Page 1


MUZEJ GRADA RIJEKE Muzejski trg 1/1 REKLAMA U RIJECI 1890. – 1940. Za izdava~a

Ervin Dubrovi} Urednik

Ervin Dubrovi} Autorice izlo`be

Milica Trkulja Nada Sablji} Suradnica u pripremi

Jasna Milinkovi} Dizajn kataloga i postav izlo`be

Klaudio Cetina Suradnik u grafi~koj pripremi i postavi izlo`be

Bojan Kukuljan Lektura i korektura

Gordana O`bolt Presnimci

Istog @or`

Posuditelji gra|e Sergio Kri{tafor (S.K.) Velid \eki} (V.\.) Vanda Radeti} (V.R.) Drago Ivandi} (D.I.) Theodor de Canziani Jak{i} (T.C.J) Marija Poli} (M.P.) Obitelj Kezele (O.K.) Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Rijeka (PPMHP) Sveu~ili{na knji`nica Rijeka (SKR) Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb (MUO) Nacionalna knji`nica Széchényi - Országos Széchényi Könyvtár, Budimpe{ta(OSK)

Tisak Zambelli, Rijeka Rijeka, rujan 2008. Izlo`ba je ostvarena sredstvima Grada Rijeke – Odjela gradske uprave za kulturu i Primorsko-goranske `upanije CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEU^ILI[NA KNJI@NICA RIJEKA UDK

7.05:659.1>(497.5 Rijeka)”1890/1940”(064) 659.1:7.05>(497.5 Rijeka)”1890/1940”(064)

REKLAMA u Rijeci 1890.-1940. : Muzej grada Rijeke 11. rujna - 25. listopada / <autorice izlo`be Milica Trkulja, Nada Sablji}; urednik Ervin Dubrovi}>. - Rijeka : Muzej grada Rijeke, 2008. ISBN 978-953-6587-44-5 I. Ekonomska propaganda -- Rijeka -- 1890.- 1940. -- Katalog izlo`be 111221052


11. rujna - 25. listopada 2008.


Sadr`aj

Ervin Dubrovi} POLA STOLJE]A REKLAME U RIJECI, 1890.â&#x20AC;&#x201C;1940.

6

Nada Sablji} REKLAMA NA PRIJELAZU STOLJE]A

13

Katalog

18

Milica Trkulja ALGA LJEKARNI^KO-KOZMETI^KI LABORATORIJ SU[AK

36

Katalog

47

Prilog: Sastanak reklamnih stru~njaka na Su{aku, 1928.

61


Pola stolje}a reklame u Rijeci


6

Ervin Dubrovi} POLA STOLJE]A REKLAME U RIJECI 1890.–1940. Po~etak moderne reklame u Rijeci podudara se s jednim od najve}ih dru{tvenih i kulturnih gradskih doga|aja u devetnaestom stolje}u. To je dan otvorenja zgrade Teatro Comunale i sve~ana izvedba Verdijeve Aide 3. listopada 1885. godine. Otvorenje nove zgrade i nove sezone popra}eno je velikim “cartelloneom”, plakatom koji reklamira va`an dru{tveni doga|aj i dva operna spektakla – uz Aidu jo{ i Ponchiellijevu Giocondu, koje prire|uje Luigi Cesari, znameniti operni impresario iz Milana, za kojega rade i glasoviti crta~i plakata. No prvi rije~ki reprezentativan litografski plakat u boji tiska doma}i tiskar Emidio Mohovich, koji je 1883. nabavio novu litografsku pre{u za “brzotisak”.1 P. Avanzo& C.o, Ottici specialisti, Fiume, oglas, 1900.-ih Ricordo di Fiume/Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Fiume; 1900.-ih, 11 x 7,5 cm, S.K.

Va`an je i poziv rije~kih trgovaca Juliusu Böhmu, stru~njaku tamo{njeg Trgova~kog muzeja, ~ije su predavanje ~uli u Be~u, da po~etkom o`ujka 1890. i u Rijeci odr`i predavanje o va`nosti reklame. Böhm je svoje predavanje, koje nije imalo velikoga odjeka me|u doma}im trgovcima, ilustrirao ve}im brojem oglasa i plakata iz brojnih zemalja – Austrije, Njema~ke, Italije, Francuske, Amerike, Kine, Brazila, Indije, Arabije, Japana i drugih krajeva svi2 jeta. Tih 1890-ih godina rije~ke su novine La Bilancia ve} pune brojnih reklama austrijskih i ma|arskih tvorni~ara i trgovaca, koje u Rijeci zastupaju doma}i predstavnici. I Novi list, koji izlazi od 2. sije~nja 1900., ve} od prvog broja posljednju od svoje ~etiri stranice nam3 jenjuje reklami. Ono {to nude i hvale dijelom je “{iroke potro{nje”, dijelom luksuzna roba. Ve}ina tih trgovaca i predstavnika ima radnje i salone na Korzu, glavnoj trgova~koj ulici, ili u kojoj od obli`njih ulica i trgova (Piazza Adamich, Via del Governo...). Naj~e{}i su i najglasniji oni s reklamama za robu i uslugu koja se i danas ~esto sli~no reklamira – modna konfekcija, “galanterija” i pomodni predmeti (po mogu}nosti be~ki ili francuski, kao i egzoti~ni, iz Kine i Japana). Reklamiraju se i luksuzni restorani i kavane s be~kom i francuskom kuhinjom, s poznatim njema~kim pivima. Glasni su i uvjerljivi i “specijalizirani opti~ari” (nao~ale, le}e, dalekozori, opti~ki i drugi 4 precizni instrumenti) te knji`are, `eljezare, cvje}arnice.

L. Redlich - Fiume, oglas, 1900.-ih Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Fiume; 1900.-ih; 7,5 x 11 cm; S.K.

1 Ervin Dubrovi}, Rije~ki kazali{ni plakat, 1833. - 1996. Hrvatsko narodno kazali{te Ivana pl. Zajca, Rijeka 1996. 2 Una prelezione in vista, La Bilancia, XXIII (6. 3. 1890.), br. 54., str. 2. 3 Novi list izlazi od 2. sije~nja 1900. na ~etiri stranice, a ve} u prvom broju ~etvrta je stranica namijenjena reklami. Evo popisa - Tehni~ko-zubarski atelier; J. Levi i dr., Rie~ka tvornica sapuna; Biljevni sok, najbolji liker proti ka{lju; L. Ma{ek i drug, odpremna pisarna za prekomorska putovanja na sve krajeve svieta; Salamon Weisz, tvornica i skladi{te stakla…; Singerovi {iva}i strojevi.


7

Ogla{iva~i se ne trude samo obznaniti, ve} i reklamirati – isticati svoje najve}e kvalitete, razloge za{to bi izme|u mnogih kupac trebao izabrati upravo njih. Propaganda i reklama pojavljuju se kada se razvija konkurencija. Kada se Katoli~ka crkva osjeti ozbiljno ugro`ena od protestantizma, osniva Svetu kongregaciju za propagandu vjere (Sacra Congregatio de Propaganda Fide, 1622.) te, da suzbije konkurenciju, pokre}e vlastite tiskare za izdavanje pravovjernih knjiga. Epoha tiska – koju obilje`avaju brojna revijalna i dnevna novinska izdanja, zidovi oblijepljeni oglasima i plakati, kao i pojava slikovitih oglasnih stupova – krajem devetnaestog stolje}a dosi`e “zlatno doba”. Budu}i da je to i doba visoke industrijalizacije, tisak je nu`na potpora masovnoj proizvodnji. Brza, uo~ljiva i uvjerljiva reklama mora prona}i najkra}i put do potro{a~a, ~ak i onih u udaljenim krajevima i gradovima. Trgovci su se prije kraja devetnaestoga stolje}a nau~ili izravno i nagla{eno hvaliti. Osnovna razlika izme|u oglasa i reklame lako je uo~ljiva. Najprije su novine uglavnom obavje{tavale. Potom su ogla{iva~i shvatili da moraju biti uo~ljivi i poticajni. Zato oglase po~inju ukra{avati slikovitim viti~astim okvirima i ispunjavaju ih crte`ima i reklamnim porukama. Rije~ki dnevnik La Bilancia uvjerljivo svjedo~i o svojevrsnoj globalizaciji – umjesto doma}e obrtni~ke proizvodnje, industrijska roba dolazi iz Be~a, Budimpe{te i Trsta, ali i iz raznih drugih krajeva Europe (modna konfekcija, porculan, ku}ne svjetiljke, posu|e od majolike, ogledala, metalno posu|e, ukrasni i upotrebni predmeti, instrumenti i alati, tvorni~ki izra|ene pe}i ...).

R. Breisach, oglas, 1900.-ih Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Fiume; 1900.-ih; 11 x 7,5 cm; S.K.

Jedan cvje}ar, na primjer, svoju radnju zove Prvi rije~ki salon cvije}a (Erster Fiumaner Blumen-Salon!) i ne obavje{}uju samo da prodaje cvije}e, nego mami kupca da kupi njegovo svije`e cvije}e i nudi mu vrlo raznovrsnu ponudu. ^ak izmi{lja i neobi~ne, ali privla~ne nazive, cvijetne poljubce, i rado se koristi francuskim izrazima koji dobro zvu~e i jo{ bolje izgledaju napisani. Bouquet zvu~i primamljivije od kite cvije}a. Francuski izrazi, francuska kuhinja jamstvo su kvalitete, pa i otmjeni restoran u reklamnom oglasu na talijanskom i njema~kom nudi birana be~ka i francuska jela te poslu`ivanje u posebnim separeima 5 – “chambres separes.” Jo{ uvijek je privla~an naslov “carskog i kraljevskog dvorskog dobavlja~a” (k.u.k. Hofliferant), kao i isticanje priznanja i medalja stjecanih na gospodarskim sajmovima – ”nagra|ivani trgovac” (Casa premiata). Umjesto du}ana i radnji, trgovcima su sve miliji “saloni” (salone di moda, Blumen-Salon) koji jo{ k tome nude robu ili uslugu “na be~ki na~in” (alla Vienese).

4 Ricordo di Fiume / Erinnerung an Fiume, izdao tiskar Julius Dase (Adolf Hromatka), oko 1900. Knji`ica-suvenir s kalendarom, vedutama Rijeke i brojnim reklamama rije~kih trgovaca. 5 Ricordo di Fiume.

G. Ziegler’s, oglas, 1900.-ih Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Fiume; 1900.-ih; 11 x 7,5 cm; S.K.


8

Oni najmanje pretenciozni hvale se kvalitetom, {irokim izborom i niskim cijenama.

M. Weiss, Fiume, oglas, 1914. Abbazia, ein Führer für Kurgaste, 1914. ; 8 x 9 cm

Stabilimento Grafico Fiumano sli~ica na kartonu, 1895.–1900. Piero Delbello, Istria Fiume Dalmazia, Il Segno Effimero, Pubblicità commerciale tra il 1900 e il 1940, Trieste, 1994., 11 x 14,5 cm

Reklame u La Bilanci potvr|uju da su uvezene kao i roba pa zapravo govore o internacionalizmu koji podsje}a na modne i trgova~ke centre, na metropole Be~ i Budimpe{tu, katkad i naTrst. U svakom slu~aju, ambicioznija novinska jednobojna “crna” reklama, kojoj tehni~ka ograni~enja ostavljaju oskudne mogu}nosti, nosi imena be~kih ili pe{tanskih trgovaca, s umetnutom adresom rije~kog du}ana i sitno ispisanim imenima rije~kih predstavnika i prodava~a. Ukrasni okviri oglasa s tekstom i ponekom ilustracijom ponu|ene robe, jo{ su uvijek vrlo jednostavni i bez osobitih pretenzija, samo katkad s kakvom zanimljivijom sli~icom. Iako se u godinama do Prvoga svjetskog rata osje}a napredak u izra`ajnosti novinske reklame, one i dalje nisu oblikovane u Rijeci, ve} su to gotovo isklju~ivo reklame velikih trgovaca, koje su posvuda jednake. Uz novinske reklame, od kraja devetnaestoga stolje}a sve je omiljenija litografska ilustracija u boji koja se u Rijeci rijetko tiska u formatu velikog plakata. Mnogo su ~e{}i mali oglasi (leci, afi{i, “locandine”), razglednice, podlo{ci za kalendar ili etikete za lijepljenje na 6 proizvod. Me|u ranim historicisti~kim i secesijskim litografijama i ilustracijama u boji, naj~e{}e su i najzanimljivije sli~ice, razglednice i lokandine za ~okoladu i kavu, me|u kojima je naro~ito uspjela ona koja prikazuje slonicu i tri vesela sloni}a. Zanimljiva je i poneka reklama za modni salon, kao i za Stabilimento grafico fiumano, ali su i one oblikovane i tiskane izvan Rijeke, u Budimpe{ti i Trstu. Do dana dana{njega iz ~itavog je polustoljetnog razdoblja litografije u boji, od 1890. do 1940., prona|en vrlo mali izbor likovno privla~nih i duhovitih rije~kih reklamnih ilustracija! A ve}ina njih i nije sa~uvana u Rijeci, nego su nam prije svega poznate iz 7 tr{}anskih publikacija i reprezentativnog izdanja tvrtke Modiano. Ta tvornica koja ima ku}ne crta~e, od 1868. proizvodi karte za igranje te izdaje brojne ilustracije i plakate za razne naru~itelje – na primjer i za zadarske proizvo|a~e pelinkovca, vlahovca i maraskina. Izbor rije~kih ilustracija ~uva i zbirka Ma|arske nacionalne 8 knji`nice Széchényji. Ipak, litografske ilustracije u boji ma{tovitije su i razra|enije od crnih novinskih reklama. No to prije svega mogu zahvaliti pogodnijemu mediju koji nudi {ire mogu}nosti i bli`i je slikarskom nego grafi~kom pristupu. Iako ne znamo imena autora ve}ine tih ilustracija, mo`emo pretpostaviti da su to mahom suradnici stranih tiskarskih i litografskih ku}a.

6 Piero Delbello (a cura di), Il segno effimero, Istria, Fiume, Dalmazia, Pubblicita commerciale tra il 1900 e il 1940, Istituto Regionale per la Cultura Istriana di Trieste, Sala esposizioni della Bibliorteca Statale del Popolo, Trieste, 27 settembre - 18 ottobre 1994. Vi{e, u Rijeci nepoznatih, rije~kih plakata, letaka i "karton~i}a" - podloga za kalendare, korica za notese i sli~no, objavljeno je u ovom katalogu. 7 Piero Delbello, Nei dintorni di Dudovich, Per una storia della "piccola" pubblicita e dei suoi grandi autori, Trieste Sala Leonardo, Palazzo Gopcevic, 29 novembre 2002. - 29 gennaio 2003. U katalogu je objavljen i poneki rije~ki plakat - Italoil, str. 212., Fiera di Fiume, str. 316., Assicurazioni e riassicurazioni Fiume, str. 324. 8 Zahvaljujem Velidu \eki}u na ustupljenom materijalu istra`enom u Ma|arskoj nacionalnoj knji`nici u Budimpe{ti (reklame rije~ke Tvornice ~okolade, Tvornice papira te reklame iz drugih izvora Italoila i druge ROMSA-ine reklame za benzin i ulja).


9

Neke od rijetkih zanimljivijih rije~kih ilustracija ra|ene su u Modianu u Trstu. Tr{}anin je i glasoviti Leopoldo Metlicovich, crta~ rije~kih po{tanskih maraka (1920-ih), no ni on nema izravnije veze 9 s Rijekom. Potpuni izostanak rije~kih autora, izdava~a i tiskara plakata uistinu za~u|uje ima li se na umu procvat reklamnih plakata i ilustracija u Trstu, koji je u najve}em usponu po~etkom dvadesetog stolje}a i traje do u me|uratno doba. Imena Marcella Dudovicha i Leopolda Metlicovicha ~ak su postala slavna i uvr{tena su u preglede umjetnosti dvadesetog stolje}a. Dodu{e, njima je i Trst bio mali pa vi{e `ive i djeluju u Milanu, no ostaju jo{ brojni lokalni autori poput Modianova dvojca, oca i sina Giuseppea i Pollionea Sigona.

Fiumaner Cacao und Chocolade Fabrik, sli~ica, 1895.-1900. Piero Delbello, Istria Fiume Dalmazia, Il Segno Effimero, PubblicitĂ commerciale tra il 1900 e il 1940, Trieste, 1994., 7 x 10,5 cm

U doba prije Prvoga svjetskog rata gotovo da uop}e nema ni jednog jedinoga rije~kog ilustratora i crta~a reklama i plakata. Jedini je svijetli primjer s Kvarnera nadarena Opatijka Stefanie Glax, podrijetlom Austrijanka i polaznica poznate Kunstgewerbe Schule u Be~u ([kola primijenjenih umjetnosti), autorica brojnih secesijskih ilustracija za opatijske turisti~ke vodi~e i nekoliko izvrsnih turisti~kih plakata. No ona nema nikakve veze s Rijekom. Duhovno su joj mnogo bli`i Be~ i Pariz, gdje prije kona~na povrat10 ka u Opatiju provodi vi{e godina. Tek se izme|u dva rata pojavljuje poneki crta~, ilustrator i dizajner koji bi mogao postati specijalist za reklamne plakate i ilustracije, no nitko se od njih nije uspio razviti. U Rijeci naprosto uvijek postoji isti problem â&#x20AC;&#x201C; unato~ sna`noj industriji, ne postoji jaka proizvodnja i nema velikih trgovaca robom {iroke potro{nje. U Rijeci ima brodogradili{ta (Cantieri navali dell Carnaro), ima te{ke industrije (Fonderia Skull) i visoke tehnologije (Silurificio Whitehead), a postoji i Rafineria oli minerali SA (ROMSA), me|utim nijedna od tih velikih tvornica ne treba redovitu i nagla{enu reklamu, a ako i treba, naru~uje ju kod poznatih va11 njskih autora i u stranim studijima (ROMSA). Ostaje ipak pitanje za{to, na primjer, u me|uratnom razdoblju tvornica ~okolade, tvornica duhana i tvornica papira ne razvijaju znatniju propagandu. Ili im prodaja ide previ{e dobro ili naprosto ne razumiju, pa zato zapostavljaju va`nost reklame. Spomenimo ipak autore koji su u pogodnijim uvjetima mogli postati zapa`eni reklamni ilustratori i crta~i plakata. Bili su to arhitekt Bruno Angheben i slikar Ladislao de Gauss. Anghebenova rje{enja za Rije~ki sajam (1928. i 1929.), kao i neke de Gaussove naslovnice i rijetke ilustracije u duhu razvijene moderne vizualnosti tridesetih godina, tek su osamljeni primjeri 12 uspje{nih izleta obojice autora. De Gaussova reklama za Laboratorij Alga, objavljena krajem 193013 ih u zagreba~koj ilustriranoj reviji Svijet, svojevrsna je iznimka. Naro~ito modernom izra`ajno{}u i duhovito{}u podsje}a na neke

9 Mladen Grguri}, Rije~ke marke, 1918.-1924., Muzej grada Rijeke, Rijeka, 2002. 10 Ervin Dubrovi}, Stephanie Glax, Su{a~ka revija, god. 11. 2003., br. 44., str. 37.-42. 11 Autor je uspje{nog rje{enja (razlednice i, vjerojatno, plakati) Italoil, Raffineria - Fiume, gotovo nepoznati Tr{}anin Alberto Zhelich koji je uglavnom djelovao 1920-ih. Plakat je objavljen u: Delbello, Nei dintorni di Dudovich. str. 212.

Italoil - Victoria, ilustracija, 1938. Sapere, 15. srpanj 1938.


10

futuristi~ke slikare poput Fortnunata Depera (koji je, na primjer, dizajnirao bocu za campari). De Gauss prikazuje gotovo poput duha nestvarnoga bijelog ronioca sa svjetiljkom, vi{e nalik na Marsovca, koji na dnu mora skuplja algu za su{a~kog proizvo|a~a. Ispod tamnoplave podloge dubokog mora stoji samo kratak tekst – Alga, za masa`u – no namjena se lijeka zbog stilizacije i tamnoplave boje slova jedva ~ita. To je ujedno neobi~na i vizualno najizra`ajnija reklamna ilustracija {to ju je imao rije~ko-su{a~ki “laboratorij”. Vlasnicima se vjerojatno nije svidjela nagla{eno moderna, pojednostavljena stilizacija i opu{tena umjetni~ka duhovitost. Alga je, ipak, bez premca najsvjetliji rije~ko-su{a~ki primjer. Iako osnovana ve} u vrijeme “ancient regimea”, oko 1913., ipak pripada me|uratnim godinama, razdoblju najve}eg uspona. To je jedina ovda{nja tvrtka koja je imala velik proboj na {iroko hrvatsko, jugoslavensko i inozemno tr`i{te. U povijesti rane rije~ke komercijalne propagande najistaknutiju ulogu imaju dva ljekarnika, Budak i Kezele, osniva~i nadaleko poznatog “laboratorija” za proizvodnju lijekova i preparata, koji su odmah shvatili va`nost reklame, nu`ne za {iroku distribuciju i veliku prodaju ljekarni~kih, terapeutskih i kozmeti~kih preparata. Alga se ne isti~e pojedinim reklamnim potezima, ve} prije svega cjelovito{}u i osmi{ljeno{}u ponude i oblikovanja boca, bo~ica, kutija i kutijica u koje su pakirani proizvodi, kao i jasnom prepoznatljivo{}u etiketa i poruka kojima su opremljeni. Rije~ je o sustavno razvijanom proizvodnom programu koji prati i sustavno razvijana propaganda. Sude}i po izjavama nasljednika, i Budak i Kezele su bili skloni umjetnosti. Vjerojatno su dijelom i sami crtali neke etikete i birali oblike slova. Tu le`i i odgovor na pitanje za{to im je, unato~ nagla{enoj sklonosti reklami, vizualno oblikovanje tvrtke uglavnom konzervativno i za{to ~esto nije likovno ambiciozno. Kod Alge je, me|utim, ipak svaka pojedinost sustavno razra|ena – najprije je razra|en osnovni logotip, koji je kao za{titni znak opstao gotovo do kraja. Iako secesijski stiliziranih naznaka florealne razigranosti, s po~etnim i zavr{nim viticama, ujedno je i ~vrsto simetri~an i stati~an te jasno podsje}a na pouzdanost i postojanost ku}e koju predstavlja. Posebno su odabrana i slova za svaki preparat, da se na prvi pogled i oblikom jasno razlikuju – Algina teku}ina za masa`u ima kockast oblik “art decoa”, a Energin, “`eljezovito kina vino” za ja~anje, ima rukopisna, kurzivna, kurentna (minuskularna) slova. Magna, purga za probavne smetnje, ima moderna i ~vrsta verzalna (majuskularna) slova bez serifa, uobi~ajena tridesetih godina. Svaki preparat ima svoj oblik slova, svaki proizvod posebno,

Razni logotipi za Laboratorij Alga, od 1913. do 1940.

12 Bruno Angheben autor je zavjetne crkve Svetog Romualda i Svih Svetih na Kozali (1934.) te crkve Sv. Antuna na Kantridi u Rijeci. Oblikovao je svega nekoliko razglednica i plakata. Njegov plakat Fiera di Fiume 1928. objavljen u: Delbello, Nei dintorni di Dudovich, str. 316.


11

naro~ito oblikovano pakiranje, razli~ito od boca i kutijica ostalih preparata, lijekova, pra{kova, parfema, krema i masti. I ambala`a je naro~ito osmi{ljena – razli~iti oblici za pakiranje razli~itih preparata. Najprepoznatljiviji su primjeri boce za dva glavna proizvoda ku}e – Algu i Energin. Algina boca posebno je oblikovana, uska i visoka, nalik na boce zadarskoga maraskina. Posve je druk~ija, {iroka i okrugla boca za Energin, nalik na boce francuskog konjaka. Va`no je da obje boce budu zapam}ene, a jednako je tako dobro da podsje}aju na provjerenu tradiciju i visoku kvalitetu. Poruke i natpisi na Alginim preparatima nisu ma{toviti, ali su efikasni, uglavnom su definicije namjene pojedinog proizvoda: Alga – gdje je potrebna masa`a tu alga poma`e, ili Magna – purga, otvara, ~isti, osvje`uje stomak i crijeva. Hermes, za nabujale, ote~ene i umorne noge, Vale – plo~ice proti ka{lju i plu}nom kataru. Kao osnovni refren postoji i slogan: Alga, an|eo ~uvar va{eg zdravlja i zdravlja va{e porodice. Ikonografija je opet jasna i uvjerljiva. Jedna je od reklamnih ilustracija posve nalik “svetim sli~icama” – bolesnik s povezom na glavi polegnut je u krevetu, iznad njega lebdi an|eo koji isijava energiju i prinosi mu bocu Alge. Bolni~arka stoji s druge strane, dr`i bolesnika za zape{}e i podi`e ruku prema an|elu. Prizor je te`ak, no}ni, pozadina potpuno crna, a jedino svjetlo isijava an|eo. Sli~ica kao da je renesansna, a mu~eniku -”Kristu” ni Marija (bolni~arka), ni an|eo ne bi pomogli – da nema Alge. U odnosu na bolesnika, koji izgleda kao da mu nema spasa, reklamno je uvjerljivija ilustracija za Energin: prikazano je lice veselog djeteta {iroko otvorenih usta; jede kruh s namazom i pokazuje dobar apetit i zdravlje. U nizu Alginih ilustracija je i florealno ukra{en secesijski prizor (1916.), kori{ten s prili~nim stilskim zaka{njenjem (~ak i 1930-ih godina). Osnovni klasicisti~ki motiv plo{no je i simetri~no komponiran. U sredini, na tronu oki}enu vijencima i `utim vrpcama, sjedi bo`ica Higija, dr`i pliticu i pripravlja lijek. S jedne joj je strane simbol ljekarni{tva, zmija s peharom, a s druge prosjak-invalid sa {takom; uzdi`e ruku prema spasonosnom lijeku koji }e mu ubla`iti bol. Klasicisti~ka personifikacija zdravlja udru`ena je sa secesijskim oblikovanjem. Izravan je i jasan u komunikaciji crte` o~inski blagog postarijeg ljekarnika s nao~alama i dugom bradom, koji utjelovljuje pouzdanost i iskustvo. Stoji pred policom s lijekovima i knjigama, zdru`uje knji{ko znanje i osobno iskustvo te pou~no progovara: “^ovje~e, upoznaj samog sebe.”

13 Ladislao De Gauss je 1930-ih radio uspje{ne ilustracije za reviju Abbazia e Riviera del Carnaro, no vrlo malo reklama i poneku naslovnicu kataloga poput rije~ke revijalne fotografske izlo`be 1934.

Logotipi za preparat za masa`u Alga


12

Modernije je nacrtana reklama za Energin, s djevojkom koja pred prozorom zalijeva cvije}e. Poruka je: “@ivot njen cvasti }e kao `ivot njegovanog cvijeta.” Kako je Alga objavljivala u izgledom vrlo primamljivoj zagreba~koj ilustriranoj reviji Svijet, poneku su uspje{niju, uglavnom “slikarsku” Alginu reklamu, objavljenu na zadnjoj stranici revije, izradili Svijetovi ilustratori Pavao Gavrani} i Otto Antonini. Gavrani} u folkloristi~kom duhu 1930-ih prikazuje seljanku u narodnoj no{nji s golemom bocom Energina s kojom izmi~e k}er~ici koja je pote`e za suknju, a Otto Antonini uspje{niju “zbirnu” reklamu s bocama Alge i Energina pred {irokim morem, jedrima i brodovima u pozadini. Podosta {krtu povijest komercijalne propagande i reklame u Rijeci i Su{aku ovim smo katalogom i izlo`bom nastojali iznijeti ~im sustavnije, imaju}i na umu prazninu koja je dosad vladala. Nakon izlo`be i kataloga o povijesti kazali{nog plakata (1996.) i nakon tek dovr{ena posla s retrospektivom filmskog plakata Willyja Stipanova (2008.), {to ih je najvi{e radio pedesetih i {ezdesetih godina, sustavno je obra|eno jo{ jedno bitno podru~je suvremene komunikacije.14 Iako je ono u Rijeci prili~no skromno, zavrje|uje svakako da bude istra`eno i prikazano.

14 Willy, zlatne godine filmskog plakata, urednik i autor teksta Ervin Dubrovi}, autori izlo`be Ervin Dubrovi} i Nada Sablji}. Muzej grada Rjeke, Rijeka, 13. o`ujka - 19. travnja 2008.


13

Nada Sablji} REKLAMA NA PRIJELAZU STOLJE]A O va`nosti i u~inku dobro sro~ene reklamne poruke, s dopadljivim likovnim rje{enjem, sugestivnim tekstom i kvalitetnim proizvodom koji stoji iza nje, nije se dvojilo ni u po~ecima reklamiranja ni danas. Ali nije bilo lako uskladiti te tri pretpostavke. Pro{la su desetlje}a dok se nije spoznala dalekose`na snaga oglasa, objave i na kraju reklame. Jer, kako zgodno navodi M. Feller u ~lanku Bo`i}ne misli jednog reklamnog stru~njaka: “Na{em trgovcu, kad `eli da sagradi ku}u ne bi palo na um, da u{tedi honorar za in`enjera, te da nacrt ku}e izradi sam, ili kad je bolestan, da u{tedi honorar za lije~nika, te da se lije~i sam… Pa za{to onda `eli da {tedi jedino u reklami kad izdatak za reklamu nikada ne zna~i pravi izdatak, no zaradu?”1 Potvrdan odgovor na ovo pitanje, s naglaskom na zaradi, dala su sljede}a desetlje}a, ~iji vrhunac danas mi `ivimo, obasipani, gotovo zagu{eni, reklamom. Najbolji je savjet za uspje{nu prodaju, primjenjiv u svako doba, ~ini se onaj iz ~lanka o trgovcu “{to nikada nije nudjao gramofone, ve} u`itak glazbe u vlastitom domu – {to nikad nije nudjao automobile, ve} brzinu kretanja… “, rije~ju, {to nikad nije nudio robu kao takvu, ve} je budio `elju za u`icima i prednostima, koje ta roba daje.2 Istra`uju}i izvore u onodobnom tisku o po~ecima reklamiranja na rije~kom podru~ju na prijelazu iz 19. u 20. stolje}e, zanimljivo je bilo pozabaviti se pitanjem koliko je ono odgovaralo takvu zahtjevu. Unato~ tome {to se opsegom, kvalitetom i inventivno{}u svoje, dana{njim rje~nikom re~eno, reklamne kampanje, s Laboratorijem Alga desetlje}ima te{ko mogao natjecati bilo tko na tr`i{tu to nikako ne zna~i da nije bilo mnogo, manje ili vi{e uspje{nih, poku{aja osvajanja kupaca. Obiljem reklamnog materijala, posebice oglasima u dostupnome onodobnom tisku, osobito se isti~e turisti~ko-ugostiteljska ponuda na su{a~kom i rije~kom podru~ju. U svojoj zanimljivo sro~enoj reklami u jubilarnom broju Obzora iz 1910. Grand hotel Bonavia poru~uje: “Ako si Slaven i putuje{ kroz Rijeku ne smije{ mimoi}i jedini isklju~ivo slavenski G. h. B. koji je u rukama ~estitih Hrvata, bra}e Mateljan.” Tragom oglasa u Guidi di Fiume iz davne 1914. godine, saznajemo da Sanatorio Fiumano u Via Leonardo da Vinci nudi smje{taj u sredi{tu grada, park oko lje~ili{ta i vrhunsku medicinsku uslugu – operacijsku salu, radiolo{ki kabinet za unutarnje bolesti i kirur{ke zahvate te bogat program rehabilitacije poput hidroterapije toplom vodom, masa`e, elektri~ne kupke ili {etnje po svje`em zraku. Kupali{te i lje~ili{te Ilona nudi usluge prijevoza brodom ili elektri~nim tramvajem, toplo more te usluge caffea i restorana. Tu je i ponuda Caffea Grande u Pallazzo Modellu, Caffea

1 Reklama, ~asopis za sva pitanja reklame, propagande i prodajne organizacije, Zagreb 1929., br. 3–4,. str. 13, 2 Idem, Reklama, n.d., str. 14 3 Guida di Fiume - stemma della cita, 1914.

Fiumaner Cacao-und Chocoladen-Fabrik, Fiume, razglednica, oko 1900. S.K.


14

Patriotico, smje{tenog nasuprot kazali{ta Verdi.3 Nekoliko godina poslije, 1916., otvara se prvi su{a~ki bar vlasnice Santine Molnar, a popularni su i posje}eni hotel Jadran s ponudom zimskog oporavili{ta i velikog kupali{ta4, najstariji, omiljeni hotel Kontinental u Su{aku s kavanom i restoranom te koncertima koji su se odr`avali svake ve~eri, te Park hotel Su{ak, “smje{ten na najljep{em predjelu Su{aka”, kako se navodi u reklamnom prospektu iz fundusa Muzeja grada Rijeke. Omiljeno gradsko kupali{te 1930.-ih

U kreiranju reklamnih poruka osobito su domi{ljati bili, o~ekivano i opravdano, rije~ki i su{a~ki trgovci, poku{avaju}i pridobiti, zadovoljiti i, {to je najva`nije, zadr`ati kupce. S ma{tovitim reklamama susre}emo se svugdje, od onih otisnutih na reklamnim primjercima proizvoda poput drvenih vje{alica Moskowitza, vlasnika Grand Magazina “Riviera”,5 i prakti~nog kov~e`i}a s priborom za {ivanje bra}e Stocovaz do kartonskih kutijica za ~okoladu, ~aj ili kavu. Poznata trgovina delikatesnom robom, vlasnika Karla Bakar~i}a, odlikovana je zlatnim diplomama za kvalitetu svojih proizvoda na zahtjevnom tr`i{tu u Parizu i Be~u ~ak dva puta u istoj 1908. godini. Po~etkom 20. stolje}a na presti`noj adresi Via Corso 481 svoj du}an mje{ovitom robom od ko`ne galanterije, modne odje}e za gospodu i gospo|e do bogatog asortimana ponude za putovanja nudio je Edoardo Schambik. Modna trgovina Vestiario Fatto, vlasnika M. Neumanna na Korzu, u Guidi di Fiume iz 1919. u bo`i}noj ponudi nudi nove modele odje}e za gospodu, gospo|e i djecu, a Casa della moda u Via Garibaldi 9 odlu~uje rasprodajom i povoljnim cijenama cijelog asortimana privu}i kupce. U istoj ulici smje{tena je u nizu trgovina i prva be~ka trgovina damskih steznika marke Triumph, koji “daju tielu dra`estnu gibkost i eleganciju”, vlasnice Julie Sitzer. No uz bogatu ponudu Manufakture mode Achilea Pappetija i sinova, osnovane davne 1858., najkvalitetniju reklamnu “kampanju” imaju bra}a Salomon i Mathias Weiss, smje{teni na dvjema lokacijama, Corso 3 i 11., s velikim izborom robe za razli~ite ukuse i kupovne mogu}nosti. Zet Salomona Weissa, Jacques Weiss posjeduje, nasuprot pala~e Adria, tvornicu i trgovinu porculana, ogledala, predmeta od stakla i svjetiljki marke Steingut. U ponudi tekstila i odje}e M. Weiss reklamira jesensku i zimsku kolekcija od najfinijih vunenih tkanina, samta i krzna, proljetno-ljetne haljine od svile i tafta, u “bijelom tjednu” isti~e ponudu rublja, a prigodom otvaranja {kola i drugih zavoda nudi robu po znatno ni`im cijenama. Izvrstan marketing – uz napomenu da je rije~ o prvim desetlje}ima 20. stolje}a. U Su{aku pak, tragom Almanaha grada Su{aka, saznajemo da svoje usluge ogla{avaju brojne zadruge poput Nabavne zadruge ugostitelja, Su{a~ke vozarske zadruge ili Su{a~ke zadruge

Du}an E. Schambika na Korzu, po~. 20. st.

4 Frano Violi}, Toni I. Bognolo, Almanah grada Su{aka, Su{ak 1934., str. 205. 5 Luigi Illica, Nozze Istriane, dramma lirico in tre atti, Adolfo Hromatka, Fiume, 1919. 6 Frano Violi}, Toni I. Bognolo, Almanah grada Su{aka, Turisti~ka biblioteka Jadran, Su{ak 1938.


15

mesarskih obrtnika6 te, dakako, pojedinci sa {irokom paletom ponude – od trgovine `eljeznom robom Milana Fürsta7 trgovine odijela i manufakture vlasnika Z. Mik{i}a do veletrgovca vinom Mate Jurkovi}a. Svoju trgovinu vina i moderno ure|enu tvornicu likera te trgovinu konjaka i ruma reklamira i vlasnik Ante Ba~i}, s posebnom preporukom da se proba specijalitet ku}e Liker Ba~i}. Tvrtka Ante Kozuli}a preporu~uje svoj konjak, rum s Jamajke i izbor stranih vina, ali tvrtka Bra}a Mateljan,8 koju su osnovali 1876., odmah po dolasku s otoka Bra~a, ipak je najpoznatija veletrgovina vinom u Su{aku. Ponuda je vrlo raznovrsna, od naravnih dalmatinskih sorti vina do pelje{kog dinga~a ili vi{ke vugave, a najbolja je preporuka da su se to~ila u uglednom zagreba~kom Gradskom podrumu ili u su{a~kom Kontinentalu.

Jedan od brojnih du}ana modne odje}e 1920.-ih na rije~kom Korzu

U Su{aku je cvjetala i trgovina i prerada drva, o ~emu svjedo~e brojni reklamni oglasi poput oglasa J. Ru`i~ke, trgovca ljesovima, Dragutina Pavlovi}a, trgovca i izvoznika drva, Ivana Bolfa, vlasnika industrije drva utemeljene 1848., ili dioni~kog dru{tva za preradu i izvoz drva Vilhar. “@elite li {alicu odli~ne kave? Ku{ajte nenadma{ivu Ramiku kavu!” – poru~uje jednostavno i jasno vlasnik Velepr`ionice kave Mario Mikuli~i}, isti~u}i vrsnost svoje uvozne kave i ~aja i pozivaju}i gra|anstvo da se osobno uvjeri posjetom i kupnjom u njegovom du}anu u Radi}evoj ulici u Su{aku.9 U trgovini cigaretnim papirom na prijelazu stolje}a nadmetali su se reklamni oglasi dviju najpoznatijih maraka – Excelsior i Ottoman, ~ini se, na {tetu Excelsiora. Reklamna poruka iz 1913. glasi “Ottoman cigaretni papir i tulj~i}i – hvale se sami i netrebaju nikakove reklame”10, a ve} 1914., kada se osjete ugro`enim od konkurencija marke Excelsiora, reklama zvu~i gotovo kao upozorenje “...svako patvorenje najbolje poznatog i u ob~e obljubljenog Ottoman cigaretnog papira sudbenim putem progoniti.” Obje reklame i za dana{nji su marketing dovoljno precizno sro~ene i {alju jasnu poruku. Jedan od svjetski poznatih proizvoda ~ija je kvaliteta u savr{enom omjeru s koli~inom reklamnih oglasa i poruka, njema~ki su {iva~i strojevi marke Singer. Na letku o Prvoj industrijalnoj izlo`bi na Rijeci, odr`anoj 1899., pozivaju gra|ane da posjete izlo`bu, uz napomenu o “zornom prikazivanju prakti~nih radnji” i novih tehnika u vezivu na popularnim singericama.11 Brojni su vlasnici konsignacijske robe, poput G. Neudlingera, Ricarda Vrignanina, koji je posjedovao prvu hrvatsku trgovinu singerica, ili F. P. Sassoa, reklamirali i zacijelo izvrsno prodavali ovaj kvalitetni proizvod rije~kim gospo|ama, cijelo stolje}e poznat kao nezaobilazan dio vjen~ane opreme.

7 Frano Violi}, Toni I. Bognolo, Almanah grada Su{aka, Su{ak 1934., str. 191 8 Frano Violi}, Toni I. Bognolo, Almanah grada Su{aka sa prikazom Gornjeg Jadrana, Su{ak 1931.,str. 86 9. Idem, str. 91

Mathias Weiss u svom du}anu na rije~kom Korzu imao je najbogatiji izbor rublja i odje}e za sve prigode najmodernijih krojeva


16

Tiskarski i litografski zavod (Stabilimento tipo-litografico) Emidija Mohovicha, osnovan 1857., reklamira se kao najstarije, najve}e, najbogatije i najmodernije mjesto za tiskanje omotnica za pisma, memoranduma, pozivnica za balove, koncerte i sva dru{tvena doga|anja, s naglaskom na izradi plakata najnovijom tehnikom – usavr{enim ru~nim potezom perom.

Prodavaona su{a~kog najpoznatijeg veletrgovca vinima Ante Ba~i}a

Za reklame kojima grafi~ki zavodi i tiskare predstavljaju svoje usluge, pretpostavljamo da su likovno ili grafi~ki dora|ene, a reklamni oglasi Stabillimento “Minerva”, smje{ten u Via Municipio 10, ili kutijica s floralnom aplikacijom na poklopcu Umjetni~koga grafi~kog zavoda Miriam (Stabilimento Artistico Tipografico “Miriam”) u Viale F. Deak, potvr|uje tu pretpostavku. Primorska tiskara u Su{aku u svome reklamnom letku objavljenom u ~asopisu Il Quarnero (svibanj 1892.) nudi brojne usluge svoje tiskare i knjigove`nice – omote, police, ra~une, izjave o robi obveznice, ugovore… sve uz umjerene cijene.

I mnogobrojni obrtnici iz Rijeke i Su{aka reklamiraju svoju robu u onodobnom tisku. Tako iz Almanaha grada Su{aka saznajemo o ponudi Romana Glavana i obitelji Jelu{i}, poznatih urara, opti~ara i zlatara, M. Ru`i}a, vlasnika brija~kog salona, o bogatoj ponudi u cvje}arnici Ivke Smokvine itd. U Rijeci pak u Guidi di Fiume nalazimo reklamu draguljara A. Gigantea ~ija se radnja nalazila u Piazza del Duomo, odlikovana Zlatnim kri`em, poznata kao prva zlatarnica koja je proizvodila originalan nakit – rije~ke mor~i}e, cijenjen i prepoznat danas kao dio rije~kog identiteta.12 Poznati rije~ki fotograf i opti~ar Ettore Rippa svoju tvrtku E. Rippa ottico Fiume, osnovanu 1880. i smje{tenu u Corso V.E. III br. 37, reklamira kao mjesto ponude vrhunskih geodetskih instrumenata, barometara, nao~ala, dalekozora, termometara, mikroskopa, ali i kvalitetnih fotografskih aparata i pripadaju}e fotografske opreme. Doba u koje je smje{tena na{a pri~a o reklami, na prijelazu iz 19. u 20. stolje}e, obilje`eno je radom najpoznatijih su{a~kih i rije~kih tvornica koje su se natjecale u osvajanju tr`i{ta reklamiraju}i svoje proizvode ponajprije njihovom neupitnom kvalitetom, prepoznatom daleko izvan granica Rijeke. Primat je na strani Tvornice papira Smith & Meynier, najstarije i najpopularnije rije~ke Hartere, odlikovane brojnim medaljama za kvalitetu svojih proizvoda poput srebrne medalje na industrijskoj izlo`bi u Be~u 1835. ili zlatne dobivene u Parizu 1878. Asortiman i kvalitetu proizvoda od papira prepoznale su ne samo zemlje Austro-Ugarske Monarhije, ve} cijeli svijet. Brojni su reklamni primjerci papira za sve vrste korespondencije, grafi~ki oblikovanih, koloriranih, s naznakom “superfine” i otisnutim nazivima –

10 Rie~ki Novi list, 17. studeni 1913. 11 Hrvatska sloga, 1898., br. 96. 12 Guida di Fiume - stemma della cita, 1914.


17

Quarnero Mill, Alexandrie, Bagdad, Levante Papiere…. Svim gra|anima Su{aka i Rijeke, zainteresiranim za kupnju poku}stva izvrsne kvalitete, a jeftinog, reklama tvornice Jasen u Ulici F. Ra~kog na Jela~i}evu trgu nudila je svoje proizvode od jednostavne do najfinije izrade, od svih vrsta drva i metala, izra|ene po uzorku najnovijih stranih modela. Ako bismo po`eljeli otkriti koji je za{titni znak na oglasima u po~ecima rije~ke reklame bio premo}no najsimpati~niji, Tvornica kakaa i ~okolade (Fabrica di Cacao e Cioccolata di Fiume) koja je odobrenje za po~etak proizvodnje dobila u rujnu 1898., odnijela bi pobjedu jer je njihova marka Elephant sa sme|im slonom i tri zadovoljne, vesele bebe-sloni}a bez konkurencije. Brojne reklamne poruke tiskane na tri jezika – njema~kom, ma|arskom i talijanskom – pozivaju na u`ivanje u omiljenim konditorskim proizvodima – ~okoladi, bombonima, Rije~kim torticama ili Adria {nitama, a sadr`aj reklame gotovo je uvijek pastoralnog ugo|aja.

Prodavaonica kave, ~aja i konditorskih proizvoda Ramiku u Radi}evoj ulici, 1920.-ih

Tvornica {kroba i lju{tionica ri`e (Pilatura del riso e Fabrica d’amido) kao svoju tvorni~ku marku ima o~ito vrlo popularnog “bijelog sloni}a” (Elefante Bianco), a u reklami objavljenoj u Guidi iz 1914. za svoje proizvode navodi da su “nenadma{ivi u fino}i i kvaliteti”. Izlo`bom o rije~koj reklami i prate}im katalogom poku{ali smo napraviti presjek kroz povijest rije~ke reklame i tek na~eli opse`nu, sveobuhvatnu, neiscrpnu temu o ogla{avanju i reklamiranju, koja je od prvih, najstarijih oglasa do danas mijenjala samo oblik, na~in i izgled, dok je bit ostajala nepromijenjena – privu}i potencijalnog kupca, korisnika, konzumenta. Prvo ograni~enje postavili smo suziv{i vremenski okvir istra`ivanja jer stolje}e i pol duga pri~a o reklami iziskuje dugotrajno i sveobuhvatno bavljenje temom, a gra|a odabrana za izlaganje i objavljivanje, zbog raznorodnosti i koli~ine, nu`no je smanjena tek na naznake o djelatnostima i pojedincima koji su prvi shvatili va`nost i mo} reklame i uspje{no je primijenili.

Jedna od knji`nica i papirnica vlasnika G. Jerouschega na Via del Governo, oko 1910.


18

Molnár János – Fiume, podloga za kalendar, 1899. Piero Delbello, Istria Fiume Dalmazia, Il Segno Effimero, Pubblicità commerciale tra il 1900 e il 1940, Trieste, 1994.;31 x 46 cm


19

Elefánt Cacao Csokolàdé Fiume, plakat, oko 1900.-te Piero Delbello, Istria Fiume Dalmazia, Il Segno Effimero, Pubblicità commerciale tra il 1900 e il 1940, Trieste, 1994.; 44 x 74 cm


20

Fiumei Cacao és Csokoládé - Gyár, plakat, 1900.-ih 107 x 79 cm, OSK; sign. PKG-1914e/509


21

Fiumei Cacao és Csokoládé – Gyár - Fiume, plakat, 1900.-ih 129 x 85 cm; OSK; sign. PKG-1914e/602


22

Fiumaner Cacao & Chocoladen Fabrik, Fiume razglednica, oko 1910.; ilustracije s tekstom; patuljci pripravljaju kakao, gospodin dami u vlaku nudi ~okoladu, transport kakaa kroz pustinju; D.I.

Fiumei Cacao és Csokoládé - Gyár, Fiume, razglednica, oko 1910. Ilustracija s tekstom, Eva i Adam koji jede ~okoladu; S.K.


23

Fiumaner Cacao & Chocoladen Fabrik, Fiume, razglednica, oko 1910. Ilustracija s tekstom; djevojka sanja povorku an|ela s kakaom; D.I.


24

Fiumei Fény Keményitó, plakat, 1900.-ih 92 x 64 cm; OSK; sign PKG-1914e/106


25

Fiume, Bagno di Cura „Ilona“, naslovnica, 1900.-ih. 13,9 x 10,9 cm, MGR


26

Magyar - Horvat Tengeri Gozhajozasi Reszvenytarsasag Fiume- (Ugarsko-hrvatsko parobordarsko dru{tvo), plakat, oko 1910., 90 x 61 cm; OSK; sign. PKG-1914e/668


27

Societa Anonima Fiume Assicurazioni e Riassicurazioni, plakat, 1928./30. Piero Delbello, Nei dintorni di Dudovich, Per una storia della â&#x20AC;&#x153;piccolaâ&#x20AC;? pubblicita e dei suoi grandi autori, 2002./2003. ; 41 x 25 cm


28

Fiera di Fiume, dizajn Bruno Angheben, ilustracija na pausu, 1928. 19,8 x 13,9 cm, T.C.J.


29

Fiera di Fiume, dizajn Bruno Angheben, razglednica, 1929. T.C.J.


30

Italoil, dizajn Alberto Zhelich, razglednica, oko 1930. Piero Delbello, Nei dintorni di Dudovich, Per una storia della â&#x20AC;&#x153;piccolaâ&#x20AC;? pubblicita e dei suoi grandi autori, 2002./2003. ; 14 x 9 cm


31

Fiumei Cacao és Csokoládé – Gyár razglednica, oko 1900. MGR

Fiumei Cacao és Csokoládé – Gyár pole|ina razglednice, oko 1900. MGR

Jacques Weiss, oglas, oko 1900. reklamna knji`ica Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Adolf Hromatka, Fiume, oko 1900., 11 x 7,5 cm S.K.

J. Poto{njak, oglas, oko 1900. reklamna knji`ica Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Adolf Hromatka, Fiume, oko 1900., 11,1 x 7,5 cm S.K.

Winkler, Oblaschiak & Comp., oglas oko 1900. reklamna knji`ica Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Adolf Hromatka, Fiume, oko 1900., 11,5 x 7,7 cm, S.K.

Edoardo Schambik, oglas, 1900-ih reklamna knji`ica Ricordo di Fiume/ Erinnerung an Fiume, Julius Dase’s Buchhandlung, Adolf Hromatka, Fiume, oko 1900., 8,5 x 11,5 cm, S.K.


32

Papier Super-fin, etiketa za proizvode tvornice Smith & Meynier, po~. 20. st. 28 x 20 cm MGR

Superfine S.M.F. Quarnero Mill , etiketa za proizvode tvornice Smith & Meynier, po~. 20. st. 28 x 20 cm MGR

Surfin Note Paper SM etiketa za proizvode tvornice Smith& Meynier, po~. 20. st. 28 x 20 cm MGR

Papierfabrik Fiume Smith & Meynier dizajn Timár Miksa, plakat, 1900.-ih 86 x 55 cm OSK sign. PKG-1914e/340

Fiumei Cacao és Csokoládé gyár plakat, 1900.-ih 110 x 86 cm OSK sign. PKG-1914e/105

Ottoman, oglas, 1906. Novi list, 4. velja~e 1906. 22 x 16 cm SKR – AN-25


33

Grand hotel Bonavia, oglas, 1910. Obzor, Dioni~ka tiskara, Zagreb, 1910., 14,5 x 19 cm, MGR

Jacques Weiss, oglas, La Bilancia V.\

Botrich & Covi, oglas, 1911. programska knji`ica Teatro Comunale Fiume, Grande Stagione d’Opera Seria, 1911., 9,5 x 9 cm MGR, inv. br. 13054

Stab. Tipo-Litografico Fiumano Emidio Mohovich, oglas, 1911. programska knji`ica Teatro Comunale Fiume, Grande Stagione d’Opera Seria, 1911., 21,4 x 11 cm MGR, inv. br. 13054

Stab. Grafico Fiumano, oglas, 1911. programska knji`ica Teatro Comunale Fiume, Grande Stagione d’Opera Seria, 1911., 9 x 9,5 cm MGR, inv. br. 13054

Prodam & C. Fiume, oglas, 1911. programska knji`ica Teatro Comunale Fiume, Grande Stagione d’Opera Seria, 1911., 19,4 x 9 cm MGR, inv. br. 13054


34

Fiumaner Cacao & Chocoladen Fabrik letak oko 1900 24,5x12 cm; S.K.

Societa in Azioni Ungaro-Croata oglas , 1914. Guida di Fiume – stemma della città, 1914.; 19 x 11,7 cm; PPMHP – D-116

A. Gigante Juwelier, oglas, 1914. Abbazia, 1914., 8 x 9 cm

Pilatura del riso e Fabbrica d’amido, oglas, 1914. Guida di Fiume – stemma della città, 1914., 9 x 12 cm PPMHP – D-116

Bagno di cura «Ilona», oglas, 1914. Guida di Fiume – stemma della città, 1914., 4,5 x 11,7 cm PPMHP – D-116

Hotel Quarnero, oglas, Guida di Fiume – stemma della città, 1914., 10 x 12 cm PPMHP – D-116


35

M. Weiss, oglas, 1914. Rie~ki Novi list, 8. listopada 1914. 40 x 18 cm SKR â&#x20AC;&#x201C; AN-26

P. Moskowitz , oglas, 1919. libreto, Luigi Illica, Nozze Istriane, dramma lirico in tre atti, Adolfo Hromatka, Fiume, 1919. 8 x 15,2 cm MGR, inv. br. 13055

E. Rippa ottico Fiume, oglas, 1919. knji`ica (libreto) Luigi Illica, Nozze Istriane, dramma lirico in tre atti, Adolfo Hromatka, Fiume, 1919. 8 x 15,3 cm MGR, inv. br. 13055

Umberto & Demetrio Papetti, oglas, 1919. knji`ica (libreto) Luigi Illica, Nozze Istriane, dramma lirico in tre atti, Adolfo Hromatka, Fiume, 1919. 8 x 15,2 cm MGR, inv. br. 13055

Z. Mik{i}, Su{ak, ra~un s reklamom 1929. 9,5 x 15 cm MGR, inv. br. 12963

Milan FĂźrst , oglas, 1934. Almanah grada Su{aka, T. Bognolo, F. Violi}, Su{ak, 1934. 5,8 x 13 cm knji`nica MGR, inv. br. K-790


36

Alga ljekarni~ko-kozmeti~ki laboratorij Su{ak


37


38

Milica Trkulja ALGA

“Tko pla}a tro{ak reklame jedne trgovine? Ne pla}a ga ni publika… Ne pla}a ga ni trgovac… Ve} ga pla}a ona konkurencija, koja reklamu ne pravi!”1

Velika i sveobuhvatna izlo`ba Umjetnost uvjeravanja koju je priredio Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu 2006., prikazala je reklamiranje na tlu Hrvatske od njegovih po~etaka do danas, obuhva}aju}i sve medije i tehnike ogla{avanja. Na{la se na izlo`bi i poneka reklama iz Rijeke, a kako Muzej grada Rijeke ima u svojim zbirkama i zavidan broj reklama, odlu~ili smo ih pokazati izlo`bom i ujedno obilje`iti va`nu obljetnicu iz povijesti ogla{avanja vezanu za Su{ak. Rije~ je o sastanku i prvom poku{aju ogla{iva~koga strukovnog udru`ivanja, koji je odr`an u Su{aku 8.–10. rujna 1928. u hotelu Jadran. Svrha je sastanka bila osnivanje Saveza propagande u Dr`avi SHS, {to je bio uvjet za priklju~enje europskome Kontinentalnom savezu propagande sa sjedi{tem u Parizu. U to vrijeme jedino Albanija i Dr`ava SHS, odnosno Jugoslavija, nisu bile ~lanice toga saveza. Glavni organizator sastanka bio je Miroslav Feller, vlasnik prve ogla{iva~ke agencije Imago te urednik i izdava~ ~asopisa Reklama. Skupu su prisustvovali i inozemni stru~njaci za reklamu iz Pariza, Londona, Be~a, Praga. Na sastanku je izabran privremeni osniva~ki odbor koji }e u pojedinim dijelovima zemlje obaviti pripreme za osnivanje saveza, ali sam }e savez biti osnovan mnogo godina poslije.2

Na prethodnoj stranici: Alga, za masa`u, dizajn Ladislao de Gauss, ilustracija, oko 1935. Svijet, 32,8 x 24,6 cm, MGR, inv. Br. 12 131

Izlo`bi koja obuhva}a razdoblje od kraja 19. stolje}a do po~etaka Drugoga svjetskog rata, okosnica je Alga – ljekarni~ko-kozmeti~ki laboratorij Su{ak koji je dva desetlje}a imao najbolju i najraznovrsniju reklamu. Mo`da bi se zbog te raznovrsnosti i brojnosti raznih na~ina reklamiranja koji, bar {to se oblika ti~e, nimalo ne zaostaje za dana{njim reklamiranjem, moglo ~ak re}i da je tu Alga imala pionirsku ulogu. I sami vlasnici Laboratorija Alga ka`u u jednom intervju: “Intenzivne reklame po ameri~kom sistemu kod nas zapravo jo{ i nema, jer se u nas u mnogo slu~ajeva gleda na reklamu kao na sasvim sporedan faktor u poslovanju. Drugi, stariji i kulturniji narodi od na{ega, posve}uju reklami i propagandi veliku pa`nju, jer je ona jedini put za upoznavanje naj{irih slojeva sa bilo kojom vrstom privrednog i industrijskog poslovanja.”3 U po~etku su se reklame objavljivale kao novinski oglasi, zatim su uslijedili plakati i razne reklamne tiskanice s utisnutim prepoznatljivim znakovima, memorandumima i ostalim elementima reklamiranja. Ogla{iva~i su naj~e{}e bili trgovci. Ve}ina je reklama bila informa-

Sudionici sastanka reklamnih stru~njaka na Su{aku 1928. godine kojeg je organizirao Miroslav Feller (prvi s desna u drugom redu)

1 Reklama, ~asopis za sva pitanja reklame, propagande i prodajne organizacije, Zagreb 1929., br. 3–4,. str. 1, 2 Du{an P. Mrvo{, Propaganda - reklama - publicitet, teorija i praksa, [tamparski zavod “Ognjen Prica”, Zagreb, 1959. str. 34.


39

tivnog karaktera, obavijest gra|anstvu o robi-proizvodima i adresa na kojoj je mogu kupiti. Autori reklama su anonimni; naj~e{}e su to bili tipografi u tiskarskim ku}ama koji su detaljno planirali naslove i izgled teksta. Poslije se javljaju i tzv. komercijalni umjetnici koje su neki ogla{iva~i unajmljivali ili su ve} radili u tiskarama. Ova je izlo`ba prigoda da se i preko reklame upozna povijest te prika`u politi~ke, gospodarske pa i kulturne promjene oba dijela grada. Bit }e to svojevrstan izlog u pro{lost gdje }e se pomo}u reklama mo}i prepoznati {to se sve proizvodilo, gdje su bile smje{tene prodavaonice, ljekarne, tvornice, ugostiteljski i turisti~ki objekti, {to se kupovalo, kako se odijevalo, {to se jelo, koja su se pi}a pila. Izlo`bi je prethodilo vi{emjese~no istra`ivanje i prelistavanje dnevnih i tjednih novina, almanaha, vodi~a, razglednica, kalendara, planova grada, voznih redova koji su izlazili u Rijeci i Su{aku, nakon ~ega je obavljen izbor, po na{emu mi{ljenju, najuzornijih i naju~estalijih reklama.

Oglas u dnevnom tisku ljekarne Adolfa Schindlera Majki Bo`joj od pomo}i

Prve i naj~e{}e reklame u Rijeci i Su{aku zabilje`ile su va`nije uspjehe u ljekarni~koj struci s porukama o “~udotvornim” zdravstvenim pomagalima, gotovo kao i danas, “sve za zdravlje i ljepotu”. Ve}ina tih ljekarni izlagala je svoje ljekarni~ke proizvode na me|unarodnim izlo`bama i osvajala na njima najve}a odli~ja, {to se ~esto vidi i na mnogobrojnim reklamama. Jedna od najstarijih u Rijeci bila je ljekarna Angelo odnosno Farmacia All’ Arcangelo, vlasnik koje je bio ljekarnik Giovanni Prodam. Bila je smje{tena u prizemlju obiteljske ku}e Casa Cosulich-Prodam na Korzu gdje se i danas nalazi ljekarna Korzo. Budu}i da je opskrbljivala lijekovima i nad-vojvodu Josipa tijekom njegova boravka u Rijeci, ljekarna je nosila naziv Angelo – Farmacia Archiducale. Giovani Prodam bio je ~lan francuske Nacionalne akademije, osvojio je mnogobrojne medalje za svoje kemijsko- farmaceutske proizvode. Svoje ljekarni~ke proizvode naj~e{}e reklamira u dnevnom tisku La Voce del Popolo i Novi list (katkad su zauzimale cijelu stranicu), uz obvezno isticanje nagrada i medalja koje je ljekarna dobivala za svoje proizvode (1864., 1878., 1880., 1884. i 1885. te nagrada Vittorija Emanuela).4 Drugoj ljekarni u sredi{tu grada na Korzu vlasnik je bio Giorgo Catti, a smje{tena je bila s desne strane gradskog tornja u Casa Descovich. Nosila je naziv Farmacia di G. Catti Successore (nasljednik ljekarne SS.Vito e Modesto). Na reklamnim kuverticama obvezno je uz naziv bio ispisan i natpis I.E.R. Fornitore di Corte, {to

3 Frano Violi}, Toni I. Bognolo, Almanah grada Su{aka sa prikazom Gornjeg Jadrana, Su{ak 1931., str. 98.– 101.; ~lanak o laboratoriju Alga iz zagreba~kih Novosti od 24. prosinca 1930. u cijelosti je objavljen u Almanahu.

Reklama ljekarne Giovannija Prodama u dnevnom tisku


40

je zna~ilo da je opskrbljivala i dvor.

Unutra{njost ljekarne K Srcu Isusovom Mr. I. Dev~i}a

Od ostalih rije~kih ljekarni reklamama su se ogla{avale ljekarna Alla Salute i njezin vlasnik dr. A. Mizzan. I ta je ljekarna bila na Korzu, ali na njegovoj zapadnoj strani, u prizemlju ku}e Vranyczany. Bila je poznata po opskrbi parobroda i jedrenjaka zalihama poznatih doma}ih i stranih farmaceutskih proizvoda za du`a putovanja. Ljekarna Indeficienter bila je smje{tena u Via Germania u ku}i Sirola, a vlasnik joj je bio Giorgio Gotthardi. Poslije ju je preuzeo ljekarnik D. Budak. Vrlo ~esto se s reklamama u dnevnom tisku po~etkom 20. stolje}a pojavljuje i ljekarnik Adolf Schindler iz svoje ljekarne All Madonna dell’ aiuto u prostoru Palazzo modello. Poznata reklama bila mu je “Pilule od `eljeza i haomola” s “neprocjenjivim blagotvornim djelovanjem proti najrazli~itijim bolestima”, koje posebno preporu~uje mladim `enama i djevojkama, te “Pastilje Schindler proti ka{lju”. Hrvatska ljekarna na Rijeci, vlasnika Hinka Babi}a, na Trgu Scarpa blizu stolne crkve, preporu~ivala je u svojim reklamama Salus, mirisnu vodu za ~i{}enje zuba, i kozmeti~ku liniju Violet. Ta se ljekarna prije zvala Redentore i bila je u vlasni{tvu Marije de Scarpa, a vodio ju je ljekarnik Antonio Schindler. U Su{aku je najpoznatija ljekarna Ljekarna k Srcu Isusovom Mr. Ivana Dev~i}a u Strossmayerovoj ulici (i danas je u tom prostoru ljekarna Strossmayer). Otvorio ju je 1904. ljekarnik Ivo Dev~i} i vodio do 1929., kada je predaje svojemu sinovcu. I njegovi ljekarni~ki preparati Vergilion za poljep{avanje i njegovanje lica, ko`e, vlasi, ustiju i zuba, odlikovani su na me|unarodnim izlo`bama u Parizu i Bruxellesu 1910. godine. Od ostalih ljekarni, spomenimo Ljekarnu “Majci Bo`joj Trsatskoj” magistara Pastor~i}a i Smokvine te “Odlikovanu ljekarnu Petar E. Su{anj” na tada{njemu Trumbi}evu trgu. Bilo ih je jo{, kao Marganova ljekarna u ku}i Wortman na Piramidi, ali se nisu pojavljivale u reklamama.

“ALGA” – ljekarni~ko-kozmeti~ki laboratorij Su{ak

Reklamna Dev~i}a

razglednica

ljekarne

Mr.

I.

U naju~inkovitije i najbrojnije reklame u prvoj polovici 20. stolje}a u Su{aku, pa i izvan Su{aka, za vrijeme Kraljevine Jugoslavije spadaju reklame Laboratorija Alga. Alga je svojom prisutno{}u obilje`ila tre}e i ~etvrto desetlje}e 20. stolje}a. Njezinih je reklama u ono doba bilo svagdje – u dnevnom tisku, periodi~nim listovima, kalendarima, redovima vo`nje, vlastitim izdanjima (Pu~ki lije~nik), prigodnim lecima, prospektima, ra~unima. Tiskane reklame radili su, kao {to sami u jednom prospektu ka`u, “u hrvatskoj, srpskoj i slovenskoj redakciji” i u velikoj nakladi. U prilog tome govori i ~injenica da ih u muzejskim zbirkama MGR-a ima najvi{e pa je mo`da potrebno ne{to vi{e re}i o toj tvrtki. U Rijeci je Dinko Budak, mladi magistar farmacije (diplomirao

Reklamna koverta odlikovana ljekarna P.E. Su{anj

4 D. Glavo~i}, Interijeri ljekarni Rijeke, Su{aka i okoline, Su{a~ka revija, 28/1999., str. 29.-31.


41

1904.), otkupio 1908. ljekarnu Indeficienter u Ulici Manzoni 2.5 Otpla}ivao ju je do 1914. kada se intenzivnije pojavljuju i prve reklame u dnevnom tisku, u kojima se predstavlja “Alga, doma}i lijek, prire|en od ~isto zdravih biljnih sokova, koji se upotrebljava… proti reumatizma, kostobolji, boli i stezanju mi{ica…” i mnogih drugih bolesti. Iste godine za taj ljekarni~ki pripravak dobiva i prva priznanje na izlo`bama u Genovi, Parizu i Londonu. Pripravak ljekovite teku}ine Alga nalazi se u izdu`enoj bo~ici, u donjem dijelu malo u`oj. Po sredini je dijagonalno ispisan natpis Alga, a ispod naziv ljekarne Chemic. Pharm. Laboratorium Indeficienter Pharmacie D. Budak Fiume slo`en u {est redova. Na kraju je, odijeljena crtom, ispisana cijena: 1,20 kruna. Ovaj prvi pripravak zadr`ati }e karakteristi~an oblik do kraja proizvodnje, jedino }e se mijenjati naljepnica s natpisom. Godinu dana poslije pojavljuje se u dnevnom tisku reklama za novi lijek – tablete (plo~ice) Vale koje lije~e ka{alj, plu}ni katar i prehladu. Uz ove nove doma}e lijekove, ljekarna je veoma uspje{no poslovala pa je ljekarnik Dinko Budak 1923. kupio vilu Anu u Su{aku, koja se nalazila nasuprot hotela Park, u kojoj je nastavio s jo{ intenzivnijom proizvodnjom i radom na pronalasku novih pripravaka. Vjerojatno se tada upoznaje sa svojim budu}im suradnikom, magistrom farmacije Vladimirom Kezeleom. Godine 1926. Kezele osniva u Su{aku, u Ru`i}evoj ulici, Ljekarni~ko-kozmeti~ki laboratorij Alga, uz prethodno odobrenje Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu. Prona{av{i zajedni~ki interes, 1927. udru`uju se u jednu tvrtku i tada nastupa najplodonosnije razdoblje ovog laboratorija. Slu`bena promjena naziva tvrtke obavljena je 15. listopada 1931. pa se otada zove Alga ljekarni~ko-kozmeti~ki laboratorij, vl. Mr. Ph. Dinko Budak i Mr. Ph. Vladimir Kezele.6

Djelatnici Laboratorija Alga u Vili Ana, gdje je u po~etku bio smje{ten Laboratorij mag. Dinka Budaka, oko 1923.

Djelatnici na otpremi narud`bi u Vili Ana nasuprot hotela Park na Su{aku, oko 1923.

Alga je tada ve} respektabilna industrija koja uz uspje{nu ljekarni~ku, sve vi{e razvija i kozmeti~ku liniju. Mno`e se pripravci, ali i reklame. U jednom reklamnom prospektu ~itamo: “Pored reklame u svim novinama, dali smo {tampati jedan milion d`epnih kalendari}a u sva tri narje~ja na{e zemlje od kojih }emo poslati svakom trgovcu sa prvom narud`bom koja nam stigne.” U istom prospektu priop}avaju da se Alga dobiva u svim trgovinama (vi{e od 23.000) i da trgovci zara|uju bolje nego na ikojemu drugom artiklu, a uz to od Laboratorija Alga dobivaju lijepe darove (lisnice, no`i}e, termometre, elegantne kutije za ~uvanje sitnica itd.), dakako s reklamom Alga i ostalih pripravaka sada ve} poznate ljekarni~ko-kozmeti~ke industrije iz Su{aka. O tome pi{u i zagreba~ke Novosti 1930., isti~u}i je kao va`nu doma}u industriju u Su{aku, koja po svom rukovodstvu i prepara7 tima Alga, Magna i Energin, prelazi okvire lokalnog poduze}a.

5 Usmena izjava g|e Vande Radeti}, unuke Dinka Budaka. 6 DAR Ju 48.

Djelatnici pred Laboratorijem Alga


42

Zapo{ljavali su, {to tehni~kog, {to upravnog osoblja, izme|u pedeset i {ezdeset djelatnika. Godine 1931. tiskali su zemljopisnu kartu Kraljevine Jugoslavije s podjelom na banovine (u nakladi od 30.000 primjeraka) te isto toliko razli~itih d`epnih, stolnih i zidnih kalendara, {to je, prema njihovoj procjeni, trebao besplatno dobiti svaki deseti Jugoslaven. ^etiri puta godi{nje tiskaju bro{uru (knji`icu) Pu~ki lije~nik u nakladi od, prosje~no, 80.000 primjeraka, kojom, uz reklamu, rade na educiranju pu~anstva i podizanju op}e razine zdravstvenih prilika. Tiskaju propagandni materijal i na stranim jezicima te plasiraju proizvode u Ameriku, Italiju, Austriju, Francusku, Belgiju, Rumunjsku, Bugarsku, Kinu, Japan, pa ~ak i u Australiju.8 U posebnome po{tanskom odjelu pakirale su se i otpremale mnogobrojne narud`be i po{iljke. Dakle, imali su dobro razvijenu reklamu i jo{ bolju prodajnu organizaciju.

Ukrcaj naru~enih po{iljki

Nagra|eni su zlatnim medaljama i po~asnim diplomama na zdravstvenim izlo`bama u Parizu, Londonu, Bruxellesu, Firenzi, Lenjingradu i Genovi, {to se mo`e i{~itati i s njihova memoranduma na kojem su prikazane sve nagrade od 1925. do 1937. godine.

“^ovje~e, upoznaj samoga sebe” Preko svojih reklama te posebnom publikacijom, Laboratorij se bavio i edukacijom pu~anstva. Jo{ uvijek se mo`e prona}i pokoji primjerak popularnog ~asopisa Pu~ki lije~nik i priru~ni savjetnik (~asopis za pu~ku medicinu i higijensku prosvjetu). Prvi je broj objavljen u srpnju 1931., a do`ivio je i svoje drugo izdanje u nakladi od 300.000 primjeraka, koje se prodavalo po pristupa~noj cijeni ili pak darovalo. Uz upute o o~uvanju zdravlja, ~asopis je sadr`avao i niz drugih korisnih i prakti~nih savjeta nu`nih svakom ku}anstvu. Na kraju ~asopisa predstavljeni su proizvodi ljekarne s iscrpnim uputama te pisma konzumenata tih proizvoda iz raznih mjesta u zemlji i izvan zemlje s rije~ima zahvale. Laboratorij je objavljivao i druge korisne knji`ice kao {to je Zdrava hrana – dugo zdravlje, s obiljem recepata za dobru kuharicu. “Dobri preparati, zadovoljne mu{terije i potro{a~i, koji postaju na{im prijateljima i zagovornicima” – poznata je re~enica koju su ~esto ponavljali vlasnici ove poznate su{a~ke industrije. Ambicije rastu i razmi{lja se o ve}im proizvodnim kapacitetima, o velikom pogonu koji }e proizvoditi ve}inu medicinskih preparata koji su se do tada uvozili iz inozemstva. Naru~en je projekt, prona|ena lokacija i za nekoliko je godina niknula ~etverokatna stambena i poslovna zgrada poznata kao pala~a Alga. Arhitekt ove vi{ekatnice smje{tene izme|u gradske ceste Piramida – Plumbum i [etali{ta prestolonasljednika Petra, bio je David Bunetta kojemu je ovo bio prvi opse`niji projekt, a izvo|a~ gradnje Boren Emili. Novost je u dotada{njemu me|uratnom graditeljstvu Su{aka bila krovna terasa koja je s ostalim posebno ure|enim pros-

Jedno od izdanja Laboratorija Alga Su{ak

7 F. Violi}, T. I. Bognolo, n. d., str. 98.-101. 8 Isto


43

torima za sve namjene (laboratorij, uprava, knjigovodstvo, priprema, parfumerija i ostale nusprostorije) tvorila moderan europski industrijski pogon. Zgrada je od nacrta koji je bio gotov 1931. gra|ena etapno, a kona~nu uporabnu dozvolu dobila je 1937. godine.

Tko su bili “reklamni grafi~ari”? Dosada{njim istra`ivanjima nismo mogli doku~iti tko su bili grafi~ki dizajneri mnogobrojnoga reklamnog materijala. Znamo samo da je na stru~nom skupu ogla{iva~ke industrije, koji je odr`an u Su{aku od 8. do 10. rujna 1928., sudjelovao i magistar V. Kezele.

Po~etak gradnje “Pala~e Alga”, 1932.

Sve su reklame imale primamljivu ambala`u s uvjerljivim porukama za {to sve proizvod slu`i, odnosno {to sve lije~i i, dakako, gdje se i kako mo`e kupiti. Likovno najdora|enije reklame objavljivane su u ilustriranom ~asopisu Svijet (1928.–1935). U broju 26 iz 1930., na zadnjoj je stranici objavljena reklama s potpisom Gavrani}. Rije~ je o slikaru Pavlu Gavrani}u (1905.–1973.), jednom od majstora hrvatskoga plakata, grafi~kom dizajneru Jutarnjeg lista, Novosti i Svijeta. U Svijetu su objavljene jo{ dvije reklame Alge, uradak uglednih hrvatskih umjetnika. Jednu potpisuje Otto Antonini (1892.–1959.), portretist, grafi~ar, autor maraka, prvi urednik i stalni ilustrator Svijeta, a drugu Ladislao de Gauss (1901.–1970.). Te se reklame razlikuju od dotada{njih, primjerene su novinama u kojima se objavljuju.9 Vidi se da su ih radili umjetnici s motivima iz dotada{njih reklama. Op}a je zna~ajka Alginih reklama brojnost i obra}anje najosjetljivijima slojevima pu~anstva – bolesnicima, starima i nemo}nima, roditeljima koji odgajaju djecu, kao i onima koji `ele uvijek biti zdravi i lijepi. Dobar dio reklama upu}en je trgovcima odnosno posrednicima u prodaji.

Gradnja “Pala~e Alga”, 1935.

***

Pala~a Alga postala je u Drugome svjetskom ratu sjedi{te talijanskoj policiji, a nakon rata je nacionalizirana. Stare zalihe Alginih proizvoda mogle su se na}i jo{ i tijekom rata u nekim zagreba~kim ljekarnama, a nakon rata proizvodnju najpoznatijeg i prvog proizvoda ovoga poznatog ljekarni~ko-kozmeti~kog laboratorija zapo~inje zagreba~ka tvornica lijekova Pliva, a potom njezina sestrinska tvrtka Neva. Prepoznatljiva kvaliteta sa sli~nom ambala`om ostaju u prodaji do polovice 80-ih. U prilog tome govori i primjerak bo~ice Alga doniran Muzeju s originalnim sadr`ajem poznatog sredstva za masa`u, nepromijenjene, intenzivno zelene boje i istoga karakteristi~nog mirisa.

9 Ilustrirani tjednik Svijet izlazio je od 1926. do 1936. u Zagrebu.

Djelatnici Laboratorija Alga pred novom zgradom


44

[to su sve proizvodili i reklamirali?

Prvi i najpoznatiji pripravak bila je glasovita ALGA – sredstvo za masa`u s poznatim sloganom: “Gdje treba masa`e tu Alga poma`e.” Asortiman proizvoda Laboratorija Alga u Su{aku osvojio je tr`i{te neupitnom kvalitetom i u~inkovitom reklamom, a korisnici proizvoda odu`ili su se vjerno kupuju}i ljekovite napitke, lijekove i kreme desetlje}ima, do kraja 40-ih godina.

ALGA, za masa`u kad osje}ate trganje i probadanje

ENERGIN, napitak za ja~anje krvi, `ivaca, apetita i ~itavog tijela, u lijepo oblikovanoj boci od bijelog i zelenog stakla.

MAGNA, ~udotvoran pra{ak koji je ~istio i osvje`avao `eludac i crijeva, otklanjao `garavicu, lije~io katar i ~ir na `elucu, hemoroide

VALE plo~ice bile su lijek za respiratorne organe; lije~ile su plu}ni katar, smirivale ka{alj.

Na glasu je bio i ALGIN GORSKI ^AJ – preporu~ivao se osobama s probavnim smetnjama te upalama mokra}nih putova.

VEMA – krema (ku}na mast) koja ubrzava zarastanje rana, opekotina i ostalih ko`nih problema.


45

VIR – pra{ak za pripravljanje mineralne vode.

AMOR – posip za njegu ko`e.

HERMES – pra{ak za kupke koje odstranjuju upalu ko`e, suvi{no znojenje, neugodan miris nogu i niz drugih neugodnosti vezanih za ko`u.

ALGA-bomboni (za ka{alj, prehlade, dezinfekciju zuba, osvje`avaju, izazivaju dobro raspolo`enje).

GARDENIJA – krema za dan i no}, odstranjuje hrapavost i bore lica, sun~ane mrlje i li{ajeve

GARDENIJA – puder rosa, bijeli, `u}kast - ~uva lice od sunca i vjetra.

GARDENIJA – kolonjska voda ~isti iz ko`e nagomilanu mast - daje ko`i zdravu prozirnu boju.

GARDENIJA – parfem blagi miomiris, nje`an kao cvijet upodpunjuje dra`est.


46

Djelatnici Laboratorija ALGA sa vlasnicima V. Kezele I D. Budakom


47

Alga, oglas, 1929. d`epni kalendar (ilustracija s istim motivom prvi put objavljena 1916.) 11,5 x 8,2 cm, MGR, inv. br. 12.912


48

Energin, dizajn Pavao Gavrani}, oglas, 1930. Svijet 26/1930. ; 29,5 x 21,3 cm; MGR, inv. br. 12.628


49

Energin, oglas, 1930. Svijet, 17/1930.; 29 x 20 cm; MGR, inv. br. 12.629


50

Alga i Energin, karta Kraljevine Jugoslavije, 1931. Ro`ankovski i drug d.d. Zagreb, 1931.; 125 x 95 cm; V.R.


51

Alga, oglas, 1931. Svijet, 5/1931., str. 148.; 29,5 x 21,3 cm; MGR, inv. br. 12.630


52

Laboratorij Alga Su{ak, oglas, 1937. d`epni kalendar, 1937.; 10,2 x 7,5 cm; S. K.


53

Alga, oglas, 1937. d`epnom kalendaru, Laboratorij Alga, 1937.; 10,2 x 7,5 cm; S. K.


54

Laboratorij Alga Su{ak, dizajn Otto Antonini, oglas, 1930. Svijet 10/1930.; 33,4 x 24 cm; knji`nica MUO, inv. br. 4111


55

Alga, oglas, 1914. Novi list, 2. rujna 1914. 16,5 x 10,2 cm SKR , AN-26

Vale, oglas, 1916. Primorske novine, 1/1916. 22 x 14,8 cm MGR, inv. br. 225

Alga, tiskanica, oko 1920. Ljekarna D. Budak, Rijeka-Fiume, oko 1920. 14 x 8,7 cm; S. K.

Energin, oglas, 1928. Na{a sloga, 6/1928. 14 x 6,7 cm MGR, inv. br.151

Alga, tiskanica, 1932. Laboratorij Alga, 1932.; 14,6 x 10,4 cm; MGR, inv. br. 1766

Laboratorij Alga Su{ak, oglas, 1929. d`epni kalendar, 1929. 16,2 x 11,5 cm MGR, inv. br. 12.912


56

Alga i Energin, oglas, 1930. Na{a sloga, 732/1930. 41 x 26 cm MGR, inv. br. 162

Alga, oglas, 1930. Svijet, 22/1930, 29 x 20,2 cm MGR, inv. br. 12.627

Alga, oglas, oko 1930.-ih vozni red Autubuspromet Su{ak, 14,3 x 15,2 cm MGR, inv. br. 12.582

Labaratorij Alga Su{ak, d`epni kalendar, 1931. Ro`ankovski i drug.d.d. Zagreb, 1931. 12 x 8,1 cm MGR, inv.br.12986

Pu~ki lije~nik i priru~ni savjetnik, 1931. Laboratorij Alga, Su{ak, 1931. 14,5 x 11cm MGR, inv.br.12.985

Energin, oglas, 1931. d`epni kalendar Laboratorij Alga,1931. 12,1 x 8 cm MGR, inv.br.,12986


57

Laboratorij Alga, letak, 1931. 29,1 x 22cm S.K.

Laboratorij Alga, prospekt 1931. 29,2 x 20,8 cm S.K.

Alga, oglas, 1931. Pu~ki prijatelj i priru~ni savjetnik, 1931. 14,4 x 9,9 cm MGR, inv.br.12.985

Energin, oglas, 1931. Pu~ki lije~nik br. 4/1931. 1,2 x 15 cm; S.K.

Energin, prospekt, 1932. Tiskara Ro`ankovski d.d. Zagreb,1932. 29, x 19,9 cm; V. R.

Alga, oglas, 1934. Kalendar Danica,1934. 22 x 15,2 cm MGR, inv. br.13.005


58

Energin, oglas, 1934. Almanah grada Su{aka, 1934. 23,5 x 16,5 cm knji`nica MGR K-789

Alga, letak s narud`benicom 1935. Tiskara Jugoslavenska {tampa d.d. Zagreb,1935. 29 x 21,5 cm MGR, inv. br. 12.336

Magna, oglas, 1934. Kalendar Danica,1934. 14 x10 cm MGR, inv. br. 13.005

Energin, oglas, 1935. Svijet 3/1935. 13 x 9 cm MGR, inv. br. 3468

Alga, oglas, 1934. Kalendar Danica, 1934. 22,5 x 15,2 cm MGR, inv. br. 13.005.

Alga, oglas, 1935. Grkovi}, dr. Ljutomerski, Zdrava hrana â&#x20AC;&#x201C; dugo zdravlje, 1935. 20,7 x 15 cm M.P.


59

Algin gorski ~aj, oglas, 1936. Glasnik Srca Isusova, 1936. 22,4 x 14,7 cm MGR, inv. br. 13.000

Laboratorij Alga, oglas, 1937. Glasnik Sv.Ante, 1937. 23 x 15,2 cm MGR, inv.br.12.989

Magna, oglas, 1937. d`epni kalendar, Laboratorij Alga, 1937. 10,2 x 7,5 cm S.K.

Alga, oglas, 1937. d`epni kalendar, 1937. 10,2 x 7,5 cm S. K.

Laboratorij Alga Su{ak oglas, 1939. Glasnik Sv. Ante, 1939. 22,8 x 15 cm MGR, inv. br. 12.999

Laboratorij Alga Su{ak, oglas, 1939. d`epni kalendar, Laboratorij Alga, 1939. 11,5 x 7,5 cm MGR, inv. br. 1167


60

Alga, oglas, 1940. Glasnik Sv. Ante, 1940. 22, 8 x 15 cm MGR, inv. br. 12.995

Alga, oglas, 1940. Glasnik Sv.Ante, 1940. 22,8 x 15 cm MGR, inv.br.12.995

Cjenik proizvoda s ilustracijama Alginih poklona, 1940. 23 x 14,1 cm; S.K.

Energin, prospekt, 1940. 29,1 x 21,7 cm; S.K.

Alga, plakat, oko 1940. Tiskara Ro`ankovski i drug d.d. Zagreb 30,5 x 19,7 cm; V.R.


61

Prilog

Sastanak reklamnih stru~njaka na Su{aku 8., 9., 10. septembra 1928.

Do samog samog sastanka do{lo je ovako: “Union Continentale de la Publicité” u Parizu pristupio je kao “district 17 (europe continentale”)” medjunarodnom savezu reklame “International advertising association” sa sjedi{tem u Detroitu U. S. A. - Kontinentalni savez uspio je da prikupi oko sebe (kao ~lanove) reklamne saveze, op}e i profesionalne, ~itavog kontinenta Evrope. Izostala je iz kola uz Albaniju jo{ i Jugoslavija. Toga radi predsjednik Etienne Damour u Parizu nije `alio truda, odlu~an, da i jugoslavenske reklamne stru~njake pivu~e u saradnju. Predsjednik Damour bio se je obratio jo{ u decembru 1927. na gospodina M. Dukesa, direktora reklamnog zavoda Interreklam (I Blockner) u Zagrebu, kao seniora reklame u na{oj zemlji: javio mu je, da }e se u Parizu odr`ati u maju 1928. kontinentalni kongres reklame, da bi na tom kongresu trebao sudjelovati barem jedan delegat iz Jugoslavije, te je tada na ova izlaganja nadovezao molbu: neka bi mu gospodin direktor Dukes imenovao li~nost, i po stru~noj naobrazbi, po inteligenciji, talentu organizacije i energiji

najpodesniju, da preuzme na se zada}u stvaranja jednog saveza u Jugoslaviji, koji bi tada izaslao na Pari{ki Kongres delegata. Direktor Dukes imenovao je kao takovu li~nost mene, smjerno potpisanog ni`e autora ovog referata. Na poziv predsjednika Damoura ja sam po~eo kao mandator U. C. P. (Union Continentale de la Publicité) da radim. No moj rad nije napredovao mnogo mjeseci. Glavni uzrok bio je: pomanjkanje sredstava. Tko }e podnositi tro{ak oko stvaranja saveza? S jedne strane mu~ila me je `elja, da ostvarim sve meni povjerene zada}e, koje sam smatrao i smatram jo{ i sada najva`nijim problemom na{e zemlje. Uvjeren sam, da se svi problemi ove zemlje, ekonomski, finansiski, politi~ki i t. d. mogu dobro rije{iti samo dizanjem vrijednosti reklame, a vrijednost reklame u na{oj zemlji mo`e se podi}i efikasno samo stvaranjem jakog op}eg saveza reklame. S druge nitko se nije mogao prona}i, da predujmibudu}em savezu nu`ni tro{ak za osnivanje. U junu 1928. ja sam napokon zagrizao u kiselu (o! vrlo kiselu) jabuku, odlu~iv{i da sve tro{kove

snosim ja li~no i sam. Tako je do{lo do rada. Priredio sam sve najprije u inozemstvu. Znao sam da }u jugoslavenske kolege mo}i da privu~em na kooperaciju tek, kad im budem mogao javiti imena slavnih inozemskih stru~njaka, koji }e sudjelovati na sastanku na Su{aku. Sastanak sam zakazao za 26., 27., 28. augusta. Iz inozemstva dobio sam vrllo brzo, jednu za drugom, prijave slijede}ih kolega: Etienne Damour - Paris Charles Maillard - Paris Monsieur Colas - Paris Monsieur Bejannin - Paris Fernand A. Marteau - London Wilchelm Bauer - Teplitz-Schönan ^. S. R. Leo Unger - Wien Emil Trebitsch - Wien Ing. Ivo Fautov - Prag sve same istaknurte li~nosti iz reklamnog `ivota. No poslovi u zemlji zapinjali su. Bio sam primoran, da sastanak odgodim do 8., 9., 10. septembra. Posljedica je bila, da od inozemaca ve}i broj gospode nije mogao na sastanku sudjelovati, jer se je upravo na te dane odr`avao kongres u


62

Kölnu. Na sastanku u septembru u Su{aku stvarno su od inozemaca sudjelovali li~no: Charles Maillard, Paris, vitez legije ~asti, predsjednik francuskog saveza propagande i predsjednik “Chambre Syndicale de Publicité” Emil Trebitsch, ~lan upravnog odbora “Verband Oesterreichischer Reklame fachleute” Ing. Ivo Fautov, Prag U. P. C bila je zvani~no zastupana po gospodinu Trebitschu. Wilchelm Bauer, generalni sekretar “Saveza Propagande u ^. S. R.” koji je medjutim, zapre}en kongresom u Kölnu, ipak stigao, ali tek poslije zaklju~enja sastanka na Su{aku, da se li~no informi{e o rezultatima na{eg rada. Iz Jugoslavije primio sam prijave slijede}e gospode, redom primitka: Ferdo P. ^ur}i}, direktor “Jugoslovenska Riviera”, Split. Alojzij Novak, {ef oglasnoga i propagandnoga odjelenja listova konzorcija “Jutro”, Ljubljana. Dr. Janko Prentar, direktor manjinskog presbiroa i urednik “Bulletin d’Information”, Ljubljana. Rudolf Rozman, direktor “Aloma Co”, Ljubljana. Guido Bach-Dragutinovi}, direktor “Centroreklama”, Zagreb. Theodor Rona, urednik “Kulise”, Zagreb. Josip Kratina, nakladnik kalendara Zagreb. Predrag Milojevi}, delegat “Politike”, Beograd. Dr. Vinko Mandeki}, {ef reklame”Fosfat d. d.”, izdava~ “D`epnog Poljoprivrednog kalendara”, Zagreb. Zorislav Mautner, direktor “Jugoslovensko Rudolf Mosse”, Zagreb. G. Mrvo{, za “Jugomosse”, Beograd. G. Weiler, kao punomo}enik “Interreklam d. d.”, Zagreb. Direktor Fenywes, “Bacsmegyei Naplo”, Subotica. Dr. Mijo Rado{evi}, Zagreb. Drago Poto~nik, delegat koncerna “Slovenec”, Ljubljana. Tomislav Cividini, glavni urednik “Gospodarske Novine”, Zagreb. Josip Kulhauer, direktor “Publicitas” d. d., Zagreb.

Josip Smokvina, slikar i grafi~ar, Su{ak. Dr. Mudrov~i}, sekretar trgova~ke komore Su{ak. Josip Baselli, upravnik “Novog Lista”, Su{ak. G. Kohn, upravnik “Na{a Sloga”, Su{ak. Dr. Matija Vidojevi}. urednik “Dubrova~ki List”, Dubrovnik. Borivoje Martinovi}, direktor reklamnog zavoda “Fama”, Beograd, koji je javio, da `ali, {to zbog odsutnosti i putovanja ne mo`e prisustvovati. Vlado Kezele, mag. pharm., vlasnik “Laboratorija Alga”, Su{ak. Direktor Paravi}, “Savez za unapredjenje turizma”. Svega bilo je dakle prijavljeno 25 u~esnika, sa inozemcima 29. Samo direktori gg. Kulhanek i Bach-Dragutinovi} bili su svoj dolazak najavili “za slu~aj mogu}nosti”, ali neobvezatno. Sva ostala gospoda bila su svoj dolazak javila obvezatno, potpisav{i bez rezerve prijavni formular, kojim se potpisnik obvezuje na pla}anje od din. 450 kod dolaska, na ime tro{kova za tri no~i{ta i hranu za tri dana te ladju. Za svu tu gospodu ja sam bio naru~io no~i{ta u hotelima, skupne doru~ke, ru~kove i ve~ere, u Su{aku, Rabu i Crikvenici, kako je to bilo u programu predvidjeno. Na sastanak medjutim do{lo je stvarno: 1. Dr. Pretnar 2. R. Rozman 3. Dr. Mandeki} 4. Zorislav Mautner 5. G. Mrvo{ 6. G. eiler 7. Dir. Fenywes 8. Dr. Rado{evi} 9. D. Poto~nik 10. T. Cividini 11. G. Kohn 12. Dr. Bani} 13. V. Kezele 14. Dir. Paravi} 15. Ch. Maillard 16. Em. Trebitsch 17. Ing. Fautov 18. Wilchelm Bauer 19. Pauli}, delegat Ministra trgovine industrije.

Medjutim i ova gospoda nisu sva sudjelovala na putuna otok Rab i Crikvenicu. Posljedica bila je, da je organizator kongresa, moja neugledna li~nost naime, imala da snosi deficit: na otoku Rabu ja sam za gospodu, koja su se javila, a bez otkaza ipak nisu do{la, imao da platim iznos od din. 950.- a na Su{aku, u Hotelu Jdaran, din. 1.244.60. Dalje je ostalo nepla}enih ra~una za automobile din. 1.370.Daljnji moji tro{kovi oko pripremnog rada bili su ovi: [tamparija (za eirkulare) din. 1.020.[tamparija (za listovne hartije, kuverte i t. d.) din. 480.Strojopisa~ica (uzeta posebno za obavljanje korespodencije tokom 4 mjeseci) din. 4.800.Po{tarina, brzojavi, tel. din. 4.920.Putovanje din. 1.200.Prema tomu, mene li~no, iz mojega vlastitog privatnog d`epa, stoji prvi sastanak stru~njaka na Su{aku, 8., 9., 10. septembra 1928. - ni manje, ni vi{e, no ~edni iznos od din 15.984.petnaesthiljadadevetstoosamdeset~etiri. Kako moje materijalne prilike nisu dozvoljavale, da ~itav ovaj iznos u jednom ~asu podmirim, to sam taj godni ra~un uredjivao po malo, pa jo{ i danas dugujem Hotelu Jadranu na Su{aku i su{a~kim {oferima ukupan iznos od din. 2.000.-, koji iznos jo{ odpla}ujem, posredovanjem ljubaznog direktora Paravi}a na Su{aku. Za{to sve ovo iznosim? Samo zato, da bi na taj na~in zorno prikazao, koliko je bilo muka, dok se je ostvario prvi sastanak reklamnih stru~njaka, interesenata na Su{aku - te, da bi na ovaj na~in postala tim jasnija golema va`nost onih zaklju~aka, koji su na tom sastanku done{eni. Postoji naime opasnost, da se radi slabe efektnosti same pripreme podcijeni va`nost rezultata. [to zna~i stajati na vrhu brda, i koliko je dragocjen vidik, koji se ondale pru`a oku, to procijeniti mo`e samo onaj, tko znade, {to zna~i uspinjati se. Osim toga, ove cifre jasno pokazuju svu mizeriju dana{njih prilika kod nas i


63

upravo vi~u opravdanje svega onoga, {to smo na Su{aku nastojali provesti. Va`nost je tolika, da ja ni u jednom ~asu do sada nisam jo{ po`alio ni trud svoj ni muku no}nog rada kroz 6 mjeseci, ni naru{ivanje svojih `ivaca, a niti svojih 15.984.- dinara.

[to je postignuto na sastanku na Su{aku, 8., 9., 10. septembra 1928.?

administratorom Kontinentalnog Saveza za S. H. S. - i to za godinu 1929. - sa tim da ovo imenovanje postane definitivnim, ~im jugoslavenski Savez pristupi kona~no kao ~lan “U. C. P.” - jer statuti U. C. P. predpostavljaju, da Kontinentalni savez mo`e imati svog administratora samo u onim zemljama, koji su ~lanovi U. C. P. Uz to g. Feller je pozvan kao aktivni ~lan u upravni odbor U. C. P.

Osobito zaslugom najaktivnijih u~esnika na diskusijama, gospode direktora Fenywes-a, Zorislava Mautnera, te g. T. Cividinija, done{eni su kona~no jednoglasno slijede}i zaklju~ci. I. Da se ima osnovati u na{oj zemlji jedan sveop}i “Savez Propagande” ili “Savez Reklame”, koji }e obuhvatiti sve dijelove na{e zemlje. II. Da se taj budu}i savez, poslije konstituisanja, ima zvani~no priklju~iti na “Union Continentale de la Publicité” u Parizu, pa odrediti za svaku godinu glasanjem jedan ili dvojica delegata Jugoslavije, koji }e prisustvovati na svim internacionalnim kongresima, kao reprezentanti Jugoslavije, a na tro{ak budu}ega saveza. III. Odabran je privremeni osniva~ki odbor. ^lanovima odbora dodijeljena je zada}a, da u svojim podru~jima prirede teren za konstituisanje saveza, da skupe interesente, te da izrade svoje pojedina~ne predloge za ta~ke i odredbe koje }e u}i u statute budu}eg saveza. ^lanovi odbora jesu: Direktor Zorislav Mautner i gosp. Tomislav Cividini za Zagreb i zagreba~ko podru~je. Direktor Fenywes za Vojvodinu. Direktor Paravi} i g. Kohn za Primorje i Dalmaciju. Za ostale krajeve zemlje stavljeno je u zada}u privremenom sekretaru Saveza u osnivanju, Miroslavu Felleru, da nadje i predobije odbornike. IV. Gosp. Miroslavu Felleru predao je g. Emil Trebitsch u ime predsjednika “U. C. P.” g. Etienna Damoura znak Kontinentalnog Saveza i pismeni dekret, kojim se M. Feller imenuje provizornim

Ne radi se o profesionalnom savezu. Radi se o jednom op}em savezu propagande, iz ~ijeg krila }e tek kasnije da niknu profesionalni savezi, u koliko jo{ ne postoje (Savez oglasnih zavoda - Savez insercionih organa - Savez grafi~kih poduze}a - Savez grafi~ara - Savez oglasiva~a i potro{a~a reklame - i t.d.) Ti profesionalni savezi zastupat }e svoje stale{ke interese, a u op}em Savezu Propagande bit }e svi savezi ujedinjeni, tu }e nastati arena, na kojoj }e se sastajati u jednom velikom zajedni~kom interesu sve parcijalne opre~nosti, jedan forum za diskusije i pronala`enje novih puteva. Taj op}i savez imade vrlo {irok djelokrug, malo jo{ preciziran, a sve mu se zada}e mogu ujedno izre}i ovako: dizanje reklame u na{oj zemlji, radjanje smisla za reklamu, ~i{}enje kvaliteta, op}i napredak. Taj savez imat }e da djeluje prosvjetno, odgojno u prvom redu. On }e u diskusijama ~istiti pojmove, bistriti atmosferu. Zato }e on nastojati, da u svakom ve}em gradu osnuje klubove, koji }e na dnevnim ve~ernim sastancima (po engleskom uzoru) davati priliku za razgovore i zbli`avanja, nemogu}e ina~e u ~isto poslovnom saobra}aju. U klubovima sastajat }e se i poslovni protivnici, konkurenti, lijepo uz stoli} sa crnom kavom, i u klubu postat }e mogu}im, {to je ranije, na telefonu i u prepisci ostalo neostvarljivim. Na terenu op}ih zajedni~kih interesa pucat }e novi vidici, {iri pogledi, i nestajat vremenom mnoge si}usnosti, koje danas ko~e napredak na svakom koraku, te onemogu}uju dizanje vrijednosti i

eti~kog nivoa Jugoslaviji.

reklame

u

No da bi se ta zada}a ispunila, Savez Propagande nema da obuhvati samo “stru~njake” raznih kategorija - on ima da primi u svoje krilo i laike, sve one, koji su “interesenti reklame” - a medju njih idu dakako i svi potro{a~i reklame, oglasiva~i, koji su obi~no laici. I u tomu je velika prosvjetna, edukativna va`nost budu}eg saveza. Tu }e se u razgovoru uz crnu kavu sastajati za istim stolom i oglasiva~ i upravitelj novina, i {tampar, i cinkograf, i upravitelj posredni~kog reklamnog zavoda, i reklamni crta~ - svi oni, tu }e svako putanje biti osvjetljeno drugarski sa svih opre~nih stanovi{ta, tu }e se radjati {iroko razumijevanje, u }e biti svestranog upoznavanja. Promislite gospodo, {to ovo zna~i? Je li potrebno nizati jo{ dalje rije~i? Ne -, a u narednom broju (februar) na{ega lista “Reklama”, ja }u iznjeti predloge za statute budu}eg saveza, onako, kako }u te predloge primiti od gospode odbornika, direktora Mautnera, Fenywesa i kona~no predlog moj sam. Ovom prilikom `elim jo{ naro~ito i javno zahvaliti gospodinu direktoru Paravi}u za veliku ljubaznost, po`rtvovnost i razumjevanje, kojim nije `alio truda, da me u svakoj mogu}oj prilici podupre u mom mu~nom radu oko priredjivanja sastanka na Su{aku. Sve interesente pako molim, da svoje eventualne predloge, savjete, mi{lenja, nezadovoljstva i op}e svako svoje stanovi{te jave pismenim putem, na adresu: Miroslav Feller, sekretar “Saveza Propagande SHS u osnivanju”, Zagreb, Pantov~ak broj 15D - ovo }e mnogo doprinjeti plodnom radu i pro~i{}avanju raznih stanovi{ta. Miroslav Feller


Profile for Rijekamgr

REKLAMA U RIJECI 1890.-1940./Katalog izložbe  

REKLAMA U RIJECI 1890.-1940. Urednik: Ervin Dubrović, Autori: Milica Trkulja i Nada Sabljić Muzej grada Rijeke, 2008. Format 23 x 32, ilus...

REKLAMA U RIJECI 1890.-1940./Katalog izložbe  

REKLAMA U RIJECI 1890.-1940. Urednik: Ervin Dubrović, Autori: Milica Trkulja i Nada Sabljić Muzej grada Rijeke, 2008. Format 23 x 32, ilus...

Profile for rijekamgr
Advertisement

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded

Recommendations could not be loaded