijateqski nastrojeni. Ovaj model se promenio tokom 1980-ih, nakon objavqivawa kwiga Vitlija Stribera i @aka Valea. Striber, pisac horora, je verovao da ga vanzemaqci opsedaju i da su odgovorni za rupe u vremenu tokom kojih je bio podvrgavan nepoznatim eksperimentima. I Striber i Vale su sumwali da su ova bi}a vanzemaqci, kako se to obi~no mislilo, vide}i u wima neku vezu sa pri~ama o vilama i vilewacima.

TIPI^NE KARAKTERISTIKE

NLO-a Letelica nalik na tawir ili disk, bez vidqivog ili ~ujnog pogona (pojavquje se i dawu i no}u). Brzopokretna svetla ili svetla sa o~evidnom sposobno{}u da brzo mewaju pravac (najranije spomiwawe wihovog kretawa je opisano sa kao tawiri koji poskakuju po vodi). Velike trouglaste letelice ili svetla u obliku trougla. Letelice u obliku cigare sa prozorima iz kojih izbija svetlost (meteoritsko kamewe je ponekad bilo prijavqivano na ovaj na~in). Broj razli~itih oblika, veli~ina i svojstava navodnih NLO-a je ogroman pomiwu se pravougli trouglovi, latini~na slova V, lopte, kupe, rombovi, bezobli~ne crne mase, jaja i cilindri.


NERE[ENE MISTERIJE

INCIDENTI U IRANU I BELGIJI Iran - Sve do 1976. godine stalno je bila prisutna pritu`ba da se NLO uglavnom tvrdoglavo opiru da budu uo~eni na radaru, {to je impliciralo da su vi{e imaginarnog nego vanzemaqskog porekla. Ovo se promenilo kada su neposredno pred zoru 19. septambra 1976. iranski avioni lovci poslati u lov na NLO koji su izvodili manevre na {irokom podru~ju nad Teheranom, nakon {to je kretawe ovih letelica registrovalo vi{e radarskih stanica. [to je jo{ impresivnije, letelice su na radarske sisteme direktno uticale tako {to su onesposobqavale wihovu opremu, dok je sistem jednog lova~kog aviona u potpunosti zakazao u trenutku dok se spremao da otvori vatru. Ovaj slu~aj se smatra jednim od prvih verodostojno zabele`enih susreta sa NLO, ne samo zbog kvaliteta i ubed`ivosti dokaza ve} i zbog direktnih posledica koje je imao po instrumente i radare nekoliko razli~itih aviona koji su u~estvovali u poteri. Belgija - U incidentu upadqivo sli~nom slu~aju iz Teherana, lova~ki avioni NATO su 30. marta uve~e 1990. ponovo pohitali u poteru za nizom tamnih NLO trouglastog oblika iznad podru~ja Belgije. U ovom slu~aju naro~ito impresivne su bile brzina i sposobnosti letelica, koje su bile u stawu da izvode manevre u kakvima bi qudski pilot poginuo. Letelice ne samo da su videli brojni svedoci na tlu, ve} su ih registrovali i radarski sistemi na zemqi i na avionima, pa su ~ak i fotografisani, sa jasno}om koj je bacila u zasenak najboqe dotada{we snimke NLO.

15


NERE[ENE MISTERIJE

NAUKA I NLO LET 1628 U fologija je nauka o NLO izve{tajima i dokazima u vezi sa wima. Dok ve}ina akademika ignori{e ovu temu, drugi, ukqu~uju}i uglavnom amaterske i poneke profesionalne nau~ne istra`iva~e, nastavqaju sa istra`vawima. Na`alost, kvalitet istra`ivawa istra`iva~a amatera drasti~no varira. Od kasnih 1940-ih, qudi {irom sveta su postali upoznati sa izve{tajima o NLOima. Oni su bili pripisivani {irokom poqu uzoraka planete, ukqu~uju}i: zvezde, meteore, oblake, loptaste muwe, namerne obmane, eksperimentalne vojne letelice, halucinacije i vanzemaqske svemirske brodove. Uprkos velikom broju izve{taja i ogromnom interesovawu publike, nau~na zajednica je pokazala malo interesovawa za NLO-e. Ovo je slu~aj delimi~no zbog ~iwenice da ne postoje javni ili vladini fondovi za podr{ku istra`ivawa NLO-a. NLO-i su bili predmet razli~itih istra`ivawa tokom dugog niza godina, razlikuju}i se po obimu i nau~noj ravnodu{nosti. Poznato je

16

,,XEPEN ERLAJNZA,,

Uz avion na letu 1628 ,,Xepen erlajnza,,“ 16. novembra 1986. godine, oko 50 minuta je iznad severoisto~ne Aqaske leteo NLO opisan kao tri puta ve}i od nosa~a aviona, registrovan od civilnih i vojnih radara sa zemqe. Ono {to ovaj incident ~ini toliko impresivnim jeste du`ina vremena tokom kog je objekat mogao da se vidi i veliki broj svedoka (posada i svi putnici), kao i ~iwenica da je registrovan na radaru, ~ime se odmah svrstao u jedno od najimpresivnijih, i u isto vreme i do dan danas neobja{wivih vi|ewa NLO. [to je jo{ neobi~nije, to je jedan od malobrojnih slu~ajeva u kojima je posada civilnog aviona bila spremna da o ovakvom incidentu javno razgovara.

da su vlade ili vojne agencije Sjediwenih Dr`ava, Kanade, Velike Britanije, Francuske, Belgije, [vedske, Brazila, Meksika, [panije i Sovjetskog Saveza sprovodile istra`ivawa o NLO izve{tajima. Uprkos izuzetno zamr{enim slu~ajevima, nijedna nacionalna vlada nije nikada javno pretpostavila da NLO-i predstavqaju bilo kakav oblik vanzemaqske inteligencije. Uprkos neobja{wenim slu~ajevima, op{te mi{qewe nau~ne zajednice je da sve NLO pojave poti~u od pogre{nog tuma~ewa prirodnih ili qudskom rukom izazvanih fenomena, namernih obmana ili fiziolo{kih fenomena, kao {to su opti~ke iluzije, sawawe u budnom stawu / paraliza sna (~esto se daju kao obja{wewa za navodne otmice vanzemaqaca). Razlozi koji se ~esto navode kao uzrok prezira ove teme od strane mnogih nau~nika su slede}i:


NERE[ENE MISTERIJE

- Argumenti da vanzemaqci ne mogu biti ovde zbog rastojawa i energije potrebne za me|uzvezdana putovawa u razumnom vremenu, prema sada{wem razumevawu zakona fizike. - Nedostatak nepobitnih materijalnih dokaza. - Neverodostojnost ili nau~na neadekvatnost mnogih izve{taja. - Mnoge okolnosti koje mogu dovesti do pogre{nog tuma~ewa uobi~ajenih objekata na nebu, vi|enih na ve}oj udaqenosti. - Op{ti senzacionalizam koji prati temu, ukqu~uju}i shvatawe da mnogi istra`iva~i amateri nisu nau~no dovoqno obu~eni, ve} imaju spremnost da veruju. Ipak, neki tvrde da je op{te mi{qewe nau~ne zajednice da NLO izve{taji, ako uop{te i postoje, predstavqaju nau~ni problem i da to ima vi{e veze sa psihologijom i naukom o percepciji, nego sa fizi~kim naukama. Uistinu, ve}ina izve{taja predstavqa narativna obja{wewa onoga {ta je neko video, ili je mislio da je video na nebu. Ali, nagla{ava se i da je svo|ewe NLO pojava na puku psihologiju pogre{nog tuma~ewa pojedinaca ~esto neadekvatno. U velikom broju izve{taja postoji vi{e od jednog svedoka, a ponekad je jedan te isti doga|aj posmatran sa dve ili vi{e razli~itih lokacija. Bilo je i masivnih opa`awa sa vi{e stotina ili ~ak hiqada svedoka. Neke pojave su pra}ene radarima, snimane na video trake, a neke su ostavqale fizi~ke efekte na pojedince ili okru`ewe.

IDENTIFIKOVANI

LETE]I OBJEKTI Proceweno je da je preko 90% svih prijavqenih NLO slu~ajeva na kraju bilo identifikovano. Dok je samo mawi broj NLO izve{taja namerna obmana, ve}ina su pogre{na tuma~ewa prirodnih ili qudskom rukom stvorenih fenomena. Q UDS K O M R UK O M S TV O R E N I F E N O M E N I K O J I S E O B I ^ N O P O GR E [N O TUMA ^ E : - Baloni (meteorolo{ki ili putni~ki). - Vojni avioni. - Treperava svetla aviona koji sle}u. - Nekonvencionalni avioni ili napredna tehnologija - Reklamni avioni. - Ve{ta~ki zemqini sateliti. - Letelice poput helikoptera. - Jedrilice. - Rakete i lansirawe raketa. - Zmajevi. - Modelarski avioni. - Vatrometi. - Laserski snopovi usmereni ka oblacima. - Svetla za no}nu pretragu. - Namerne obmane. - Tablete za instant vatru.

17


NERE[ENE MISTERIJE

MATERIJALNI U stvari, bilo je mnogo NLO izve{taja koji su bili pra}eni materijalnim dokazima razli~itih vrsta, kako neposrednih, tako i posrednih.

Z

a mawi broj ovih slu~ajeva se ispostavilo da su bili namerne obmane, dok je ve}i broj slu~ajeva, ukqu~uju}i i one koje su istr`ivale vladine i vojne agencije, ozna~en kao neidentifikovan ili neobja{wiv. Analizom ve}ine slu~ajeva se do{lo do rezultata koji su dvosmisleni ili nezakqu~ivi. Ipak, ~ak i dvosmislene fizi~ke slu~ajeve bi trebalo podvrgnuti statisti~koj analizi, kako bi se otkrili trendovi me|u slu~ajevima. U listu razli~itih materijalnih dokaza spadaju: - Radarski kontakti i pra}ewa, ponekad i sa razli~itih polo`aja. Ovi dokazi se ~esto ubrajaju u najboqe, po{to su tom prilikom ukqu~eni obu~eno vojno osobqe, simultana vizuelna opa`awa i presretawa avionima.

18

- Fotografski dokazi, ukqu~uju}i fotografije, video zapise, ukqu~uju}i ponekad i video u infracrvenom spektru. - Materijalni dokazi o tragovima sletawa, ukqu~uju}i tragove na zemqi, spaqenu i/ili raskopanu zemqu, spaqenu ili polomqenu vegetaciju, tragove metala i druge, magnetne anomalije i pove}an nivo radijacije. - Fiziolo{ki efekti na qude i `ivotiwe ukqu~uju}i privremenu paralizu, osip ko`e, opekotine ko`e i o~iju i simptome sli~ne trovawu od radijacije. - Takozvani slu~ajevi saka}ewa `ivotiwa/ krava, za koje neki tako|e veruju da su deo NLO fenomena. Takvi slu~ajevi su bili analizirani uz pomo} tehnika forenzi~ke nauke.


NERE[ENE MISTERIJE

DOKAZI - Biolo{ki efekti na biqke poput ubrzanog ili usporenog rasta, proklijavawa semena i prelomqenih stabqika. - Elektromagnetne smetwe ukqu~uju}i blokade automobila, nestanke struje, radio/TV smetwe, otkazivawe rada magnetnih kompasa, navigacionih sistema, sistema za komunikaciju i smetwe u radu motora aviona. - Daqinska bele`ewa radijacije, neka se spomiwu u dokumentima FBI-ja i CIA-e o zbivawima iznad vladinih nuklearnih instalacija. - ^vrsti materijalni dokazi, kao {to je bio slu~aj ,,Ubatuba,, u Brazilu 1957. sa ostacima magnezijuma, koji su bili analizirani od strane Kondonove komisije i drugih. I u incidentu Sokoro iz 1964. bilo je tragova metala, koje je analizirala NASA.

SVETLA U FENIKSU Verovatno jedan od naj~uvenijih novijih incidenata, zbog velikog broja svedoka (me|u kojima je bio i guverner savezne dr`ave) bio je onaj kad su gra|ani Arizone imali prilike da posmatraju svetla - zajedno sa veoma duga~kom letelicom trouglastog oblika - koja su skoro tri sata lebdela na nebu iznad wihove dr`ave, 13. marta 1997. godine. Neka od svetala kasnije su obja{wena kao signalne rakete koje su avioni A-10 ,,varthog,, ispaqivali tokom vojne ve`be jugozapadno od grada. Ostalo je neobja{weno {ta je mogao da bude veliki trouglasti oblik, mada neki skeptici smatraju da se radilo o avionima koji lete u formaciji. Bilo kako bilo, ovi fenomeni su i{~ezli i nisu se ponovo pojavili, {to je stanovnike Feniksa i ~itav svet ostavilo u nerazre{enoj dilemi i stvorilo medijski fenomen o kome se i danas vode velike rasprave.

OTMICA

BETI I BARNIJA

HIL Jedan od prvih incidenata koji su ukqu~ivali otmicu dogodio se 19. septambra 1961. godine. Dok su se vozili usamqenim puteqkom u Blizini Grouvtona u Wu Hemp{iru (SAD), Beti i Barni Hil su uo~ili ne{to za {ta su poverovali da je NLO. Mada nisu mogli svesno da se prisete {ta se nakon toga dogodilo nedeqama kasnije oboje su se `alili na zastra{uju}e snove u kojima ih sivi vanzemaqci“ bu{e i bockaju u nekoj vrsti bizarnih medicinskih eksperimenata pre nego {to su oslobo|eni. Ove no}ne more su postale toliko neprijatne, da su naposletku potra`ili pomo} i dozvolili da ih hipnoti{e dr Benxamin Sajmon iz Bostona. On je zakqu~io da je na ovaj par mo`da presudno uticala epizoda TV serije koju su nekoliko nedeqa ranije gledali. Mada, priznavao je, to ne predstavqa zadovoqavaju}e obja{wewe ba{ svih elemenata ovog slu~aja. Bez obzira na to da li su bili `rtve otmice ili sopstvene `ive ma{te, ovaj slu~aj je sve do danas ostao predmet rasprave.

19


NERE[ENE MISTERIJE

DOKAZI I OBJA[WEWA Neki misle da je studija o NLO-ima i daqe vredna pa`we zbog mnogo otvorenih pitawa, pogotovo zbog povremenih izve{taja o NLO-ima od strane profesionalnih ili vojnih astronoma ili pilota pojedinaca ~ije karijere, a ~esto i wihovi sami `ivoti, zavise od sposobnosti da prepoznaju i procene avione, vremenske prilike, rastojawa i druge faktore od vitalnog zna~aja za let.

20

N

eki ufolozi govore da je takve slu~ajeve mnogo te`e ‎odbaciti kao pogre{nu procenu zemaqskih objekata. I skeptici i ufolozi se sla`u da se velika ve}ina slu~ajeva mo`e objasniti kao ‎prirodni fenomeni, obi~no kao pogre{na tuma~ewa objekata sa kojima posmatra~ ‎ili nije upoznat ili ih vidi pod neobi~nim okolnostima (na kraju se ispostavi ‎da su to bile samo nenamerne gre{ke). Samo mali procenat opa`awa su namerne ‎obmane. Posle istrage ve} ina NLO-a, ustvari, postane ILO-i - Identifikovani ‎lete}i objekti. ‎ Fizi~ar ‎Mi~ijo Kaku navodi da iako ,,mo`da 99 procenata svih opa`awa NLO-a ‎mo`e biti odba~eno, po{to su uzrokovani poznatim fenomenima, ono {ta je ‎uznemiruju}e za fizi~are je preostali 1 procenat ovih opa`awa, opa`awa koja su brojna ‎i na~iwena mnogobrojnim

metodama opa`awa. Neka od najintrigantnijih opa`awa ‎poti~u od pilota i putnika komercijalnih aviona - ove pojave su tako|e ‎prime}ene na radaru i zabele`ene su na video traci. Ovakve slu~ajeve je te`e ‎odbaciti,,. S druge strane, mnogo neobja{wivih slu~ajeva je i daqe ili ignorisano od medija ‎ili, ako skeptik nudi obja{wewe koje se ne poklapa sa ~iwenicama (npr. za cik-‎cak kretawe svetle} ih objekata koje je detektovano na radaru se ka`e da je to ‎pogre{no tuma~ewe Jupitera) gube pa`wu medija i, {to se ti~e medija, slu~aj je ‎zavr{en.‎ Ponekad se ka`e da vanredne tvrdwe zahtevaju vanredne dokaze, ali mnogo ‎istra`iva~kih grupa samo tvrdi da tema zaslu`uje daqu istragu, i to ne samo i ‎pravcu da se doka`e da su NLO-i obavezno vanzemaqske letelice.‎


NERE[ENE MISTERIJE

PRIRODNI OBJEKTI KOJI SE ^ESTO POGRE[NO TUMA^E: Mesec, zvezde i planete (npr. planeta Venera)

Neobi~na meteorolo{ka stawa (lentikularno (u obliku so~iva) formirawe oblaka, oblaci koji svetle no}y, efekti duge i kristali leda na velikim visinama). Komete. Meteorski rojevi.

Bliski ili ogromni meteori.

Jata ptica. Rojevi insekata u preletu. Reflekcija atmosferskih inverzionih slojeva.

Vreo jonizovan gas. - Svetla iz Zemqe (svetlosna elektri~na de{avawa koja poti~u od zemqotresa i tektonsko-geolo{kih fenomena). Loptaste muwe. Atmosferski inverzioni slojevi. Reflektovana svetlost (naro~ito kroz pukotine u oblacima).

Severna svetlost (Aurora borealis).

DOKAZI, ZATA[KAVAWA

I ZAVERE

N

eki tako|e tvrde da su ogromnu koli~inu materijalnih dokaza brzo, ali ponekad trqavo, zaba{urili vladini ~inovnici, ne uvek u uniformama, sa ciqem da sa~uvaju stanovni{tvo psiholo{ki nepripremqeno za dru{tvene, teolo{ke i bezbednosne implikacije takve stvarnosti. Za NLO se ponekad tvrdi da su deo organizovane zavere u kojoj Vlada namerno prikriva postojawe vanzemaqaca, ili sara|uje sa wima. Postoje mnoge verzije ove pri~e, neke su ekskluzivne, dok se druge preklapaju sa drugim teorijama zavere. Spekuli{e se i da su NLO fenomeni probe eksperimentalnih aviona ili naprednog oru`ja. U ovom slu~aju NLO su vi|eni ili kao neuspeh da se odr`i tajnost, ili su namerni poku{aji dezinformacije kako bi se sam fenomen ismejao s ciqem da se nesmetano progoni. Ova teorija se ne sla`e sa prethodnom, prema kojoj je savremena vojna tehnologija adaptirana tehnologija vanzemaqaca. Tako|e se sugeri{e da je celokupna qudska tehnologija, ili wen ve}i deo, zasnovana na kontaktima sa vanzemaqcima.

UDES NLO U PENSILVANIJI

Na dan 9. decembra 1965. godine hiqade qudi su videle ogromnu, blistavu vatrenu loptu, u najmawe {est ameri~kih saveznih dr`ava i u Ontariju u Kanadi, kako juri preko no}nog neba, da bi se kona~no spustila, odnosno sru{ila, negde kod gradi}a Keksburga u Pensilvaniji. Pretpostavqaju}i da ova neuobi~ajeno velika vatrena lopta predstavqa samo neobi~no sjajan meteor, stanovni{tvo se zabrinulo kada je videlo da je vojska zatvorila podru~je na kom se objekat sru{io i da iz {ume izvla~i neku vrstu letelice zvonastog oblika, {to je ponovo podstaklo naga|awa da vlada opet pribegava svojim starim trikovima. Neki su kasnije pretpostavqali da je u pitawu bio sovjetski satelit koji se sru{io, mada pristalice teorije o NLO ovu pretpostavku i danas energi~no osporavaju. 21


SVET @IVOTIWA

NEKE ^IWENICE O

PU@EVIMA Neki pu`evi mogu da `ive i do 25 godina, a morski pu` mo`e da ubije ~oveka ubije jednim ubodom.

P

u`evi su najbrojnija porodica meku{aca, koju ~ini oko 45.000 vrsta. Danas u svetu prirode postoji oko 30.000 savremenih vrsta, a skoro je 15.000 izumrlih - koji su zauvek nestali.... Pu`evi su prisutni u skoro svim tipovima stani{ta i ekosistema i oni su kao `ivotwska vrsta jedna od najuspe{nijih klasa meku{aca. U ovim krajevima najpoznatiji su vinogradarski i pu`evi gola}i, Ipak u africi postoje pu`evi koji izgledaju kao da su malih nogu na steroidima „afri~ki pu`”. Najve}i pu` na svetu je ogromni „afri~ki pu`” latinskog naziva “ Achatina achatina. Ovaj ogromni pu` mo`e se na}i u podru~jima Sijera Leonea, Liberiji, Obali Slonova~e, Togoa, Benina, Gane

22

i Nigerije. odnosno u zapadnoj Africi. U proseku narastu do 18 centimetara du`ine i devet 9 {irine i oni su „{ampioni” u veli~ni u porodici pu`eva. @ivotni vek im je izme|u tri i sedam godina, a ponekad do`ive i deset. „Afri~ki pu`” je upisan i u Ginisovu kwigu rekorda! Najve}i me|u wima prona|en u Sijera Leoneu 1976. godine, od vrha wu{ke do repa imao je ~ak 39,3 centimetra. „Ku}erina” mu je bila duga~ka je 27,3 centimetra, a te`ak je bio skoro 1 kilogram Pu`evi su skoro potpuno slepi a i dobro ne ~uju. No, zato imaju izvanredan wuh. Hranu mogu namirisati na nekoliko metara, {to je za `ivotiwu wihove veli~ine, prili~no velika udaqenost. Koliko }e neki pu` dugo da `ivi zavisi od toga kojoj vrsti pripada i na kakvom podru~ju `ivi. Neki `ive samo pet godina, a neki, uz malo sre}e, ~ak 25. Iako se ~ini da pu`evi samo klize na jednom stopalu, taj jedan mi{i} u stvari se pona{a kao qudske noge i omogu}uje im da se hvataju i odguruju od zemqe. Sluz koju ispu{ta pu` u stvari mu slu`i da se br`e kre}e jer je trewe mawe. ^esto se doga|a da se jedan pu` kre}e ,,trakom,, koju je ve} napravio drugi jer tako putuje jo{ br`e. Uprkos „brzoj traci”

koju imaju na raspolagawu, pu`evi su me|u najsporijim `ivotiwama na Planeti. Za sat vremena mogu da pro|u 45 metara, odnosno 1,3 centimetara u sekundi. Pu`evi su no}na mora za svakog ko ima vrt i ve}ina metoda da se uklone, ~ak i uz pomo} hemijskih sredstava, ~esto je neefikasna.

PU@ IMA BA[ PUNO ZUBA Na prvi pogled sigurno vam tako ne izgleda, ali pu`evi stvarno imaju zube. U stvari, vrtni pu` ima ~ak 14.000 zuba!

DA LI SU OTROVNI? Morske vrste pu`eva mogu biti otrovne no ve}ina onih koji `ive na kopnu ipak nisu. Ako vam je slu~ajno lo{e po{to ste pojeli pu`a, to je zato {to sigurno nije dobro pripremqen a ne zato {to je otrovan. Morski sto`asti pu` je jedno od najotrovnijih stvorewa na svetu a samo jedan ubod mo`e da bude smtrtonosan za ~oveka.

PU@EVA SLUZ SE JEDE Da, dobro ste pro~itali, slinavi trag pu`a mo`e se i jesti, a najnovija istra`ivawa ka`u da se sluz mo`e koristiti za le~ewe ~ira na `elucu.


KAKO SOVE

SVET @IVOTIWA

VIDE NO]U? U staroj Gr~koj sova je predstavqala simbol mudrosti i povezivane su bile s bogiwom Atinom - bogiwom mudrosti. Po celom svetu su rasprostrawene razli~ite vrste sova. Ima ih oko 250 vrsta!

S

ne`nobelo perje sove iz ledenih arkti~kih predela, na primer, sla`e se sa sne`nom okolinom i tako ~uva sovu od neprijateqa.

S obzirom na veli~inu, ima razli~itih sova - od onih sitnih poput vrapca, koje se hrane skakavcima i zoqama, pa do xinovske sove buqine, koja mo`e da uhvati ~ak i pove}eg zeca. Sovine u{i su klempave, {to kod ostalih ptica nije slu~aj. Neke vrste sova imaju iza u{iju ne{to kao „trubu”, {to im omogu}uje da boqe ~uju. Sovine o~ne jabu~ice su vrlo elasti~ne, te ih ona mo`e upraviti u deli}u sekunde na bilo koju daqinu. Priroda ju je obdarila i time da mo`e vrlo brzo da ra{iri zenice {to joj omogu}uje da vidi i pri najmawem tra~ku svetlosti. O~ne jabu~ice kod sove su tako sme{tene da uvek mora pokretati glavu u onom pravcu u kome `eli da pogleda. Sova ima 100 puta boqi vid nego ~ovek! O~i sove, to jest ro`wa~a je poluloptasto ispup~ena i veliko so~ivo je sa obe strane povijeno,

te ptica mo`e slabu i rasutu svetlost dodatno da prikupi. Oba oka su iz bo~nog polo`aja pomerena ka napred,~ime je onemogu}eno da se jedan predmet fiksira sa oba oka kao kod o~iju ~oveka. Time se, iako su`ava vidokrug, poja~ava o{trina vida i pove}ava ose}awe dubine, a s time su u vezi i opa`awa oblika i ocena daqine. Sove mogu gledati na jako velikim udaqenostima, posebno no}u, ali ne mogu da vide ni{ta {to je bli`e od desetak centimetara. Sova je ptica koja je aktivna samo no}u, pa je zbog toga celo weno telo prilago|eno takvom na~inu `ivota. Kad no}u hukne, sve `ivotiwe koje su se na{le u wenoj blizini odmah se prepla{e. I ako se prepla{ene `ivotiwe pokrenu i tom prilikom na~ine kakav {um, sova ih odmah ~uje, jer ima izvanredno razvijeno ~ulo sluha. ^ak i perje poma`e sovi u lovu. Ima tako mekano perje da mo`e be{umno da leti i ne~ujno se obru{i na plen. Poqoprivrednicima je vrlo korisna `ivotiwa jer uni{tava mi{eve, insekte i ostale {teto~ine koje ugro`avaju useve. Me|utim, ima i takvih vrsta sova koje napadaju pili}e i ostalu doma}u `ivinu, te seqacima nanose odre|ene {tete.

АФRИЧКА SЕДЛАRИЦА, НАЈVЕЋА ОД

SVIH RODA Афричка седларица (Saddle-billed stork Ephippiorhynchus senegalensis) је највећа од свих рода.

O

ва врста роде је високо до 150 центиметара а ширина раширених крила је до 2, 7 метара. Мужjак је већи и тежи од женке и може имати и до 7,5 килограма. Nastawena је у субсахарској Африци од Судана, Етиопије и Кеније на југу до Јужне Африке, те у Гамбији, Сенегалу, Обали Слоноваче, Чаду у западној Африци

23


SVET BIQAKA

BIQKE

MESO@DERKE

O

no {to ih razdvaja od drugih biqaka jeste to {to imaju organe kojima hvataju sitne `ivotiwe kojima se hrane. Osim toga {to imaju poseban organ za hvatawe i varewe `ivotinja, da bi lovile ove biqke moraju na neki na~in da privuku plen. U tome im naj~e{}e poma`u miris, boja ili nektar. Ove biqke meso`derke su najinteresantnije i najpoznatije vrste, a pogledajte za{to su tako posebne.

Prosek godina jedne biqke iz roda Rosuqa mo`e biti i 50 godina, a narastu od jednog centimetra, pa ~ak do jednog metra.

DUGINA BIQKA (Byblis)

Pinguicula se hrani sitnim bi}ima jer im je potrebno jo{ minerala, jer iz zemqi{ta ne dobijaju dovoqno. Postoji oko 80 vrsta ove biqke, a naj~e{}e su nastawene na teritoriji Severne Amerike, Ju`ne Amerike, Evrope i Azije.

ROSUQA (Drosera) Rosuqa je rod meso`derki koja, kao i Pinguicula, `ivi na mestima gde u zemqi{tu nema dovoqno minerala, zbog ~ega se i hrane insektima. Rodu Rosuqa pripada vi{e od 170 vrsta biqaka koje `ive na svim kontinentima, sem na Antarktiku.

24

Hrani se vodenim beski~mewacima, a u wene klopke plen mo`e da upadne za samo 10 milisekundi. Upravo je zbog ovoga jo{ posebnija, jer je ovo najbr`e kretawa u `ivom svetu.

VENERINA MUHOLOVKA (Dionaea Muscipula)

Venerina muholovka je najpoznatija biqka meso`derka na svetu. Hrani se insektima i arahnidama. Ova biqka je veoma sitna i ima izme|u ~etiri i sedam listova koji rastu iz kratke podzemne stabqike. Dosti`e visinu od maksimalnih 15 centimetara.

PINGUICULA Kako bi namamile plen, ove biqke koriste lepqivo li{}e. Na taj na~in Pinguicula ulovi, a kasnije i svari insekta kojeg je ulovila.

Biqke meso`derke prvi put su opisane u kwizi ,,Insektivorne biqke,, koju je napisao ^arls Darvin, a koja je objavqena davne 1875. godine.

Jedna od mawih biqaka meso`derki je Dugina biqka, koja je svoj naziv dobila zbog sjaja na svojim sluzavim listovima koji se vide na dnevnom svetlu i koji otkrivaju sve boje duge. Dugina biqka `ivi na zapadu Australije, a u ovom rodu je do sada prona|eno osam razli~itih vrsta. Od sli~nih biqaka, Dugina biqka se razlikuje po svojim zigomorfnim cvetovima.

MEHURASTA VODENA STUPICA (Aldrovanda vesiculosa)

Osim {to je meso`derka, mehurasta vodena stupica je posebna i po tome {to je vodena biqka koja raste bez korena.

Tokom zime se Venerina muholovka primiri i ne lovi. Tada je jo{ mawa i nema listove, dok se na prole}e vra}aju listovi, a biqka po~iwe opet da raste. Svoj plen Venerina muholovka mami slatkim nektarom i crvenim listovima - klopkama. Ukoliko plen i uspe da pobegne, li{}e se ponovo otvara sporo, oko dva sata. Venerina muholovka ne zavisi od lova, pa tako mo`e da pre`ivi i ako ne ulovi ni jednog insekta vi{e meseci.


SVET @IVOTIWA

SPOMENIK

LABORATORIJSKIM

MI[EVIMA

M

i{evi i pacovi su `ivotiwe koje se naj~e{}e koriste u laboratorijskim eksperimentima. U znak pa`we prema tim `ivotiwama koje su `rtvovane za napredak ~ove~anstva u predgra|u Novosibirska u Rusiji, u parku Instituta za citologiju i genetiku, istra`va~kog centra Ruske akademije nauka podignut je 1. jula 2013. spomenik mi{u. Mi{evi se najvi{e koriste za nau~na testirawa jer su jeftini, brzo se rzmno`avaju i lako ~uvaju. Najva`nije je da su pogodni za genetska istra`ivawa jer imaju 99 procenata gena kao i qudi i oboqevaju od istih bolesti. U laboratorijama {irom sveta se na mi{evima vr{e eksperimentima u kojima postoje mi{evi koji tr~e maraton bez ikakvog zamora u mi{i}ima, xinovski mi{evi koji ne proizvode hormon za ose}aj sitosti, mi{evi koji svetle u mraku ili na svojim le|ima nose qudsko uvo uzgojeno ugradwom qudskih mati~nih }elija. Ovo stvorewe koje li~i na Jodu iz ,,Ratova zvezda,,“ ustvari je lanoratorijski mi{, koji plete lanac DNK. Spomenik je podignut u pomen ovim `ivotiwama, zahvaquju}i kojima su ruski nau~nici u Novosibirsku, gde se statua i nalazi, istra`ivali tajne DNK.

KOJI JE GU[TER NAJVE]I? Kanadski varan ja najve}i gu{ter na svetu. U stvari,to je najve}i gu{ter {to je ikada postojao. Kanadski varan izgleda poput posledwih ostataka iz vremena dinosaurusa. Jedini ve}i gu{ter od kanadskog varana je bio mezosaurus, dug 10 metara, koji je `iveo u moru pre 100 miliona godina. Kanadski varan `ivi samo na ostrvu Komodo i na jo{ nekoliko indone`anskih ostrva. Za samo desetak minuta mo`e da pojede celog jelena, a smatra se da posle takvog obroka mo`e da provede nekoliko dana bez hrane.

25


ZA NAJMLA\E

26


ЧАСОПИС

www.cuvariravnice.org.r s

Broj 26/27 - 2020. - cena

100,00 DIN.

„ЧУВАРИ РАВНИЦЕ” Дечији еколошки часопис ЧУВАРИ РАВНИЦЕ www.cuvariravnice.org.rs је намењен деци основношколског узраста и дистрибуира се путем продаје на КИОСЦИМА У ВОЈВОДИНИ И ПРЕТПЛАТЕ по школама. Сврха еколошког васпитања није усвојити што више знања, већ изградити позитиван однос ученика према животној средини. Посебно се то односи на развој става „и ја могу учинити нешто за своју животну средину“!

KO N KU RS

[KOLSKI ZELENI

PRESS 2020. NEKE ^IWENICE O

PU @E VI MA KAKO SOVE

ПОСТАНИТЕ ШКОЛСКИ ПОВЕРЕНИК ЗА ПРИКУПЉАЊЕ ПРЕТПЛАТЕ УЗ ПОСЕБНЕ ПОГОДНОСТИ! BIQKE

Информације на cuvariravnice@gmail.com или на телефон 064 819 54 72

VIDE NO]U?

MESO@DERKE

NERE[ENA MIS TERIJA DA LI POSTOJE VANZEMAQCI?

ПРЕТПЛАТА НА ДЕЧИЈИ ЕКОЛОШКИ ЧАСОПИС Претплата на 4 броја износи 500,00 са укљученом поштарином. Уплатите на жиро рачун издавача 500,00 динара за претплату на један примерак часописа - четири броја. Уплатницу пошаљите скенирану на мејл cuvariravnice@gmail. com или обичном поштом (НЕ ПРЕПОРУЧЕНОМ) на адресу: ЕКОЛОШКО УДРУЖЕЊЕ ГРАЂАНА „ЗЕЛЕНО ПИТАЊЕ”, Змај Јовина 28, спрат 2, локал 238, 21000 НОВИ САД Информације о претплати и часопису можете добити на број телефона 064 819 54 72 или на мејл cuvariravnice@gmail.com Правна лица плаћају на основу фактуре koja se {aqe na zahtev.

www.cuvariravnice.org.rs

GDE @IVE

PIN GVI NI?

REZULTATI [KOLSKI ZELENI

PRESS KOLIKA JE

SAHARA KO JE NAJVE]I NA

KOPN U? NERE[ENA MISTERIJA

LED ENOG DOBA

Broj 20/21 Broj 18/19 - 2018/2019. - 2018. - cena

100,00 DIN.



Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.