20 Zeleni kutak
Regionalni tjednik || 8. prosinca 2021., br. 275
POZIV VOĆARIMA I POVRĆARIMA NA E-SAVJETOVANJE Na portalu eSavjetovanja dostupno je novo savjetovanje za prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o provedbi Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća za razdoblje do 2023. godine. Nacionalnom strategijom u sektoru voća i povrća utvrđuju se pravila vezana uz učinkovitu provedbu te se osigu-
ZELENI KUTAK MEĐIMURSKA PRIRODA
Plodovi gnjeva Piše: mr. sc. Siniša Golub Nekoliko sam puta pisao o našoj domovini kao državi četiri milijuna nogometnih izbornika i još više stručnjaka za zaštitu prirode. Na ovim se prostorima svatko razumije u kompleksne procese koji proizlaze iz stvarnosti na terenu i obaveza iz Zakona o zaštiti prirode. Zato nam je Hrvatska jedna od najočuvanijih zemalja na svijetu, država koju potpuno zaobilaze velike klimatske promjene, ilegalno odbačeni otpad, preoravanje livada i trajni nestanak divljih vrsti iz staništa. Da nabrojimo samo neke od globalnih problema u prirodi ovog planeta. Društvene mreže omogućile su svakoj šuši da bude “kompetentna” u zaštiti prirode. Iako je imenica “šuša” ženskog roda, ovdje se odnosi na oba spola i roda. Objave na društvenim mrežama upravo vrve od sjajnih ideja, stavova, mišljenja i uvreda na račun profesionalaca. Samo što iza tih ideja u 99,9 % slučajeva izostaje bilo kakva akcija. Pa, što će nam akcije? U državi od četiri milijuna stručnjaka za zaštitu prirode, stručna pitanja nikoga ne zanimaju. U tim je jalovim objavama na društ venim mrežama posebno zanimljiv fenomen užarenoga gnjeva, toliko vrućeg da bi na njemu mogao u hip ispeći kestenje. Teoretičari zavjera u zaštiti prirode i okoliša u sve se razumiju, savršeno precizno znaju tko je odgovoran za što, imaju bolja rješenja za sve probleme u prirodi, samo – fućkaj ga – izostaje im akcija.
Odbačeni otpad
U svojih više od 25 godina
U SKLADU S PRIRODOM
bavljenja zaštitom prirode, najprije kao aktivist i danas kao profesionalac, nagledao sam se raznih situacija, likova i tragikomičnih ishoda. Neki su likovi evoluirali u svojim promišljanjima i danas stvari ipak shvaćaju kompleksnije. Neki su ostali na razini svoje mladenačke fiksacije o odbačenom otpadu kao ultimativnom problemu svijeta. U tih 25 godina naučio sam, također, da psi s društvenih mreža laju, a godine prolaze. Nekad nije postojala mogućnost instant-objava, nego se trebalo potruditi, svoje mišljenje sročiti na komadu papira, pa odnijeti u redakciju najbližih novina. Danas to ide puno brže. Što ti je na umu, to ti je drumu. Pardon, na tzv. zidu društvene mreže. Draža su mi bila promišljanja objavljena u tiskanom izdanju, u novinama. Tamo nisi mogao napisati samo jednu rečenicu i posrati ovoga ili onoga, bez da si opširnije objasnio kontekst i svoja stajališta te – najvažnije – podastro argumente. Zapravo, mogao si nekoga posrati u samo jednoj rečenici, ako je urednik novina bio voljan riskirati sudsku tužbu. Danas se “posereš” na zidu svojeg društvenomrežnog profila, istomišljenici te pozdrave i podrže, a iza svega ostane – što? Drek na šibici. Pa da zaključim. Taj drek na šibici je sve što ostane kao plod gnjeva onih koji samo znaju kritizirati, a iza sebe nemaju nikakvih postignuća. P. S. Od siječnja sljedeće godine, ova kolumna iz tjedne postat će mjesečna. Dinamika objave bit će rjeđa, ali će pojedina tema biti obrađena šire i na većem formatu.
Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor,
predsjednica Udruge “Biovrt - u skladu s prirodom” Jedna stara poslovica kaže: “Ako misliš godinu dana unaprijed - posij vrt. A ako misliš 10 godina unaprijed - posadi drvo!” Ja ću tome dodati - ne bilo kakvo drvo, nego voćku. I ove jeseni, kao i mnogih prije, sadila sam voćke. Ove sam jeseni posadila više od 50 voćaka, bila sam danima u voćnjacima od jutra do mraka dok nisam sve završila. Ovakav posao ne smatram teškim, ni napornim poslom, već stvaranjem. Time nastavljam svoju dugoročnu viziju i investiciju u budućnost.
rava financijska potpora proizvođačkim organizacijama i njihovim udruženjima za provedbu višegodišnjih, odnosno trogodišnjih operativnih programa putem operativnog fonda. Najveći broj najavljenih izmjena odnosi se na prilagodbu Nacionalne strategije novoj regulativi EU i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Savjetovanje je otvoreno do 10. prosinca.
U ŠIBENIKU ODRŽANA SJEDNICA ODBORA ZA PO
Kratki lanci opskrbe h veće prihode i manj
Strategija “Od polja do stola” podrazumijeva prijelaz na održive sustave opskrbe hranom, a Europskoj uniji, hrvatski poljoprivredni proizvođači vrlo su zabrinuti zbog (ne)mog
u Europskoj uniji, hrvatski poljoprivredni proizvođači vrlo su zabrinuti zbog (ne) mogućnosti zadovoljavanja Poljoprivredna strategija strogih okolišno-klimatskih “Od polja do stola” i krat- uvjeta. Upravo o ovoj problematici ki lanci opskrbe hranom usmjereni su na poticanje se raspravljalo u Šibeniku na održivih praksi u sektoru sjednici Odbora za poljoproizvodnje i prerade hrane, privredu Hrvatskog sabora. veleprodaje, maloprodaje, Sjednica je održana u okviru 4. Hrvatskog ruralnog parugostiteljstva i usluga prelamenta i 19. Sajma hrane, sve da bi se zdrave prehrasmanjio utjecaj ne, ljekovitog prehrambeOtvaranjem bilja i zelenog sustava nog poduna okoliš i tržišta uslijed zetništva. klimu te pandemije, potrošači – Po ojačala ljoprinjegova su se vratili navici vrednici otporkupovine u velikim se boje n o s t . da će Riječ je o trgovačkim udovotrendovilancima ljav a njem ma koje poambicioznim tiče Europska ciljevima Straunija u okviru tegije, ali i Zelenog Europskoga zeleplana, doći do smanjenja nog plana. Planom se želi postići da Europa postane proizvodnje hrane u Europprvi klimatski neutralan skoj uniji, što će dovesti u pitanje samodostatnost, a kontinent. Strategija “Od polja do sto- proizvodnju hrane preseliti la” podrazumijeva prijelaz u treće zemlje, što će pak na održive sustave opskrbe uzrokovati krčenje šuma hranom, a iako su ciljevi radi povećanja proizvodnih vrlo ambiciozni i u skladu površina. U konačnici će sa “zelenim” promišljanjima rasti emisije stakleničkih PIŠE: ROBERT PEHARDA rpeharda@regionalni.com
plinova. Europa na ovaj način neće riješiti problem klimatskih promjena, već će žarište preseliti na drugo mjesto – ustvrdila je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora. U ovoj poljoprivrednoj
tranziciji sve članice Unije ne kreću s istih startnih pozicija. Hrvatski poljoprivrednici mogu računati na određenu prednost u odnosu na svoje kolege iz drugih država članica. – Hrvatska ima najveći potencijal u EU za razvoj
Krenite u stvaranje vlastite neovisnosti! Vlastito imanje - uzgoj vlastite hrane i vlastiti voćnjaci su nešto što će mi osigurati mogućnost vlastitog izbora i neovisnost. Već sad imam vlastito voće i vlastito povrće koje uzgajam iz vlastitog sjemenja, znam što jedem, a viškove iz novih voćnjaka ću u budućnosti moći prodati te će se tako sve te investicije vratiti jednog dana.
Bolja budućnost
Imati vlastitu zemlju uistinu je velika dragocjenost: nemojte je ostaviti da samo stoji ili da je drugi izrabljuju. Posadite voćnjak, napravite vrt i osigurajte sebi vlastitu hranu. Znat ćete što jedete, osigurat ćete si zdravlje, ali i bolju budućnost
za sebe i za svoju djecu. Hrana uistinu jest ono osnovno što svi mi trebamo svaki dan, stoga je upravo njezino osiguravanje jedan od najvećih koraka koje možete napraviti prema vlastitoj
neovisnosti i samodostatnosti. Kad imate vlastito imanje i vlastitu hranu, manje su mogućnosti da vas sustav može ucjenjivati i prisiljavati na nešto što vi ne želite. Možemo otići
i korak dalje prema još većoj samostalnosti. Ja sam, naime, osim voćnjaka i povrtnjaka posadila i drveće za ogrjev - i sve to lijepo već godinama raste te mi osigurava i energetsku neovisnost u budućnosti. Sve to skupa - vjerujte mi - nije mala stvar. Pogotovo sada, kad čitamo da je hrana sve skuplja i sve nekvalitetnija, ali da su ozbiljno poremećeni kanali dostave i da su uskoro čak moguće i nestašice. Nakon što već dvije godine traje kriza - i to ne samo zdravstvena nego u svim sferama društva na svjetskoj razini - vrijeme je triježnjenja o tome što je bitno. Vrijeme je vraćanja osnovama. U ovim trenucima imati zemlju