Dikcionar - prvi rječnik hrvatskoga jezika

Dikcionar Fausta Vrančića, prvi hrvatski rječnik

Pripremila Ruža Jozić, Gimnazija Sesvete

Dikcionar • Faust Vrančić autor je prvog hrvatskog samostalno tiskanog rječnika.

• Puno ime mu glasi: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, u prijevodu: “Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, hrvatskoga i mađarskoga” • Tiskan je u Veneciji, 1595. godine, a Vrančić ga je dovršio na dvoru kralja Rudolfa II. u Pragu, gdje je radio kao kraljev tajnik.

• Rječnik je malenog formata, a velikog značaja za razvoj hrvatskoga jezika.

Dikcionar

Sadržaj Dikcionara • Riječi su u rječniku raspoređene u pet stupaca, prema pet jezika, a on obuhvaća oko 5800 hrvatskih riječi.

• Na naslovnici piše: Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae. Cum privilegiis. Venetiis, Apud Nikolaum Morettum, 1595.

• Godine 1606. španjolski je isusovac Carrillio poslao isusovce u Zagreb da otvore kolegij i gimnaziju, čime je pokazao prijateljstvo prema Faustu Vrančiću i njegovom narodu.

Dikcionar • Faust posvećuje svoj rječnik prijatelju, španjolskom isusovcu Alfonsu Carrillu, koji ga je potaknuo na objavljivanje rječnika.

• Poslije naslovnice dolazi posveta Carrillu s datumom (25. VIII. 1595.): Admodum reverend viro, D. Alfonso Carrillio.

Author salutem.

Vrančićev Dikcionar – 5 jezika u 5 stupaca •

Faust

Dikcionar • Nakon posvete dolazi predgovor “Author Benigno Lectori Salutem”, u kojem Vrančić piše da je svoj rječnik najprije zamislio kao dvojezični, hrvatskomađarski rječnik, no prijatelji su ga potaknuli da rječnik obogati i drugim jezicima.

Dikcionar 



Slijedi pohvalna pjesma In Dictionarium quinque linguarum Nobilis, et praeclari viri Fausti Verantii…

Na kraju rječnika na pet jezika navedeni su simboli apostola.

Dikcionar • Rječnik završava poglavljem kršćanskog nauka – “Institutio christiana” u kojem donosi dvije stranice Deset Božjih zapovijedi, Vjerovanje apostolsko, Oče naš i Zdravo Marijo, ali bez drugog, završnog dijela, Sveta Marijo, na svih pet jezika.

Dikcionar • Na kraju rječnika, Faust na pet stranica s po dva hrvatskomađarska dvostupca dodaje popis hrvatskih riječi koje su prihvatili Mađari – Vocabula Dalmatica quae Ungari sibi usurparunt.

Dikcionar 

Vrančićev Dikcionar poslužio je Čehu Petru Lodereckeru za njegov Rječnik sedam jezika SEPTEM DIVERSA, kojem je dodao još češki i poljski jezik.

Tiskana izdanja Dikcionara 

2. izdanje priredio je u Pragu, 1605. godine benediktinac Petr Loderecker, s Vrančićevim dopuštenjem i svesrdnom pomoći, dodavši Vrančićevu nizu od 5 jezika i poljski jezik (Polonice) i češki (Bohemice) – sve u 7 stupaca.



“Dalmatia”, “Dalmata”, “Dalmaticae” zamjenjuje “Harvatska zemlja”, “Harvat”, “harvacki”.



3. izdanje objavio je József Török u Bratislavi, 1834. godine.

Tiskana izdanja Dikcionara 

4. izdanje objavio je Liber u Zagrebu, 1971. godine.



5. izdanje, Češki slavist Antonín Měšťan pretisnuo je 1984. godine Lodereckerovo sedmojezično izdanje



6. izdanje objavilo je Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu, 1990. godine



7. izdanje objavio je Novi Liber u Zagrebu, 1992. g.



Zadnje izdanje Vrančićeva Rječnika posjeduje i

školska knjižnica Gimnazije Sesvete (3 primjerka).

Dikcionar • Faust VRANČIĆ se 1608. god. odrekao biskupske časti i nastavio borbu protiv reformacije, napisao je djelo Logica suis ipsuis instrumentis formata – “Logika oblikovana sama svojim dokazima”.

• Zbog bolesti je 1615. napustio Rim želeći svoje zadnje dane provesti u rodnome Šibeniku, no zaustavio se u Veneciji gdje je objavio knjigu Logica nova.

• Djelo Ethica christiana, u prijevodu “Kršćanska etika”,

objavio je 1610., kao filozofiju života.

Djela Fausta Vrančića: Logica i Ethica

Ostala Vrančićeva djela • Faust Vrančić je na svom materinskom jeziku napisao “Život nikoliko izabranih divic”, u Rimu, 1606., hagiografski životopisi opatica šibenskoga samostana Sv. Salvatora, osobito svetica štovanih u hrvatskim krajevima uz jadransku obalu.

• U predgovoru tog djela Faust govori kako je za njegovu naobrazbu zaslužan stric koji ga je kao dječaka doveo u Požun: “…da sam malim dietetom budući, kako znati morete, iz naše zemlje izveden.”

• Jedno od važnijih životnih djela, De Slovvinis seu Sarmatis objavio je u Rimu, 1606. godine.

Vrančićeva knjiga Nikoliko izabranih Divic

Vrančićeve Machinae Novae 







Jedno od najbitnijih djela iz područja tehnike iz 17. st. je Vrančićeva knjiga Machinae novae.

Na istraživanje konstrukcija strojeva i rješavanje arhitektonskih problema potaknuo ga je prijatelj Giovanni A. Mazenta, upoznavši ga s tehničkim crtežima Leonarda da Vincija.

To je iznimno vrijedno tehničko djelo s 49 slika, u kojemu je na pet jezika opisano 56 različitih naprava, pronalazaka, uređaja i konstrukcija.

Među značajnije opise spadaju viseći most i Homo Volans (lat. leteći čovjek) – prikaz padobranca.

Vrančićeva djela i izumi

Značaj Fausta Vrančića 

Faust Vrančić bio je svestrani renesansni um – mislilac, znanstvenik, biskup, jezikoslovac, čovjek od akcije i riječi.



Vrančić je sastavio prvi hrvatski rječnik Dikcionar, vrijedno leksikografsko djelo, u kojem je predstavio europskoj stručnoj i znanstvenoj javnosti rječničko blago hrvatskoga jezika, koji ondje prije toga nije bio leksikografski poznat.

To je bio temelj za razvoj i pojavu velikih hrvatskih rječnika u 17. stoljeću.



Dikcionar Fausta Vrančića