Aktualno
24. lipnja 2014. , br. 527 || REGIONALNI TJEDNIK
5
Crtorad i Grad osam mjeseci pregovaraju o tužbi od 69 milijuna kuna U veljači prošle godine Crtorad je Trgovačkom sudu u Varaždinu podnio tužbu protiv Grada Varaždina tešku 69 milijuna kuna. Prvo ročište trebalo je biti održano u travnju, kada je odgođeno, baš kao i prošlog utorka “zbog pregovora” koji traju od prošlog listopada. Crtorad u tužbi tvrdi da je Grad namjerno dva tjedna nakon otvaranja podzemne garaže 6. 12.
2012. donio dvije odluke kojima su povrijedili ugovor o koncesiji iz 2007. te aneks iz 2011. u kojem stoji da Grad bez pristanka Crtorada neće mijenjati cijenu i vrijeme naplate parkiranja i površina. U tim, za Crtorad spornim gradskim odlukama, ukinuta je dnevna parkirna karta i zamijenjena višesatnom. Crtorad smatra da ih je tim potezom Grad u trajanju koncesije
od 30 godina oštetio za 27.769,000 kuna. Druga promjena je vrijeme besplatnog parkiranja koje je produljeno s 5 na 15 minuta. U Crtoradu smatraju da će šteta koja proizlazi iz toga biti 21.402,000 kuna. Treća promjena je odluka Grada da Crtorad bez ikakve naknade ustupi parkirališta za razne manifestacije. Crtorad smatra da će ih u 30 godina to koštati 511.200 kuna.
unalnog otpada radi sanacije lokacije Brezje iz 2008.
Također, tvrde da im je smanjen broj parkirnih mjesta na 90 čime će šteta biti 13.783,000 kuna. Grad odlukama od Crtorada traži i besplatno parkiranje službenih vozila. Crtorad smatra da će time u 30 godina izgubiti 4.040,000 kuna. Grad Varaždin se u cijelosti usprotivio tužbi, a cifru za koju Crtorad traži odštetu njihovi su odvjetnici nazvali apsurdnom.
BARTOLOVEC Odakle onečišćenje na crpilištu?
no, nije došlo do alištu u Brezju! Cecelja: Što se (ne) dobiva - Budući da presuda nije pravomoćna jer postoji mogućnost žalbe, ovo je „poluPirova pobjeda“ gradskih struktura, koje ne razumiju da je obnašanje političke vlasti, prije svega, umijeće mogućeg u svrhu općeg dobra, a nije za očuvanje vlastitih političkih pozicija po svaku cijenu, veli gradski vijećnik Grada Varaždina Željko Cecelja povodom izricanja presude varaždinskog Trgovačkog suda koju nije vidio, niti mu je poznato činjenično stanje, pa ju nije htio ni komentirati.
Nastavak agonije?
u presudi te naglašava da je za ishod spora bio ključan upravo nalaz vještaka čiji su stavovi u najmanju ruku dvojbeni. Jer, primjerice, Đorđević je zaključio da je stanje u Brezju dobro, iako je priznao da bi barem jedan piezometar postavio i u sredini odloženih bala, a ne samo uokolo. Nadalje, vještak Đorđević je također priznao da ispod bala uglavnom ne postoji nepropusna podloga te da nema odvodnje oborinskih voda, ali to u konačnici za njega nije bilo osobito bitno, iako takve mjere zahtijevaju propisi s obzirom na to da se bale nalaze u vodozaštitnoj zoni te da je tlo u Brezju onečišćeno, doduše, kako stoji u presudi – „minimalno od male količine procjednih voda“!? Sudeći po ovakvom stavu, za vještaka, žurna je situacija tek kada dođe do većeg zagađenja podzemnih voda na području vodozaštitne zone (za što ne postoji nikakvo rješenje osim zatvaranja crpilišta!), a „mala, površinska zagađenja“, nepoštovanje propisa o zaštiti vodocrpilišta i inspekcijska upozorenja su dopuštene i zanemarive situacije (1?), premda mogu dovesti do većih zagađenja podzemnih voda kroz dulje razdoblje, ako se ništa pravovremeno ne poduzme. Zar slučaj crpilišta Bartolovec, kako sada stoje stvari, nije najbolji dokaz za to?
- Međutim, kao gradski vijećnik koji nešto zna o pravu, sudovima i presudama u trgovačkim sporovima, mogu dati političku ocjenu što se zapravo možda dobilo, odnosno izgubilo presudom. Za mene je ova presuda unazadila varaždinsku problematiku baliranog otpada do krajnjih granica te nije donijela ništa dobro gradu Varaždinu i njegovim građanima - naglašava gradski vijećnik. Najgore od svega za Cecelju bi bio nastavak agonije oko bala do pravomoćnosti presude, koju se s obzirom na pretrpanost Visokog trgovačkog suda ne može očekivati skoro, budući da prosječno žalbeni postupak ne traje kraće od dvije godine, iako upozorava da su čuda moguća. - Iskreno mi je žao da je čitava ova stvar završila na sudu. Predmetni parnični postupak u kojem imamo sada ovu međupresudu posljedica je kaznenog progona onih koji su sporni ugovor potpisali. Pitam sebe, a i sve ostale, pa što ako su sudionici spornog posla i završili u zatvoru, a nisu? Naime, do eventualne pravomoćne presude ugovor još uvijek vrijedi, a sukladno načelu “pacta sunt servadna” (ugo-
vorne obveze se moraju izvršavati), postojali su svi uvjeti da se ugovor provede, i to po nižoj cijeni. Kroz vrijeme parničenja, koje je sada izgubljeno, najvjerojatnije bala više ne bi niti bilo i grad bi riješio do danas problem, i to znatnim dijelom na teret države - upozorava Cecelja.
„Beskorisna parnica“
Zašto parnicu drži beskorisnom i štetnom, gradski vijećnik dodatno objašnjava. - Posljedica ništetnih ugovora, ukoliko su se činidbe iz njega ispunile - u ovom slučaju nisu - jest da svaka strana vrati drugoj ono što je po osnovi takvog ugovora primila. To bi doslovno značilo da bi tužena strana morala Gradu Varaždinu vratiti bale, a zauzvrat tražiti novac koji je utrošila za zbrinjavanje pojašnjava te napominje da nisu ni isporučene bale koje će se pržiti i ovog ljeta. S obzirom na to, a ukazujući na latinsku izreku “Sumum ius summa iniuria” (“Previše prava stvara preveliku nepravdu“), gradski vijećnik ukazuje da se problem bala nije riješio. - Bale ostaju i nadalje varaždinski problem, bolje reći građana Varaždina i mjesta koja su u blizini bala, bez izglednog rješenja za njihovo zbrinjavanje u narednom vremenu. Nekima se bliži i deseta godina, iz njih raste i bilje, i nikom ništa. Znam da je gradonačelniku sada pao kamen sa srca, jer „neće završiti u zatvoru“ kako se volio opravdavati. I naravno, gradonačelnik će iz ovog napraviti „veliku“ političku pobjedu. Pitam se za koga? Samo za sebe i svoje savjetnike, uskog kruga ljudi koji se brinu samo za svoje egoistične ciljeve, a opće dobro građana Varaždina im je najmanje važno - poručuje gradski vijećnik pitajući „Quo vadis Varaždin et varaždiensis“?
Traži li itko gdje je izvor onečišćenja?
U HZJZ-u uvjeravaju da izvor onečišćenja utvrđuje Rudarskogeološko-naftni fakultet, a njegov dekan to poriče Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Radi li itko na utvrđivanju izvora onečišćenja crpilišta Bartolovec tetrakloretenom do kojeg je došlo prošle godine, i to njegovog drugog vodonosnika, ili će se preko toga mirno prijeći kako se (zamalo) prešlo preko samog onečišćenja? Iako se tvrdi da se poduzimaju mjere za utvrđivanje onečišćivača, nismo uspjeli otkriti tko to i da li uopće radi, iako nas se uvjerava drugačije.
Dekan poriče
- Onečišćenje je nađeno u kontrolnim bušotinama i u bunaru koji nije bio uključen u javnu vodoopskrbu, tj. i taj bunar je bio kontrolni bunar. Kolege s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta još nisu u potpunosti pronašli otkud je ovo onečišćenje došlo i to na ovoj dubini. Ovaj rad nije brz, a ni jeftin. No kolege iz Varkoma napravili su sve u okviru struke i u prvom redu zaštite potrošača koji treba dobiti zdravstveno ispravnu vodu za piće - veli dr. Željko Dadić iz HZJZ-a, koji je u svom ljetopisu za prošlu godinu prvi izvijestio o lanjskom onečišćenju. S obzirom na Dadićeve navode, dekana Rudarsko-geološkonaftnog fakulteta prof. dr. Zorana Nakića zamolili smo procjenu kada bi se mogao doznati izvor onečišćenja, ali umjesto toga dobili smo odgovor da RGN ne sudjeluje u ovim istraživanjima.
Ništa nestručnjacima
Voditelja Odjela za vode HZJZ-a zamolili smo također za detaljne rezultate analiza voda u bunarima i kontrolnim točkama
Poštovanje propisa i s policijom! Rudarsko-geološko-naftni fakultet izradio je lani Elaborat o zaštitnim zonama izvorišta Varaždin, Bartolovec i Vinokovščak. U tom dokumentu, koji je naručio Varkom radi utvrđivanja vodozaštitnih zona, navodi se da na crpilištu Bartolovec postoji osam zdenaca od kojih je polovica s dubinom bušenja od stotinjak metara, a polovica pedesetak. Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta, kako se upozorava, utvrđuje da se unutar definiranih granica zona izvorišta provodi pasivna i aktivna zaštita izvorišta. Tako se u trećoj zoni, uz ostalo, zabranjuje ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda te svako privremeno i trajno odlaganje otpada. - Inspekcijske službe, Hrvatske vode i Varkom moraju izvršiti pregled fizičkih ili pravnih osoba koje svojim djelatnostima mogu onečistiti ili zagaditi podzemne vode (potencijalni zagađivači iz katastra zagađivača). Pregledom je potrebno utvrditi poštuju li se propisane mjere zaštite voda. Sve nedostatke potrebno je trenutačno sanirati i ukloniti. U slučaju da fizičke ili pravne osobe koje svojim djelatnostima mogu onečistiti ili zagaditi podzemne vode ne udovolje traženim zahtjevima nadležnih službi, građevina koja može onečistiti ili zagaditi podzemne vode mora se ukloniti, odnosno mora se zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti pravnoj ili fizičkoj osobi. Utvrdi li se da sanacijski zahvati i mjere neće proizvesti učinak, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je tražiti uklanjanje građevina izgrađenih protivno propisima o prostornom uređenju, naglašava se u elaboratu te ukazuje da je „primjenu postojećih zakona i propisa te Odluke o zonama sanitarne zaštite crpilišta nužno osigurati i uz pomoć policije“.
crpilišta Bartolovca tijekom prošle godine, odnosno ranijih godina kao i mišljenje kako se uopće tetrakloreten mogao naći u dubokim podzemnim vodama, tj. dubljem vodonosnom sloju kad se između njega i plićeg nalazi teško slabo propusni sloj. Zamolili smo ga i da veli kako gleda na činjenicu da su - s jedne strane - onečišćene podzemne vode u Bartolovcu, a s druge strane da se na njegovom vodozaštitnom području u obližnjem Brezju od 2004. godine nalazi
odlagalište s već 137 tisuća tona otpada, odlagalište ispod kojeg nema nepropusne zaštite, kao ni sustava za odvodnju procjednih voda i slično, što je suprotno propisima, te ne bi li trebalo nešto konačno s time poduzeti. - Vjerujte mi da je vrlo nezahvalno tumačiti rezultate onečišćenja nekome tko nije stručan - poručio nam je Dadić dodavši da se u „nebrojeno puno slučajeva pokazalo kako su ishitreni zaključci vrlo često pogrešni zaključci“.