Page 1

INTERVJU Prof. dr. sc. s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničar Neven Budak

Tjednik

Str. 6. - 7. ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatan primjerak

Broj 408 :: 13. ožujka 2012. :: www.regionalni.com

ŠOKANTNO Ivan Matijašec (57) pretrpio moždani udar, pa mu amputirana lijeva noga

Ne daju kolica! U HZZO-u objasnili da medicinske indikacije postoje, ali nije poštovan postupak

Str. 2.-3.

MUCANJE

Posljedica je neusvojene tehnike čitanja Stranice 40. - 41.

ZORAN FERIĆ U VARAŽDINU

Pisanje Kalendara Maja me toliko iscrpilo da sam ga počeo čak i mrziti Stranica 26.

STANOING

STARI OBIČAJI U RUKAMA NOVIH GENERACIJA

E. Brumen više nije na čelu Stanoinga - nova upraviteljica

Dečki ružđili kuruzu, cure valjale rezance

Stranica 20.

Stranica 54.

GODINE BORBE

Komar je konačno dobio tablu, kako mu i oduvijek pripada! Stranica 13.


2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Poučak iz Jakuševca

N

a najvećem odlagalištu komunalnog otpada u Hrvatskoj, u zagrebačkom naselju Jakuševac, ponovno se ovih dana dogodio incident. Ovaj put zabilježen je povećan udio kisika u smjesi plinova koji se spaljuju pa je zbog opasnosti od eksplozije hitno ugašen dio postrojenja. No ovaj incident nije jedini zbog kojeg negoduje tamošnja javnost, poglavito mještani ovog naselja južnog dijela Zagreba. Na odlagalištu u Jakuševcu često izbijaju požari, cjelokupno odlagalište postaje premaleno za sav otpad koji se tamo doprema, pa se smeće nalazi praktički stotinjak metara od kuća. Vrećice i drugi otpad koji vjetar nosi s odlagališta zagađuje dvorišta i vrtove, a nesnosni smrad zadaje sve veće glavobolje stanovnicima koji se žale i na bolesti za koje smatraju da su posljedica zagađenja zraka i okoliša zbog zatrpanog smeća na odlagalištu. Sve je više onih koji prodaju kuće i zemljišta u okolici odlagališta otpada i sele se u druge dijelove Zagreba i Hrvatske. Mjesni odbor Jakuševca najavio je oštre prosvjede i od gradskih vlasti Zagreba zahtijeva iznalaženje hitnog rješenja jer, pojednostavljeno rečeno, zakapanje smeća, već i osmoškolci znaju, prošlo je i svršeno vrijeme. I dok Zagreb tek treba iznaći rješenje za svoje smeće, Varaždin ga ima jer ima najmoderniju tvornicu za mehaničko-biološku obradu otpada. Ali ima i gradsku vlast koja to ne razumije ili neće razumjeti pa bi komunalni otpad grada radije otpremila i zakopala na deponije u Međimurje i Slavoniju nego zbrinula u novoj tvornici MBO. Možda im poučak Jakuševca i drugih sličnih odlagališta prosvijetli pamet. Još ima nade za to.

13. ožujka 2012., br. 408

ŠOKANTNO Ivan Matijašec pretrpio je težak moždani uda

Čovjeku bez lijeve odbio izdati inval

Otkako je stigla odbijenica iz HZZO-a, Ivan ne prestaje plakati. Kolica su bila njegova nada da će konačno više biti vani

J- Molim vas da pogledate sve nalaze. I ustanovite može li čovjek bez jedne noge i

oduzet na lijevu stranu hodati sam, da mu ne trebaju kolica. On ne može ni sjesti bez tuđe pomoći – napisala je u žalbi Angela Matijašec, supruga 57-godišnjaka Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

- Ne mogu od HZZO-a dobiti invalidska kolica – jedva je izgovorio Ivan Matijašec, teško bolesni 57-godišnjak iz Ladanja Donjeg. Okrenuo se na drugu stranu bolesničkog kreveta i počeo plakati.

Četiri operacije Prije samo deset mjeseci bio je samostalna osoba, stalno u pokretu i među ljudima. Danas je gotovo 24 sata prikovan za krevet. Bez pomoći drugih ljudi ne može ustati iz kreveta, ne može dugo samostalno sjediti, čak ni jesti. U svibnju prošle godine doživio je teški moždani udar,

nakon kojeg mu je “oduzeta” kada neće moći hodati, prošli lijeva strana tijela. Odmah mjesec stigao je novi šok. Iz HZZO-vog područnog je krenuo na rehabilitaciju, koja je naprasno prekinu- ureda u Varaždinu stiglo je rješenje u kojem je ta: zbog tromboze i odbijen zahtjev za gangrene Ivan je ri t invalidska kolica. u samo mjesec ra o t k U rješenju od 17. dana bio na o d veljače citiračak četiri tešlista a j i c e sp ke operacije. a su ju se odredbe d u s la rav ilnika o Posljednja je utvrdi validska Puvjetima i nabila i daleko n i u n najteža. LiječIva na činu ostvarivaž u n a nja prava na ornici nisu imali kolic topedska i druga izbora i morali pomagala, a razlozi su mu amputirati odbijanja sažeti su u jedlijevu nogu. Bolesti koje su slijedile jed- noj rečenici. - S obzirom na to da ovlana za drugom nije bilo lako prihvatiti. No kada je konačno šteni doktor svojom ocjenom prihvatio činjenicu da više ni- utvrđuje kako osiguranik ne

ispunjava uvjete za odobrenje predmetnog pomagala propisane odredbama Pravilnika, sukladno tome riješeno je kao u izreci – obrazloženo je.

Sporan potpis Ivan je još uvijek jako potresen. Šokirana je i njegova supruga Angela, koja se ne prestaje pitati je li itko u Zavodu uopće pročitao Ivanove dijagnoze. - Molim vas da pogledate sve nalaze. I ustanovite da li čovjek bez jedne noge i oduzet na lijevu stranu može sam hodati, da mu ne trebaju kolica. On ne može ni sjesti bez tuđe pomoći. Bio je više puta u Toplicama i ustanovljeno je

IZDVOJENO Angela Matijašec bez pomoći susjeda i kolega ne bi mogla

Posudili stara kolica i štake

Više štete, nego koristi

Da Angela Matijašec nije uspjela posuditi stara invalidska kolica u Sloveniji, njezin suprug Ivan uopće ne bi mogao van iz kuće. No kolica ne samo da su u raspadnom stanju, nego su i neprikladna. Prevelika su, nisu prilagođena Ivanovoj visini i zdravstvenim teškoćama pa bi posljedice

mogle biti dodatni zdravstveni problemi. Angela Matijašec je toga svjesna, ali ne može si pomoći. Ona i Ivan nemaju djece, nemaju u blizini ni rodbinu. Srećom, Angeli pomažu susjede i njegovateljica koja živi u blizini. - Suprug ne može biti sam pa svaki dan moram unaprijed planirati tko će i od

kada do kada biti s njim. Zahvaljujem svima na pomoći – kaže Angela, rodom Slovenka. Na susretljivosti i razumijevanju zahvaljuje i svima iz trgovine “Markiz” u Varaždinu, gdje radi, a dr. Dini Štrleku, kirurgu iz varaždinske Opće bolnice, na stalnoj brizi za njezinog supruga.


Aktualno

13. ožujka 2012., br. 408

ar, a potom mu je amputirana lijeva noga

3

POMOĆ Obitelj Medved dobila stan na korištenje

e noge HZZO lidska kolica! DRUGA STRANA Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Medicinske indikacije postoje, ali nije poštovan postupak Zašto je rješenjem odbijena nabavka invalidskih kolica Ivanu Matijašecu? Koje uvjete iz Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska pomagala ne ispunjava, što je utvrdio ovlašteni doktor? - Prema odredbi sada već nevažećeg Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala, odnosno prema Popisu pomagala koji je sastavni dio Pravilnika, pomagalo pod šifrom AOIK05I se propisuje prema sljedećoj smjernici: “kod prve opskrbe timski u rehabilitacijskoj ustanovi, sljedeća može i u ugovornoj specijalističkoj ordinaciji, obvezno priložiti medicin-

sko-tehnički mjerni list”. U konkretnom slučaju je bila riječ o prvom propisivanju i ovlašteni doktor je odbio prijedlog s obzirom na to da ga je sastavio specijalist iz ugovorne specijalističke ordinacije OB Varaždin, dakle suprotno navedenoj smjernici. U ocjeni se jasno navodi da se “slijedom navedenog, pomagalo za sada ne odobrava”. Gospodin Matijašec je iskoristio pravo žalbe koja je proslijeđena na drugostupanjski upravni postupak – odgovaraju iz HZZO-a u pisanom odgovoru. Je li ovlašteni doktor HZZO-a možda utvrdio da dijagnoze nisu točne? - Nije u pitanju neposto-

3 mišljenja

janje medicinske indikacije, nego nepoštovanje propisanog postupka koji je takav jer je za korištenje ovoga pomagala potrebna i obuka pacijenta – odgovaraju. Međutim, timska opskrba potrebnim pomagalom nije bila moguća, jer je Ivan Matijašec zbog pogoršanja zdravstvenog stanja kratko boravio na Rehabilitacijskom odjelu 1 u Specijalnoj bolnici u Varaždinskim Toplicama, što je voditeljica tog odjela jasno napisala u otpusnom pismu. Iz HZZO-a navode da se u ocjeni jasno navodi da se “pomagalo za sada ne odobrava”. U rješenju od 17. veljače to nigdje nije navedeno.

FIZIJATAR V. TOPLICE “Kako je gospodin Matijašec nepokretan - zbog hemiplegije i amputacije nije moguće opsobljavanje za hod, potrebna je opskrba invalidskim kolicima. S obzirom na kratkoću boravka u našoj Bolnicu nismo uspjeli realizirati osprkbu.”

O svemu je obaviješteno i povjerenstvo za zaštitu pacijenata

da ne može dobiti protezu, jer mu je oduzeta lijeva ruka. Ili mislite da ga ja, supruga, mogu sama nositi. Ja sam zaposlena i plaćam žene koje ga paze, jer ne može biti sam. Stoga vas molim, pročitajte nalaze pa onda dajte zaključak. On ima i pelene. I više puta se i gubi, jer je imao teški moždani udar. I više operacija na lijevoj nozi. Zato se nadam da ćete nam olakšati život i odobriti kolica – napisala je Angela Matijašec u žalbi na HZZO-vo rješenje. Čak tri liječnika specijalista, specijalistice fizikalne medicine i rehabilitacije u Varaždinu i Varaždinskim Toplicama te vaskularni kirurg, utvrdili su

da su njezinom suprugu nužna invalidska kolica. HZZO to nije uvažio. Štoviše, prvu žalbu su već odbili, a na drugu je stigao odgovor koji je Angelu ogorčio. - Napisali su mi da žalba nije pravovaljana, jer ju nije podnio moj suprug, nego ja. Kako se ja brinem o njemu, nikoga u HZZO-u ne zanima, ali potpis ili punomoć moraju biti – jadna je. Ivan se nekako uspio potpisati na drugu žalbu, na koju još čekaju odgovor. Odgovor čekaju i od Povjerenstva za zaštitu pacijenata Varaždinske županije, od kojih je Angela zatražila da preispitaju odluku HZZO-a.

FIZIJATAR VARAŽDIN “Terapija: Izdana doznaka za invalidska kolica.”

OBRAZLOŽENJE HZZO-a “S obzirom na to da ovlašteni doktor svojom ocjenom utvrđuje kako osiguranik ne ispunjava uvjete za odobrenje predmetnog pomagala propisane odredbama Pravilnika, sukladno tome riješeno je kao u izreci.”

Kuća se urušava, a osobne stvari uništene su u eksploziji

Sve su izgubili, no još ima dobrih ljudi Obitelj je na korištenje dobila gradski stan u kojem će moći živjeti dok se situacija ne sredi. Također i novac kako bi imali za osnovne stvari Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

U strašnoj eksploziji koja se dogodila u obiteljskoj kući na adresi Vilka Novaka, obitelj Medved ostala je bez svega. Neki članovi obitelji nalaze se u bolnici zbog, nažalost, teških opeklina dok je ostatak obitelji ostao bez krova nad glavom i svih stvari. Kako bi im barem malo olakšali tragediju, da pomognu obitelji odlučili

4

3-godišnja Renata u kritičnom je stanju. S 80 posto opečenog tijela na liječenju je u Zagrebu su se mnogi, a proteklog tjedna dobili su tako i privremeni dom. Ključevi gradskog stana u Hraščici, koji će moći koristiti dok se ne “dignu na noge”, predani su tako Đurđi Medved (69), vlasnici uništene kuće, i njenoj unuci Andreji Martinčević. Osim toga, Grad Varaždin donirao im je deset tisuća kuna. - Mogu jedino reći hvala. Ovo je velika stvar za nas budući da nemamo gdje živjeti. U kratkom vremenu teško su mi stradali sin i kći i ostala sam

POMOZITE I VI!

!

Dosad su se članovi obitelji snalazili. U pomoć je priskočila rodbina kod koje su bili smješteni, ali i susjedi. Stan su sada dobili, no u eksploziji su izgubili puno više. Kako je rekla gospođa Đurđa, nemaju čak ni odjeće. Upravo zato im svaka pomoć dobro dođe, a pomoći mogu svi građani. Svi koji žele donirati bilo kakva novčana sredstva ili namještaj i odjeću, mogu se javiti na broj mobitela gospođe Đurđe – 098/974 33 81 ili sredstva uplatiti na broj računa 2360000-3510107730.

bez kuće. Nemamo v iše ništa, a ovo što imam na sebi je jedina odjeća koja mi je ostala - rekla je gospođa Đurđa i zahvalila na pomoći. - Svi su nam puno pomogli. U trenutku nesreće bilo je dobrih ljudi koji su izbavili moju kći iz kuće, a i poslije su susjedi bili uz nas – dodala je. Eksplozija je uništila sve što su imali. Zajedno s kućom, koja se urušava, ostali su i bez svih privatnih stvari, pa čak i odjeće. Nešto su pokušali spasiti u narednim danima, no s obzirom na stanje u kojem se kuća nalazi, to je tek mali dio. Ipak, to je tek najmanji dio problema koji su ih zadesili.

Kći kritično U eksploziji koja se dogodila 29. veljače teško je stradala Đurđina kći, 43-godišnja Renata Martinčević. S teškim opeklinama prevezena je hitno u Zagreb na traumatologiju gdje se još nalazi u kritičnom stanju. - Kći mi je u jako teškom stanju. Opečeno joj je 80 posto tijela - ispričala je potresena Renatina majka. No osim kćeri, s teškim

opeklinama u bolnici se nalazi i njezin sin. Podsjetimo, stravičnoj eksploziji prethodila je manja eksplozija, mjesec dana, u podrumu iste kuće. U njoj je stradao Đurđin sin. - On je bolje. Presađena mu je koža i polako se oporavlja - rekla je Đurđa.

Nitko ne zna - Kći su mi opečenu iznosili van iz uništene kuće, meni je gorjela kosa - tek je mali dio potresne priče koji je Đurđa ispričala. Dogodilo se u trenu, a eksplozija je bila toliko jaka da je uništeno i nekoliko automobila iz ulice, ali i kuća. Što je točno uzrok ove tragedije, ali i one iz siječnja, još se istražuje. - Nikakve izvještaje još nismo dobili. Zbog čega se to dogodilo, ne znam, no sigurna sam samo da nismo mi krivi. U toj prostoriji gdje je došlo do eksplozije, nismo imali nikakvih instalacija. Termoplin je redovito također sve održavao, a bili su i ove godine kod nas - rekla je Đurđa. Pitanje koje si mnogi postavljaju - zašto i tko je kriv - ostaje tako i dalje nepoznanica.


4

Aktualno

13. ožujka 2012., br. 408

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Licemjeri 6.3. 

Što je Čačić rekao o obrazovanju Mršića, smatra li Stankovića „slijepim“ kad ne vidi da sve radi, pa i imenuje kolege u NO, „za dobrobit zemlje i djece“, tema je dana, dok se jedva primjećuje, primjerice, milijunsko zaduženje Hrvatskih cesta. No zato se itekako vidi rast cijena goriva koje su blizu 11, a u Njemačkoj i iznad 12 kuna. To je besramno, viču Nijemci, iako zarađuju osjetno više od nas koji – šutimo.

I TOGA IMA Usprkos tvornici za MBO, Varaždin i dalje po

Slavonci ne žele bale iz Varaždina, a Totovec otpad! JOdlagalište Baćanska nema ni prostorne ni tehničke uvjete za prihvat 100 tisuća tona bala

7.3. 

HDZ-ova vlada otpisala 2,5 milijardi kuna (poreznog) duga. Pomagalo se mnogima, čak i (pre)bogatima, ali ni traga varaždinskim tvrtkama. Ni obrtnicima, naravno, od kojih su neki skončali zbog zanemarivih dugova. A dok su pregovarale o (manjem) dugu, zemlje EU prodavale Grčkoj oružje za više od milijardu eura! Tek nešto manje na Grčkoj zaradio Goldman Sachs prikrivajući njezina stvarna dugovanja.

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

8.3. 

Vlada najavila zapošljavanje novih stotinjak ljudi bez javnih natječaja. Za posao u državnoj upravi dovoljna je partijska knjižica, upozoravaju Jurčićevi umirovljenici. Je li stoga čudo da Hrvati najviše vjeruju u brak i vatrogasce, a najmanje političarima?

Usprkos tvornici za mehaničko-biološku obradu u Brezju, izgrađenoj temeljem važećih ugovora, Grad Varaždin, kao što se zorno vidjelo na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, i dalje nerazborito i po svaku cijenu pokušava izvesti balirani i novonastali otpad u druge sredine, iako one to ne žele: Međimurci su se digli na noge nakon što su čuli da je Grad Čakovec, odnosno Čakom, dostavio samo cjenik za prihvat novonastalog otpada, a u općini Davor i Brodsko-posavskoj županiji ne žele ni čuti o prihvatu bala za koje odlagalište Baćanska, kao što pokazuju podaci iz AZO-a, nema ni prostorne ni tehničke uvjete za prihvat više od 100 tisuća tona bala!

9.3. 

Sabor ratificirao pristupni ugovor s EU koja se trese (i) zbog Grčke koja je, zahvaljujući pristanku na zamjenu obveznica od strane privatnih vjerovnika, (opet) izbjegla bankrot. Za sada.

10.3. 

Da bi smanjio dugove prema državi, Linić bi objavio imena dužnika. Kampanju protiv toga vodi (opet) zagrebački dnevnik čiji kolumnist, gle slučajnosti, duguje stotine tisuća kuna. Protiv su i neki stručnjaci, iako u Švedskoj objavljuju čak i godišnjak s imenima onih koji ne plaćaju porez!

11.3. 

Svijet se prisjeća žrtava Fukushime, a mi krize: broj nezaposlenih u odnosu na siječanj povećao se za 2,6 posto. No već spomenuta dnevna, svakoj vlasti mila novina, nudi rješenje u Čačićevom „tajnom planu za gospodarstvo: obnovi javnih zgrada vrijednoj 1,8 milijardi kuna“!?

Davor (ne) želi bale Premda je odluka Gradskog vijeća kojom je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš bio ovlašten za traženje drugih rješenja za zbrinjavanje varaždinskog otpada krajnje dvojbena,

12.3. 

Više od 65 posto građana za kredite daje preko pola mjesečnih primanja. Vladine su mjere nedovoljne, neće biti gospodarskog rasta, upozorava HUP dok Josipović odašilje vijesti o „konkretnim poslovima“ za naše tvrtke iz Azerbajdžana.

k

Priprema se blokada odlagališta Jakuševac. Što ako se to dogodi odlagalištima varaždinskog otpada?

Na dravskom mostu - barikade! U Međimurju se tvrdi da bi se varaždinski otpad izvozio u Totovec samo šest mjeseci! - Varaždin je tu godinama vodio lošu politiku. I prije je tražio pomoć, ali smo mi to odbijali. Ni sada ne želim da mi budemo oruđe u njihovim unutrašnjim obračunima, odnosno poluga za obaranje cijena zbrinjavanja otpada.

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o. Augusta Šenoe 10 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Tihana Drumev

Ivica Kruhoberec

tihana@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Sara Badžek

vmargetic@regionalni.com

sara@regionalni.com

Danica Pajtak dpajtak@regionalni.com

Zato je ono što nudimo ograničeno i u pogledu količina i u pogledu trajanja. Imamo pritom i dva bitna uvjeta. To smije biti samo komunalni otpad, a količine da se kontrolira - naglašava Branko Šalamon, čakovečki gradonačelnik, u listu Međimurje. No pitanje je hoće li i kilogram varaždinskog otpada uopće

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Denis Peričić Nevenka Suhić

stići u Totovec. - Varaždinsko smeće neće k nama, ovoga iz Međimurja je sasvim dovoljno. Na dravskom mostu stajat će barikade ako bude trebalo - naglašava Milan Horvat, predsjednik Vijeća MO Totovec, koji poziva na zbor mještana koji će se na tu temu održati ove subote, 17. ožujka.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Andrej Švoger

Vlatka Lešić

foto@regionalni.com

vlatka@regionalni.com

akva će biti reakcija Čakovčana, mještana Totovca i Međimuraca? i to ne samo s pravnog gledišta s obzirom na važeće ugovore, ipak ima i dobru stranu. Naime, od dvadesetak općina i gradova koji su varaždinske gradske vlasti kontaktirale posljednjih mjesec ili dva dana, samo je iz Grada Čakovca stigao odgovor na temelju kojeg je gradonačelnik u srijedu hitno stavio pred vijećnike Odluku o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti odlaganja

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776


Aktualno

13. ožujka 2012., br. 408

okušava izvesti otpad koji drugi - ne žele

5

IZDVOJENO Davor Patafta, vlasnik T7 VIS-a

“Žurni kompromis u interesu je svih nas” JAko će ekološki realizam i legalizam nadvladati političke

akrobacije, mislim da je sve moguće, ističe Patafta

Đuro Anđelković, načelnik Davora, tvrdi u Posavskoj Hrvatskoj da je o otpadu razgovarao samo s Čehokom!

I TO JE MOGUĆE

Zbog Totovca veće cijene?! Odgovarajući u ponedjeljak na upit novinarke Radio Sjeverozapada što će biti s računima građana ukoliko bi se otpad odvozio u Totovec, gradonačelnik Habuš nije isključio “minimalno povećanje”. Ukoliko do njega dođe, bit će to potpuno neopravdano jer se u Varaždinu, kao što smo prije izračunali, već sada plaća oko 80 eura za prijevoz tone otpada, a oko 100 eura za baliranje, i sve to bez PDV-a. No o tome se uporno šuti. Dokle?

komunalnog otpada s područja Grada Varaždina. Doduše, spominjalo se da je općina Davor spremna prihvatiti bale, ali to nije potkrijepljeno niti jednim dokumentom, tako da se o tome nije ni raspravljalo. Prema odluci o izvozu otpada u Totovec, koju su podržali vijećnici HNS-a, HSLS-a, HSUa, SDP-a te nezavisni vijećnici među kojima i prof. dr. Robert Podolnjak, Grad Varaždin povjerava Gradu Čakovcu obavljanje komunalne djelatnosti trajnog odlaganja novonastalog komunalnog otpada po cijeni od 698 kuna po toni. Oporbeni vijećnici uzaludno su upozoravali na važeće ugovore, ali i pravne prepreke za sklapanje ovakvog posla.

Nema usporedbe - Kako možemo raspravljati o odvozu otpada, kada za to nemamo pisane prijedloge? Ovo što vi nazivate prijedlogom Grada Čakovca je zapravo dopis koji je Čakom dostavio Gradu Čakovcu - upozorio je nezavisni vijećnik Nino Lučić. Vijećnike je pozvao da blamažu iz Varaždina ne šire još i na

NAŠA POSLA

Demokracija po Habušu Nakon što je dan uoči Gradskog vijeća i pismeno iznio prijedlog prema kojem bi se novonastali otpad zbrinjavao po ugovorenoj cijeni od 1020 kuna koja bi se umanjila za 20 posto, a s razlikom bi se išlo na sud, T7 VIS je u srijedu htio iznijeti novi kompromisni prijedlog: u cilju smanjenja štete obiju strana, umanjenje ugovorene cijene za 30 posto, odnosno na 700 kuna tijekom trajanja pregovora, a s razlikom na sud! S tme je vijećnike htio upoznati Miroslav Rendić, punomoćnik T7 VIS-a koji je prijavio nazočnost. No tome se usprotivio Habuš naglašavajući da može govoriti tek kada pobijedi na izborima i bude izabran u

drugu županiju. - Kakva će biti reakcija Čakovčana, mještana Totovca i Međimuraca ako donesemo odluku o izvozu smeća o kojoj oni pojma nemaju? Oni bi se s time trebali složiti jer vi tako velite? Dajte se malo uozbiljite, krajnje je vrijeme - ustvrdio je Lučić te zapitao je li odluka uopće u skladu sa zakonom. Nezavisna vijećnica Marija Habijan također je upozorila na to da odluka uopće nije pripremljena. - Izvješće o tome tko želi ili ne želi otpad nije dobra platforma. Puno ima „spremni smo“, „naknadno ćemo raspraviti“, „cca

v

araždinska vlast mogla bi biti zapamćena kao najneuspješnija 10 kuna“… Bila bih zadovoljna kada biste stavili komparativne podatke koji bi kratko i zorno pokazivali zašto uopće uključujemo Čakom, odnosno Grad Čakovec ili općinu Davor.

Pregovori čelnika Grada Varaždina i T7 VIS-a prekinuti u prosincu, nastavljeni su tek u ožujku Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Na Korzu opet radnici T7 VIS-a Gradsko vijeće! Pozivajući se na poslovnik, protiv su bili i Podolnjak te Hehet. Nasuprot njima, Ivan Herman upozorio je da se u poslovniku nigdje ne zabranjuje izlaganje građana. Stoga je predložio da vijećnici glasuju o tome hoće li se dopustiti govoriti Rendiću, što je većina – odbila?!

Dakle, usporedbu s cijenama T7 VIS-a. A to još uvijek nismo dobili - upozorila je.

Što bi to Podolnjak? Klub HDZ-a također nije htio podržati odluku o izvozu otpada u Totovec jer se, kako je naglasio Vlatko Vuković, uopće ne zna što zapravo vele u Čakovcu. Založio se za rješenje kroz ozbiljne pregovore s tvrtkom T7 VIS, a ne kao što je bilo u pretprošli ponedjeljak kada je Grad Varaždin predložio raskid svih važećih ugovora te sklapanje novih. - Kada su gradski čelnici upozoreni od strane T7 VIS-a da se u slučaju raskida važećih ugovora treba ići na natječaje, vijećnik Podolnjak je, na čuđenje nazočnih, ustvrdio da se to može srediti - otkrio nam je Vuković nakon napuštanja sjednice. Očigledno, ne uozbilji li se hitno varaždinska gradska vlast i oni koji je podržavaju, vrlo je izgledno da će biti zapamćena ne samo po najkraćem mandatu, nego i kao najneuspješnija (izuzev zbrinjavanja vlastitih kadrova), a vrlo moguće i kao - najštetnija.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Augusta Šenoe 1o

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

Usprkos odluci o otpremi varaždinskog otpada u Međimurje, još nije zatvoren prostor za pregovore Grada Varaždina i T7 VIS-a kako bi se komunalni otpad ipak zbrinjavao u novoj tvornici za mehaničko-biološku obradu u Brezju. To je na varaždinskom Gradskom vijeću u srijedu ustvrdio gradonačelnik Goran Habuš uoči donošenja odluke o povjeravanju poslova odlaganja otpada Gradu Čakovcu. A vide li nakon takve odluke mogućnost za nastavak pregovora i u T7 VIS-u, kao i još neka pitanja, odgovore smo potražili kod vlasnika Davora Patafte.

Sporovi prijete - Uprava tvrtke i odvjetnici razgovaraju i pregovaraju s predstavnicima Grada Varaždina. Od njih dobivam informacije da pregovori još traju. Čujem da T7 VIS ima vrlo dobre ponude za preuzimanje dijela ili svih potraživanja i ugovora s Gradom. Mislim da je Gradu mnogostruko povoljnije s VIS-om postići žurni kompromis nego da se pojavi druga pravna osoba koja zasigurno neće biti fleksibilna i tolerantna kao Vis jer će biti opterećena samo

c

ijena obrade i oporabe otpada ne može se ni u kom slučaju uspoređivati s cijenom odlaganja sa profitabilnošću i na svoju jako dobru pravnu poziciju. Kao Varaždinac ne bih htio da Grad Varaždin izgubi velike sudske sporove jer isto mu nije potrebno i moglo bi značajno negativno utjecati na Grad - veli Patafta. No, dodaje, u svakom pregovoru postoji granica. - Čujem da je T7 VIS popustio i više nego je trebao i

da razumije situaciju Grada, iako je uopće zbunjujuće pregovarati na kraju samog posla kada postoje važeći ugovori. Zašto se nije prije pregovaralo? Visovci kao Varaždinci pomoći će koliko je to u moći T7 VIS-a. No zbog ograničenja i obveza prema bankama T7 VIS ima svoju granicu koju je i sad već prešao - rekao je Patafta. Ipak još ne isključuje mogućnost kompromisa i okončanja spora među kojima je glavni cijena obrade otpada u tvornici za mehaničko-biološku obradu u Brezju.

Poštovanje ugovora - Nesporazumi se javljaju jer se cijena obrade i oporabe otpada, koji je izvor sekundarnih sirovina za reciklažu, uspoređuje s cijenom odlaganja otpada u neku grabu ili slično, što ni u kojem slučaju ne može biti usporedivo. Isto tako nije isto trajno oporabiti otpad u tvornici kao što je Ekotime MBO R+ili ga opet u nekoj grabi ostaviti našoj djeci i generacijama koje slijede. Ako će ekološki realizam i legalizam nadvladati političke akrobacije, mislim da je sve moguće. A ako ne dođe do kompromisa? Einstein je rekao da su svemir i ljudska glupost neograničeni, ali da u ovo prvo nije siguran - veli Patafta. Ukoliko se ipak ne bi našao kompromis, kako upozorava, preseljenje iz Varaždina je izgledno. - Već 2.500 godina postoji svjetski poznata obveza izvršavanja i poštovanja ugovornih obveza. Kad bi se samo tako bez posljedica flagrantno mogli kršiti dogovori i ugovori, ne bi postojao današnji svijet kakav poznajemo. Nitko nikad nije nikoga od nas u T7 VIS-ucjenjivao pa niti sada neće. Stoga je proces premještanja proizvodnje iz Varaždina, nažalost, pokrenut i Uprava T7 VIS-a je za isto dobila suglasnost ako se u roku odmah od strane Grada Varaždina ne krene

s izvršavanjem ugovornih obveza. Nepotrebno i nelogično je proizvoditi u takvoj sredini i u takvoj ulagačkoj klimi. T7 Grupa uplaćuje i može uplaćivati sukladno razvoju višemilijunske iznose u gradski proračun.

Ostanak ili... Znači li premještanje proizvodnje i otkaze za radnike u T7 VIS-u i Pattingu, pitamo. - Uprava za taj korak ima suglasnost Skupštine. Na njima je puno toga. Ako se ne dogovore s Gradom, dio će se valjda iseliti u Dugu Resu, a dio u inozemstvo. T7 VIS posluje i izvozi u 40 država svijeta i ima već godinama pozive da dođe s proizvodnjom na više lokacija i postoje puno bolji uvjeti za proizvodnju nego ovo što se u Hrvatskoj doživljava. Stoga apsolutno podržavam prvog potpredsjednika Vlade g. Čačića da treba drastično poboljšati investicijsku klimu na svim razinama. Dali smo ponudu nedavno Ministarstvu gospodarstva kako VIS u roku od 2 godine može otvoriti 500 novih radnih mjesta i pokrenuti nove investicije preko novih 200 milijuna kuna. Unazad dvije godine VIS je investirao više od 250 milijuna kuna. Budući da je član Uprave T7 VIS-a Ranko Vlahek rekao da otkaza neće biti, već će se samo premještati proizvodnja u druge sredine, tražimo pojašnjenje. - Uprava vodi poslove društva, dakle na njoj je kako će organizirati proizvodnju i logistiku. Danas kad ste uspješni i poslujete u puno država možete proizvoditi gdje želite. Za 99 posto proizvoda koje danas kupujete ni ne znate gdje su proizvedeni. Bilo bi mi drago, kao što mi je i sada, da se što više proizvodi u Hrvatskoj, ali vidite nažalost antipoduzetničku klimu u nas koja utječe na konkurentnost, što si T7 VIS zbog svoje stabilnosti i kupaca ne smije dopustiti - veli Patafta.


6

Intervju tjedna

13. ožujka 2012., br. 408

OTVORENO Prof. dr. sc. Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu,

Obrazovni sustav pro JNema puno povjesničara koji se

svojim „istraživanjima“ svjesno stavljaju u službu politike ili politikanstva, ali ih ima. Danas manje, jer vodeća politika u Hrvatskoj to više ne traži Piše: GORDANA IGREC

Krajem veljače mediji su objavili podatak kako se skromnom popisu poznatih hrvatskih kraljica iz naše povijesti uz Branimirovu ženu Marušu, zatim Jelenu I., ženu Mihajla II. Krešimira i Jelenu II., zvanu Lijepa, ženu Dmitra Zvonimira pridružila tek četvrta hrvatska vladarica koju znamo po imenu, a to je kraljica Domaslava. Prema pisanjima medija, Hrvati su ponovno veliku pažnju posvetili svojoj dalekoj prošlosti i Domaslavi koja bi, ako će joj povijesne činjenice ići ubuduće na ruku, mogla postati prva hrvatska kraljica! No, o povijesnim činjenicama vezanim uz postojanje kraljice Domaslave, ali i o povijesti kao “učiteljici života” te o stanju u visokom školstvu razgovor smo vodili sa sveučilišnim profesorom povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. sc. Nevenom Budakom.

Dešifriran natpis Vi ste “dešifrirali” natpis koji je sačuvan u fragmentima s oltarne pregrade, na kojem je bilo zapisano ime Domaslava. Što nam to govori? Radoslav Bužančić otkrio je u crkvi sv. Vida na Klisu nekoliko fragmenata jednog natpisa koji je bio znatno veći od onoga što se sačuvalo. Slova su na sačuvanim fragmentima vrlo čitka, pa ih nije bilo teško pročitati. Problem je bio u tome kako iz tih nekoliko malih fragmenata rekonstruirati barem smisao cjelovitog natpisa. Nažalost, ako se ne pronađu još neki fragmenti, koji su zacijelo uzidani negdje na Klisu, nećemo biti u mogućnosti u potpunosti odgonetnuti sadržaj. Natpis je bio dio oltarne pregrade, a kao što je uobičajeno, govorio je o tome tko je dao podići crkvu, ili je barem ukrasiti novom

č

itava je historiografija 19. stoljeća stajala u službi politika nacionalne integracije pregradom. Iz sačuvanih je fragmenata jasno da je to učinio jedan hrvatski kralj, čije se ime nije sačuvalo, zajedno s kraljicom Domaslavom, koja mu je bila majka ili supruga. Nažalost, i taj podatak o njihovoj točnoj rodbinskoj vezi nedostaje.

prvi

Je li Domaslava eg doista prva hrvatza koj o an ska kraljica i što d z pou o općenito o njoj a je bi d o znate? Iz kojeg m a zn je stoljeća projen bio okrun an I. nađen natpis i u p kojem je, dakle, je Stje av stoljeću Domaslava ržisl D vladala? Pitanje datiranja natpisa još je uvijek otvoreno. Iz samog teksta ne možemo izvesti nikakav zaključak o njegovoj starosti, osim da se radi o 10. ili 11. stoljeću, kada hrvatski vladari nose titulu kralja (latinski rex). Mogli bismo zaključiti da je vjerojatnije da je riječ o 11. stoljeću, jer iz 10. stoljeća imamo epitaf kraljice Jelene na kojem se ne spominje njezina kraljevska titula, već ju se samo označava kao ženu kralja Mihajla Krešimira II. i majku kralja Stjepana I. Držislava. Presudna će za dataciju biti pobliža analiza načina klesanja slova, ali i eventualna veza natpisa s reljefom s prikazom Krista, pronađenim u istoj crkvi. Reljef je bez sumnje iz 11. stoljeća, pa ako se bude moglo pokazati da su natpis i reljef istovremeni, natpis će se morati datirati u 11. stoljeće. Konzervator iz Splita Bužančić koji je pronašao fragment natpisa s oltarne pregrade tvrdi kako je ime kraljici Slava te da je prefiks “Doma” oznaka za - gospođu? Kako vi to tumačite? To je, nažalost, nemoguće. Riječ DOMA je sasvim jasno čitljiva, kao i ostatak sačuvanog teksta, i nema znaka kraćenja kakav bi bio nužan da je klesar htio izostaviti slovo N. Protiv toga govori i činjenica da nemamo nijedan drugi primjer kraćenja MN u M, sa znakom kraćenja ili bez. Napokon, nemamo niti primjer vladarske ženske titule domna. Na natpisu se pak jasno vidi cjelovita riječ DOMAS, a drugi kameni fragment počinje s LAVA. Dakle, iako su fragmenti fizički odvojeni, ipak je jasno da je riječ o Domaslavi, jer ne Prof. dr. sc. s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, povjesničar Neven Budak postoji nikakva druga mogućnost čitanja onog DOMAS. grafije u novinama. Međutim, Krista u Europi, ali to ne uma- jedino o razini umjetničke Također, konzervator Bu- kako se meni čini, sličnost tog njuje važnost tog pronalaska. proizvodnje u vremenu u kožančić je uz fragmente nat- reljefa s onim koji prikazuje Začuđuje da takav nalaz nije jem je nastao. pisa pronašao i reljef Isusa hrvatskoga kralja, a danas se izložen u nekoj javnoj ustanovi Ispred kojeg vladara dolazi Krista koji bi mogao prema nalazi u krstionici splitske kate- i dostupan istraživačima. kraljica Domaslava, a tko slinjegovu mišljenju biti najsta- drale, toliko je očita da se teško Znači li to da su Hrvati već jedi iza nje? riji u Europi... reljef može datirati u neko dru- tada bili pokršteni? To nažalost ne možemo znaNije na meni da prosuđujem go vrijeme, a ne u sredinu 11. ti. Kada bi bili sačuvani ostali starost tog reljefa, ne samo stoljeća. Čini mi se da nije riječ dijelovi natpisa, na kojima su Povijest Hrvata zato što nisam povjesničar o istome majstoru, ali rekao Hrvati su bili pokršteni u 9. se spominjala dva vladara koja umjetnosti, nego i zato jer taj bih da jest o istom vremenu. stoljeću, pa ovaj reljef nema su s njom bila rodbinski povereljef nije dostupan javnosti, Dakle, nikako se ne može raditi nikakve veze sa samim pokr- zana, situacija bi bila jasna. pa ga poznajem samo s foto- o najstarijem reljefu ili prikazu štavanjem. On zasad govori Ovako, prihvatimo li da je iz 11.

stoljeća i da je živjela u vrijeme kada je nastao i reljef Krista, mogla bi biti rodbinski povezana sa Stjepanom II., Petrom Krešimirom IV. ili, što je manje vjerojatno, ali ne i nemoguće, Zvonimirom ili Stjepanom III. Isprva sam, oslanjajući se na Bužančićevu dataciju, mislio da je Domaslava mogla živjeti u 10. st., što još uvijek nije nemoguće. Tada bi, naravno, bila u vezi s nekim drugim vladarima.


Intervju tjedna

13. ožujka 2012., br. 408

7

, povjesničar, o najnovijim dokazima postojanja prve hrvatske kraljice

omijenio se na gore! Postoji niz mogućnosti. Kako će se otkriće postojanja kraljice Domaslave odraziti na hrvatsku historiografiju? Samo po sebi to otkriće neće unijeti nikakve promjene u historiografiju, jer ju se zasad ne može uvrstiti niti u genealogiju hrvatske vladarske dinastije. Međutim, već sama činjenica da se danas još uvijek može pronaći neki izvor koji govori o Trpimirovićima je važna i ulijeva nadu da ćemo u budućnosti možda doći do još takvih podataka i tako baciti više svjetla na razdoblje o kojem znamo puno manje no što bismo htjeli. Hoće li već iduće školske godine kraljica Domaslava ući u udžbenike? Sasvim sigurno neće. Prvo zato što će sljedeće godine još uvijek biti u uporabi već odobreni udžbenici, pa se u njima ništa neće mijenjati. Kasnije, to će ovisiti o autorima pojedinih udžbenika. Ja bih svakako bio za to da se učenicima pokaže na svježem primjeru kako se dolazi do podataka o hrvatskim povijesnim osobama, pa čak i u današnje vrijeme, kada je to zbilja rijetkost. Naime, Domaslava je tek četvrta hrvatska vladarica koju znamo po imenu, uz Branimirovu ženu Marušu, zatim Jelenu I., ženu Mihajla II. Krešimira i Jelenu II., zvanu Lijepa, ženu Dmitra Zvonimira. Za ove tri zna se već stoljećima, a natpis kraljice Jelene I. otkriven je prije više od stotinu godina i to je bio posljednji takav nalaz s imenom neke kraljice do ovoga.

Kralj ili knez? Što je za takvo što, međutim, još potrebno od vaše strane kao povjesničara napraviti? Za uvrštenje Domaslave u udžbenike nije potrebno napraviti ništa od strane povjesničara, osim volje autora udžbenika da je uvrsti. Naravno, problem će biti, kakvim je tekstom popratiti, kad o njoj ne znamo gotovo ništa. To ovisi o sposobnosti pojedinog autora. S obzirom na to da je najpo-

znatiji hrvatski kralj u javnosti kralj Tomislav, je li on doista prema podacima iz historiografije bio kralj ili knez? Razlika između kneza i kralja u ranom srednjem vijeku nije ista kao u kasnijim razdobljima. mnogi ranosrednjovje-

OSOBNO

Ministarsko mjesto

r

iječ „kralj“ potječe od imena Karla Velikog, mislim da nije nemoguće da su Hrvati tu titulu koristili već u 9. st. kovni vladari nazivaju se u izvorima latinskom titulom rex, što mi prevodimo s „kralj“. Ti su vladari mogli vladati malim, lokalno ograničenim „kraljevstvima“ i nisu bivali okrunjeni po nekom ceremonijalu koji bi nalikovao onima pri krunidbi bizantskih careva ili franačkih kraljeva. S druge strane, postojali su vladari koji su nosili titulu dux, što mi prevodima s „knez“ ili „vojvoda“, a vladali su velikim područjem i imali snažnu vojsku, ali su formalno potpadali pod vlast nekog od careva. Kako su do Baščanske ploče svi ranosrednjovjekovni sačuvani izvori za hrvatsku povijest napisani na latinskom ili grčkom jeziku, mi ne znamo kako su Hrvati zvali svoje vladare na hrvatskom. Na Baščanskoj je ploči sačuvana Zvonimirova titula „kralj hrvatski“. Kako riječ „kralj“ potječe od imena Karla Velikog, mislim da nije nemoguće da su Hrvati tu titulu koristili već u 9. st. za svoje vladare koje mi danas smatramo knezovima. To je što se tiče terminologije. Ako hoćemo raditi neku razliku između kraljeva i knezova, iako osobno mislim da na tome ne treba previše inzistirati, jer je važna samostalnost i snaga nekog vladara, a ne titula, onda moramo vidjeti tko je od njih okrunjen, a tko nije. Prvi za kojeg pouzdano znamo da je bio okrunjen bio je Stjepan I. Držislav, pa se dugo njega

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Često se uče nepotrebne stvari Jeste li kao sveučilišni profesor zadovoljni načinom i metodologijom studiranja i predavanja povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu? Nisam zadovoljan načinom podučavanja povijesti ni na kojem stupnju, od osnovne škole do doktorskih studija, uz časne izuzetke pojedinih nastavnika. Često se uče nepotrebne

stvari, bez razumijevanja i bez odgovarajuće metodike. Prema vašem stručnom sudu, koji su naši veliki povjesničari, osim dakako prof. Nade Klaić? U hrvatskoj historiografiji postoji niz značajnih povjesničara. Svaki od njih ima neke druge zasluge. Bilo bi nezahvalno nabrajati ih, jer bi ih bilo dosta, a ima

ih i među živućima, pa bi se neki drugi mogli naći povrijeđeni. Neka su imena povjesničara u javnosti poznata, poput Vjekoslava Klaića ili Ferde Šišića, a neki su nezasluženo pali u zaborav, poput Josipa Matasovića, koji je svojim radom bio desetljećima ispred ostalih hrvatskih povjesničara svojeg vremena (živio je od 1892. do 1962.).

smatralo pr v im hr vatskim kraljem. Tomislav je, međutim, prvi za kojeg se u latinskim izvorima koristi titula rex, pa su hrvatski povjesničari u 19. st. njega proglasili prvim, kako bi Hrvatsko Kraljevstvo bilo nekoliko desetljeća starije od Ugarskog.

niti. Papa se ljuti na Domagoja zbog toga što dopušta gusarenje, a ta je djelatnost i inače bila razvijena među Hrvatima, ali i ostalim stanovnicima istočne jadranske obale, pa i posvuda po Sredozemlju. Drugih pokazatelja nekog osobitog divljaštva ili barbarstva u onovremenih Hrvata nema, što ne znači da su bili pitomi. To povijesno razdoblje je sigurno obilovalo nasiljem, kao uostalom i mnoga kasnija. Koliko je, prema vašem sudu, točna krilatica kako je “povijest učiteljica života”? Moramo li nužno poznavati svoju prošlost da bismo uopće bili svjesni kuda idemo kao narod i kao pojedinac koji je pripadnik tog naroda?

Povijest nije učiteljica života u tom smislu da će spriječiti današnje ljude da ponove neke greške iz prošlosti, ali ipak, poznavanje povijesti omogućava nam da s većom kritičnošću sagledavamo današnjicu i da možemo bolje ocijeniti kakve će biti posljedice naših današnjih postupaka. U tom smislu je važno poznavati prošlost. To je potrebno i zato jer nas, ako ne poznajemo prošlost, nacionalistički ideolozi mogu lako uvjeriti da smo bolji od drugih i da smo stalno bili žrtve naših susjeda ili velikih sila. Poznavanje svoje, ali i tuđe prošlosti, pomaže nam da stvorimo vlastiti, kritički sud i neovisno mišljenje.

Povijest - učiteljica Je li točno popularno plasirana teza da su Hrvati tog doba bili izrazito ratnički, divljački i barbarski raspoloženi? Kako bi se društvo tog doba uopće definiralo i opisalo? Hrvati nisu bili vjerojatno ništa barbarskiji i divljiji od drugih, ali izvora ima premalo da bismo to mogli točno ocije-

Koliko je pov ijest u službi potrebitosti dnevne politike ili politikanstva? Nema puno povje sničara koji se svojim „istraživanjima“ svjesno stavljaju u službu politike ili politikanstva, ali ih ima. Danas manje, jer vodeća politika u Hrvatskoj to više ne traži. Međutim, ima onih koji se stavljaju u službu politike nekih marginalnih političkih skupina. U prošlosti je to bilo puno izraženije. Napokon, čitava je historiografija 19. stoljeća stajala u službi politika nacionalne integracije. Druga je stvar kada se političari služe rezultatima povjesničara i interpretiraju ih kako njima odgovara. Koliko uopće izučavanje povijesti može biti odvojeno od političkih ideologija? Nikada u potpunosti. Svaki je povjesničar čovjek i ima svoj svjetonazor kroz koji ocjenjuje ne samo sadašnjost, nego i prošlost. Problem nastaje tek kada svjesno iskrivljava činjenice ili kada je toliko opsjednut ideologijom da više ne može kritički rasuđivati o povijesnim izvorima. Kako to da vi niste u sastavu nove Vlade došli na mjesto ministra obrazovanja, znanosti i sporta, a prije izbora javnost je spekulirala vašim imenom? O tome su spekulirale samo novine i drugi mediji. Nikada nisam ni bio kandidat za mjesto ministra.

IZDVOJENO Programi visokoškolskog obrazovnog sustava su često loši, a nastavnici nisu dovoljno educirani

Humanističko-društvene struke su specifične Koje su zamjerke našem visokoškolskom obrazovnom sustavu? Odgovor na to pitanje zahtijevao bi još jedan ovakav razgovor. Ukratko, programi su često loši, nastavnici nisu dovoljno educirani i nisu adekvatno poticani za posao kojim se bave, znanost nije dovoljno relevantna, nema dovoljno

sredstava za obrazovanje i istraživanje, mjerila vrijednosti pri zapošljavanju nisu dovoljno visoko postavljena, vrednovanje sustava u svim segmentima nije dovoljno neovisno. Mogu li se naši studenti humanističkih znanosti ravnopravno nositi sa svojim kolegama na europskom znanstveno-peda-

goškom tržištu rada? Sigurno ne. Ali ne vjerujem niti da se stranci mogu nositi s našima na našem tržištu. Humanističko-društvene struke su specifične, pogotovo humanističke, koje su nacionalno usmjerene. To ne znači da nemamo sjajnih pojedinaca koji bi mogli konkurirati bilo gdje za bilo kakve poslove, ali u

pravilu nije tako. Koje osobine mora posje-

n

e možemo se nositi sa strancima

dovati vrsni povjesničar? Mora znati kritički razmišljati, mora poznavati nekoliko stranih jezika, ovisno o razdoblju kojim se

bavi, mora imati i specifična znanja (latinskog, grčkog, turskog, mađarskog, čitanja starih pisama, pravila sastavljanja starih dokumenata itd). Mora biti načitan i dobro se snalaziti u raznim povijesnim razdobljima i u raznim kulturama. Je li univerzitet, kao uostalom i osnovnoškolski i srednjoškolski obrazovni

sustav, izgubio svoju odgojnu i etičku funkciju? Ne bih rekao, ali situacija danas sigurno nije kakva je bila prije tridesetak godina. Puno se toga promijenilo, uglavnom na gore. Nadam se da ipak uspijevamo usaditi studentima neka etička načela, a da i od čitavog odgojno-obrazovnog sustava imaju koristi.


8

Život

13. ožujka 2012., br. 408

INICIJATIVA Nakon godina borbe kroz mjesni odbor i općinsko vijeće dobili su tablu Komar

Tražili natrag svoje selo koje postoji od pamtivijeka J- Ljudi nisu ujedinjeni. Nisu željeli potpisati peticiju jer im se ne isplati mijenjati dokumente - kaže Mijo Štefinščak Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

UNUTAR OPĆINE

Dio mještana Poljanca nije jedini koji nije zadovoljan time gdje jesu. U ovih 20 godina koliko postoji samostalna Hrvatska, Zakon o područjima županija, gradova i općina mijenjao se 27 puta. U našoj županiji, kako smo pisali u prošlom broju, od jedne općine nastale su dvije (Mali i Veliki Bukovec), općine su se preselile u drugu županiju (Segovina, Sudovec), a neki su se izmjestili zbog grešaka. Na zanimljiv slučaj, zahtjev za promjenom zbog tradicije, naišli smo u općini Petrijanec, u selu Družbinec tj. Komar.

Zelendvor postao samostalan

Nestalo s cestom Prije 10 godina mještani sela Komar, koje pripada Mijo Štefinščak jedan je od inicijatora akcije “vratimo svoj Komar natrag” mjesnom odboru sela Družbinec u općini Petrijanec, sastancima mjesnog odbora, bi pokrenuti skup postupak nice baš nisu funkcionirale. pokrenuli su zanimljivu inici- ali i onima Općinskog vijeća. – objašnjava Kurečić. Smatra, - Situacija je sad drugačija. U jativu. Kako nam je objasnio - Proveli smo anketu među ta se inicijativa pojavila u mjesnom odboru Družbinec jedan od tadašnjih pokretača Komarčanima bi li oni htjeli vrijeme kad mjesne zajed- podjednako je ljudi iz KomaMijo Štefinščak – borili su se na neki način odvojiti se od za Komar. - Znate, selo Komar Družbinca, ali nisu bili složni postoji od pamtivijeka, puno jer im se nije dalo mijenjati dulje od Družbinca. No tamo dokumente – veli Štefinščak. negdje 70-ih godina prošlog stoljeća tadašanja vlast Table rješenje gradila nam je ceNačelnik općine Pestu. Maknuli su tr ijanec Vladimir Još prije dvadeset godi- janec. Peticiju je potpisalo Mijo table Komar, Kurečić kaže da na,1992., stanovnici katastark: a č š proglasili Koje upoznat s inske općine Vratno, općine n i Štef ad je zahtjev ar marsku ulicu cijativom dijela Vinica (sjeverno od lokalne m o K i rekli nam Selo ulje mještana iz Ko- ceste Petrijanec - Strmec Pomještana d o n da živimo u mara. - Prije 2 dravski do ceste Varaždin toji pu inca i godine prihvaćen, podnesena Družbincu. pos postaviOrmož) isticali su inicijativu b ž Ali mi nismo je žalba Ustavnom od Dru vijest li smo table Ko- za promjenom. o iz Družbinca mar da bi se znap a m sudu, ali je odbačena i nego iz Komalo da se ulazi u to Peticija mještana r a – o bjaš njav a selo. Što se tiče nekog Htjeli su da se taj dio naselja Štefinščak. O njihovom većeg odvajanja – da se u Donje Vratno izdvoji iz općine 1600 mještana. Kroz četiri problemu dosta je govora dokumente upiše umjesto Vinica i pripoji općini Petri- godine, Općinsko vijeće Vinice bilo i dulji niz godina na Družbinec - Komar, trebalo

ra i Družbinca, a za svaki dio općine jednako se brinemo. Tako da nikakvog problema više nema – ističe.

PRIMJER Od peticije do Hrvatskog sabora

Iz Vinice pripojili se Petrijancu

k

upoznalo je s željom mještana Varaždinsku županiju i Sabor te je konačno 1996. Vlada predložila Saboru rješenje. Godinu dana kasnije, Sabor je donio odluku – dio naselja Donje Vratno pripojit će se Petrijancu. Na tu se odluku Ustavnom sudu žalio 1999. predsjednik Općinskog vijeća Petrijanca Franjo Mihalić, ali je njegov zahtjev odbijen kao neosnovan.

Kurečić je podsjetio na još jedan slučaj, koji se dogodio još 1999. - Zelendvor je do 2000. godine bio smješten pola – pola. Jedan dio bio je pod Petrijancem, a drugi pod Novom Vesi i to iz jednostavnog razloga – jer je u prostoru izdvojen. Međutim, mještani su sami zatražili samostalnost u smislu mjesnog odbora i inicirali ga prema općini Petrijanec. To je kasnije potvrdila i Županijska skupština Varaždinske županije – pojasnio je načelnik Petrijanca. Tako je trenutno Zelendvor jedan od 6 mjesnih odbora uz Družbinec, Majerje, Novu Ves, Petrijanec i Strmec.

Vladimir Kurečić

ODJECI Franjo Golubić demantira da apsolutno podržava izdvajanje Poljanca iz općine Martijanec

Cijelu općinu Martijanec pripojiti Ludbregu?

Poljanec je sa 727 stanovnika najveće naselje u općini Martijanec

U naselju Poljanec pokrenuta je inicijativa da se to naselje izdvoji iz općine Martijanec i pripoji gradu Ludbregu, o čemu smo izvijestili prošli tjedan. I dok se aktualni načelnik općine Marijan Horvat (HNS) izjasnio da apsolutno ne podržava tu inicijativu, bivši načelnik Franjo Golubić, sada općinski vijećnik HSS-a, demantira da on incijativu „apsolutno podržava“, što smo objavili u prošlom broju. - Moje je mišljenje da bi trebalo razmisliti o spajanju cijele opć ine Mar tijanec s gradom Ludbregom, jer bi se na taj način mogla uštedjeti znatna financijska sredstva, a građani obje jedinice lokalne

samouprave bi od toga imali samo koristi – ističe Golubić. Dodaje da bi najviše koristi imali žitelji općine Marijanec zbog već postojeće komunalne, društvene, organizacijske i

s

pajanjem općine i grada moglo bi se znatno uštedjeti, navodi Golubić kadrovske ekipiranosti u gradu Ludbregu. – Koristi bi posebno imali zbog mogućnosti investiranja u izgradnju kanalizacije preko komunalnog poduzeća “Lukom” zbog mogućnosti

odbitka PDV-a kod same investicije, na što općina kao jedinica lokalne samouprave nema pravo - pojašnjava. Kao jedan od nedostataka izdvajanja Poljanca iz općine, aktualni načelnik Horvat naveo je trošak promjene osobnih dokumenata građana. Golubić, međutim, navodi da osobne dokumente ne treba mijenjati sve do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. S obzirom na to da je očekivani datum ulaska srpanj 2013. godine, lako bi se moglo dogoditi da Hrvatska prije uđe u EU, nego se Poljanec izdvoji iz općine Martijanec. Hoće li postupak biti pokrenut, tek će

se vidjeti. Kao što smo izvijestili, za to se svojim potpisom mora izjasniti trećina birača upisanih u Poljancu, a potom se pokreće postupak izmjene Zakona o područjima županija, gradova i općina. Prije nego što bi o tome glasovali zastupnici u Saboru, treba pribaviti mišljenja Općine Martijanec, Grada Ludbreg, Županijske skupštine i Vlade RH. No Golubić je iznio novu ideju – o mogućnosti spajanja jedinica lokalne samouprave. O tome se u Hrvatskoj već dugo raspravlja, a ovo je prvi takav javno izneseni prijedlog, bar kad je u pitanju Varaždinska županija.


13. o탑ujka 2012., br. 408

Oglasi

9


10 Život

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO Laura Bukovčan briljirala na 9. međunarodnom natjecanju

Prva, a mentor joj posudio klarinet JNa ovom respektabilnom natjecanju Laura je osvojila 1. nagradu odnosno bila je

apsolutni pobjednik svoje kategorije i tako pomela konkurente iz Srbije i Slovenije Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Na 9. međunarodnom natjecanju mladih glazbenika “Davorin Jenko” koje je održano u Beogradu za puhače instrumenata, prvi put sudjelovala je Laura Bukovčan, učenica drugog razreda klarineta Osnovne glazbene škole “Ivan Padovec” iz Novog Marofa. Na ovom respektabilnom natjecanju Laura je osvojila 1. nagradu s 98 bodova od mogućih 100 kao laureat i apsolutni pobjednik svoje kategorije (A junior kategorija). Uspjeh je tim veći kad se zna da se radi o puhačkim instrumentima, a naročito o klarinetu, koji je već desetljećima najjače zastupljen u Sloveniji i Srbiji i čiji predstavnici postižu i najviše rezultate na svjetskom nivou.

Velik instrument - Još u predškolskoj dobi, u glazbenom vrtiću, Laura je započela sviranje na blok flauti, a sa sedam i pol godina poseban je interes pokazala baš za klarinet. Inače, uobičajeno je da se klarinet počinje učiti najranije s devet godina, zbog veličine instrumenta i rasta trajnih zubi. Od samog početka pokazuje veliku odgovornost u vježbanju i radu. Savjesna je i vrlo samokritična. Smeta je svaka neizrađenost i vrlo koncentrirano pristupa svakom problemu. Zbog toga je u samo dvije godine uspjela savladati repertoar koji je uobičajen za dvostruko duže razdoblje - doznajemo od Brankice Geček, voditeljice Osnovne glazbene škole “Ivan Padovec” iz Novog Marofa. Iako je samostalno Laurino vježbanje oduvijek vrlo kvalitetno, kod završnih priprema za natjecanje vježbala je svaki dan uz kontrolu i pratnju profesora i do dva sata. - U samo pet godina postojanja od uvođenja puhačkih instrumenata na Glazbenoj školi “Ivan Padovec” Novi Marof možemo s ponosom

istaknuti ovaj postignuti Laurin uspjeh, što će svakako i ostalim učenicima biti dobar primjer za rad i vježbanje – ustvrdila je Geček. Treba naglasiti da je Laura Bukovčan nastupila pod mentorskim vodstvom profesora Andreja Skendera i uz korepetitoricu, profesoricu Mariju Pavlović.

Novac problem - Sama škola u Marofu njeguje odličan odnos prema učenicima, maksimalno pomaže u školovanju s nabavkom adekvatnih instrumenata te osiguranjem izvrsnih uvjeta za odvijanje nastave. Kad se radi o izvanserijskim dostignućima, dolazimo, nažalost, i do financijske komponente koja je u današnje vrijeme nezaobilazni problem u svim segmentima društva. Jedan je i primjer da je zbog pomanjkanja sredstava financiranje cijelog projekta oko natjecanja bilo prepušteno mentoru i roditeljima. Također, nepojmljivo je da se na natjecanju svira na školskom instrumentu koji je inače odličan, ali služi “za vježbu”. Zbog toga sam Lauri protekla dva mjeseca ustupio svoj instrument. Sam zvuk i lakoća sviranja na takvom instrumentu ipak su “druga dimenzija” u odnosu na instrument za početnike na kojem se svira u osnovnoj školi – rekao je Skender iz Glazbene škole u Varaždinu, koji radi u novomarofskoj Glazbenoj školi “Ivan Padovec” kao vanjski suradnik i za koju je daljnji razvoj Laure u kvalitetnog glazbenika neupitan. - Vidljivo je da naša dosadašnja suradnja izvrsno funkcionira i na kraju daje i odlične rezultate. Radi se o uzajamnom povjerenju i veselju u međusobnom radu. Mislim da se ovdje radi o lijepoj i uspješnoj priči u kojoj će Laura još puno puta razveseliti sve nas – uvjeren je Laurin mentor.

DOZNAJEMO Iako ima 13 godina,

Već svira o JOvom prilikom Neven je zasvirao sa svojom sestrom Andrejom. Kao mala, ona je posegnula za flautom, a svirala je i na Varaždinskim baroknim večerima Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Od samog početka Laura pokazuje veliku odgovornost

Talenti iz Varaždina Prvi put do sada je jedan kandidat iz Hrvatske p r o g l a š e n a p s o lu t n i m pobjednikom kategorije. Ove godine od 60-ak klarinetista koji su pristupili natjecanju, iz Hrvatske ih je nastupilo samo šest. Od toga moramo spomenuti i Viktora Karažinca, studenta Umjetničke akademije sveučilišta u Splitu, bivšeg varaždinskog učenika, koji

je također osvojio prvu nagradu kao apsolutni pobjednik zadnje kategorije s 95.50 bodova, kao drugi predstavnik Hrvatske do sada. Zavidno visoku II. nagradu osvojio je i učenik Benjamin Jagec u svojoj kategoriji do 16 godina starosti, također učenik Varaždinske glazbene škole prof. Andreja Skendera.

Tek mu je 13 godina, obožava svirati klavir, orgulje i sam sklada. Riječ je o Nevenu Bolteku iz Vinice. Nedavno se vratio s još jednog od natjecanja na kojem je osvojio visoko treće mjesto sa svojim znanjem iz sviranja klavira.

Najdraže mu orgulje - Bio sam u Beogradu na međunarodnom natjecanju. Bila je velika konkurencija, a u mojoj kategoriji bilo ih je 41 – rekao je Neven. No to je samo jedno od natjecanja u kojima je sudjelovao te postoji cijela lista onih na kojima je osvajao redom prva mjesta – od Varaždina do Italije. Klavir je zasvirao s 9 godina,

kada je krenuo i u Glazbenu školu. Od tada niže uspjehe. U Zagrebu sam dobio nagradu za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja i nagradu predsjednika Republike Hrvatske – ispričao nam je. Osim toga, nedavno je zasvirao s Varaždinskim komornim orkestrom u varaždinskoj Glazbenoj školi. Kako kaže, treba ulagati truda, no kada nešto voliš, sve se stigne. Uz to što svakodnevno svira, nekoliko puta tjedno ima satove u Glazbenoj školi, ali stigne i učiti te briljira na brojnim školskim natjecanjima. Iako klavir obožava, orgulje su mu ipak draže. - Zvuče moćnije, ali ih je teže svirati. Manje-više naučio sam ih svirati sam, a vježbam u crkvi gdje i

MLADE NADE Najviše upisuju gitaru, klavir i pjevanje. Za orgulje sve manji interes

Glazbena škola puna talenata Mladi i talentirani glazbenici nisu ništa strano u Varaždinu. Prema riječima ravnatelja varaždinske Glazbene škole,

D

evedeset posto učenika upisuje nakon srednje škole glazbene akademije

Morena Vincekovića, Glazbena škola puna je mladih glazbenih nada. No osim što su

nadareni, oni svoj talent znaju jako dobro iskoristiti. Marljivim radom i smislom za glazbu osvajaju brojne nagrade i ističu se na lokalnim, ali i međunarodnim natjecanjima.

Gitara i pjevanje - Jako puno učenika koji pohađaju našu školu kasnije kreću u tom smjeru. 90 posto njih poslije završene srednje škole upisuje muzičke akademije i posvećuju se glazbi – rekao nam je Vinceković. Ovi mladi varaždinski glazbenici također koračaju u tom

smjeru i ide im odlično, složio se i ravnatelj. Od svih instrumenata najviše je interesenata za gitaru, pjevanje i klavir, rekao je Vinceković. Najmanje njih svira obou, fagot i slične instrumente. Orgulje, koje svira i Neven Boltek, također su sve manje popularne. - Imamo desetak učenika koji sviraju orgulje, a dosta djece ih svira kao dodatni instrument. No zadnjih nekoliko godina zabilježen je manji interes – rekao je Vinceković naglasivši kako je varaždinska Glazbena škola prva u Hrvatskoj koja je u školu uvela taj instrument.


Život 11

13. ožujka 2012., br. 408

La esia je e sind r kladba va s njego oduševio je kojom Prikazana je . j e g mno a njemačko n i a bil iji televiz

Neven talentom osvaja međunarodne nagrade

orgulje i sklada Lijepo je kada sviramo zajedno Neven i Andreja odrasli su u pravoj glazbenoj obitelji. U glazbene vode usmjerila ih je i majka, koja je i sama završila Glazbenu akademiju i profesorica je glazbenog odgoja. No pomoć su trebali samo u počecima. Sada sve marljivo rade sami ili u paru što im je posebno zadovoljstvo. - Zanimljivo nam je i lijepo kada sviramo zajedno – složili su se. - Ne znam kako da to objasnim, ali osjećaš se nekako sigurnije – dodala je Andreja. Da sviram nedjeljom – rekao je. Upravo zato najdraži skladatelj mu je Bach, koji ima djela i za orgulje. No, osim što svira, Neven i sam sklada! La sinderesia njegova je skladba kojom je oduševio mnoge. Prikazana je bila, nakon što ju je odsvirao, i na njemačkoj nacionalnoj

Neven sa sestrom Andrejom

uistinu odlično funkcioniraju zajedno uvjerili smo se kada su nam skupa zasvirali. Također, zajedno “nastupaju” svake nedjelje i u crkvi. Kada Neven svira orgulje, majka i sestra pjevaju. Osim od obitelji podršku imaju i od svojih profesora, posebice Neven koji je tek u osnovnoj školi. Nagradu zbog svojih ostvaraja dobili su i od Općine Vinica. - Načelnik Kostanjevac ima razumijevanja i podržava talente – rekla je njihova majka.

televiziji. Ova skladba nije mu jedina. - Imam ih još, a nastanu u posebnim trenucima kada imam inspiracije – rekao je. Iako tek u osnovnoj školi, Neven već ima viziju gdje želi biti za nekoliko godina. Svi planovi vezani su mu uz glazbu. - Htio bih upisati orgulje kasnije, po-

što sad još ne mogu. Isto tako završiti Glazbenu školu, upisati akademiju i jednog dana biti profesor – ispričao je Neven.

Puno odricanja Prilikom posjete, klavir i orgulje zasvirao je u pratnji sestre Andreje. Srednjoškolka Andreja flautu svira već osam godina, a koliko je talentirana govori i činjenica da je već nekoliko puta svirala na Varaždinskim baroknim večerima. - Bila je to u početku mamina ideja. Nisam ni znala što je flauta, a onda sam se na kraju zaljubila u nju – rekla je Andreja u šali. Sada je učenica Glazbene škole, a u glazbenim vodama vidi se i u budućnosti. - Željela bih upisati glazbenu akademiju u Beču i svirati kasnije u nekom orkestru – podijelila je s nama. Četiri sata sviranja flaute dnevno – toliko vremena ulaže u svoje glazbeno obrazovanje. Nekad, kada su pred njom važna natjecanja, to je i puno više. No isplati se budući da redom osvaja prva mjesta još od 2. razreda osnovne škole. U školi provodi cijele dane i iako se čini nemogućim, uspijeva se baviti i drugim aktivnostima. - Pjevam još, obožavam jahanje. Sve se stigne kada želiš – dodala je.

«Trgovački sud u Varaždinu, u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 o b j a v lj u j e:

VI. JAVNU DRAŽBU ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA VIZMATEX d.o.o. u stečaju I Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika VIZMATEX d.o.o. u stečaju iz Varaždina, Špinčićeva 84 i to: - oranica Jalkovečki Lug sa 2663 m2, čk.br. 424/9, upisana u z.k.ul. 876 k.o. Jalkovec. Početna cijena određena je u iznosu od 960.000,00 kn. Na navedenoj nekretnini je upisano razlučno pravo u korist razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank Austrija d.d. Zagreb, Petrinjska 59. II Nekretnina iz točke I. ovog oglasa prodat će se za početnu cijenu od 960.000,00 kn. III UVJETI PRODAJE: 1) Usmena javna dražba za prodaju naprijed navedene imovine održat će se dana 22. ožujka 2012.g. u zgradi Trgovačkog suda u Varaždinu, Braće Radića 2, soba 222/II s početkom u 13,00 sati. 2) Nekretnina se ne može prodati ispod početne cijene od 960.000,00 kn. 3) Poreze i pristojbe u vezi s prodajom plača kupac, kao i troškove uknjižbe. 4) Nekretnina će se prodati na usmenoj javnoj dražbi, a kao kupci mogu sudjelovati samo osobe koje su najkasnije do zaključno 20. ožujka 2012. godine uplatile jamčevinu od 10 % od utvrđene vrijednosti nekretnine na žiro račun Trgovačkog suda u Varaždinu broj 2390001-1300002754, otvoren kod Hrvatske poštanske banke d.d., model uplate 02, pozivom na broj 392010, opis plaćanja - jamčevina za dražbu „Vizmatex“d.o.o. u stečaju, a kupac je dužan potvrdu o uplati predočiti stečajnom sucu prije nego što se pristupi dražbi. Uplaćena jamčevina uračunava se u kupovninu. 5) Od polaganja jamčevine oslobođen je razlučni vjerovnik. 6) Pravo nadmetanja imaju sve fizičke i pravne osobe u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske. 7) Kupac je dužan položiti kupovninu u roku od 30 dana od donošenje rješenja o dosudi. Ako kupac u tm roku ne položi kupovninu smatrat će se da je odustao od kupnje, a položena jamčevina se zadržava. Iz položenog osiguranja namirit će se troškovi nove prodaje. Ako bude više ponuditelja, sud će u rješenju o dosudi odrediti da će se nekretnina dosuditi i kupcima koji su ponudili nižu cijenu, redom prema veličini cijene koju su ponudili, a ako kupci koji su ponudili veću cijenu ne polože kupovninu u roku koji im je određen, u tom slučaju sud će donijeti posebno rješenje o dosudi svakom slijedećem kupcu koji je ispunio uvjete da mu se nekretnina dosudi, u kojem će odrediti rok za polaganje kupovnine. Sud će u tom rješenju najprije oglasiti nevažećom dosudu kupcu koji je ponudio višu cijenu. 8) Ročište za javnu dražbu održat će se i ako na njemu sudjeluje samo jedan ponuditelj. 9) Nekretnina se prodaje po principu viđeno-kupljeno, što isključuje sve naknadne prigovore kupca na nedostatke, pravne ili činjenične naravi. 10) Ponuditeljima čija ponuda ne bude prihvaćena, uplaćena jamčevina vratit će se odmah nakon zaključenja dražbe. 11) Nakon što kupac položi kupovninu i rješenje o dosudi postane pravomoćno, sud će zaključkom odrediti predaju nekretnine kupcu, odrediti upis prava vlasništva u korist kupca, te brisanje tereta na nekretnini. 12) Nekretnina koja je predmet prodaje, kao i procjena sudskog vještaka, može se razgledati uz prethodni dogovor sa stečajnim upraviteljem na tel. 098 481 953, te izvršiti uvid na web. stranici Visokog trgovačkog suda i Hrvatske gospodarske komore.“


12 Čitatelji zovu

13. ožujka 2012., br. 408

DVOJBE Zašto Varaždinska županija ne odobrava maksimalne iznose studentskih kredita?

Za studij u Zagrebu 1.000 kuna mjesečno - premalo JRoditelji

STUDENTSKI KREDITI

36

prijava za dodjelu povlaštenog studenskog kredita stiglo je u Županiju za akademsku godinu 2011./2012.

1.000

kuna je maksimalni iznos koji je odobren u akademskoj godini 2011./12. za studij u Republici Hrvatskoj.

2.000

kuna mjesečno je maksimalni iznos koji je odobren u akademskoj godini 2011./12. za studij u inozemstvu.

UČENIČKI KREDITI

0

zahtjeva pristiglo je za dodjelu učeničkih kredita za školsku godinu 2011./2012.

računaju na 2.000 kuna i onda šok. Dijete ne može studirati, upozorava čitateljica Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Za najam stana, režije, hranu, putne i druge troškove mladom Varaždincu koji studira u Zagrebu potrebno je oko 3.000 kuna. Ogromna je to svota za veliku većinu roditelja pa i za njegovu majku, našu čitateljicu (podaci poznati redakciji).

(Nije) rješenje Rješenje je vidjela u povlaštenim studentskim kreditima za koje je Varaždinska županija javni poziv objavila još krajem rujna prošle godine. - Da bismo financijski lakše podnijeli mjesečne troškove, Županija: Vodi se računa o sredstvima osiguranja kredita, ali i ukupnom kreditnom i garancijskom potencijalu predali smo zahtjev za dodjelu studentskih kredita. simalne iznose ako su već Međutim, iako je navedeno objavljeni u pozivu – pita se da studenti koji studiraju majka studenta. Krediti se dodjeljuju u sljedećim iznosima: ske (izvan Županije) u iznosu od 1.000 do izvan županije mogu dobiti Oni su nekako uspjeli za2.000 kuna mjesečno a) učenicima srednjih škola kredit u mjesečnom iznosu tvoriti financijsku konstruk3. za studije u inozemstvu u iznosu od 1. za školovanje na području Varaždinske od 1.000 do 2.000 kuna, ciju i bez kredita. županije uz boravak izvan stalnog mjesta 2.000 do 4.000 kuna mjesečno odobreno nam je 1.000 kuna c) za studente na poslijediplomskom prebivališta u iznosu od 400 do 800 kuna – navodi čitateljica. Promijeniti život studiju: mjesečno To ju je ogorčilo: iznos koji No ona upozorava da to 1. za studije na području Republike Hrb) studentima na stručnom, preddiplomje odobrila Županizasigurno nisu uspjevatske u iznosu od 1.000 do 2.500 kuna skom, integriranom i diplomskom studiju: ja ni približno ne li učiniti roditelji u m e č 1. za studije na području Varaždinske mjesečno “pokriva” troškoji imaju miniko 2. za studije u inozemstvu u iznosu od županije u iznosu od 500 do 1.000 kuna kove studiranja editi a ju malna mjesečna r k 2.500 do 5.000 kuna mjesečno mjesečno u Zagrebu. primanja. iva r k o p Izvor: Varaždinska županija 2. za studije na području Republike Hrvat- S obzirom na - Djeca polože ne e, pita državnu matuv to da je 1.000 o k š o tr kuna premalo, a ru, upišu željeni jka se ma troškovi kod odofakultet u Zagrebu 1.000 kuna? S tim iznosom krivanje osnovnih troškova obmanjivanju javnosti. Tome bravanja kredita u i raduju se odlasku ne mogu zatvoriti finan- studija za studente. Za našu treba ozbiljno pristupiti, jer poslovnoj banci nisu na studij. Ako je plaća cijsku konstrukciju i bojim čitateljicu to nije sporno. neodobravanje mjesečnog mali, odustali smo od svega. majke i oca po 3.000 kuna, se da njihovo dijete u tom Međutim, upozorava da bi se iznosa na koje roditelji čvrAko već uzimaš kredit, onda jedini način da financiraju slučaju ne može ni otići u Za- Varaždinska županija trebala sto računaju može, nažalost, bi mjesečni iznos trebao boravak djeteta u Zagrebu je greb – pojašnjava. U javnom pridržavati iznosa mjesečnih promijeniti život mladom pokrivati većinu troškova. povlašteni studentski kredit. pozivu Varaždinske županije kredita ako ih je već objavila čovjeku čiji roditelji nemaju Ne znam zašto Varaždinska Računaju, naravno, na 2.000 navedeno je da je povlašteni u javnom pozivu. prosječna ili iznadprosječna županija ne odobrava mak- kuna. I što ako im se odobri kredit namijenjen za po- Ovako se čini da je riječ o primanja – zaključila je.

Minimalni i maksimalni iznosi kredita

ODGOVOR Iz Varaždinske županije navode da ovaj slučaj nije iznimka

Nikome nije odobreno više od 1.000 kn

Županija: Vodi se računa i o ukupnom garancijskom potencijalu

Iznos kredita koji je odobren sinu naše čitateljice nije iznimka. Za akademsku godinu 2011./12. u Varaždinsku županiju je stiglo ukupno 36 prijava za dodjelu povlaštenog studentskog kredita, dok za učeničke kredite nije zaprimljen niti jedan zahtjev. Iz Županije su izvijestili da maksimalni iznos kredita odobren u akademskoj godini 2011./2012. za studij u Republici Hrvatskoj iznosi 1.000 kuna, a 2.000 kuna za studij

u inozemstvu. - Ovaj slučaj ne predstavlja iznimku u ovoj akademskoj godini. Iznosi koje odobrava Varaždinska županija su maksimalni koje stranka može koristiti, ali isto tako postoji mogućnost da prilikom sklapanja ugovora s poslovnom bankom ugovori i manji iznos od odobrenog – navode u pisanom odgovoru. Zanimalo nas je zbog čega se ne odobravaju krediti viši od 1.0 0 0 kn mjesečno te

koji su kriteriji za odobravanje određenog mjesečnog iznosa? - Postupak dodjele kredita provodi Povjerenstvo za provođenje postupka za dodjelu povlaštenih kredita, a s obzirom na dugogodišnju praksu odobravanja kredita odnosno procjenu kreditne sposobnosti, vodi se računa o brojnim kriterijima, među kojima su i sredstva osiguranja, odnosno sudužništvo ili solidarno jamstvo roditelja/staratelja ili

druge pravne ili fizičke osobe u skladu s propisima banke te naravno ukupni kreditni i garancijski potencijal – odgovorili su iz Županije. No i dalje nije potpuno jasno zašto nijednom studentu koji studira izvan županije, a na području Hrvatske, nije odobreno više od 1.000 kuna. Jer Županija daje suglasnost na određeni mjesečni iznos kredita, a kreditnu sposobnost ionako provjerava banka. U čemu je “kvaka”?


Oglasi 13

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO 15. proljetni međunarodni bjelovarski sajam od 23. do 25. ožujka

Vodeći prodajni sajam mehanizacije i sjemena JBjelovarski sajam mjesto je na koje treba doći i prezentirati svoje proizvode i ponudu jer je sajam najveći u Hrvatskoj i na njega

dolaze potencijalni kupci koji znaju da na jednom mjestu imaju najširu ponudu novih tehnologija i svega što vrijedi u agraru BJELOVAR – GUDOVAC Proljetni sajam je po svojoj veličini, prostoru, broju izlagača i posjetitelja druga sajamska manifestacija na Sajamskom prostoru Gudovac. Veći je samo Jesenski sajam. Termin održavanja je prilagođen početku sezone poljodjelskih poslova. Zbog toga se tijekom 15 godina održavanja Proljetni sajam nametnuo kao vodeći sajam poljoprivredne mehanizacije i sjemenarstva. Gotovo da ne postoji proizvođač ili distributer poljoprivrednih strojeva i opreme u Hrvatskoj koji se ne pojavljuje na ovoj sajamskoj manifestaciji. Sajamski prostor popunjen je već godinama do posljednjeg metra najjednostavnijim poljoprivrednim alatom i najsuvremenijim strojevima od kojih su neki doživjeli svoju hrvatsku premijeru. Posljednjih godina bilo je izloženo više od 40 vrsta traktora različitih proizvođača iz cijelog svijeta kao i drugi poljoprivredni strojevi koji se uobičajeno predstavljaju u radu na velikom broju demonstracija na samom sajamskom prostoru ili na obližnjim zemljišnim parcelama. Razlog velikog zanimanja izlagača za ovaj sajam je sva-

kako u potvrđenoj vrijednosti proljetnog sajma kao najprodajnijeg sajma poljoprivredne mehanizacije u Hrvatskoj. Potvrđeno je na nizu sajmova da su prodavani čak i oni najskuplji strojevi. Poljoprivrednici i posjetitelji vole kupovati na ovom sajmu jer su također sajamske cijene mehanizacije i poljoprivredne opreme u prosjeku niže 20 posto. Slično je i sa sajamskom prodajom poljoprivrednog repromaterijala, sjemena i sadnica. Zbog termina održavanja u vrijeme početka sjetvene sezone, pored poljoprivredne mehanizacije proljetni sajam postao je središnje mjesto ponude i prodaje presadnica i sadnica cvijeća, voćaka i raznog dendrološkog materijala te cjelokupnog sjetvenog repromaterijala, od sjemena do sredstava za zaštitu i prihranu. Velik broj posjetitelja zainteresirao je proizvođačke i trgovačke tvrtke i obrtnike različitog profila da svoju robu ponude na sajamskom prostoru. Tako je ovaj sajam dobio svoju širinu ponude i izvan poljoprivredne mehanizacije, opreme i sjetvenog repromaterijala. Uvođenjem raznovrsnih sadržaja i doga-

đanja, sajam je postao zanimljiv širokom krugu posjetitelja različitih interesa i od specijaliziranog sajma poljoprivredne mehanizacije i opreme izrastao u sajam općeg tipa i robe široke potrošnje. Postao je snažna sajamska i promotorska vertikala hrvatskog agrara, svih onih koji se nalaze na bilo koji način u poljoprivredi ili koji sebe vide u budućnosti u poljoprivredi, neovisno je li riječ o proizvodnji, preradi ili plasmanu. Većina izlagača postala je svjesna da je sajam mjesto na koje treba doći i prezentirati svoje proizvode i ponudu i u teškoj i neizvjesnoj

gospodarskoj situaciji za poljoprivredu jer je sajam jednostavno najveći u Hrvatskoj i na kojem se već godinama najavljuju i objavljaju najnovije mjere aktualne političke vlasti koje neposredno utječu na razvoj hrvatske poljoprivrede. Proljetni sajam posjeti svake godine 30 do 40.000 posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja. 2011. godine izlagalo je ukupno 379 izlagača što je bilo nešto više nego pretodne godine, a izložbena površina je bila veća od 20.000 četvornih metara. Prema riječima mr. Zlatka Sa-

laja, dr. vet. med., direktora Bjelovarskog sajma, ove godine očekuje se nešto manji broj izlagača, a posebno kupaca, s obzirom na teško stanje u hrvatskoj poljoprivredi, ali kako kažu proizvođači opreme i strojeva s kojima smo u stalnom kontaktu preko cijele godine, sajam je nezaobilazno mjesto predstavljanja njihove najnovije ponude i provjereni put do tržišta. Isto tako sajam je nezaobilazno mjesto susreta, razmjene iskustava, edukacije i uvođenja suvremenih tehnologija svih onih koji su na bilo koji način povezani s

sajam tao je pos a ž sna n ka rs o t o prom ala vertik g ko hrvats agrara poljoprivredom. - Na Bjelovarskom sajmu već se godinama najavljuju i objavljuju najnovije mjere aktualne političke vlasti koje neposredno utječu na razvoj hrvatske poljoprivrede, kako u tekućoj poljoprivrednoj godini, tako i u budućnosti - posebno naglašava mr. Zlatko Salaj.


14 Čitatelji zovu

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO Parkiralište pod naplatom u Zagrebačkoj prazno, a stanari nemaju gdje parkirati

Ovdje vlada pravi kaos, gužva je i mjesta nema JNa besplatnom parkiralištu mjesta nema, a ono u Zagrebačkoj se naplaćuje. Satima se vozimo oko zgrada u potrazi za mjestom, požalio se čitatelj Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Park iralište ispod zgrade nam se naplaćuje, a mi m stanar i ne Proble e om t mamo gdje u i je i p ar k ir at i. mnog U zadnje što su i na n vrijeme, nauče smatra otkako je u j ci , uvedena komo ovita naplata, ovJež dje vlada pravi kaos – požalio se č itatelj (podac i poznati redakciji) na naplatu parkinga na adresi Zagebačka 13. Naime, dugi niz godina ova su parkirna mjesta bila rezervirana za stanare zgrada. Nakon promjene starog režima parkiranja u Varaždinu, početkom izgradnje podzemne garaže na Kapucinskom trgu, došlo je do promjena koje se stanarima ne sviđaju i na koje se još Parkirna mjesta pod naplatom i prazna, a stanari nemaju gdje parkirati, žali se čitatelj uvijek ne mogu naviknuti. Promjenom odluka, pod na- kako taj problem riješiti, no time postiglo budući da je platu je prvobitno stavljen ovako više ne ide – požalio parkiralište ispod zgrade samo dio parkirališta, dok se čitatelj. neiskorišteno. je s godinama pod naplatu - Najgore je što je sad No iako nije jedini stanar stavljen i dio ispod zgrade, koji se žali na trenutne uvje- to parkiralište uvijek prana strani gdje se nalaze te, do promjena neće doći. zno. Ne znam koja korist đanima koji trebaju nešto hitno obaviti. Prije su Ova se odluka u skorom vremenu neće proljekarna i banka. No stanari To nam je potvrdio i Tomo od njega ako sada nitko ne svi stajali po cesti i tamo je bilo nemoguće nešto mijeniti. No ipak, moguće su izmjene koje zgrada nikako da se pomire Ježovita, direktor Crtorada. želi plaćati, a mi nemamo obaviti, zbog čega su se žalili drugi građani. Sada bi regulirale ovaj problem. - Eventualno je s time. - Bila je odluka Grada da se kamo. Vrijeme gubimo na mogu doći do ljekarne i imaju gdje ostaviti auto moguće da Grad napravi izmjene te parking uvede naplata tamo, a na kruženje oko zgrade u pona nekoliko minuta koliko im treba da obave što koji bi služio stanarima ili da se za stanare uvede zahtjev onih koji nisu mogli trazi za mjestom, a naći ga u trebaju – naglasio je. Što se tiče konkretno ovih drugačiji način naplate koji bi bio znatno povoljNemamo kamo parkirališta, problem je i u tome što parkiralište u niji – rekao je Ježovita. Kako kaže, postoje mnogi Kako piše u pismu, par- parkirati kada bi došli nešto popodnevnim satima, pravo Prešernovoj ulici koriste i građani koji nisu stanari modeli koji bi im pomogli, no do ponovnog kirna mjesta sada većinu obaviti. Uvijek se dešavalo je čudo – požalio se čitatelj. okolnih zgrada i onda se događa da mjesta nema, ukidanja naplate neće doći. - To se pripremalo vremena zjape prazna dok da je tamo sve puno, a auta Kako dodaje, ovaj režim još mu je nejasniji s obzirom što bi se također trebalo regulirati – dodao je. pet do šest godina. Nije stvar u zaradi nego u graje parkiralište iza, u Prešer- je bilo onda parkiranih po novoj ulici, prenatrpano. - U cesti – rekao je Ježovita na to da su parkirna mjesta popodnevnim satima nema- te dodao: “Ova se odluka pod naplatom uvijek prazna. mo gdje parkirati. Plaćati pripremala godinama i nije - Tko od toga onda ima kori- biti pod naplatom. Mi smo No Ježovita se ne slaže s su mnogi naučeni na komosti? - zapitao se. Ionako svi na gubitku, a dolje nitko ne time. - Poslije 20 sati parking ciju i vole vidjeti auto ispod ne možemo, a druge opcije izgledno da će se ukinuti.” Osim toga što je naći par- koji idu u grad parkiraju na želi stati i plaćati pet kuna. se ne naplaćuje i svi koji prozora. No iza postoji oko skoro i nemamo. Čista je sreća naći mjesto, gužva je kirno mjesto pravo umijeće, drugim lokacijama. - Nije mi Skupo je i nepotrebno – žele mogu ostaviti auto do 160 do 200 mjesta, što isto uvijek. Ne znam kada će se i stanarima nije jasno što se jasno zašto ta mjesta moraju dodao je. jutra. Problem je u tome da nije malo – rekao je.

PLANOVI

Ovo je bolje za ostale građane

!

DOZNAJEMO Djelatnici Postaje prometne policije Varaždin sljedećih dana provodit će nadzor biciklista na području Varaždina

ILUSTRACIJA

Popili ste čašicu više? Onda nikako ne sjedajte na bicikl!

Narednih dana biciklisti “pod povećalom”

Prema podacima Policijske uprave varaždinske, u prva dva mjeseca ove godine biciklisti su “kumovali” u čak deset prometnih nesreća. Zanimljivo je da se većina prometnih nesreća u kojima sudjeluju biciklisti događa noću, a jedan od razloga tome je i to što neki biciklisti ne koriste svjetlo, niti su na neki drugi način osvijetljeni. No, u PU varaždinskoj ističu kako biciklisti često krše i druge propise. Voze pijani, umjesto

po biciklističkoj stazi voze po cesti, u krivom smjeru u jednosmjernim ulicama, a voze i po pješačkoj zoni. Kršeći te propise, biciklisti ugrožavaju svoj život, kao i živote drugih sudionika u prometu zbog čega će policijski službenici Postaje prometne policije Varaždin sljedećih dana provoditi nadzor biciklista na području grada Varaždina, poručuju iz PU varaždinske. U utorak 13. ožujka policija će od 5 do 7 sati nadzirati

bicikliste u Ulici braće Radić i Zagrebačkoj ulici.

v

ozeći u krivom smjeru ili po pješačkoj zoni krše propise, ali i ugrožavaju život U srijedu 14. ožujka policijski djelatnici provodit će nadzor

od 21 do 23 sata u Jalkovečkoj ulici i Ulici Pavleka Miškine, a u četvr tak 15. ožujka od 5 do 7 sat i u Optujskoj i Gospodarskoj ulici. Dakle, biciklisti, narednih dana i ubuduće - pazite kako vozite! (dap)


13. o탑ujka 2012., br. 408

Oglasi 15


16 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

13. ožujka 2012., br. 408

REAGIRANJE Franjo Golubić, vijećnik Općinskog vijeća Općine Martijanec REAGIRANJE Eksplozija u Ludbregu 1997.

Zakonska prava djece pogažena U članku pod nazivom “Poljanec protiv Martijanca” objavljenom u prošlom broju Regionalnog tjednika objavljene su neistine informacije i klevete na moj račun, koje su iznijeli Marijan Horvat, Sonja Huzjak i Renato Jagić. Moje obraćanje medijima uslijedilo je tek nakon što je u Regionalnom tjedniku objavljeno pismo ravnateljice OŠ Martijanec u kojem je pokušala uvjeriti javnost da je do promjene upisnog područja za djecu iz Poljanca došlo uslijed naredbe “odozgo”, tj. od Ministarstva, međutim istina je sasvim drugačija. Naime, upravo je ravnateljica OŠ Martijanec predložila Varaždinskoj županiji da se u prijedlogu nove mreže osnovnih škola naselje Poljanec preseli iz upisnog područja OŠ Ludbreg u upisno područje OŠ Martijanec iako je otprije znala da mještani Poljanca s time nisu suglasni. Naime, isti prijedlog ravnateljica je predložila i prije 6 godina bivšoj općinskoj vlasti, međutim tada sam kao općinski načelnik zatražio održavanje Zbora građana naselja Poljanec, na kojem je bila prisutna i ravnateljica OŠ Martijanec, ali su njezin prijedlog mještani Poljanca jednoglasno odbili. Budući da bivša općinska vlast nije htjela ići protiv volje građana, ta inicijativa prestala je biti aktualna sve do promjene općinske vlasti i dolaska na mjesto načelnika gospodina Marijana Horvata. Sada je upisno područje promijenjeno bez znanja Općinskog vijeća i protivno volji mještana Poljanca, pri čemu su prekršena zakonska prava djece i roditelja. Zakonom je propisano da školska mreža mora

udovoljavati zahtjevima racionalnosti i dostupnosti, a ovom promjenom upisnog područja ta načela su prekršena jer su djeca iz škole s jednosmjenskim radom prebačena u školu s dvosmjenskim radom, a povećana je i udaljenost škole od mjesta stanovanja učenika, što nije u skladu s načelom dostupnosti škole. Promjena upisnog područja za djecu iz Poljanca učinjena je isključivo zbog poslovnog interesa OŠ Martijanec, kako zbog smanjenja broja učenika ne bi došlo do ukidanja razrednog odjela iako do toga dolazi i na području drugih škola u Varaždinskoj županiji, zbog čega su prekršena zakonska prava učenika i ustavna prava roditelja. Stoga je neistinit navod ravnateljice Sonje Huzjak da je promjenu upisnog područja zatražilo resorno ministarstvo, jer prijedlog mreže škola utvrđuje Varaždinska županiija na prijedlog samih škola. Netočna je tvrdnja da učenici imaju potpuno slobodan upis i druge uvjete za upis u školu kojoj upisno ne pripadaju. Naime, člankom 18. Zakona o odgoju i obrazovanju u OŠ propisano je da se učenik može upisati u OŠ u kojoj upisno ne pripada samo u slučaju ako to ne izaziva povećanje broja razrednih odjela, a člankom 69. istog zakona određeno je da za učenika koji se upiše izvan upisnog područja, osnivač nije dužan snositi troškove prijevoza učenika. Iz očitovanja načelnika općine Martijanec proizlazi da on podržava postupanje ravnateljice OŠ Martijanec te iznosi neistinite podatke da su prava djece i roditelja veza-

na na upis i dalje potpuno slobodna, što nije istina. Umjesto da predloži promjenu donijete protuzakonite, štetne i nerazumne odluke o promjeni upisnog područja za djecu iz Poljanca načelnik za nastalo nezadovoljstvo mještana bez razloga optužuje svoje političke neistomišljenike kojima očito želi zabraniti da svoje mišljenje slobodno iznose u javnost. Načelnikove riječ “da se djeca u ovom slučaju koriste u političke svrhe, da je to odurno, gnjusno i najgore u politici” najbolje govore o načelnikovoj osobnoj i političkoj osobnosti, jer umjesto da štiti zakonska prava djece on iznosi neosnovane političke optužbe. Neistiniti su navodi predsjednika VMO-a Poljanec Renata Jagića da je netko njemu radio iza leđa, jer je osobno potpisao zapisnik sa sastanka VMO-a Poljanec održanog 5. veljače na kojem je dogovoreno sazivanje zbora građana za 26. veljače, ali se na naredni sastanak VMO-a Poljanec i Zbor građana naselja Poljanec samo iz njemu poznatih razloga nije želio odazvati. Očito je iz napisa u medijima da je predsjednik VMO-a odjednom promijenio mišljenje, izdao povjerenje mještana Poljanca te je svojim postupcima želio onemogućiti održavanje zbora građana naselja Poljanec. Dvoličnost u ponašanju i izjavama predsjednika VMO-a Poljanec jednostavno bi bila neshvatljiva kada se ne bi znalo da to radi u suradnji s načelnikom općine, radi zaštite vlastitih interesa, koji su dobro poznati vijećnicima Općinskog vijeća i mještanima Poljanca. Franjo Golubić

REAGIRANJE Zavrzlama oko otpada pretvorila se u pravi gordijski čvor

Ni med smetjem ni pravice S lažima se može daleko dogurati, ali poslije nema povratka. Ta bi židovska poslovica mogla najtočnije opisati gradsku politiku kada je u pitanju zbrinjavanje otpada. Zavrzlama oko otpada, kako što se zorno vidi iz broja u broj Regionalnog tjednika, sada se već pretvorila u gordijski čvor isprepleten od laži, podvala, obmana, namjerno izokrenutih činjenica, prešućivanja, protuzakonitih radnji… Teško je i na bilo koji drugi, blaži način klasificirati sve istupe gradonačelnika Habuša i njegova prvoga pobočnika Vlašića o smeću. Jer, mogao bi čovjek shvatiti da se jednom može pogriješiti, ali kada ustraje u iznošenju netočnosti, onda je to laž, i to laž koja prestaje biti pitanje osobnoga karaktera i već, nažalost, postaje sindrom društvenoga stanja… Mjesecima se građane plašilo poskupljenjima od 260 posto, da bi se tek nedavno čulo djetinjasto izmotavanje: „Oprostite, pogriješili smo u računici, povećanje nije 260% nego nešto neznatno manje – 150%“. No ni ta računica nije točna jer, kao što čitamo, nije uzeto u obzir da je već isplaćen avans. Nadalje, sustavno se plasiraju obmane prema gradskim vijećnicima koji donose odluke ne znajući da su one u izravnoj suprotnosti ne samo s prijašnjim odlukama, nego i s odlukama istoga Vijeća pa čak i zakonom. Nitko, primjerice, uopće ne postavlja pitanje je li moguće da se jedinstvena komunalna djelatnost zbrinjavanja otpada podijeli na odvoženje (Varkom) i odlaganje (Čakom). Svjesno i tendenciozno montiranih laži nije pošteđena ni inspekcija, Ministarstvo, druge općine i gradovi kojima se, primjerice, govori da će Piškornica proraditi već 2013.!? Riječ je, očigledno, o jednoj industriji laži po onoj Goebelsovoj - što je veća laž, lakše će se prihvatiti kao istina. Poluge te industrije postali su i gradski službenici, i to upravo oni koji su se još prije godinu dana potpisali na dokumente u kojima

tvrde da Čehokova vlast nije ništa sporno učinila s otpadom (sreća pa dokumenti postoje jer je bivši pročelnik odjela bio poznat po tome da je izgubio čak i – urudžbeni zapisnik!). Štoviše, u svrhu proizvodnje i širenja laži kao robe zapošljavaju se novi djelatnici koji su, primjerice, na sjednici Gradskog vijeća dijelili anonimna pisma iz Brezja, što je vjerojatno nezabilježen postupak u javnoj komunikaciji. Tako smo došli do maloga kurioziteta: dok tvornica za obradu otpada u koju su uloženi milijuni eura nema sirovine, dok su radnici tvrtke koja se zadužila pred opasnostima da ostanu bez radnih mjesta, dotle gradska vlast zapošljava nove radnike u tvornici koja punim kapacitetima proizvodi – maglu! Ta primitivna i prljava radionica laži nije samo pretvorila laž u robu, nego su roba kojom se trguje postali i gradski vijećnici kojima su upravo u trenutku kada su trebali izglasati odluke o plasmanu smeća ponuđeni i novi nadzorni odbori i upravna vijeća. I nije pritom čudno što su se polakomili vladajući HNS-ovci, oni su ionako najavljivali promjene samo zato da promjene dobro plaćene sinekure, nego je čudno da im „lojtru“ odjednom drži HSLS i dva vijećnika HSU-a, koji su prije samo dvije godine zdušno podržali i Plan gospodarenja otpadom i Zaključak Gradskoga vijeća kojim se podupiru sve aktivnosti na uspostavi MBO tehnologije u Brezju! Te stranke nisu samo skočile u svoja vlastita usta, nego su posve satrle svoju vlastitu savjest u korist nekoliko radnih mjesta njihovih čelnika ili pak nekoliko mjesečno plaćenih mjesta u odborima i vijećima gradskih ustanova, iako je upitno hoće li dobiti i naknade… Daleko se doguralo s lažima – sve do malene i siromašne slavonske općine Davor, kojoj su se zlurado i ironično podsmjehivali kako će za male novce pristati primiti varaždinske balirane bombe i zakopati ih duboko u utrobi mjesta, u lijepom krajoli-

ku uz Savu. No vijećnicima i javnosti nisu predočili da odlagalište Baćanska uopće nema potrebite kapacitete! Ta radionica laži ide čak tako daleko u izvrdavanju zakona da jedan od tobožnjih pravnih dušebrižnika grada pred svim sudionicama međustranačkoga sastanka i predstavnicima VIS-a izjavljuje kako se novi natječaj može „naštimati“ za VIS, a nakon što se raskinu navodno štetni postojeći ugovori! Ta kolektivna opsjena na Gradskom je vijeću bila tako slatkoga magličastoga okusa, s primamljivim zovom sljedeće točke – podjele mjesečnih naknada – da se posve zagušio glas oporbenih vijećnika koji su upozoravali da ponudu za prihvaćanje smeća u Totovcu ne potpisuje Grad Čakovec, nego Čakom, pa je posve jasno da grad može sklopiti ugovor s Čakovcem, ali ne može s Čakomom bez natječaja, odnosno ugovora Čakoma i Varkoma koji postaje vlasnik otpada njegovim utovorom. No izlaza ima – predlažem da vijećnik i pravni bezgrešnik prof. dr. Podolnjak razmisli o novome terminu – prepovjeravanje komunalnih djelatnosti! Međutim, osim pravnih teškoća za koje će trebati naći izlaz, pitanje je što će o uvozu otpada reći građani Totovca, Čakovca i Međimurja koje nitko ništa nije pitao! I premda je to donedavno bilo gotovo nezamislivo, čini se da je kompatibilnost političkih stranaka uspjela prevladati sasvim prirodnu obazrivost i potrebu da se štiti svoje dvorište i ne zagađuje tuđim „drekom“. Tako bi se parafrazom Krleže moglo reći – ni med smetjem ni pravice: dok jedni ne žele zbrinuti otpad u svome dvorištu tako da ga posve očiste od zadnje trunke smeća u najmodernijoj tvornici, drugi će ga prihvatiti, položiti i zatrpati zemljom u svojem dvorištu!? Kažu da je turistička zajednica Međimurja već sklepala novi slogan – Malo Međimurje za veliko – smeće! Čitatelj (podaci poznati redakciji)

Uzrok curenja plina Želio bih nešto reći u vezi članka o eksploziji kuće u Ulici V ilka N ovaka u Va ra ž d i n u . Naime, meni se slična tragedija dogodila 1997., od kuće su mi ostali samo temelji, a nesreću sam tada jedva preživio. Moj slučaj kao primjer naveo je direktor varaždinskog Termoplina Ivan Topolnjak, no otvoreno tvrdim da to što je rekao nije istina. Moja se tragedija nije dogodila 80-ih godina u Ludbregu, nego kao što sam napisao 1997., a uzrok eksplozije nisu bile nikakve “kiseline koje su se prelijale preko plinskih instalacija” kao što tvrdi gospodin Topolnjak, niti sam se ja bavio akumulatorima, nego kao i danas imam trgovinu autodijelova te autoservis. Uzrok eksplozije, što su potvrdili i neovisni sudski vještaci iz Zagreba, bilo je istjecanje plina na cijevi od glavnog voda prema plinskom brojilu. Plin je u kuću ušao kroz staru kanalizaciju koja nije bila u upotrebi. Damir Štefančić

REAGIRANJE

Zašto je “marica” jurila po centru? Prolazio sam Korzom i ušao u Gajevu ulicu 5. ožujka. U tom trenutku Gajevom je velikom brzinom projurilo policijsko vozilo tzv. “marica” s rotirkama, ali bez zvučnih signala. U prvi čas pomislio sam da se radi o hvatanju nekog opasnog kriminalca pa sam počeo promatrati, kao i većina fotoreportera ispred Gradske vijećnice koji mogu potvrditi autentičnost moje priče. Kao običnog građanina brine me način i brzina kojom je vozilo projurilo Gajevom ulicom pa preko Korza do Kukuljevićeve ulice, gdje se odvijao događaj ubacivanja sumnjivca u vozilo. Načelniče policije, u gore spomenutom vremenu vaš i moj grad je bio pun građana koji su šetali, gurali bicikle (jer se tamo ne smijemo voziti), roditelja s kolicima, studenata i učenika, a onda vaša i naša policija kao da lovi Bin Ladena juri gradom. Ovim putem tražim i od MUP-a da provjeri vozilo registracija 140-154. (...) I da, na kraju, osoba koju su lovili je izgledala samo malo pijana, ali su je pri dolasku policije već držali zaštitari i nije mogla pobjeći pa mi nije jasno zašto takvo ugrožavanje nas običnih građana takvom suludom vožnjom kad za to nije bilo potrebe. Jako poštujem policiju i nikada nisam imao nikakvih problema s njom te ne bih želio da se ovo shvati kao kritika svim poštenim i vrijednim policajcima i policajkama koji se pridržavaju zakona RH i paze na druge. Ovo se odnosi na one druge. J.H. (podaci poznati redakciji)

POHVALA

Neki novi vjetrovi u administraciji... Rješavajući određenu dokumentaciju, svakome od nas padne mrak na oči pri samoj pomisli koliko nas čeka šetnja od vrata do vrata, koliko nerazumijevanja, neljubaznih pogleda. I ovom mišlju krenuh u rješavanje svojih problema kad tamo, ljubazno lice u našem Vodotornju na osmom katu u sobi 803. Ženska osoba mi sve lijepo objasni, vrlo susretljiva, taman pomislim „vidiš da ima i pozitivnih primjera, samo šteta što su rijetki“. Sa strepnjom krenuh u daljnje rješavanje na burzu rada u sobu broj 8, još susretljivija ženska osoba mi objasni i pomaže i više nego što joj je bila dužnost. Ukaže mi gdje sam zabrljao, vraća me nazad u Vodotoranj. Malo me je uhvatila panika, što ako ne prihvate grešku, sve mi pada u vodu. Ulazim u Vodotoranj u prizemlju u prijemnim kancelarijama prijavljujem svoj problem. Susretljiva ženska osoba s velikim razumijevanjem pomogne mi da se otkloni problem. I tako sam riješio dokumentaciju u vrlo kratkom roku. Pišem ovaj članak kako bih zahvalio osobama koje su bile na visini zadatka i primjer svima kako se radi sa strankama. Ili možda stvarno neki novi povoljni vjetrovi pušu u našoj administraciji. Božidar Vršić

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Augusta Šenoe 10, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja“ ili na e-mail adrese urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.


13. o탑ujka 2012., br. 408

Oglasi 17


18 Školstvo

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO S Osnovnom školom Ludbreg počela kampanja “Odaberi svoju školu”

Kreću tehnička i strukovna gimnazija Koja zanimanja i programe nude varaždinske srednje škole, prvi su doznali učenici ludbreške osnovne škole, gdje je u ponedjeljak 12. ožujka započela kampanja “Odaberi svoju školu”. Budući srednjoškolci na raspolaganju imaju ukupno 16 javnih i privatnih škola Varaždinske županije koje nude čak 50 različitih zanimanja u 92 javna i osam privatnih razrednih odjeljenja od-

nosno prijaviti se za neko od ukupno 2.400 mjesta u prvim razredima. U gimnazijskim programima bit će 570 upisnih mjesta, a u područjima koja su deficitarna – graditeljstvu, strojarstvu i elektrotehnici – ukupno 540 upisnih mjesta. - U novoj školskoj godini kreće se s usko specijaliziranim programima obnovljivih izvora energija, dvojezičnim strukovnim programima te prvi put u

Hrvatskoj na eksperimentalnoj razini s programom strukovne gimnazije iz sektora ekonomije i sektora turizma na Gospodarskoj školi te programom tehničke gimnazije iz sektora elektrotehnike na Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu - najavio je pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu,

kulturu i sport Varaždinske županije Miroslav Huđek na predstavljanju kampanje koja završava 23. ožujka u Drugoj varaždinskoj gimnaziji.

ISTRAŽUJEMO Kako se učenici nose s pritiskom koji sa sobom nose školska natjecanja?

Stres i samopouzdanje Kako bi smanjili preopterećenost učenika, u OŠ u Varaždinskim Toplicama prije tri godine učenicima sugerirali da se fokusiraju i pripremaju za dva srodna predmeta, nego nekoliko njih Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

vrlo bliska, recimo, zna se dogoditi da u jednom tjednu Sati i sati učenja, strah od imaju tri različita natjecanja. neuspjeha, zaboravljanja ne- Sve to može dovesti do prečeg važnog, trema... Sve to opterećenja – rekla je Hermina sa sobom nose natjecanja Šinjori, pedagoginja u topličučenika koja se trenutno, kao koj osnovnoj školi. Iako škole “paze” i reagii svake godine, održavaju u osnovnim i srednjim školama raju u slučaju kada primijete Varaždinske županije. Iako da su učenici preopterećeni, se psiholozi i pedagozi iz psihologinja OŠ Novi Marof Snježana Pejnović smatra da varaždinskih osnovnih i ima prostora da se još srednjih škola s koi više radi s natjecajima smo razgoeh j p s u e teljima u školama, varali slažu da n u j n a c a cilj nije samo natjecanja, e j na nat značiti izbjeći stres. kao i samo a Dobra men ispit ivanje e mor nje, on n talna priprema u školama, re a č o z ra m ože p o m o ć i za učenike biti i natjecatelju da u mogu biti može j a c slučaju da ne postistresna, u svopoti gne željeni rezultat ili joj praksi nisu podbaci, svoj neuspjeh se susretali s učenine doživi kao razočarenje. cima koji bi zbog toga imali - Kako bi se izbjegla poproblema ili su od njih zatražili java stresa zbog natjecanja pomoć. važno je raditi s učenicima na mentalnoj pripremi, što Sami prijavljuju Navode da je razlog tome mentori i roditelji rade, s to što se učenici svojevoljno najboljom namjerom i na raprijavljuju za natjecanja, a zličite načine, ali s različitim s druge pak strane prati se uspjehom. Mentalna priprema njihov rad i uspjesi u različitim nije učeniku reći “Ništa ti ne brini, nije važno koji ćeš biti”. područjima te se reagira. Jedan od dobrih primjera Treba s učenikom “trenirati”, kako se natjecateljima poma- da u simuliranim situacijama že da ne bi imali problema isproba pisanje testa, s njime uzrokovanih zbog preoptere- raditi na emocijama i mislima ćenosti i stresa je OŠ Antuna vezanim uz pogreške koje i Ivana Kukuljevića iz Varaž- čini prilikom priprema, raditi dinskih Toplica. U toj školi na strahovima, zabrinutosti, djecu koja žele sudjelovati na tremi, osnažiti ga za nošenje natjecanjima usmjeravaju da s pogreškama... Tako pripremljen učenik se opredijele i pripremaju za dva slična područja, umjesto pozitivno će shvatiti ako je na natjecanju nešto “krenulo pet različitih istovremeno. - Zbog toga što su se mnoga po zlu” i mentorove riječi nadjeca javljala na natjecanja, kon natjecanja “Dao/la si sve djeci smo prije tri godine od sebe, možemo pogledati sugerirali da se radije fokusi- zajedno gdje su se dogodile raju na dva srodna predmeta, pogreške i razmisliti kako ih primjerice matematiku i fiziku, sljedeći put izbjeći” neće shvanego na više različitih istovre- titi kao tješenje, već poticaj meno. Jedan od razloga je i taj – pojašnjava Pejnović. Međutim, natjecanja se ne što su natjecanja vremenski

Natjecanja možda jesu stresna, ali brojne su prednosti odmjeravanja snaga među učenicima

Uključiti i psihologe - Bilo bi idealno da u pripremi učenika za natjecanja sudjeluje psiholog koji svojim specifičnim znanjima i vještinama može pomoći u mentalnoj pripremi i naučiti učenike kako da upravljaju s razinom stresa dovodeći ga na optimalnu razinu – poručila je psihologinja OŠ Novi Marof Snježana Pejnović. treba bojati jer ona učenicima daju energiju za prevladavanje izazovnih situacija, navodi Ruža Fosin, prihologinja Prve varaždinske gimnazije. - Koristi natjecanja su višestruke. Nošenje sa zahtjevnim situacijama kakvo je natjecanje može pomoći u jačanju samopouzdanja, vjere u sebe, doprinijeti osjećaju kompeten-

Međutim, problem je, upozorava, što psihologa u školama na području Varaždinske županije ima malo, gotovo ih se može izbrojiti na prste jedne ruke! - No čak i tamo gdje postoje, vrlo rijetko, da ne kažem nikad, ne poziva ih se na uključivanje u pripremu učenika za natjecanja – navodi Pejnović. cije, razvijanju strategija nošenja sa stresom, učenju upornosti, marljivosti, odgovornosti i svijesti da za uspjeh treba raditi. Uz to, učenici kroz natjecanja razvijaju natjecateljski duh s kojim će se danas, sutra susretati i u drugim životnim situacijama – navodi psihologinja Fosin te zaključuje da u današnjem hedonističkom

“UZROČNICI” STRESA Strah i zabrinutost da neće uspjeti postići dobar rezultat, da će se osramotiti i biti zadnji, strah da svojim neuspjehom ne razočara roditelje i nastavnike, da će im se rugati zbog rezultata, da će blokirati, pritisak da moraju biti najbolji je sve što može kod natjecatelja uzrokovati stres.

“SIMPTOMI” STRESA

!

Ovakve emocije i negativne misli “okinu” niz promjena u tijelu, proizvodi se mnogo adrenalina, srce ubrzano pumpa, javlja se ubrzano disanje, znoje dlanovi, boli želudac... Svi ovi simptomi karakteristični su i za druge “opasne” situacije, pa tako i kod stresa zbog natjecanja.

svijetu važno je isticati istinske vrijednosti koje imaju upravo djeca i mladi koji se dokazuju svojim znanjem, sposobno-

stima i vještinama za razvoj koji su uložili puno osobnog truda, kao i njihovi roditelji i nastavnici.


Školstvo 19

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO U gradskom Dječjem vrtiću Varaždin predškolci se pripremaju za školu

Ne idu u školu, ali već znaju cijelu abecedu! JProgram predškole gradskog Dječjeg vrtića Varaždin trenutno polazi 32 djevojčica i dječaka koji će ujesen krenuti u prve razrede osnovnih škola Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

čanjem, pjevanjem i igrom. U tri sata trajanja programa - Još od prije znam cijelu djeca imaju i užinu, a nakon abecedu! I znam brojati do toga radimo i učimo zajedno 200 – rekla je Anđelina, jedna te se pripremamo za školu od polaznica mini-programa objasnila je Ksenija Sambolec, predškole koji je započeo koja uz Krešimira Plantaka radi početkom prošlog tjedna s predškolcima. Cilj je socijalizacija djece u gradskom Dječjem i njihova priprema za vr tiću Varaždin u j l i c školu jer polaznici Aleji. Anđelina je predškole su malistala Slovaricu e j lišani koji nisu išli za početnike u ija i c a z i l vrtić, već su ih društvu Ene, a socij a djece ukod kuće čuvale Viktorije i Lum e r bake, djedov i, cije i spremno prip u l o tete ili roditelji. odgovarala za šk - Program je nana pitanja koja mijenjen djeci s poje postavljala teta dručja grada Varaždina Ksenija. koja ne polaze niti jedan od društveno organiziranih proPredškola popodne - Tko zna koje je ovo slovo? grama za djecu predškolske - pitala je njihova teta i svih dobi, dakle vrtića. Cilj je što bolja pripre30 ruku bilo je u zraku. Točnima djeteta je, 32. Jer, za uspješan upravo je nastavak odto to č an goja i obrabroj djece zov anja te koja ove razvoj komgo dine u petentnog i tom varažsocijaliziradinskom vrnog djeteta tiću polaze s temeljnim program znanjima, p r e d š ko l e vještinama koji se odri vrijednožava svak i stima podan o d 15 trebnim za do 18 sati. uključiva- Počelo nje djece je ljepše vriu školu i jeme, pa se lakše sana po četku vladavaprograma nje školmalo r azg i bavamo u dvor ištu skog gradiva – rekla je Jasenka vrtića. Nakon toga odlazimo Husnjak, ravnateljica Dječjeg u vrtić. Skidamo se u papuče, vrtića Varaždin. Konkretno, djeca u predškoli ostavljamo jakne i ruksake i predškolu započinjemo pri- kroz različite sadržaje i radi-

Znamo cijelu abecedu - otkrile su polaznice predškole

onice uče brinuti se za sebe kako bi im odlazak u školu bio što lakši. - Djeca kroz sadržaje uče niz korisnih stvari, stječu znanja o sebi, primjerice, znaju reći adresu gdje žive, kako se trebaju ponašati u prometu što je vrlo važno s obzirom na to da će na jesen krenuti u školu i biti aktivni sudionici prometa, a radimo i vježbe

grafomotorike – pojasnila je Ksenija Sambolec. Predškolci će se za školu pripremati negdje do sredine svibnja, odnosno dok se ne ispuni predviđenih 150 sati, koliko traje program. Za Anđelinu, Enu, Viktoriju i Luciju bit će to dovoljno vremena da se i pobliže upoznaju, ali i osamostale kako bi spremno na jesen sjele u školske klupe.

Predškola besplatna Program predškole koji se provodi u objektu Aleja Dječjeg vrtića Varaždin započeo je u ponedjeljak 5. ožujka i trajat će 150 školskih sati. S djecom rade dva iskusna odgojitelja svakodnevno od 15 do 18 sati. Mini-program predškole za sve je ro-

ditelje besplatan i ne postoji upisnina. Roditelji su jedino zamoljeni na roditeljskom sastanku, koji je održan prije početka programa, da za svoje predškolce pripreme papučice, užinu, olovke, bojice, plastelin, glinamol, papire te radne listiće.

nje razgibavanjem Predškola započi

Ukupno 32 polazn ika ima

eme jer je vani lijepo vrij

predškola DV Var aždin

DOZNAJEMO Varaždinsko kazalište ovaj će vikend ugostiti mlade glumce

Dođite svi na 9. izdanje Theaterspielea

Na 9. Theaterspieleu 11 glumačkih družina

Varaždinsko kazalište ovaj petak, 16. ožujka, i subotu, 17. ožujka, bit će domaćin dramskih igara na njemačkom jeziku učenika osnovnih škola pod nazivom Theaterspiele. Organizator ovog događaja kojim se promiče njemački jezik je OŠ Vidovec, a uz domaćine, mlade glumce učeničke družine “Videki”, svoje predstave na njemačkom jeziku predstavit će učenici iz još deset osnovnih škola. Iako je ovo deveta godina otkako se održava Theaterspiele, ovo je prva godina da će se

održati u varaždinskom kazalištu, a zbog sve većeg interesa djece za sudjelovanjem na ovim dramskim igrama, ovogodišnji događaj trajat će dva dana. Voditeljica “Videka” i glavna organizatorica ovog događanja, učiteljica njemačkog jezika Lea Lesar Dolenc još je prošle godine najavila održavanje dramskih igara u kazalištu jer predstave koje djeca pripremaju i izvode na njemačkom jeziku daleko su iznad amaterizma. Deveto izdanje Theaterspielea održava se pod medijskim pokrovi-

teljstvom Regionalnog tjednika. Sponzori ovogodišnjeg Theaterspilea su Zaklada podunavskih Švaba iz Stuttgarta, Austrijski kulturni forum, Središnji ured za školstvo u inozemstvu pri Veleposlanstvu Savezne Republike Njemačke, čiji predstavnici ovaj vikend dolaze u Varaždin, a dramske igre podržavaju i Varaždinska županija, Općina Vidovec i HNK Varaždin. Svi koji žele čuti i vidjeti što su ove godine pripremili mladi glumci, svakako neka dođu u kazalište u petak u 17 sati te u subotu u 16.30 sati. (ihr)


20 Poslovni svijet

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO Privremena upraviteljica Stanoinga - Sanja Mihalić

IZDVOJENO

Razlaz nakon kupnje dionica Dragice Čalete TRGOVAČKI SUD

Brisanje - samo na web stranici Na Trgovačkom sudu u Varaždinu pokrenuti su postupci brisanja iz sudskog registra trgovačkih društava koja tri godine uzastopce nisu objavila godišnja financijska izvješća (GFI), ako su to obvezna. Isto tako sukladno čl. 70 Zakona o sudskom registru, na prijedlog tijela Porezne uprave ili po službenoj dužnosti, brišu se i društva koja nemaju imovine ili imaju imovinu neznatne vrijednosti odnosno koji se u roku nisu uskladili s propisom s kojim se trebao uskladiti. - Brisanje iz sudskog registra provodi se bez likvidacije ako subjekt upisa u roku od šest mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz registra ne učini vjerojatnim da ima imovinu. Bitno je naglasiti da se postupak br isanja provodi na temelju rješenja o pokretanju postupka brisanja koje se javno objavljuje na web stanici https:// sudreg.pravosudje.hr. Dakle, rješenja se ne dostavljaju društvima niti njihovim zakonskim zastupnicima, a niti se objavljuju u Narodnim novinama, pa stoga valja pratiti objave skupnih rješenja o pokretanju postupka brisanja na spomenutoj web stranici gdje ih je već prilično - upozorava Jasna Lekić, glasnogovornica suda te dodaje da objava nakane za brisanje društva iz sudskog registra ima učinak dostave priopćenja registarskog suda subjektu upisa. Zakonski zastupnici ili osobe koje imaju opravdani interes da se neko trgovačko društvo ne briše iz registra, mogu u roku od 30 dana od dana objave na web stranici sudskog registra podnijeti sudu prigovor protiv rješenja o postupku brisanja.

Razlaz dvaju osnivača Stanoinga vrlo vjerojatno je jedan od uzroka situacije u kojoj se danas našlo to varaždinsko poduzeće

E. Brumen više nije na čelu Stanoinga JBranko Dretar, drugi po veličini dioničar, predložio je imenovanje jer su članovi

Uprave u nemogućnosti izvršavati redovne obveze vođenja poslovanja društvom Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Stanoingom, najvećim investitorom u stanogradnji na području sjeverozapadne Hrvatske te poznatom tvrtkom za održavanje stanova, više se neće upravljati iz pritvora. Naime, tim varaždinskim poduzećem upravljat će Sanja Mihalić, odvjetnica i stečajna upraviteljica, umjesto dosadašnjih direktora Eduarda Brumena, koji se zbog sumnji u zlouporabu položaja i ovlasti još uvijek nalazi u pritvoru, kao i Ivanke Strmečki koja je puštena iz pritvora nakon što je dala ostavku. Odluku o imenovanju Sanje Mihalić za privremenu upraviteljicu donio je varaždinski Trgovački sud na prijedlog punomoćnika Branka Dretara koji je osnovao Stanoing zajedno s Brumenom. - Nesporna je činjenica da je Brumen u pritvoru, a da je Strmečki dala ostavku te otišla u mirovinu. Međutim, u sudski registar još nije dostavljeno provođenje ove statusne promjene. To je samo jedan od

dokaza kako Uprava ne obavlja poslove. Stoga mislimo da je u prijelaznom razdoblju trebalo imenovati privremenog upravitelja koji bi putem natječaja ili na neki drugi način osigurao kandidate za mjesto člana Uprave, a potom sazvao skupštinu te predložio članovima društva da se očituju o tome - ustvrdio je Dretarov punomoćnik koji je za privremenog upravitelja predložio Velimira Slamara. Punomoćnik Stanoinga i dalje se protivio imenovanju privremenog upravitelja. - Usprkos pritvoru, kao što dokazuje dostavljena doku-

mentacija, Uprava Stanoinga uredno izvršava obveze. Pritvor ne utječe na obavljanje dužnosti članova Uprave jer se dokumentacija nosi na potpis u pritvor. Što se tiče vođenja poslova u poduzeću, njih vode prokuristi Snježana Banić i Milena Kaniški. One su neposredni izvršitelj naloga Uprave društva. Uz to, predlagatelj nema pravni interes za imenovanje privremenog upravitelja nakon što je primio poziv za Skupštinu društva 15. ožujka, uzimajući u obzir kratkoću vremena do tog datuma. Na skupštini će se imenovati član Uprave - upozo-

rio je punomoćnik Stanoinga te dodao da je upis u registar deklarativne naravi. Dretarov punomoćnik, međutim, nije odustajao. - Uz poziv za skupštinu nije dostavljen nikakav prijedlog za novog člana Uprave, što samo dokazuje da se radi o ishitrenom sazivanju. Skupština je sazvana nakon što je saznala da je pokrenut postupak za imenovanje privremenog upravitelja. Dakle, Skupština zasigurno nije zakazana za dobrobit društva, već da se preduhitri ovaj postupak - rekao je Dretarov punomoćnik.

Niz godina Brumen i Dretar činili su upravu Stanoinga te bili dva glavna dioničara s podjednakim brojem dionica od 49,995 posto. Međutim, prije dvije godine Brumen je uspio kupiti 0,015 posto dionica od Dragice Čalete, jedinog preostalog dioničara uz njih dvojicu, nakon čega Dretara u upravi društva zamjenjuje Strmečki. Razlaz dvaju osnivača Stanoniga vrlo vjerojatno je jedan od uzroka što je varaždinska policija krajem prošle godine prvi put posjetila Stanoing, odnosno što je u veljači ove godine otvorena istraga protiv šest vodećih osoba poduzeća zbog sumnji u višemilijunske pronevjere stambene pričuve i kupnju stanova ispod tržišne vrijednosti. Da je uistinu tako, potvrđuje i to što je Dretar ubrzo nakon određivanja pritvora protiv Brumena, njegovog sina i Strmečki varaždinskom Trgovačkom sudu dao prijedlog za imenovanje privremenog upravitelja Stoninga. Naime, kako je pojašnjavao na varaždinskom Trgovačkom sudu njegov punomoćnik, članovi Uprave u nemogućnosti su izvršavati redovne obveze vođenja poslovanja društvom sukladno Zakonu o trgovačk im društvima.

Ustavna presumpcija nevinosti - Opće je poznata stvar da je pritvor protiv Brumena određen zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke te zlouporabe položaja i ovlasti, pa je nelogično da on u istražnom zatvoru obavlja funkciju člana uprave Stanoinga. Mislimo da je Brumen pravno spriječen obavljati poslove Uprave pa zato predlažemo privremenog - naglasio je punomoćnik Dretara.

Punomoćnik Stanoinga upozorio je predlagatelja da nema u vidu ustavnu presumpciju nevinosti koja štiti Brumena od insinuacija. - Ne insinuiram niti govorim o krivnji člana Uprave niti se želim u to upuštati, već iznosim samo činjenice koje su neosporne - naglasio je punomoćnik Dretara na kraju rasprave nakon koje se sud priklonio njegovim argumentima.

Stanoing - što dalje?

Prava odluka Što s graničnim prijelazima kod ulaska u EU? S

Nina BEGIČEVIĆ REĐEP doc. dr. sc.

igurno ste već više puta slušali o Schengenskom prostoru kao prostoru bez unutarnjih granica u Europskoj uniji, unutar kojeg se ljudi kreću bez granične kontrole i provjere putnih isprava. S obzirom na to koliko puta je svatko od nas čekao na granici zbog dugih kolona, veselimo se ulasku Hrvatske u EU. Međutim, treba znati da se na Hrvatsku ulaskom u EU neće odmah i u potpunosti primjenjivati tzv. pravne stečevine definirane Schengenskim sporazumom. laskom Hrvatske u EU, Hrvatska neće istovremeno ući u Schengenski prostor

U

i uživati slobodu kretanja bez graničnih kontrola. Ukidanje unutarnjih granica između Hrvatske i ostalih zemalja članica EU ovisit će o kasnijoj odluci Vijeća Europske unije. Hrvatska će trebati ispuniti pravne, organizacijske i tehničke preduvjete te preduvjet vezan uz pristup schengenskom informacijskom sustavu, kako bi ušla u prostor EU bez granica. o tada hrvatski državljani će imati nešto olakšani granični prijelaz sa zemljama članicama EU (vršit će se samo temeljna granična kontrola), ali on će i dalje postojati. Dobra vijest je da će u zračnim

D

lukama hrvatski građani prolaziti kroz granične prijelaze namijenjene građanima EU. pregovorima ostvaren je i poseban zahtjev Hrvatske vezano uz granicu Hrvatske i BiH. Hrvatska može do donošenja odluke Vijeća EU o ispunjenju preduvjeta Hrvatske za ulazak u Schengenski prostor, zadržati granične prijelaze na zajedničkim lokacijama s BiH na kojima granična policija s jedne strane kontrolira ulazak i izlazak na teritoriju s druge strane. S tim ciljem, Hrvatska će morati potpisati dodatne sporazume s BiH o poštovanju načela pravne stečevine Europske unije.

U


Poslovni svijet 21

13. ožujka 2012., br. 408

NA LICU MJESTA Međimurski tekstilci prosvjedom upozorili na teško stanje

“Tko će puniti proračun kada nas više ne bude?” JPerhoč obećao da će provjeriti što se

dogodilo s prijavama za nezakonitosti u tvrtkama, ali i što se radi u resornom ministarstvu radi poboljšanja situacije Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

U proteklih devet godina u Međimurskoj županiji u kožarskoj i tekstilnoj industriji nestalo je 3.500 radnih mjesta. Uglavnom je riječ o ženama koje su na to upozorile u četvrtak prosvjedujući na čakovečkim ulicama.

na bolje – bili su ukratko odgovori župana koji je najavio da će provjeriti što se dogodilo s prijavama, ali i što se radi u resornom ministarstvu.

Odgovornost države

- Mi imamo sreću da dobivamo plaću. No došli smo dati potporu onima koji su bez posla ostali zbog bahatosti vlasnika i propusta države. NeplaMarš na 8. mart Nije slučajnost da je Sindikat ćanje doprinosa – to je propust tekstila, obuće, kože i gume za državnih institucija - rekao je prosvjedni marš ulicama Čakov- jedan od radnika Čateksa. I dok je on još sretan jer ca izabrao baš Dan žena. Čak 80 posto onih koji su u posljednjih njegova tvr tka radi, među devet godina ostali bez posla u radnicima zatvorenog MTČ-a bijes, očaj i tuga. Najprije tim granama industrije su su im ukinuli putne žene. Zadnja tvornica troškove, zatim koja je otišla u stee j r u smanjili plaću čaj u Međimurju eđim z M pod izlikom je MTČ Tvornica o be l a t s o “žr t vovanja čarapa gdje ih n d a r je radilo 240 j za firmu”, a .500 o 3 k s r a ž na kraju preradnika. Uprau ko stali im isplavo oni su činimjesta ućarskoj ćivati plaće. li najveći broj b o i - Ne vidim prosvjednika, a ustriji d n i nikakvu budućnjima su se pridrunost. U MTČ-u sam žili i radnici ostalih provela cijeli svoj radni tekstilnih tvrtki koji još uvijek rade, poput Čateksa. vijek, 32 godine. Bolujem od Jedna od točaka na kojem je karcinoma i ne mislim da ću stao prosvjedni marš bio je pro- ikad više raditi – priča nam svostor ispred zgrada Međimurske ju tužnu priču jedna od radnica. Najviše ju boli što su vlasnici županije. - Ivica, javi se! Sa županom njima manipulirali i očekivali na kavu - uzvikivali su, uz osta- da se “žrtvuju za firmu” dok su lo, radnici pozivajući župana oni živjeli u luksuzu. - Pristali smo na ukidanje Ivicu Perhoča. Nisu skrivali da i lokalnu vlast krive za nastalu putnih troškova, plaće su nam srezali na 2.130 kuna – sve situaciju. - Recite vi tko će vama puniti za to da bi oni platili struju i proračun i isplaćivati plaće i plin – koji na kraju nisu platili plaćati da se vozite u Mercede- – objašnjava. Nisu se usudili ni su kad nas više ne bude? - samo išta protusloviti jer kad bi to je jedna od kritika koju je župan učinili – nekako bi ih kaznili. To da nisu 4 mjeseca dobivali stoički podnio. - Imate moju potporu. Oni plaću i radili “na prazno” bilo koji su kršili zakon moraju je zadnje. Naša radnica, kao ni odgovarati, a mi radimo sve drugi, ne vidi šansu ni u stečaju. kako bi se situacija promijenila Većina njih izgubila je nadu.

Župan Perhoč izašao je pred prosvjednice te je obećao potporu za opstanak onog što je preostalo

Prijavite svoj projekt za sufinanciranje Svim poduzetnicima i istraživačima koji imaju inovativne znanstvenopoduzetničke projekte otvorena je nova mogućnost za dobivanje besplatne potpore radi sufinanciranja njihovih predkomercijalnih aktivnosti. Naime, Poslovnoinovacijska agencija Republike Hrvatske (BICRO) uputila je četvrti poziv za sufinanciranje inicijalne faze inovativnih znanstveno - poduzetničkih projekata kroz Program provjere inovat ivnog koncepta PoC (Proof of Concept). - Program financira Vlada RH i Svjetska banka, a provodi ga BICRO u suradnji s 12 prepozna-

b

espovratna sredstva kreću se od 35.000 do 350.000 kuna, a rok za pretprijave projekata 9. travnja

Umjesto cvijeća, Međimurke 8. ožujka nosile - transparente

Jasno i glasno za svoja prava

Institucije zatvaraju oči Prosvjednici su javnosti uputili javni proglas u kojem upozoravaju na užasno stanje u tekstilnoj industriji i pozivaju sve nadležne institucije da poduzmu dodatne istražne radnje kako bi onemogućili pojedince da se domognu imovine posrnulih poduzeća. Kažu, nedopustivo je to što se događa u tekstilnoj industriji,

nedopustivo je da institucije zatvaraju oči pred poslodavcima koji ne isplaćuju plaće i nedopustivo je da vlasnici mogu živjeti u luksuzu i istovremeno smanjivati radnicima plaće pod izlikom “da su teška vremena”. Pozvali su sve da učine što je moguće više da bi se zaustavilo urušavanje sektora u kojem rade uglavnom žene.

DOZNAJEMO Održano ispitno i izvještajno ročište u stečajnom postupku nad propalom čaraparijom

MTČ Tvornica čarapa dužna 150 milijuna kn

Velika većina vjerovnika izjasnila se za nastavak proizvodnje

PRILIKA

Na varaždinskom Trgovačkom sudu održano je ispitno i izvještajno ročište u stečajnom postupku nad MTČ Tvornicom čarapa. Tristotinjak bivših zaposlenica MTČ Tvornice čarapa potražuje gotovo 10 milijuna kuna, dok čakovečki Područni ured Porezne uprave potražuje 838 tisuća kuna. Tako tražbine I. višeg isplatnog reda iznose ukupno 10,6 milijuna kuna. Puno veće su tražbine II. višeg isplatnog reda. Naime, one iznose čak 140 milijuna kuna! Od tog iznosa SG Splitska banka potražuje 70,8 milijuna, čakovečki Područni ured Porezne uprave 27,8 milijuna kuna, HBOR 21,6 milijuna, Vaba banka 11 milijuna, Erste & SB 9,8 milijuna, Banco Popolare 8, Banka Kovanica 7 milijuna…

Usprkos obvezama, Tvornica čarapa nastavila je s proizvodnjom u stečaju, a to je podržala i većina vjerovnika. - Pregledom stanja sirovina, nedovršenih proizvoda i ostalog repromaterijala, utvrdio sam da postoje znatne količine proizvoda u različitim fazama, pa je radi nedovršenih proizvoda pokrenuta proizvodnja. Uz to, postojale su još aktivne narudžbe stalnog inozemnog kupca za oko 80.000 pari čarapa, a primljeno je još novih narudžbi za oko 280.000 pari. Stoga je 95 radnika zadržano na radu na određeno vrijeme - pojasnio je stečajni upravitelj te dodao da postoji i ponuda tvrtke T7 Industrija pamuka za zakup tvornice na određeno vrijeme. (ikr)

tih centara, među kojima je i Tehnološki park Varaždin. Njime se želi osigurati potpora pravnim i fizičkim osobama u ranoj fazi razvoja inovacije, odnosno novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, kako bi se pomogao i usmjerio daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u kasnijoj fazi - pojašnjava Andrija Petrović, direktor TPV-a, na čijim web stranicama su obrasci za prijavu na natječaj. Bespovratna sredstva u iznosima od 35.000 do 350.000 kuna po projektu mogu se dobiti za provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva, demonstraciju tehničke izvedivosti te izradu funkcionalnog prototipa. Do 9. travnja trebaju se predati pretprijave u prepoznate centre kao što je TPV kroz koji je u prva tri kruga „prošlo“ 29 projekata vrijednih 10,5 milijuna kuna sufinaciranih sa 6,2 milijuna kuna, dok je iz PoC fonda ukupno sufinanciran 71 projekt s 12,4 milijuna. Natjecatelji čije pretprijave prođu kod prepoznatog centra imaju rok za izradu i predaju potpunih prijava do 25. travnja u prepoznati centar.


22 Crna kronika

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO Osuđen bivši policajac i suvlasnica ljekarni zbog šverca lijekova

NESTAO

Jeste li vidjeli Alena? Alen se pretprošlu nedjelju trebao vratiti u Odgojni centar Pahinsko u Ivancu. No to se nije dogodilo, pa policija traga za njim. Alen Zahirović ima 17 godina i osim adrese u Pahinskom ima jednu i u Dugopolju. Policija ga nije uspjela naći od prošle nedjelje. Ukoliko ste ga vidjeli ili imate informacije o nestaloj osobi, policija moli da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete broj 192. Informacije možete dostaviti i putem stranice www.nestali. hr (td)

NEDELIŠĆE

Ozlijeđena u eksploziji Nakon razorne eksplozije plina u Varaždinu, nova u Nedelišću, i to u Ulici Vladimira Nazora. Tu je u kupaonici obiteljske kuće 56-godišnje žene u petak oko 00.50 sati došlo do eksplozije u kojoj je vlasnica teško ozlijeđena pa je prevezena u Županijsku bolnicu Čakovec. Nakon mjerenja djelatnika Međimurje plina, utvrđena je prisutnost plina, koji najvjerojatnije izlazi iz sustava kanalizacije. Mjerenjima je potvrđena prisutnost plina u sustavu kanalizacije u Ulici Vladimira Nazora od kućnog broja 34 do 44, tako da je taj dio ulice zatvoren za sav promet. Provjera prisutnosti plina obavljena je u svim obiteljskim kućama u tom dijelu ulice, a njegova prisutnost utvrđena je u kupaonici i kuhinji još jedne obiteljske kuće u vlasništvu oštećene žene, kao i kupaonici obiteljske kuće 61-godišnjaka. Naknadno je utvrđeno da je plin izašao iz oštećene metalne plinske cijevi.

Za šverc lijekova uvjetne kazne dvojici okrivljenika JDubravko Medved dobio godinu

dana uvjetne kazne, Snježana Frebel dvije uvjetno, a kažnjeni su i novčano Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zbog krijumčarenja lijekova, bivši granični i temeljni policajac Dubravko Medved osuđen je na godinu dana zatvora, uvjetno na tri godine, a treba platiti i sto prosječnih dnevnih dohodaka, odnosno 18.080 kuna, dok je za poticanje prvookrivljenog na krijumčarenje Snježana Frebel, suvlasnica zagrebačkog Lobopharma te ljekarne u Essenu, osuđena na dvije godine zatvora, uvjetno na četiri godine. Uz to, trebat će platiti 40 0 prosječnih dnevnih dohodaka u roku od četiri mjeseca.

Jedna od dviju pošiljki lijekova iz Njemačke koju je zaplijenila policija kod prvookrivljenog Medveda

ali je zatečen u dva navrata, i to na graničnim prijelazima Macelj i Cvetlin sredinom 2010. godine. S obzirom na to da je među stotinama kutijica lijekova bilo i nekih koji su sadržavali tvari s popisom opojnih droga, poput Ansilana i Xanaxa, državno odvjetništvo optužilo je Medveda i za zlouporabu droga, odnosno Frebel za poticanje na to kazneno djelo.

Nije znao što vozi

Međutim, budući da tijekom suđenja nije dokazano da je Medved znao da se među lijekovima sakrivenim u automobilu nalaze i oni s popisa opojnih droga, drKljučno je poticanje žavno odvjetništvo odustalo - Ni jedan od okrivljenika je od tog dijela tužbe protiv nije do sada kažnjavan, a prvookrivljenog. No uvjereveću društvenu odgovornost no da je Frebel znala koji se imaju postupci drugookriv- lijekovi krijumčare, državno ljene jer da je prvookrivljeni odvjetništvo nije odustalo kojim slučajem odbio prevo- od optužbe za poticanje na zlouporabu opojnih sredziti lijekove preko granica stava. za novac, vrlo vjeroSudsko je vijeće jatno bi to učinio o k ipak oslobodinetko drugi. ždins a r a v lo Frebel od Dakle, ključko s j i n a optužbe za na je uloga Žup o n poticanje na pot icatelja ržav d o zloupora- upozorila ištv n t e j v bu opojnih je predsjedod lbu sredstava a ž e j jer, nica v ijeća o l i v a naj u kako je naglaBožica Mišak d u s e r sila predsjedpodsjećajući da na p nica v ije ć a, ne je za krijumčarepostoje svi elementi nje Medved dobivao i do 150 eura po koferu za to kazneno djelo. Naime, lijekova kojih je obično pre- kako je pojasnila, nije dovoljan samo prijevoz lijekova, vozio tri. Pr ilikom kr ijumčarenja odnosno opojnih sredstava, lijekova, koje je 2007. godi- već se treba raditi o prine počeo prevoziti dva, tri jevozu radi neovlaštenog puta mjesečno iz Slovenije stavljanja u promet, a tog ili Austrije u Hrvatsku zbog elementa - nema. S tim se, financijskih problema u ko- međutim, ne slaže državno jima se našao, Medved je odvjetništvo koje je najavilo izbjegavao carinski nadzor, žalbu.

Neuvjerljiva obrana Snježane Frebel - Lijekovi su roba čiji je promet ograničen. Prvooptuženi je ispunio obilježja kaznenog djela izbjegavanja carinskog nadzora, što je i potvrdio priznajući da nije namjeravao prijaviti prijevoz lijekova preko granice - upozorila je sutkinja Mišak obrazlažući presudu. Ostalo je sporno, kako je dodala, je li Medved za izbjegavanje carinskog nadzora dobivao novac od Frebel, budući da je drugookrivljena to negirala. - Međutim, njezina je obrana bila neuvjerljiva, odnosno takva da uopće nema sumnje kome treba povjerovati. Navodila je, primjerice, da je Medved

trebao lijekove prevoziti samo do Slovenije, ali nije navela ni gdje ih je trebao ostaviti, niti kome. Ako se toliko brinula za pacijente kojima su trebali lijekovi, zašto ga nije zvala u Sloveniji i pitala gdje je ostavio lijekove? Uostalom, zašto bi Medved teretio Frebel i odakle bi poznavao nju i zaposlenike Lobopharma, ako nije imao nikakve veze s njom, odnosno ako nije lijekove krijumčario upravo za potrebe njezinog poduzeća - upitala je predsjednica Vijeća varaždinskog Županijskog suda Božica Mišak.

I TOGA IMA Zbog Medvedovog lažnog terećenja Ivica Holjevac bio dva mjeseca u pritvoru

Spomenuo ga zbog - netrpeljivosti

HRASTOVSKO

Poginuo traktorist U p r av lj aj u ć i u n e dj e lj u traktorom na predjelu zvanom „Graci“ iznad mjesta Hrastovsko kod Ludbrega, 53-godišnji traktorist je započeo mijenjati brzine na uzbrdici uslijed čega se traktor počeo nekontrolirano kretati unatrag. Tom prilikom stražnji lijevi kotač zahvatio je zemljanu kosinu, nakon čega se traktor prevrnuo i prignječio vozača.

Nedužan u pritvoru 2 mjeseca

Lijekovi su se u Hrvatsku krijumčarili u puno većem obujmu i puno dulje nego što bi se to moglo zaključiti na temelju presude, sudeći po izjavama koje je davao prvookrivljeni tijekom kaznenog postupka. Njime je obuhvaćen, kako se čini, samo jedan vid izbjegavanja carinskog nadzora: Medvedov uvoz u Hrvatsku, i to najčešće do Krapine gdje je radio kao temeljni policajac sve dok nije dobio otkaz upravo zbog krijumčarenja. Međutim, prije nego što je počeo osobno

prevoziti lijekove mimo carinske kontrole, Medved je kao granični policajac osiguravao nesmetani ulazak ili je tražio od kolega da propuste osobe koje su prevozile lijekove. Za to je dobivao, kako je ustvrdio na sudu, 300 dem,, što upućuje na zaključak da je krijumčarenje lijekova trajalo više od deset godina! I nisu se uvozile beznačajne količine. Naime, na početku, kada još nisu ukinuti granični prijelazi između Slovenije i Austrije, Medveda su na Šentilju zausta-

vili slovenski carinici koji su na temelju računa utvrdili da prevozi lijekove vrijedne oko 36.000 eura! A lijekovi se nisu unosili samo preko jednog prijelaza, niti samo automobilima, već i zrakoplovima, sudeći po iskazu u kojem je Medved poimence naveo nekoliko carinika i odvjetnika… Međutim, od svih tih koje je spominjao pred sudskim vijećem, nije završio nitko. Samo on i Frebel. No zato je stradao njegov dugogodišnji poznanik Ivica Holjevac kojeg je Med-

ved prozvao na policiji. Dajući iskaz pred drugom istražnom sutkinjom, Medved je ustvrdio da Holjevac nema nikakve veze s ovim događajima te da ga je spomenuo zbog - osobne netrpeljivosti?! No dok nije opovrgnuo njegovu umiješanost, Holjevac je proveo dva mjeseca u istražnom zatvoru! U odnosu na sve što je prošao on i njegova obitelj, mala mu je zadovoljština da je Medved naknadno osuđen na tri mjeseca uvjetne kazne zbog lažnog terećenja…


13. o탑ujka 2012., br. 408

Oglasi 23


24 Urbana kultura

„Pola ure kulture“ jedna naša vrhunska balerina je, otprilike, izjavila: „mi balerine smo prekrasne žene“, „mi smo prekrasno građene“. I onda još tumačila kako je u boemskom Parizu 19. stoljeća „bilo alkohola i još Denis PERIČIĆ nekih drugih stvari“. mr. sc. K, tko je prekrasan, to je više stvar ukusa. Po meni, prekrasno su građene umjetničke klizačice, a i biatlonke su mi u samom vrhu. No, recimo, zamislite što bi bilo da je Luka Modrić izvalio: „mi nogometaši smo prekrasni muškarci“, „mi smo prekrasno građeni“. Sve babe zakričale bi kao da im je netko zabio klizaljku vrit i zaključile da je ta izjava konačan dokaz nogometaškog seksizma i idiotizma, a time i idiotizma cijelog muškog roda, koji je, eto, toliko glup da osim nogometa valjda ionako ne razumije i ne vidi ništa. li, možda su Zagorci najbolje građeni muži na svetu? Možda su Turci najljepši? Možda su vodoinstalateri najbolji ljubavnici, a konobarice najpametnije? Ne znam, jer nitko nije tako blesav da o sebi i sebi sličnima govori o takvim superlativima. Ali kad tako nešto prosere balerina, i to na javnoj televiziji, onda to vrijedi skoro cijelih pola ure kulture, jedinih na HTV-u. li vrijedi se tome onda grohotom nasmijati. Ako se Šešelj može grohotom „smejati celom svetu“, onda se valjda možemo i mi jednoj balerini. Kad je već toliko prekrasno pametna da tom izjavom zasjeni svoje vrhunske umjetničke dosege. itate se, gdje je tu urednička odgovornost? Ma, iskreno, čini mi se da je i ona ženica koja stvara tu emisiju pomalo već digla ruke od toga da hrvatsku kulturu prikazuje boljom nego što jest. Mi novinari smo ionako najgluplji ljudi, jer nitko pametan ne bi trpio tolika sranja za tako male pare. Ali, nije, recimo, Stanković kriv kad vas netko uzruja. Treba pustiti sugovornike da budu onakvi kakvi jesu: „prekrasni“!

O

A

A P

Knjigu kolumni „Hrvatski san“ Denisa Peričića, uz poseban popust za čitatelje Regionalnog tjednika (80 kn, poštarina ili dostava uključena u cijenu) možete naručiti pozivom na broj 091/1509893 ili putem e-maila denis.pericic@vz.htnet.hr

JVele, tko nikad nije bio ni na jednom velikom glazbenom festivalu, nije do

kraja otvorio oči, stoga - što čekate? Rezervirajte već sad svoj festival koji se u tjedan dana (6. - 13. kolovoza) slije i više od 300.000 Ako dosad niste pohodili ni ljudi popis apsolutno predug pa jedan veliki glazbeni festival, ćemo spomenuti samo Korn, ljeto 2012. smatrajte razdo- Placebo i Ministry. bljem u kojem ćete ispraviti tu veliku životnu nepravdu koja Odvažite prioritete vam se dogodila. Prvi korak Kako smo i rekli, stvar je koji trebate učiniti je da od- u atmosferi. Ako vam je to mah, sad, ovog tjedna kupite najbitnije, rezervirajte karulaznicu. Ne samo zato jer su tu za Sziget i to odmah jer sad gotovo tri puta jeftinije već ona do kraja travnja za svih 9 i zato jer ćete s te perspektive dana festivala (dobijete gratis puno jednostavnije nagovoriti još nulti i 1. dan) stoostale frendove da kupe ulaznicu za tjedan dana zabave na hrvatskim festivalima svog života. Ako ranećete doživjeti dite, tako ćete čak internacionalni štih mjesec ima pr ije moći “zauzeti” svoj strateški položaj za godišnji odmor. Kao dugogodišnji pohoditelji ji 195 eura uključujući glazbenih festivala, ovo ljeto kampiranje. Do Budimpešte preporučujemo vam njih tri ćete i stvarno jeftino doći – – T-mobile in Music festival u vlakom na koji se nažalost zagrebu, Sziget festival u Bu- morate ukrcati u Koprivnici. Na dimpešti i obećavajući šibenski T-mobile ćete nešto jeftinije – Terraneo festival. ulaznice su 290 + 150 kuna za kampiranje do 18. travnja, ali Bendovi nisu najbitniji morate imati na pameti da je Idemo redom. Trebali bi vam zagrebački festival daleko od biti bitni bendovi, ali vjerujte onog internacionalnog štiha. U – to čak nije ni najvažnije na povojima je i Terraneo festival u festivalu. Dolazak na T-mobile Šibeniku, a ono što je njegova (28.-30. lipnja) zasad su, među velika prednost je to što je na ostalima manje poznatima, po- moru, pa nakon tulumarenja tvrdili Franz Ferdinand, The Cra- možete osvježiti um i tijelo u nberries, Plan B, Mando Diao i Jadranu. Karta za tri dana s Gogol Bordello. Na šibenskom kampiranjem košta 350 kuna. Sve što vam još treba je da Terraneu (7. - 9. kolovoza) svirat će The XX, The Ting Tings, prije festivala kupite šator, Friendly Fires i The Horrors dok vreću za spavanje, čepiće za uši je za najveći festival Europe na i kutiju aspirina.

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

1

KUPITE KARTU ŠTO PRIJE

2

ODVAGNITE - ATMOSFERA ILI LINE UP

3

NABAVITE ŠATOR

T-mobile - velika prednost je blizina Zagreba

Sziget - mora se posjetiti bar jednom u životu

Prednost šibenskog Terranea je more

S A V J E T I

(Ne) filozofiraj Svi u uniforme P

Damijan Bermanec mag. phil. damijan.bermanec@gmail.com

rošli tjedan od hrvatskih je učenika potekla inicijativa koja ide za tim da se u škole uvedu školske uniforme. Naš je novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta to dočekao nekako blagonaklono, kategorički ni za, ni protiv, pa se pojavila mogućnost da se tako nešto doista i provede. A to bi bila velika i potpuna besmislica. Naime, u trenucima opće društvene krize i silnih problema u odgojno-obrazovnom sustavu kao problem koji će se rješavati postaviti jednu ovakvu beznačajnu i trivijalnu stvar bio bi promašaj nad promašajima. Zato nam ostaje samo nada da se ministar Jovanović neće poželjeti svrstati u velike reformatore školstva reformom – školske odjeće. Učenici su tu svoju inicijativu obrazložili između ostalog i tvrdnjom

da bi uvođenje uniformi smanjilo međuučeničku diskriminaciju i nasilje, koji su motivirani ekonomskim i socijalnim faktorima. No ti se problemi, koji očito u (nekim) školama postoje, ne mogu i nikad neće moći rješavati na tako jednostavan način kao što je uvođenje ovakve ili onakve školske odjeće. roblem diskriminacije, naime, možda je već sada značajan, no u budućnosti će još više bujati s povećavanjem razlika između djece onih koji imaju i djece onih koji nemaju. On se mora rješavati na društvenoj razini, prije svega ekonomskim i socijalnim politikama. U školama vidimo samo simptom, uzrok je u sve većem društvenom raslojavanju. Ako se s tim nastavi, jedan će broj djece uživati u raspa-

P

mećenom luksuzu, a većina jedva nalaziti koju kunu za siromaški sendvič. što će biti s nasiljem? Pa s povećavanjem razlika moglo bi se i ono povećati. Jer kakva će biti međusobna interakcija onih koji će se kititi najnovijim (pre)skupim high tech stvarčicama i onih koji će uvijek iznova krpati vlastitu obuću jer za novu nemaju novca? Mirna i harmonična? Napeta i na rubu incidenta? a rješenje za cijelu tu žalosnu i zamršenu stvar nije nikakav novi dress code, nego odlučna i stvarna politička briga za ugrožene socijalne slojeve, koja će svakom djetetu omogućiti dostojne materijalne uvjete.

A

M

INMUSICFESTIVAL.COM

U

Birajte svoj festival: Budimpešta, Jarun...

SZIGET.HU

Pola ure sra…

DONOSIMO Vodič za ljubitelje rocka, šatora i super zabave

TERRANEOFESTIVAL.COM,

Art/media

13. ožujka 2012., br. 408


IT-TECH-NET 25

13. ožujka 2012., br. 408

HARDWARE

8/10

AMD Pitcarin

MICROSOFT FLIGHT SIMULATOR ZA MANJE ZAHTJEVNE

Besplatno polijetanje Piše: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com

Ekipa iz Microsofta je odlučila cijeli koncept starog Flight Simulatora okrenuti naglavačke. U osnovnoj “free to play” verziji igre dobivate Veliki otok na Havajima, ultralaki zrakoplov Icon A5 te dvokrilac Boeing Steerman, a za cijenu od dodatnih 20 $ možete otključati ostatak havajskog otočja i RV-6 zrakoplov s detaljno izrađenim kokpitom. Ostali dodatni sadržaj kupujete preko Windows Live Marketplace servisa što je izazvalo burne reakcije starih fanova serijala. Microsoft Flight nije namijenjen za hardcore ekipu koja izrađuje kućne replike 747-ice s realnim prikazom svih instrumenata, već je namijenjen vikend-letačima

koji se žele povremeno vinuti nebu pod oblake i osjetiti čari letenja. Ali ako ugasite sva pomagala, igra postaje puno više “simulacija”, u što su se uvjerili i pravi piloti kod testiranja beta verzije. Grafika je zadovoljavajuća, ali je pomalo razočaravajuće da igra nije razvijana u DirectX 11 tehnologiji. Havaji su detaljno modelirani i prava je šteta da ekipa iz Microsofta nije ubacila još poneki scenarij jer letenje iznad jednog te istog terena, nakon nekog vremena, zna postati monotono. Jedna velika primjedba ide na račun loše mape koja nije dovoljno detaljna za instrumentalno letenje i nedostatatak drugih AI zrakoplova, pa se ponekad osjećate usamljeno. A da se ne dosađujete na nebu iznad Havaja, igra nudi

nekoliko vrsta misija koje variraju ovisno o zrakoplovu koji odaberete. Postoje tu i razne skriptirane misije kao one u FSX-u, kao i misije prijevoza robe i putnika na razne destinacije. Za one spretnije tu su i misije u kojima sakupljate “novčiće” razbacane po otoku, koji se nalaze na nezgodnim i teško dohvatljivim mjestima.

Maxis je u sklopu Game Developers Conference eventa EA Game Changers službeno potvrdio da SimCity 5 izlazi iduće godine. Peti nastavak serijala je nazvan jednostavno SimCity, a grafički temelj mu je Maxisov novi grafički engine GlassBox. SimCity će izaći isključivo na PC-u, a Maxisovci obećaju da će se raditi o definitivno najsofisticiranijem nastavku serijala do sada.

Assassins Creed 3

Razvojni timovi iz čak 6 različitih podružnica Ubisofta na Assassin’s Creedu III rade posljednje tri godine, odnosno od završetka rada na Assassin’s Creedu II, te je AC III tako daleko najambiciozniji Ubisoftov projekt do sada. Igra nam donosi novi engine, Ubisoft AnvilNext, koji osigurava poboljšanu grafiku, modele likova, drastično bolji AI i još veći kapacitet mapa.

kodnog naziva Pitcairn. Snažniji Radeon 7870 ima GPU takta 950 MHz s 1.408 stream procesora te 2 GB GDDR5 memorije efektivnog takta 5,5 GHz, također uz 256-bitnu sabirnicu. Vrlo je izgledno i predstavljanje još jedne kartice, Radeona HD 7890, koja će biti zasnovana na oslabljenoj verziji čipa Tahiti, poznatog iz modela 7950 i 7970.

HARDWARE Konzola iz Valvea Glasine koje internetom kruže posljednjih nekoliko dana tvrde da se popularni Valve priprema osvojiti konzolaško tržište vlastitim set top boxom. Ako je vjerovati glasinama koje kruže internetom, Valve priprema izdavanje vlastitog set top boxa koji bi izravno konkurirao Xboxu i PlaySta-

tionu. Konzola navodno nosi ime Steam Box, a službenu najavu trebali bismo dobiti već idući tjedan. Blog The Verge tvrdi da se zapravo radi o minijaturnom PC-u koji bi igračima trebao dati pristup kompletnoj Steamovoj ponudi te ponuditi iskustvo kakvo mogu dobiti od konzola.

Microsoft Flight je vrlo obećavajuć proizvod čije vr ijeme tek dolazi i koji svakako ima svoju publiku. Svi koji se povremeno zažele vjetra u kosi, neka obavezno instaliraju ovu igru i uživaju na nebu iznad Havaja. Igra je besplatna. A svi zagriženi hardcore simoljupci, držite se starog Flight Simulatora i X-Planea 10.

GAMING NEWS SimCity 5

AMD popunjava ponudu grafičkih kartica nove generacije zasnovanih na čipovima GCN arhitekture. Nakon modela s grafičkim procesorom Tahiti i verzija s GPU-om Cape Verde za donji dio srednjeg segmenta, kompanija uskoro predstavlja i snažnije kartice za srednji segment tržišta. Riječ je o Radeonima HD 7850 i 7870 zasnovanim na grafičkom procesoru

DIGITAL PHOTO Diablo 3 Talijanski ogranak Activisiona nekolici tamošnjih prodajnih lanaca potvrdio 17. travnja kao datum izlaska Diabla 3. Čini se da će preporučena cijena običnog izdanja biti 54,90 €, dok će Diablo 3 Collectors Edition stajati 89,90 €. Sad bi bio red da Blizzard konačno objavi taj dugoočekivani datum.

Bioshock Infinite

Bioshock Inf inite će na police američkih trgovina doći 16. listopada, dok će se u ostatku svijeta pojaviti 2 dana kasnije - objavio je Irrational Games na svojim web stranicama. Igra će biti dostupna za PC, Xbox 360 i PS3, a PS3 verzija će uključivati besplatan primjerak prve igre u serijalu te će nedugo nakon izlaska dobiti podršku za Move.

Canon EOS-1D X EOS-1D X na police trgovina u Hrvatskoj stiže krajem travnja. Fotoaparat je temeljen na novom CMOS senzoru punog kadra s rezolucijom od 18 megapiksela. Senzor se odlično snalazi u uvjetima slabe osvijetljenosti, a osjetljivost ide do maksimalnih ISO 204.800. Autofokus je izveden kroz 61 točku, za brz rad i kvalitetne snimke zadužen je dvostruki procesor

DIGIC 5+, a u punoj rezoluciji moguće je snimati čak 12 fotografija u sekundi. Pozadinski ekran ClearView II s dijagonalom od 3,2 inča sliku prikazuje u 1.040.000 točaka.


26 Kulturni obzor

13. ožujka 2012., br. 408

KALENDAR MAJA Priča o starenju, pornografiji, Zagrebu...

U D-duru

Najava koncerta Kings of Strings K

ings of Strings naziv je trija koji su oformili Tommy Emmanuel, Stochelo Rosenberg i Vlatko Stefanovski. Na ovoj će turneji publici pokazati i predstaviti različite glazbene žanrove i stilove sviranja akustične gitare. Darko RUŠEC ommyja Emmaprofesor gitare u nuela svijet preGlazbenoj školi Varaždin poznaje kao jednog od najvećih gitarista današnjice o čemu svjedoče brojna priznanja i nagrade, ali i pohvale kolega s kojima je surađivao poput Erica Claptona, Joea Satrianija, Stevieja Wondera ili Stevea Vaia koji je prije par godina izjavio da je Emmanuel najbolji gitarist na svijetu. latko Stefanovski sinonim je za gitaru na Balkanu još od osnivanja grupe Leb i sol. Kroz domaće i svjetske turneje oblikovao je svoje sviranje i skladanje usavršivši razne stilove: od snažnih rock riffova do brzih jazz pasaža i ritmički neparnih pjesama s juga Europe. tefanovski u pravilu izvodi tehnički vrhunsku i emotivno nabijenu svirku, koju vrijedi poslušati i doživjeti. omsku muziku, kroz njene swingerske, jazz manouche formate već 30 godina uspješno izvodi virtuozni Stochelo Rosenberg. božavatelji Stochela Rosenberga koji prate njegov rad i karijeru, a i glazbena kritika također danas tvrdi da je prerastao i svog uzora, legendarnog Djanga Reinhardta. injenica da je gitaru počeo svirati s “tek” deset godina, da bi već u 12. osvojio svoju prvu veliku nagradu u rodnoj Nizozemskoj govori neosporno o sviraču koji je pao na plodno tlo i pronašao glazbeni stil kroz koji je najbolje magao izraziti svoj talent. oncert ove trojice slavnih gitarista bit će održan 20. ožujka u Velikoj dvorani Vatroslav Lisinski.

nadam se da nisam kontaminiran i vraćam se kratkim pričama

T

V S

R

O

Jedna od priča prati grupu penzionera na ponovljenom maturalnom putovanju od Opatije do Zadra

Toliko me iscrpio da ga pomalo i mrzim JŠest godina i 600 stranica. Treći roman zagrebačkog pisca njegovo je najzrelije i najveće prozno djelo Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Č

Priča o starosti, o odrastanju, o Zagrebu... o tome kako je pornografija došla u Hrvatsku. Nakon šest godina od objave prvog odlomka “Kalendara Maja” u Jutarnjem listu, pisac Zoran Ferić u petak je varaždinskoj publici predstavio svoje novo i doslovno – najveće djelo. Na 600 stranica Ferić nam donosi živote svojih likova,

K

r

oman je pisao duže nego što je bilo predviđeno, a 2 puta bio je i na neplaćenom godišnjem ljubavnu priču Tihomira i Senke i sve što se oko nje odvijalo od njihovih gimnazijskih dana sve do starosti.

Radnja od 60 godina - Kad sam pisao, imao sam osjećaj da sam se prilično zapetljao u svim likovima i vremenima. Radnja romana traje punih 60 godina. Prvo sam imao ideju o ponovljenom maturalnom putovanju od Opatije do Zadra tih starih

Naslov nema veze s apokalipsom “Kalendar Maja” nema nikakve veze s drevnim narodom, niti njihovim predviđanjima. Puka je slučajnost da je knjiga izdana u prosincu 2011., baš pred godinu kada je majansko predviđanje – kraj svijeta. Jer – Ferić je trebao biti gotov i ranije. - Istina je da sam fasciniran kalendarima, ali naslov je iz scene mog omiljenog romana Malcolma Lowrya “Pod vulkanom”. Žena, Yvonne, vraća se kući i nalazi muža potpuno pijanog. Ona se pomiri s tim da će on takav uvijek ljudi, ali u jednom trenutku shvatio sam da je to dosta površna ideja ukoliko želim pisati o smrti, starosti i starenju. Kad se otvorila ta dječja priča – sve mi je postalo puno jasnije – ispričao je Zoran Ferić. Kako se radnja odvija od 1950. pa sve do 2010. godine, prati se i razvoj Zagreba, ali i početak i razvoj pornografije u Hrvatskoj. - Taj moj Tihomir je prva generacija Hrvata odraslog uz pornografiju. Od prvih sveščica preko 8-mm filmova nadalje. Naravno, s tim se mijenja percepcija i doživljaj tjelesne ljubavi – objašnjava Ferić.

Smrt i odsutnost Tko je pročitao prva dva Ferićeva romana, znat će da njegove knjige nisu neke optimistične i vesele. Ferić i sam to potvrđuje – ponovno je okupiran smrću i ljudskom odsutnosti. Na pitanje zašto je tako dugo pisao taj roman nema neki konkretan odgovor. - Što zbog nedostatka vremena u komadu – čak sam dva puta uzimao neplaćeni godišnji da ga dovršim, što

biti. Oni tada pričaju o kalendaru Maja. Eto, zato naslov – objasnio je Ferić. No prepustio je urednicima novi naslov kad je riječ o prijevodu. - Roman uskoro izlazi u Austriji gdje ja nemam takav kontekst kao kod nas. Naziv bi zbunio tamošnju publiku – ljudi bi doista mogli očekivati knjigu o propasti svijeta, a knjižare su sigurno pune knjiga o toj tematici. Zato će za naslov poslužiti prva rečenica “Starost je došla 23. svibnja 2005., oko 11 sati” – naravno, na njemačkom – veli Ferić.

zbog toga jer sam imao “pauzu” – kaže. Kad je konačno bio gotov, malo se i požalio na prezentaciji u Gradskoj knjižnici, urednik Drago Glamuzina tražio je od njega da izbaci 200 kartica teksta – to nije bio lak zadatak. Vjerojatno bi mi bilo još teže da sam plaćen po kartici teksta, ali to se moralo napraviti. Izbacio sam neke likove koji su mi se činili loši, izbacio sam i nešto dobrog materijala – priča Ferić. Iako je publika s oduševljenjem dočekala njegov treći roman, kritičari za njega imaju samo riječi hvale, a

vrlo brzo postao je i najprodavanija knjiga, autora nikome ne vjeruje. - Ne bih to smio govoriti na promociji moje nove knjige, ali nitko me ne može uvjeriti da sam napisao dobar roman – kaže. Pisac i profesor hrvatskog jezika priznaje da ga je “Kalendar Maja” iscrpio “do mjere da ga pomalo i mrzi”, a supruga mu je zabranila da od sada na dalje piše tako debele knjige. - Nadam se da nisam kontaminiran romanom i vraćam se kratkim pričama. Ne znam kako će to ispasti, ali tome se veselim – zaključuje.


Kulturni obzor 27

13. ožujka 2012., br. 408

OBLJETNICA 25 godina, 58 predstava i status profesionalnog kazališta

JKroz Pinklece je prošlo 100 članova,

najviše srednjoškolaca i studenata Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Sve je počelo na krilima novog vala. Osamdesete su bile godine u kojima je, pričaju one malo starije generacije, zaživjela alternativa, a kroz jaku rock scenu mlađe generacije mogle su u tadašnjem socijalizmu biti i dovoljno buntovne. Javljale su se nove ideje, u svim umjetnostima, pa tako i u kazalištu. Na krilima tog duha i atmosfere nastala je prije 25 godina, 1987., Kazališna družina Pinklec. - To je bila grupa glumaca sa mnom na čelu. Razmišljali smo o tome da se nazovemo Žibeki ili Cujzeki, ali to ipak nije zaživjelo – priča osnivač i umjetnički voditelj Pinkleca Romano Bogdan.

Istraživački teatar U 25 godina na daske su postavili 58 predstava, a velik broj njih posvećen je maloj i mladoj publici. Tako je bilo od samih početaka. Pinkleci se nisu samo bavili istraživačkim teatrom već i onim za djecu. - Na početku smo djelovali u mreži amaterskih kazališta, a vrlo brzo, kako smo se pojavljivali na raznim festivalima diljem bivše države, dobivali smo nagrade. To nam je bio poticaj da se profesionaliziramo – priča Bogdan. Pinkleci su to pokušali još 1991. u novom, h r v a t s ko m Ministarstvu kulture, ali do statusa profesionalnog kazališta trebalo im je 15 godina. - Imamo stalnih 6 članova, a definitivno smo kazalište s najmanjim budže-

tom u Hrvatskoj. Ako na to gledamo s vedrije strane – to nas je natjeralo da radimo koprodukcije – kaže Bogdan.

Pero Pernjak, Ščukešina, Podravsko-prigorski ogranak DHK, Koprivnica, listopad 2011. U teroru romana i vrlo kratkih priča (što možeš ispričati na tri kartice – vic?) pravo je zadovoljstvo pronaći dobre domaće pr imjere klasičnih pripovijedaka. Koprivnički autor Pernjak već je u nizu prethodnih knjiga nagovijestio zanimljiv razvoj, koji se potvrđuje i u „Ščukešini“ (štuketina, ve l i k a š tu k a). I a ko j o š mora poraditi na stilskom usklađenju, na Pernjakove promjene narativnih postupaka već smo navikli, a najveća vrijednost ovih proza je ilustriranje nove hrvatske i globalne zbilje, socijalno i moralno krajnje ugrožene. Od Varaždina do Ruwenzorija, Pernjak nas vodi kroz sudbine neslavnih ljudi u neslavnom svijetu. Likovno je knjigu vrhunski oblikovao pokojni Zvonko Todorovski.

Znanstveni radovi Posebno je ponosan na činjenicu da je o radu Pinkleca napisan velik broj stručnih radova te da su se njihovim stilom bavili i studenti teatrologije, a napisane su i dvije doktorske disertacije. - Znam da sve ovo što radimo nije bez veze i da smo ostai trebal i vili dubok trag u hrat v vatskom kazalištu. Iz Pinklecovih početaka su se z ili Često znamo vidjeti i k e z j u C našu estetiku nanklec kon godinu, dvije , ali Pi Žibeki vagnuo u nekim drugim kazalištima – objašje pre njava Bogdan. Zanimljivo je da je od samih početaka Kazališna družina Pinklec imala i dramski studio koji se bavio usmjeravanjem mladih zainteresiranih za kazalište. Kroz sve ove godine kroz njega je prošlo više od 100 članova, najviše srednjoškolaca i studenata. Pinkleci su jedno od 14 profesionalnih kazališta u Hrvatskoj koja se na taj način bave mladima. Jedan od stalne postave Nagrađivana “Dječak Ivek i pas Cvilek” ove kazališne družine upravo je preko ta kvog studija p o s t a o “Pinklec”. Došao sam na nago vor prijatelja Igora Bakse pr ije 1 4 g o d ina . Ovdje sam doslovno pola života. Još danas su mi draže predstave za mlade nego one za odrasle koje radimo – veli Davor Dokleja. Tata Lav koji ima sretnu djecu

MLADI I KAZALIŠTE Velik broj djece kazalište smatra dosadnim

Lektiri nije mjesto u kazalištu!

Romano Bogdan

Pinkleci su poznati po dječjim predstavama i onima za mlade, a za velik broj njih dobili su priznanja i nagrade. No jedna od većih nagrada je što su njihove posjećene i prihvaćene, za razliku od nekih namijenjenih djeci s kojih izlaze plačući i cvileći. Nije neka novost da se među mlađima na kazalište gleda kao nešto dosadno. - Normalno da je tako. Ne možete

Hrvatske pripovijetke

FOTO: KD PINKLEC

Pinklec, družina nastala na krilima novog vala

ĝWRĴLWDWL"

dijete iz 5. razreda poslati da u HNK Zagreb gleda Labuđe jezero. Ne možete niti dovesti “Lektiru u kazališta”. Zar je to rješenje? Da umjesto da čitaju knjige gledaju predstave? Nije ni čudo da razvijaju takav stav – smatra Bogdan. Kaže, njihove predstave gledane su jer progovaraju o problemima koji su djeci bliski. “Matilda” o otuđenosti u obitelji, “Dječak Ivek i pas

Cvilek” o napuštenoj djeci i

d

jecu u petom osnovne vodi se na balet, kome u toj dobi to ne bi bilo dosadno? sl. - Kazalište je stvar estetike i oni ne smiju u njega ići

da bi nešto naučili već da bi se razvijali, naučili nešto o estetici. Kad bi im se pravilni sadržaji nudili u kazalištu i kad bi naučili tako razmišljati, ne bi konzumirali smeća koja se prikazuju na televiziji – veli Bogdan. Preko ASSITEJa (Udruga profesionalnih kazališta za djecu i mlade) pokušao je utjecati da se uobičajena praksa promijeni – ali, nažalost – bez uspjeha.

Aleksandar Žiljak, Božja vučica, Mentor, Zagreb, rujan 2010. Hrvatski SF majstor Aleksandar Žiljak predobro je poznat žanrovskoj, no premalo širokoj publici, što je grehota. U ovoj zbirci četiriju fantasy pripovijedaka ima za svakog ponešto: tu su k inesk i jednorog, japanski majmun, pa čarobnjak, umjetnica i zmajevi… Ipak, pravi je biser naslovna priča o vučici koja je brakom uzela ljudsko obličje, pa se prekobrcnula opet u vučicu kako bi sina spasila iz ruku tatarskih psoglavaca. Vučica, muž i sin zovu se Jana, Jambrek i Miško, jer je priča nastala na temelju predaje o božjoj vučici iz okolice Varaždina! Žiljak im je dodao i prezime Valjavec, nedvojbeno u čast Matije Valjavca, skupljača legendi varaždinskoga kraja!

'HQLV3HULĴLIJ


28 Duplerica

13. ožujka 2012., br. 408

SPEKTAKL U Varaždinu redovnici, borci hrama Shaolin, jednog od obilježja kineske kulture

Tajna je ostala tajna...

JSvakodnevnim vježbanjem od deset i više sati, kod redovnika se razviju uistinu rijetke vještine Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Možda su ostali razočarani oni koji su očekivali više agresivnosti i

stavljena samo u Varaždinu i u niti jednom drugom hrvatskom gradu. Na početku gotovo trosatnog programa ukratko je ispričana povijest najpoznatijeg kineskog hrama koji je u V. stoljeću osnovao - indijski jogi.

borbe, ako je takv ih Tijelo, duša i um bilo među brojHram, koji je više puta stranom publikom. Međutim, davao tijekom svoj povijesti, svi ostali koji su u če- na zapadu je postao najpoznatvrtak bili u varaž- tiji kao mjesto nastanka kung dinskoj sportskoj fua, borilačke vještine koja dvorani na Dravi je osmišljena radi obrane od zacijelo su bili oduševljeni pljačkaša. No isto tako jedan je onime što su vidjeli i čuli od od rasadnika kineske kulture redovnika boraca i duhovnosti kod koje hrama Shaolin, se posebno cijeni om l g i zacijelo ravnoteža tijela, u j ko jeduma i duše, jeu dan od ciljeva o je drža vnik redovnika Shao d e r olina. Jer, kako ruci, o i je istaknuto, š u b o pr ravnotežom ! o l unutarnjih i vanjstak skih sila postižemo trajni mir kojim bismo n o g od najpoznatijih trebali težiti i u svakodnevnom obilježja bogate životu. Ta ravnoteža poznata je kineske kulture koja pod pojmovima jin i jang, simje u sklopu njihove eu- bolizira dvojnost, uravnotežeropske turneje pred- nje suprotnosti, temelja

ne samo borilačkih vještina, nego i medicine te cjelokupne kineske filozofije. Koliku važnost duhovnom pridaju redovnici Shaolina, možda najbolje govori to da dan započinju dvosatnom meditacijom, a tek zatim kreću s vježbama među kojima je prava trčanje po stubama na vrh planine iznad njihovog hrama, a zatim vraćanje – četveronoške! Svakodnevnim vježbanjem od deset i više sati, zajedno s meditacijom, razvijaju se kod redovnika uistinu rijetke vještine kod kojih su pomaknute granice tjelesne sposobnosti.

Zajedno s publikom Tako je publika u varaždinskoj Areni, među ostalim, imala priliku vidjeti kako se drveni štapovi lako lome na udovima, tijelu pa čak i glavi redovnika na kojoj je slomljen i - metal! Ili kako je moguće tijelom se oduprijeti kopljima, odnosno ležati na mačevima i oštricama bez vidljivih posljedica ili osjećaja boli! Međutim, možda je najdojmljivije bilo kada je jedan od redovnika iglom koju je držao u ruci probušio - staklo! Gipkost i pokretljivost, uz snagu, bitni su za redovnike koji rade ne samo na tjelesnoj, nego i duhovnoj okretnost i snazi. Na tome bi, kao i na zdravoj prehrani, trebali raditi svi, pa su stoga posjetitelji imali priliku jednostavne vježbe disanja izvoditi zajedno s učiteljem Shaolina pri kraju programa koji je završio izlaskom redovnika u publiku i dijeljenjem – cvijeća!


Duplerica 29

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO Tjedan japanske kulture u II. gimnaziji

Čaj - za kraj Tjedna japanske kulture

Čudni na dobar način! JOvo je prvi projekt koji su u našoj školi organizirali u potpunosti učenici i svaka im čast – rekla je ravnateljica Zdravka Grđan Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

U Japanu je ždral simbol sreće i dugog života. Prema staroj japanskoj legendi, onom tko složi 1000 ždralova bogovi ispunjavaju jednu želju. Hoće li bogovi ispuniti želju i gimnazijalcima Druge gimnazije, koji su u povodu Tjedna japanske kulture izradili 1000 ždralova od papira, ostaje im vidjeti.

Dvije želje

kojeg smo odlučili na školi organizirati Tjedan japanske kulture – otkrili su maturanti Karlo i Ivica, a u realizaciji njihove ideje puno im je pomogla i maturantica Lara Zadravec, koja uči japanski jezik i voljela bi ga studirati. Osim ždralova, gimnazijalci su u Tjednu japanske kulture imali priliku pogledati izložbu fotografija “Mnoga lica Japana”, održana je origami radionica, izložba mange i manga radionica, anime radionica, natjecanje u haiku poeziji, a učenici koji su željeli imali

- Zapravo, poželjeli smo dvije želje. S obzirom na to da je Japan 11. ožujka prošle goJezičnu radionicu održala Sanja Željeznjak dine pogodio katastrofalni idejni začetnici i realizatori potres, poželjeli smo toj projekta su mat dalekoj zemlji i stanovnišuranti Ivica tvu da se čim prije opoJeđud i Karlo Kr aš, a pomogla rave. Druga želja vezana im je Lara Zadravec je uz našu školu. Želimo da Druga gimnazija ne bude druga, već drugačija škola u kojoj će sve buduće su priliku i generacije učenika imati po- progovoriti na japanskom. ticaj i motivaciju raditi slične Jezičnu radionicu vodila je projekte – rekli su Karlo Kraš i Varaždinka koja je nekoliko Ivica Jeđud, učenici 4. e razreda godina živjela i radila u Japanu, ove varaždinske srednje škole Sanja Željeznjak. - Mange je, primjerice, japanod kojih je sve krenulo. Ivica i Karlo su idejni začetnici ski strip koji nastaje posebnim projekta Tjedna japanske kul- načinom crtanja – otkrio je ture koji je ceremonijom čaja Ivica Jeđud. Kroz sve ove proi demonstracijom borilačkih grame učenici varaždinske Karlo i Ivica zaslužni za Tjedan japanske kulture u Drugoj gimnaziji vještina u petak završio u Dru- Druge gimnazije, ali i sami inicijatori projekta, imali su goj gimnaziji. - Japanci su čudni, ali na učenici sami napravili, od ideje - Smatramo da japanska kul- priliku upoznati način života, dobar način – zaključio je na do realizacije, i svaka im čast – tura u Europi nije dobro pre- kulturu i običaje stanovnika ove kraju Tjedna japanske kulture zadovoljna je Zdravka Grđan, zent irana i to je bio daleke zemlje koja dan danas Ivica Jeđud. ravnateljica Druge varaždinske razlog z b o g spaja tradicionalno i moderno. - Ovo je prvi projekt koji su gimnazije.

UČITE JAPANSKI!

!

I Škola stranih jezika Šimunić radi na promociji japanske kulture te se uključila u aktivnosti na Drugoj gimnaziji donacijom materijala i izrade originalnog japanskog kimona, koji je nosila jedna od polaznica japanskog jezika Lara Zadravec. U toj školi od 2010. godine može se učiti japanski, a već prve jeseni bilo je 30 polaznika. Iz te škole su izvijestili kako je japanski jezik jako popularan u našem gradu, tako da se i ove godine upisalo 10-ak novih polaznika. U školi stranih jezika Šimunić osnovano je Društvo hrvatsko-japanskog prijateljstva, čija je predsjednica Sanja Željeznjak.

Gimnazijalci puno naučili o kulturi i običajima ove daleke zemlje


30 Putopis

13. ožujka 2012., br. 408

PUTOPIS Zabočanin Hrvoje Ivančić putovao je Pakistanom

Između Amerike i talibana JDanas dok je Pakistan saveznik Amerike, tu istu Ameriku nitko u Pakistanu ne voli Piše: HRVOJE IVANČIĆ

Dvojica su naglo potrčala prema meni s namjerom da mi iz ruke istrgnu fotoaparat! Bez prestanka su gromoglasno ponavljali dvije riječi i bijesnili. Prijatelj Faraz, s kojm sam bio u pratnji, govorio je njihov jezik i na tečnom pashtunskom im objasnio da sam stranac koji ne zna da ne smije fotografirati žene. Strasti su se smirile i sve se ubrzo vratilo u normalu. Pomislio sam tad: “Kako li je tek u područjima pod upravom talibana kad su čak i ovdje, u predgrađu milijunskoga grada, pravila tako stroga?”.

DOLINA SWAT Dolina Swat, sastavni dio Sjeverne pogranične provincije, primjenjuje šerijatski zakon. U njoj su većina stanovnika Pashtuni. U tom su se području ukorijenili talibani i počeli iskorištavati želju naroda za vlastitom samoupravom. Iskoristivši društvenu nepravdu nanesenu stanovnicima nekadašnjeg kraljevstva Swat, talibani su počeli grabiti zemlju komadić po komadić. Politički oponenti, novinari i aktivisti za ljudska prava ostajali su bez glave. Slijedom događaja 400.000 od milijun i tristo stanovnika napustilo je Swat čime su talibani još više ojačali jer su se riješili opozicije. Škole za djevojčice bile su zatvarane, a mnoge pretvorene u zgarišta. Međutim, potpisan je sporazum kojim se pokrajini jamči samouprava pod šerijatskim zakonom s uvjetom da prestanu sve borbe na tom području. Nakon potpisivanja sporazuma škole za djevojčice ponovno su otvorene, a talibani su izgubili dobar dio vlasti. No činjenično stanje doline Swat je da stanovnici nemaju novaca, posla niti toliko važno obrazovanje.

DUNAVSKI BLUES Hrvoje Ivančić autor je knjige „Dunavski blues“ koja govori o njegovom 2000 kilometara dugom putovanju na gumenom čamcu od Zagreba do Crnog mora. Ivančić je dojmove s putovanja zabilježio u knjizi, i dobili smo priču o rijeci, o ljudima uz rijeku i o prijateljstvu. Knjigu možete nabavati u knjižarama diljem Hrvatske ili je naručiti direktno od Hrvoja na e-mail hrvojeivancic@yahoo.com.

broj talibana dolazi upravo iz roda Pashtun. Je li tome uistinu tako ili su to tek klasične predrasude koje gaji svaka sredina, odnosno kak ve veze Pashtuni imaju Pashtuni s bombaškim napadima, Pripadnici pleseparatističkim pokremena Pashtun ko a tima i otmicama popor ijeklom e d a v a litičara i novinara u su iz Afgase z , a n Pakistanu? nistana tj. kla a v d r a Većina stanovninaseljavaju a stv l e j i c ka grada Quette su područje avi Pashtuni. tada r p u Neki su afganistanta ovdje rođeni dok je sko - pakipreras li rat dobar dio njih dosestanske granima lio iz Afganistana 80-ih ce, a ponajviše godina prošlog stoljeća, liniju uzduž gorja dok je ondje bjesnio rat s RuHindukush. U Pakistanu su okarakterizi- sima. Izbjeglice danas žive u rani kao vrlo pobožan, gostolju- šatorskim naseljima i po svojim, biv, ali i ratoboran narod čemu plemenskim zakonima. - Ako se zavade dva klana, u prilog ide činjenica da najveći

dvije obitelji, tada cijela stvar prerasta u pravi mali rat jer se jedni drugima uzastopce osvećuju - govori Faraz. Danas dok je Pakistan saveznik Amerike u lovu na talibane, tu istu Ameriku nitko u Pakistanu ne voli. - Donijeli su nam samo nevolju i smrt. Od kada su se upleli u naše poslove, nemamo ništa osim problema - o Americi žestoko govori Rashid. Činjenica je da su bombaški napadi učestali otkada Amerikanci „love“ talibane u pograničnom području Pakistana.


Putopis 31

13. ožujka 2012., br. 408

Kraljevstvo Hunza Dolina rijeke Hunze izolirani je dio sjevernog Pakistana u blizini granice s Kinom. Nad dolinom stražare vrhovi iznad 6000 metara i propinju se planinski orlovi. To je jedno od najegzotičnijih mjesta u Pakistanu. Dolina urezana među velike vrhove istočnog ruba Himalaje odiše svježinom i spokojem. Stotinjak kilometara od glavnoga grada Sjeverne provincije, nalazi se selo Karimabad. Smješteno na obroncima planina, mjesto sa svojim terasastim poljima i kanalima otopljenih ledenjaka liči na pravi mali raj. U samom selu mnoštvo je kamenih kuća skrivenih među poljima i visokim topolama. Samim naseljem dominira utvrda Baltit gdje je ista obitelj vladala 960 godina! - Stariji se još uvijek sjećaju našeg mira - kaže Shaliman. Naime, “mir” je titula vladara koji su vladali u Hunzi sve do 1974. godine kada je ukinut feudalizam, a kraljevstvo pripojeno Republici Pakistan.

Promjene Promjene su za selo počele nakon izgradnje ceste Karakorum. Ona je stoljećima izolirane krajeve povezala s ostatkom svijeta. Dovršena je naporima kineske i pakistanske vlade 1986. nakon 20 godina građenja. Prije ceste ljudi su uzgajali žitarice i povrće te ga skladištili za zimu. Najviše su ovisili o krumipru i sušenom mesu. Nije bilo drugog načina da se prežive hladni mjeseci. Nakon dovršetka ceste stanovnici su počeli uvoziti pšenicu s juga i tako postajali ovisni o trgovini. Godine 1982. pokrenut je poljoprivredni program koji je poticao uzgoj hrane

za novac. Ljudima se govorilo da uzgajaju voće umjesto žitarica jer to je unosnije, rekli su. Mnogi su se stanovnici odupirali inovacijama, ali su naposljetku popustili i okrenuli se budućnosti. U manje od desetljeća uzgoj žitarica sveden je na minimum. Osim spomenutih inovacija, cesta je donijela i turizam koji u dolini Hunze sve više cvjeta. Ovo mjesto najviše posjećuju turisti željni alpinizma ili trekinga. Za posjetitelje se otvaraju hoteli i mnogi privatni pansioni što je često i jedna soba u obiteljskoj kući. U hunzi su džamije vrlo slične onima u ostatku zemlje, ali ipak nešto je drugačije. Ljudi se osjećaju mnogo slobodnije

M

ožeš u nečijem vrtu brati jabuke i spavati, ali žene nemoj fotografirati! i mnogo otvoreniji je pristup novim stvar ima. Duhovni vođa Aga Khan IV je 49. imam Ismaili muslimana i trenutno živi u Francuskoj iako je rodom iz Pakistana. On svojim djelovanjem pokušava uvesti pluralističke vrijednosti u društvo, poboljšati položaj žene i smanjiti siromaštvo. Aga Khanovom zaslugom Ismaili muslimani otvoreniji su i uvjetno rečeno mekši od svojih sugrađana. Međutim, izvadite li fotokameru i pokušavate fotografirati ženu, prići će vam muškarac i pitati vas odakle vam dopuštenje. Bez problema možeš ulaziti u vrtove i uzimati jabuke, nitko ti neće zamjeriti. Možeš u

SVIJETLA BUDUĆNOST Nakon samo 30-ak godina od ukinuća feudalizma, dolina Hunze ima najveću stopu pismenosti u Pakistanu, gotovo 100 posto. S ko r o s va ko d ij e te nove generacije pohađa srednju školu, dok ih mnogo kreće na studij u velike gradove Pakistana. Ulicama Karimabada svakodnevno se razlijeva dječji smijeh što je dokaz da ljudi ovdje ostaju i ovdje namjeravaju započeti život. U školama se uči službeni urdu i engleski jezik dok se njeguju i lokalni jezici. Stanovnici Hunze iznimno su dobre kondicije. Čak i u poznim godinama oni trčkaraju kamenim puteljcima kao djeca. Njihova ramena su uspravljena, a zubi zdravi i ravni. Na planinskoj livadi prema vrhu Ultar kamena je koliba. Unutar kolibe deset staraca pije slani čaj i jede tvrdi kruh. Kažu da ovdje ostaju preko ljeta i do tri mjeseca. Teško je zamisliti da starci preživljavaju na slanom čaju i kruhu i uz to cijeli dan sa svojim stadom hodaju planinskim obroncima.

Vedra djeca doline Hunza

vrtu i spavati, ali žene nemoj fotografirati, mogao bi te netko udariti - objasnio mi je Shaliman.

U Hunzi žive ljudi odlične kondicije

Sretan stanovnik doline

Između planinskih vrhova smjestila se utvrda Baltit gdje je ista obitelj vladala 960 godina


32 Savjetnik

13. ožujka 2012., br. 408

Veterinarska klinika

Hortikultura

Davorin LUKMAN

Franjo PAVETIĆ

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka Ovlašteni stalni sudski vještak za područje veterinarske medicine (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Šokantno! A

fričko-američka udruga za zaštitu okoliša putem medija poziva na legalizaciju i ponovnu upotrebu zabranjenog DDT insekticida u borbi protiv malaričnih komaraca u Africi! Pritom ukazuje na problematiku ponovne epidemije malarije i tifusa koja se širi Afrikom. Meni osobno nedostaje informacija tko financira spomenutu udrugu. Činjenica je da su DDT insekticidi trajno zatrovali čitavu zemaljsku kuglu pa se i danas nakon više desetaka godina od uporabe pronalaze spomenuti otrovi u ribama sjevernih mora gdje oni nikada nisu bili upotrebljavani! Ostaci DDT-a se u hladnim morima ne isparavaju niti razgrađuju. Svaki medicinski djelatnik može nabrojiti organe u kojima se trajno talože DDT kemikalije, i što je najstrašnije, prouzrokuju rak štitnjače, testisa i kostiju. a vjerovati je da i drugi kontaminirani organi pokazuju nepoželjne promjene. Spomenuta udruga nigdje ne nabraja uzroke širenja komaraca, kao što je globalno zatopljenje te insekticidima trajno uništene predatore spomenutih malaričnih komaraca. Poznato je da suše haraju Afrikom, a istovremeno se množe komarci mada im je za životni ciklus neophodna voda - otkuda sada tolika brojnost?! Civilna društva tj. udruge po statutu trebaju djelovati u interesu svih ljudi. Na žalost, svojim radom mnoge od njih služe pojedincima ili interesnim lobijima. Nepovjerenje izaziva i nedavno istraživanje u središtu EU, gdje djeluje oko 85 udruga od čega je registrirano i pravno postavljeno svega oko 24 njih. Za ostale se ne zna tko ih financira te je za pretpostaviti da služe za lobiranje u interesu netransparentnih ciljeva u donošenju odluka upravnih tijela EU. Izgleda da dolazi vrijeme kad će građani biti u poziciji da preuzme brigu u sebi iako to unaprijed bila izgubljena pretpostavka.

Z

Uređenje okoliša

„Vječno“ pitanje: ampule ili ogrlice?! S

tiglo je proljeće, a s njim i prvi pacijenti invadirani krpeljima, odnosno oboljeli od babezioze! I naravno, vlasnici postavljaju „vječno“ pitanje: „Doktore, da li da kupim ampulu ili zaštitnu ogrlicu?! Kaj je bolje?!“. dgovor je nezahvalno davati, jer se u prvom redu doktor ne bi trebao naći u ulozi trgovca, no stručno mišljenje ipak treba dati! Dakle, ampule i zaštitne ogrlice su dva potpuno različita preparata iste svrhe, koji imaju drugačiji način primjene, u pravilu različito djelovanje, različito razdoblje aktivnosti i, naravno, različitu cijenu! renimo prvo sa zaštitnim ogrlicama. Ono što je zasigurno promašaj u investiciji je kupnja ogrlica na biljnoj osnovi. Vlasnici kupnjom te vrste ogrlica smatraju da su učinili nešto dobro i manje opasno za svog psa, no samo su bacili novac, jer su se u praksi te vrste ogrlica pokazale potpuno nedjelotvornima. Drugo što treba razlikovati jest način na koji djeluju aktivne tvari na ogrlici. Jedne su repelentne, dakle svojim „mirisom“ sprečavaju dolazak buha i krpelja na životinju, a druge su pak insekticidne tj. ubijaju ih. Aktivne tvari u koje je ogrlica natopljena djeluju neurotoksično na buhe i krpelje, odnosno dovode do njihove paralize i uginuća. Dužina djelotvornosti je različita, a najkvalitetnije djeluju i do 7 mjeseci! To će ipak ovisiti o duljini dlake psa, njegovoj aktivnosti te broju parazita u nekom okolišu. Stoga je potrebno i uništavanje buha, nekim drugim insekticidnim sredstvom u ležištu psa, prostirci, košari, tepisima, tapisonima i drugim mjestima gdje se pas zadržava. Također učestalo vlaženje ogrlice skraćuje njezinu djelotvornost pa je uputno prije kupanja ili ulaska u vodu ogrlicu skinuti. Ogrlice treba držati pod kontrolom u odnosu na djecu ili druge životinje, jer lizanje ili grickanje ovratnika može uzrokovati preko-

O K

Njega travnjaka D

A

Informacije o rezidbi, sadnji, možete dobiti na: 042/717-605, 091/251-91-89, e-mail: eko-oaza1@gmail.com

S

B

Pravna strana

Piše: Božo LUKAČIĆ

eblji, gušći, zeleni travnjak poput tepiha - to je san svakog vlasnika vrta. Proljetni radovi na travnjaku samo su nadopuna jesenskim obavljenim ili neobavljenim radovima. Travnjaci koji su bili prošle godine vaš ponos, ove sezone mogu pokazivati neke manjkavosti. Jedan od čimbenika je pravilna gnojidba travnjaka. Nedostatak hranjivih tvari može se primijetiti po požutjelim izdancima. Bez intenzivnog rasta neće biti ni lijepe, guste, zelene trave. Trava treba tri glavne hranjive tvari, dio njih se unosi na jesen, poslije zadnje jesenske košnje, drugi dio na proljeće, a treći dio u 7. mj. Hranjive tvari su dušik, koji pospješuje rast izdanaka, fosfor, koji djeluje na korijenje, prenosi energiju u više dijelove, te kalij koji travi daje izdržljivost i otpornost na opterećenja kao što su suša, hladnoća i bolesti. Organska gnojiva ne smiju se koristiti za gnojidbu travnjaka jer sadrže sastojke koji nisu prikladni za travnjak. Prozračivanjem travnjaka uklanjaju se ostaci trave koji nisu istrunuli. Ostaci trave mogu spriječiti izmjenu zraka, hranjiva i vode te u konačnosti propadanje korijena. Lijepog ukrasnog travnjaka nema bez natapanja odnosno zalijevanja. Potreba za vodom ovisi o temperaturi i tlu. Kod suše travnjak traži obilno zalijevanje do 15 cm dubine, kako bi se korijenje dobro natopilo. ko se trava zalijeva malo, neredovito, trava će se posušiti, istovremeno će stradati korijenov sustav. Redovita kosidba pospješuje rast i gustoću travnjaka, jer trava pušta nove izdanke i listove. Međutim, što je niže kosite, trava postaje osjetljiva na toplinu, dolazi do većeg isušivanja tla, korov počinje prevladavati, jer ima dublje korenje, što dovodi do propadanja travnjaka. Zbog toga ne prelazite visinu ispod 3,5 cm. Ako je trava narasla previsoko, potrebno ju je kositi u dva navrata s razmakom od 3 dana. Mahovina je jedan od korova koji se najčešće pojavljuje ako ste travu kosili prenisko ili ako travnjaku nedostaju osnovne hranjive tvari. Pojavljuje li se mahovina zbog neprikladnog tla ili presjenovitih dijelova travnjaka, potrebno je gnojiti, poboljšati tlo i dosijati travu koristeći mješavinu sjemena koje dobro podnosi hlad.

mjerno slinjenje, suženje zjenica, povraćanje, proljev i otežano disanje. U tim situacijama treba obavezno zatražiti pomoć veterinara, odnosno liječnika. Ogrlice se ne koriste za mačke, jer su nepraktične pa čak i opasne, jer se mačke mogu njima zadaviti. Ampule mogu biti različite duljine djelovanja, ovisno o proizvođaču, a o tome ovisi i njihova cijena. triktno treba paziti na količinu sadržaja u ampuli, jer prevelika količina aktivne tvari može dovesti do trovanja. One su uvijek insekticidne tj. ubijaju parazite. Sadržaj se mora istisnuti na kožu u predjelu gdje životinja ne može lizati, kako bi se spriječilo samootrovanje. Djeluju na način da se resorbiraju u kožu kroz 48 - 72 sata od primjene. Nikada se ne smije ponavljati tretman u razdoblju kraćem od 4 tjedna! Ponekad se na mjestu aplikacije može pojaviti crvenilo, svrbež pa čak i gubitak dlake, a pojedini psi nakon aplikacije mogu sliniti ili imati neurološku reakciju, u vidu preosjetljivosti ili potištenosti, povraćanja ili otežanog disanja. Ni ampule ni ogrlice nisu savršena zaštita pa se i u jednom i drugom slučaju proizvođači ograđuju činjenicom da se krpelji mogu ipak uhvatiti te se ni prijenos bolesti ne može u cijelosti isključiti. Također se napominje da kupanje učestalije od jednom tjedno skraćuje djelotvornost ampule. Neke ampule se smiju primjenjivati i na gravidnim i dojnim životinjama. Ukoliko sadržaj ampule dođe u oko, treba ga odmah isprati vodom, a nakon primjene ruke treba obavezno oprati. Također treba izbjegavati kontakt djece sa životinjom, u razdoblju od tri dana od primjene, dakle igru ili spavanje sa životinjom. udući da je cjepivo protiv babezioze izuzetno skupo, a sigurnost koju daje tek oko 80 %, insekticidna sredstva su ipak najbolja zaštita koju imamo na raspolaganju.

Krešimir JELAKOVIĆ mag. iur.

Novi trendovi u borbi protiv droge I z Ministarstva pravosuđa stigle su najave da je oformljena radna skupina koja će izraditi izmjene Kaznenog zakona u smislu da se posjedovanje droga za osobnu uporabu ubuduće sankcionira samo prekršajno, a ne više kazneno, a sve u skladu s novim europskim trendovima u borbi protiv zlouporabe droga. renutačno Kazneni zakon za posjedovanje droga predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, a iz novog Kaznenog zakona koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2013. godine trebala bi biti izbrisana odredba prema kojoj je i posjedovanje male količine droge za osobnu uporabu kazneno djelo. oličinu droge za osobnu uporabu trebala bi utvrđivati sudska praksa u svakom konkretnom slučaju, odnosno moguće je i da će te količine odrediti Ministarstvo zdravlja. Još se ne zna i hoće li u novom zakonu postojati razlika između onih koji imaju marihuanu i onih koji imaju heroin ili neku drugu drogu u količinama za osobnu upotrebu. z tekstova u medijima je vidljivo da i državno odvjetništvo i policija pozdravljaju takve izmjene jer se prema postojećim sta-

T

K

I

tistikama oko 76 posto resursa policije, državnog odvjetništva i sudova koji su vezani za kazneni progon i kažnjavanje nekog od oblika zlouporabe opojnih droga odnosi upravo na slučajeve progona građana koji su imali karikirano rečeno «jedan joint», što bi značilo da bi se najavljenim izmjenama Kaznenog zakona zapravo stvorili preduvjeti za bolji i efikasniji progon protiv preprodavača droge. raćenje europskih trendova dekriminalizacije posjedovanja droge za osobnu uporabu, međutim, ne bi smjelo ostati samo na razini izmjena zakona i pojačanoj represiji prema preprodavačima droge da bi se došlo do stvarnih pomaka u borbi s ovisnošću o drogama. inancijske resurse koji su bili namijenjeni gonjenju i zatvaranju ovisnika, koji će se osloboditi izbjegavanjem nepotrebnih i često apsurdnih kaznenih progona zbog «jednog jointa», treba istovremeno usmjeriti na programe za prevenciju, liječenje i prije svega ciljanu edukaciju u što ranijoj dobi o posljedicama zlouporabe svih opojnih sredstava i upoznavanje mladih sa sudbinama nesretnika koji su normalan život izgubili u borbi s opijatima.

P F


!

13. ožujka 2012., br. 408

Odbojkaši OK Varaždin Volley ovaj tjedan u Varaždinu igraju važne susrete s posljednjim OK Split i pretposljednjim MOK Šibenik

Sport sport@regionalni.com

Sport

!

Sport 33

Josip Skender, član Karate kluba Varaždin, osvojio je prvo mjesto u katama u kategoriji mlađi kadeti na Karate kupu prijateljstva Bushido

RUKOMET RK CO Zagreb privukao Varaždince u dvoranu

Interes gledatelja Drama se nastavlja Utakmica 21. kola 1. HNL između NK Varaždina i NK Zagreba završena je pobjedom gostiju 3:2. Susret je ponovo bio upitan do samog početka. No, pregovori su bili uspješni i konačno se nešto i riješilo ali i dalje ostaje teško breme dugova i suspenzija nad klubom. U susret sa Zagrebom momčad je utrčala s nov im kapetanom Ivanom Conjarom.

Prorijeđeni i pomlađeni redovi Varaždinaca dobro su se nosili s gostima, najprije je Jagačić asistirao Glavini za prvo vodstvo na utkamici. Ubrzo gosti izjednačuju i s rezultatom 1:1 odlazi se na odmor. U drugom dijelu ponovo u prednost dolaze domaći nogometaši golom Brlenića u 76. minuti ali gosti su spretniji u završnici te odnose sva tri boda.

MNK Marof na TV Rukometaši RK Croatia osiguranje Zagreb rado su viđeni sportski gosti u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin

JSve pohvale organizatoru koji je prepoznao da Zagrebaši imaju podršku u Varaždincima, a ovakvi susreti populariziraju sport i rukomet u gradu Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

ta tiče nije bio na ekstra vrhunskoj razini ali je bio još uvijek dovoljno dobar da drži gledatelje tijekom cijele utakmice u suretu i da reagiraju na odlične poteze rukometaša.

Gradska sportska dvorana Varaždin ponovo je bila domaćin sportskog događaja koji je privukao oko dvije tisuće gledatelja. Riječ je o susretu SEHA lige između RK Croatia osiguraPohvala nje Zagreb i makedonskog Zagrebaši su, na kraju Metalurga. Očito podarili navijačima je da kvalitetan i ljubiteljima rud a č rukomet može kometa pobjedu Mom pr ivuć i do malo su 30:25 (14:14). e j voljan broj Iako su obje ” pa g l e d a te l j a letjela odila ekipe skrivale o p “ g da gradska adute za puno e do dvorana važniji susret nam s raza u o p izgleda bao smine Lige tri u rem polovičprvaka, ljubitelji z i n no popunjena. rukometa bili su Zato sve pohvale zadovoljni prikazaorganizatoru koji je prenim. poznao da Zagrebaši imaju Na varaždinskom parketu podršku u Varaždincima, ponovo su se mogli vidjeti a osim toga ovakvi susreti ponajbolji hrvatski rukosigurno dovode i do popula- metaši i treneri. Ovaj susret rizacije sporta te omasovlje- mogao bi se shvatiti i kao nja domaćih klubova. najava kvalifikacijskog turniŠto se samog rukome- ra za odlazak na Olimpijske

Pobjeda Varaždinki Rukometašice ŽRK Koka uspješno su odigrale susret 20. kola 1. HRL za žene i pobijedile su ekipu Dalmatinke 30:27 (15:13). Varaždinke su ostale na desetom mjestu prvenstvene ljestvice ali su se podebljale bodovni igre u London, koji će se održati u Varaždinu od 6. do 8. travnja ove godine. Nakon utakmice SEHA lige CO Zagreb - Metalurg odigran je susret 23. kola Premijer lige između Varteks Di Capria i ekipe Zameta. Riječani su u tom susretu bili bolji i pobijedili su 38:30 (20:17). Riječki rukometaši bili su bolji tijekom cijele utakmice i zasluženo su pobijedili “krojače”. - Momčad je malo “poletjela” pa su nam se dogodila tri poraza

konto i sada imaju 16 bodova dva manje od devetoplasirane Dalmatinke i bez stresa i straha od ispadanja igraju do kraja prvenstva. Sljedeći vikend Koka igra protiv posljednjeplasiranog Tvin-Trgocentra. u nizu. Osim toga ipak smo premalo zajedno i osjeti se nedostatak širine klupe. - komentirao je susret trener Varaždinaca Vladimir Vujović. U sljedećem kolu Varaždinci su gosti u Poreču kod istoimene ekipe, koja se nalazi na drugom mjestu prvenstvene ljestvice sa 30 osvojenih bodova dok su Varaždinci predposljednji 12. sa 7 osvojenih bodova. Iako je ta razlika velika “Krojači” se neće unaprijed predati.

SPORTSKI POTHVAT MJESECA Nastup Istoka Rodeša na OI mladih

Rodeš drugi put laureat Nakon prvih povijesnih Olimpijskih igara mladih dočekali smo u siječnju ove godine i održavanje prvog zimskog izdanja Zimskih olimpijskih igara mladih. Prve ZOIM održane u Innsbrucku okupile su 1.059 sportašica i sportaša iz 60 nacionalnih olimpijskih odbora u dobi od 14 do 18 godina među kojima je bilo devet hrvatskih natjecatelja. Hrvatske mlade

skijaške nade na ZOIM predvodio je alpski skijaš Istok Rodeš. Istoku Rodešu, članu Ski kluba Varaždin, pripala iznimna čast i priznanje da na stadionu Bergisel u Innsbrucku, pred 20 tisuća posjetitelja na otvorenju ZOIM nosi hrvatsku zastavu. U natjecateljskom dijelu Istok Rodeš je nastupao u slalomu i veleslalomu. U slalomu je u prvoj vožnji zauzeo 10 poziciju,

da bi nakon odlično odvožene druge vožnje doskijao na 9. mjesto s vremenom 1:21.99 (+3.63). U veleslalomskoj vožnji Istok Rodeš je skijao više nego odlično osvojivši izvanredno 6. mjesto. Zahvaljujući ovim iznimnim sportskim dosezima, Istok Rodeš se po drugi put upisao u listu laureata „Sportskog pothvata mjeseca“, koji dodjeljuje ZSUG Varaždina.

Malonogometaši Novog Marofa izgubili su u susretu 14. kola 1. HMNL protiv Nacionala rezultatom 4:1. i tako ostali na 6. mjestu prvenstvene ljestvice. Priliku za iskupljenje imaju već u petak kada u športskoj dvorani igraju 15. kolo 1. hrvatske malonogometne lige, a u Novi Marof dolazi Split Brodosplit inžinjering. Uz to što se očekuje zanimljiv susret u kojem će Novomarofčani dati sve od sebe kako bi osvojili tri nova boda, po prvi puta iz Novog Marofa bit održan i izravni prijenos utakmice na Sportskoj televiziji. Susret počinje u 20 sati i 15 minuta.

Prvi zumba party Prvi, veliki varaždinski Zumba party održat će se u subotu, 17. ožujka, od 18 do 21 sati. Zumba je dinamičan i uzbudljiv fitness program prožet vrućim latino ritmovima, a namijenjena je svima koji vole plesati, zabavljati se i vježbati. Zumba već nekoliko godina osvaja žensku, ali i mušku populaciju širom svijeta koja se zarazila ovim energičnim plesom, kombinacijom latinoameričkih ritmova i popularne glazbe. Party će uveličati Zumba instruktori iz Hrvatske i inozemstva te DJ Mag, a održat će se na terenima TTS sport centra u Varaždinu.


34 Sport

13. ožujka 2012., br. 408

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Vraćanje korjenima V

elika diskusija oko “čišćenja” članova sportskih klubova i saveza na nacionalnom nivou polagano se spušta i na županijski nivo te na lokalne klubove. Vrijeme je preispitivanja na svim razinama. Više ne vrijedi konstatacija da se ne može ništa napraviti i da je to tako potvrđivalo se slijeganjem ramena. Okretanje novim-starim načelima u kojima sport nije biznis na kojem će netko zaraditi veliki novac preko noći, preprodajući sportaše iz kluba u klub već plemenita aktivnost koja će nam svima uljepšati i unaprijediti život na svim razinama. ešto od toga moglo se osjetiti proteklog vikenda u Puli na obilježavanju 50-te godišnjice Saveza sportova grada Pule. U pulskom Domu branitelja okupilo se oko 300 sadašnjih i bivših sportaša i sportskih djelatnika koji su svečano obilježili “okruglu” godišnjicu. Najzanimljiviji su bili susreti bivših sportaša koji su ovu svečanost iskoristili za podsjećanje na dane kada su bili aktivni i kada su njihovi sportski rezultati bili na prvim stranicama tiska. Osim toga puno se govorilo i o svim negativnostima koje su se danas uvukle u sport a kojih prije nije bilo, barem ne u tolikom broju. Ti razgovori su u stvari odličan orjentir u kojem smjeru treba krenuti i danas. Entuzijazam koji se osjećao u njihovim razgovorima je ono što nedostaje u ovom trenutku a o stručnosti ne treba govoriti jer postignuti rezultati govore sami za sebe. a kraju je prikazan i dvadesetominutni film u kojem se dio sportskih djelatnika prisjeća početaka i razvoja pulskog sporta. On je zanimljiv i poučan kao dokument jednog vremena kojeg svaka sportska sredina treba imati. Takvi susreti i okupljanja daju dodatnu snagu svima onima koji žele sport izdignuti iz sive stvarnosti u kojoj se danas nalazimo.

N

N

Rekreacija je nepravedno zapostavljena, a može kvalitetno okupiti velik broj sudionika i donijeti korist za pojedinca i zajednicu

REKREACIJA Skupština Saveza sportske rekreacije Sport za sve

Edukacija voditelja JSavez se mora usmjeriti podržavanju akcija vezanih uz obilježavanje Svjetskog

dana sporta, Hrvatskog olimpijskog dana, Dana pješačenja Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Izbornoj skupštini Saveza sportske rekreacije „Sport za sve“ Varaždinske županije prisustvovala su 23 predstavnika iz 10 društava i udruga sportske rekreacije iz Varaždinske županije.

Masovnost U Upravni odbor Saveza sportske rekreac ije „Sport za sve“ Va raždinske županije

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125 e-mail: mbt-info@gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 14.03.2012. – kuglana – kuglačka utakmica KK Željezničar – KK Prosvjetar s početkom u 18,00 sati 15.03.2012. – kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta – KK Obrtnik s početkom u 18,00 sati 16.03.2012. – kongresna dvorana – predavanje Hrvatske komore inženjera elektrotehnike s početkom u 09,00 sati 17.03.2012. – velika dvorana – odbojkaška utakmica OK Varaždin – OK Šibenik s početkom u 17,00 sati – rukometna utakmica RK Varteks – RK Međimurje s početkom u 19,30 sati – kuglana – kuglačka utakmica KK Lepoglava – KK Sirela s početkom u 15,00 sati 18.03.2012. – velika dvorana – rukometni turnir ŽRK Koka – ŽRK Bjelovar – RŠD Bjelovar – ŽRK Zrinski s početkom u 11,30 sati – mala dvorana – rukometni turnir RK Varteks di Caprio A i B ekipa – RK Vidovec s početkom u 09,30 sati – rukometni turnir ŽRK Koka – ŽRK Zrinski Čakovec – ŽRK Bjelovar – RŠD Bjelovar s početkom u 13,30 sati

izabrani u naredne četiri godine bit će Velimir Čić (Varaždin), Stjepan Hudoletnjak (Salinovec), Želimir Rodek (Varaždin), Marko Vrtar (Lepoglava), Vinko Harjač (Ivanec, Lančić-Knapić), Željko Herceg (Varaždin) i Viktor Drčec (Varaždin). U Nadzor ni odbor Saveza iz ab r ani su: Dragutin Kocijan (Varaždin), Stjepan Četrtek (Salinovec) i Mar io Galinec (Višnjica) te su u Stegovnu komisiju Saveza izabrani: Rifat Trpeza (Varaždin), Jadranka Rodek (Varaždin) i Josip Vrbanec (Maruševec). - Jedan od naših osnovnih zadataka mora biti osposobljavanje stručnih kadrova, organizacijom seminara i tečaja za voditelje sportske rekreacije i to po mogućnosti u našoj sredini zbog znatnog smanjenja troškova. Ako bi se javilo 15 - 20 zainteresiranih

kandidata, mogli bismo seminare organizirati u „Minervi“ u Varaždinskim Toplicama uz znatno manje troškove po pojedinom polazniku, nego u Daruvarskim Toplicama ili negdje drugdje. Trebamo se ugledati u naše susj e d e u Međ i m u rs k o m savezu, koji su održali već nekoliko seminara i osposobili velik broj voditelja sportske rekreacije i aerobika ili fitnesa. Zato u svojim sredinama pronađite kandidate koji su zainteresirani nakon uspješno položenih ispita na seminarima koje organizira i vodi Hrvatska olimpijska akademija s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, da nastave raditi na okupljanju i organiziranom vježbanju i sportskoj rekreaciji - rekao je tajnik Želimir Rodek.

raditi na i janju p u ok l anom izir organ anju i vježb koj sports iji c rekrea

- Naš Savez mora se usmjeriti podržavanju akcija vezanih uz obilježavanje Svjetskog dana sporta, Hrvatskog olimpijskog dana, Dana pješačenja te obrazovanje kadrova. Trebamo proširiti područje svojeg djelovanja na Ludbreg, Novi Marof, Bedenec, Ladanje, Breznicu i sl. - rekao je Stjepan Hudoletnjak. Ivan Šolt ić iz Udruge umirovljenika Varaždinske županije podsjetio je kako na području Varaždinske županije ima oko 42.0 0 0 umirovljenika od čega je oko 14.000 registrirano plaćenom članarinom. - Tijekom godine organiziraju se natjecanja u pikadu, šahu, kuglanju i streljaštvu. Samo u natjecanju pikada nastupi preko 150 natjecateljica, što je prava rijetkost na sličnim natjecanjima. Od Županije dobivamo određena sredstva, koja su dovoljna da se pokriju troškovi nagrada (medalje, pehari, diplome), što za sve nagrađene natjecatelje predstavlja veliki poticaj za naredna natjecanja - dodao je Šoltić.

MUZEJ SPORTA U Gradskoj sportskoj dvorani uskoro bi se trebao otvoriti varaždinski muzej sporta. Dogovorili su to u Gradskoj vijećnici Goran Habuš, gradonačelnik Va-

raždina, i Zlatko Mateša, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. Kako je najavljeno nakon sastanka na kojem su, između ostalih, bili i zamjenik gradonačelnika

bogate sportske karijere i djelovanja kao jednog od najistaknutijih pobornika olimpizma u svijetu. Uz olimpijsku zbirku Artura Takača, u dijelu muzeja bit će izloženo više od 330 predmeta iz varaždinske sportske povijesti. Kako je istaknuto, muzej će biti izrazito edukativan, te će uz multimedijalni pristup promovirati ideju olimpizma. Sredstva dvorana za muzeja zajedno će osigurati Grad i HOO.

Vjeran Radelić te Josip Čop, glavni tajnik HOO-a, muzej će biti smješten u atraktivnom prostoru nove dvorane na Dravi, a promicat će ideju olimpizma. Budući muzej sadržavat će 1033 vrijedna eksponata koje je poklonio Artur Takač, istaknuti član MOO-a, koji su skupljani tijekom njegove

Gradska sportska


Sport 35

13. ožujka 2012., br. 408

KICKBOXING Seminar za trenere i skupština HKBS-a u Varaždinu

Čak 81 licenca za nove trenere JJedan od ciljeva je da se kickboxing treneri školuju u sklopu Akademije Hrvatskog

olimpijskog odbora, a prvi seminar trebao bi se održati u varaždinskoj dvorani u Graberju Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Tijekom tri dana u Varaždinu su se održali važni skupovi Hrvatskog kickboxing saveza. Tehnički organizator i domaćin bio je Kickboxing klub Mladost, dok je glavni organizator bio HKBS. Najprije je Upravni odbor kickboxing saveza održao sastanak, kao priprema za godišnju redovnu skupštinu. Isto tako usvojen je ovogodišnji kalendar natjecanja.

Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing, budimir.maletajne@gmail.com.

Vrijeme za štapove A

ko ste krenuli u nabavku ribičkih štapova, ovo je pravo vrijeme. U ribičkim trgovinama ima starih zaliha po povoljnim cijenama. Uz plaćanje na rate, kvalitetan ribički štap možete kupiti dosta povoljno. Uz ovakve cijene benzina (i ne samo benzina) na ribičiju idemo na biciklima. Kao nekad, kad je ribe bilo više i kad nismo razmišljali tko će platiti rundu na povratku iz ribičije. Bilo je to nekad davno i – više nikad. No nastavimo mi priču o ribičkim štapovima. S obzirom na težinu bacanja, štapove dijelimo na lake, srednje i teške. Pri tome težinu bacanja ne treba miješati sa snagom štapa. Laki štapovi su oni koji mogu precizno zabacivati težinu do 25 grama, srednji do 60 grama, a teški više od 60 grama. Ukoliko na štapu postoji deklarirani raspon težine bacanja (npr. 20 - 60 grama) to govori o univerzalnosti štapa. Osim ovog klasičnog označavanja težine bacanja u gramima, danas se težina bacanja izražava u librima (lbs). Jedna libra iznosi 454 grama. Formulom (lbs x 454)/16 izračunavamo libre u staru oznaku. Na primjer, deklarirana težina bacanja štapa od 3lbs-a odgovara težini bacanja od 85 grama. adalje, štapove možemo podijeliti s obzirom na dužinu - na dugačke (400 cm i više), srednje (250 - 400 cm) i kratke (do 250 cm). Dugački štapovi omogućavaju bolje i preciznije zabacivanje, efikasnije kontriranje te sigurnije i lakše zamaranje ribe zbog bolje amortizacije. Kraće i srednje štapove koristimo za ribolov varalicom te pri stacionarnom ribolovu (ribolov na dnu - čekanjem). Sljedeća karakteristika prema kojoj dijelimo štapove je akcija. Definiramo je kao krivulju savitljivosti koju štap poprima pod punim opterećenjem. Postoje četiri osnovne akcije: akcija vrhom, akcija prvom trećinom, akcija s dvije trećine i akcija cijelom dužinom. Štapovi akcije vrhom savijaju se pri zabacivanju samo vrhom koji se brzo, bez ljuljanja, vraća u prvobitan položaj. Takve štapove upotrebljavamo kad je potrebno zabacivanje kompaktnih mamaca i oštro kontriranje. Koristimo ih za ribolov varalicom i za lov manjih riba. Parabolični štapovi (akcija cijelom dužinom) omogućavaju lakše rukovanje tankim strunama koje štapovi akcije vrhom mogu lako pokidati. Štapovi srednjih akcija ublažavaju ekstremne karakteristike štapova dviju krajnih akcija. Akcija gornjom trećinom je ublažena vršna, dok je savijanje dvije trećine štapa nešto ubrzana parabolična akcija.

N

Kvaliteta Drugi dan je od 10 do 19 sati, u balonu 2 Školsko-sportske dvorane u Graberju, održan licencni seminar za kickboxing trenere. Prisustvovalo je 90 trenera, a 81 je dobio licencu. Već sljedeći dan podijeljene su licence A, B i C kategorije. Organizatori su bili ugodno iznenađeni velik im odazivom trenera. Seminar je vodio prof. dr. Hrvoje Sertić sa svojim timom s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tako da je bilo više predavača koji su bili diplomirani

Ribolov

Predsjednik HKBS Tomislav Bilandžić (lijevo) Na varaždinskom seminaru za kickboxing trenere i suce razjašnjeno je kako se treba ponašati

kineziolozi, a ujedno i

treneri u Hrvatskom ički kickboxing savezajedn ar zu. Predavanja n i m e još održali dr. s aca su d u s sc. Ivan Segedi, i a trener io mnoge Ana Čučković, n p r o f. , M a r k o razjas oumice Žaja, prof,, Leoned nardo Komšić trener spec. Sve financijske transakcije išle su preko računa HKBS -a, a do licence nisu

mogli oni koji nisu imali uplaćenu kotizaciju kao i potvrdu o nekažnjavanju te potvrdu da su članovi nekog kickboxing kluba člana HKS-a. Trećeg dana održan je zajednički seminar za suce i trenere. Bilo je riječi o tome kako se ponašati na natjecanjima da ne bi bilo ekscesa te je naglašeno kako su suci neprikosnoveni. Ukupno je bilo 110 polaznika seminara, a izdano je i 35 licenci za suce. Poslijepodne

je održana godišnja redovna skupština HKBS-a koja trenutno broji oko 80 klubova. Donesene su i izmjene statuta zbog lakšeg funkcioniranja saveza, a godišnje izvješće podnio je predsjednik Tomislav Bilandžić. Savez financijski posluje stabilno, a jedan od ciljeva je da se školuju treneri u sklopu Akademije Hrvatskog olimpijskog odbora. Prvi seminar trebao bi se održati u Varaždinu.

Knjigu Male tajne športskog ribolova možete naručiti na telefon 091 2002 083. Cijena knjige je 49,00 kuna plus poštarina.

Zumba u Ivancu

BEJZBOL Počinju susreti hrvatskog prvenstva, Interlige i Kupa Hrvatske

Stabilizacija igračkog kadra Bejzbol sezona bi trebala sličiti prošloj, tj. prvi izlaze na teren seniori, koji će nastaviti svoju sezonu 2011/2012, krećući sa diobe četvrtog i petog mjesta, s utakmicama hrvatskog prvenstva gdje će se pokušati izboriti čim

bolja pozicija za play off koji slijedi početkom lipnja. Prve utakmice biti će u Varaždinu protiv splitske Nade SSM, 24 i 25.ožujka s početkom u 14 sati, odnosno 11 sati u nedjelju. Osim natjecanja u prvenstvu, ostaje i dalje

nastup u Srednjeeuropskoj Interligi i Kupu Hrvatske, a s obzirom na mladu ekipu, koju čine juniori iz vlastite škole, osnovni cilj je stabilizacija mladog igračkog kadra i zadržavanje u vrhu hrvatskog bejzbola.

U sklopu Udruge Benso djeluje sekcija Zumba - rekreativni plesni fitness. Plesni treninzi se održavaju u Fitness centru Area 23 utorkom i petkom od 17,30 do 18,30 sati. Sekcija djeluje već tri mjeseca i okuplja sve veći broj ljubitelja ove vrste fitnesa. Treninge vodi licencirani instruktor Amira Berder koja poziva sve zainteresirane da im se pridruže u navedene termine.


36 Oglasi

13. ožujka 2012., br. 408

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA GRAD NOVI MAROF GRADONAČELNIK KLASA: 940-01/10-01/02 URBROJ: 2186-022-02-12-9 Novi Marof, 13. ožujka 2012.

OBAVIJEST o Natječaju za prodaju nekretnine u vlasništvu Grada Novog Marofa čkbr. 1272/1 k.o. Grana,u naravi kuća i dvorište u Možđencu, prikupljanjem pisanih ponuda Gradsko vijeće Grada Novog Marofa raspisalo je dana 2. ožujka 2012. godine natječaj za prodaju nekretnine označene kao čkbr. 1272/1 kuća sa 97 m2, dvorište sa 1606 m2, upis u z.k.ul 4875 k.o. Grana. U naravi kuća i dvorište u Možđencu, na adresi Možđenec 190 B. Početna cijena nekretnine 139.265,00 kuna. Jamčevina iznosi 13. 926,50 kuna. Nekretnina se prodaje u zatečenom stanju te Grad Novi Marof kupcu ne odgovara za bilo kakve nedostatke prodane nekretnine. Pravo sudjelovanja na ovom natječaju imaju sve pravne i fizičke osobe, a strane osobe ukoliko ispunjavaju zakonom predviđene uvjete za stjecanje prava vlasništva. Ponuda treba obavezno sadržavati: - ime i prezime, OIB, adresu prebivališta ponuditelja (za fizičke osobe), odnosno naziv tvrtke s adresom sjedišta, OIB i MB (za pravne osobe), datum i potpis ponuditelja, - za fizičke osobe presliku osobne iskaznice ili domovnice, za pravne osobe rješenje o upisu u sudski registar, podatke o osobi ovlaštenoj za zastupanje, -naznaku nekretnine i broj katastarske čestice za koju se podnosi ponuda, - iznos ponuđene cijene točno ispisan brojkom i slovima, s time da ne može biti niži od početne cijene, - dokaz o uplaćenoj jamčevini (uplatnicu) i broj računa na koji će se vratiti uplaćena jamčevina, - dokaz o ispunjavanju zakonom predviđenih uvjeta za stjecanje prava vlasništva (samo za strane osobe), - izjavu ponuditelja kojom se obvezuje da će, u slučaju da njegova ponuda bude prihvaćena, sklopiti ugovor o kupoprodaji na njegov trošak, zatim da u cijelosti prihvaća uvjete natječaja, te da njegova ponuda ostaje na snazi 90 dana, računajući od dana otvaranja ponuda. - izvornik ili ovjerenu potvrdu o stanju poreznog duga nadležne Porezne uprave koji ne smije biti stariji od 60 dana, - potvrdu o nepostojanju nepodmirenih dospjelih obveza prema Gradu Novom Marofu (izdaje Upravni odjel za financije, gospodarstvo i društvene djelatnosti). Jamčevina se uplaćuje na žiro-račun 24890041828900008 Proračun Grada Novog Marofa, poziv na broj 68-7706- OIB. Natječaj se provodi putem zatvorenih pisanih ponuda koje se mogu podnijeti u roku od 30 dana od dana objave obavijesti o natječaju u “ Regionalnom tjedniku”, a cjelokupni tekst natječaja bit će objavljen na Oglasnoj ploči i na web stranicama Grada Novog Marofa (www.novi-marof.hr), a obavijest o natječaju bit će objavljena i putem Radija Novi Marof. Ponudu sa svim potrebnim podacima, ispravama i dokazima u natječaju, potrebno je dostaviti na adresu: Grad Novi Marof, Gradsko vijeće, Trg hrvatske državnosti br.1, s naznakom «Ponuda za kupnju čkbr. 1272/1 k.o. Grana» Tekst natječaja i sve dodatne informacije o ovom natječaju, uvid u kopiju katastarskog plana i podaci o katastarskoj čestici mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno-uređenje, stambeno-komunalne i imovinsko-pravne poslove Grada Novog Marofa, I kat, soba br.5, radnim danom od 7,00 -15,00 sati, tel. 205-124. GRADONAČELNIK mr. sc. Darko Hrenić, dipl. ing.


Pomoć kuca na vrata 37

13. ožujka 2012., br. 408

HUMANO Ove subote, 17. ožujka, u 18 sati u Društvenom domu u Sračincu veliki humanitarni koncert

Pomozimo Božici i Željku da odu na more Krajnje je vrijeme da osigurate ulaznicu za veliki humanitarni koncert koji će se u okviru akcije “Pomognimo Božici i Željku – Odvedimo ih na more” održati ove subote, 17. ožujka u Društvenom domu u Sračincu. Božica i Željko, štićenici Doma Lekić, slijepe su oso-

be s posebnim potrebama, koje se ne mogu kretati bez pratnje volontera. Cilj akcije je prikupljanje sredstava za ljetni boravak Božice i Željka u kampu prilagođenom slijepim osobama u Istri. Humani karakter akcije za Božicu i Željka, koju organiziraju njihovi prijatelji Marko Lukić i Pero Kocijan,

već su prepoznale mnoge zvijezde ovdašnje glazbene scene, pa će tako na koncertu nastupiti popularni Mirko Švenda – Žiga Međimurski, naš Regional band, omiljena Gordana Kocijan, akademski glazbenik David Kocijan te VIS “Putnici”, specijaliziran za duhovnu glazbu. Ul aznice po c ijeni od

HUMANO Magro razveselio Božicu i Željka, stanare Centra za rehabilitaciju Lekić

50 kuna mogu se kupiti pozivom na broj telefona 091/250-3497 (Pero Kocijan). Naravno, dobrodošli su i dobrovoljni prilozi, koji se mogu uplatiti na broj računa Božice Oroz 3238735532 otvoren pri ZABI. Pomozite Božici i Željku i dođite na humanitarni koncert koji počinje u 18 sati. (dp)

AKCIJA

Lijepo je pružiti pomoć

Akcija “Pomoć kuca na vrata” ide dalje. Ovaj put darovani su Božica i Željko, stanari Centra za rehabilitaciju Lekić. Odjeću im je donirala tvrtka Magro iz Sračinca koja se u akciju uključila prije nekoliko tjedana, potaknuta teškim životnim pričama koje se mogu ovakvim donacijama barem malo olakšati. Ova humanitarna akcija provodi se u suradnji sa Zavodom za socijalnu skrb Varaždinske županije, a

Božici i Željku uručeni paketi s odjećom tvrtke Magro

Oni gledaju srcem! JOdjeća koju je donirala tvrtka Magro razveselila je ovo dvoje stanara. Željko je sve prisutne počastio i

pjesmom te je u domu zavladalo pravo veselje Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Uz puno priče, ali i pjesmu dočekali su tako i Valentina. Ja vam od srca zahvaljujem i Super mi je to što pjevam. Isto dođite nam brzo opet – tim je tako i glumim u predstavama. riječima ispratio Željko Banfić Zadnja nam je bila Ježeva Valentina Grana, direktora kućica – rekao nam je Željko i tvrtke Magro. On je, naime, razbio tremu. njemu i njegovoj sustanarki Božici donirao odjeću koja im Bez obitelji uvijek dobro dođe, a Goste su dočekali zajedno s od džeparca koji drugim stanarima i zaista dobivaju teško pružili lijepu dobroOd e je za to izdošlicu. Unatoč tešl p i lt u m dvojiti. kim životnim situao d e z Božica i cijama u kojima se sklero Priče Željko konalaze, atmosfera a. ć e r s e n r isnici su koja vlada među ovog a r a n Centra za sta su njima je vedra, a u n i t s i rehabilitakonstantno stvau doma esne c iju L ek i ć . raju nešto novo – crpotr Slijepi i s potaju, pjevaju, glume, a sebnim potre imaju čak i svoj časopis. bama, stanuju na toj - Sve što je u ovom domu, varaždinskoj adresi već neko njihov je rad – uputila nas je vrijeme. Svaki posjet i lijepa socijalna radnica Željka Jagetić gesta uvijek ih jako razvesele. u svaki detalj koji se nalazi u

prostorijama doma. Sada su već u pripremama za Uskrs te naveliko izrađuju pisanice i sve ostale prigodne detalje.

Željko i zapjevao

Teške sudbine Željko je u varaždinski dom Lekić došao iz Jezerčice. Kako kažu svi iz doma, jedan je od najveselijih i najaktivnijih stanara. Sudjeluje u svim aktivnostima, a pred njim je i predstava koju pripremaju, Šuma Striborova, u kojoj će opet glumiti, ali i pjevati budući da mu to stvarno polazi za rukom. Odmah nam je ispričao i nešto o sebi. - Iz Zagreba sam, polazio sam školu Vinko Bek, a nakon Jezerčice došao sam ovdje. Mama i sestra me često posjećuju – rekao je. On je jedan od sretnijih stanara jer, nažalost, ima onih koji su ostali sami i bez pažnje obitelji.

Božica i Željko dio su zajednice u ovom domu koja čini 120 osoba. Životne priče tih pojedinaca jako su potresne, no kroz razne aktivnosti i programe u koje su uključeni, stvarnost im je barem malo ljepša. Od multiple skleroze, Parkinsonove bolesti do nesreća u kojima

su teško stradali – sve su to situacije koje su snašle stanare doma Lekić. - Ima dosta mladih osoba koje su stradale u nesrećama i sada žive tu. Teško je, no ipak imamo i lijepih primjera – rekla je Željka. Imamo dosta parova, a čak smo imali i jedno vjenčanje – dodala je.

nositelj akcije je Crveni križ Varaždin. Obitelji i pojedinci koji ovim putem dobivaju pakete s hranom, odjećom i kućnim potrepštinama financijski si često ne mogu to priuštiti. - Teško je slušati takve životne priče. Ponekad zaboravimo na to koliko je nekima teško, no kada se susretnemo s time, postaje jasno kako i sitnicama možemo nekome uljepšati svakodnevicu – rekao je Valentin Gran, direktor Magra. Upravo zato se i ova tvrtka odlučila humanitarno djelovati, a s time misli i nastaviti.


38 S raznih strana “BUDI SAM SVOJ PSIHOLOG”

Kontrolirate li svoje osjećaje?

13. ožujka 2012., br. 408

Cvjetni dom Zumbul ili Hyacinthus Zumbul ili Hyacinthus je nešto najljepše što smo dobili od prirode i povijesti. Zumbul simbolizira ljepotu, njezinu kratkotrajnost, prolaznost, strast, ljubavnu nesreću i božansku mudrost, a svoje ime dobio je po Hiakintu, najljepšem mladiću svoga vremena u kojeg je bio zaljubljen i sam Apolon. Njegova ljepota toliko je obuzela Apolona da je želio samo njegovo društvo. Prilikom jedne njihove igre Apolonov disk naglo je skrenuo i pogodio Hiakinta posred čela te je on pao na mjestu mrtav. Travnjakom je potekla krv, a na tom mjestu izniknuli su najljepši cvjetovi, koje je Apolon u slavu svoje ljubavi nazvao HYACINTHUS. Otada zumbuli svojim bujnim cvijetom, ali i njegovom kratkoćom

Priredio Ivan Hiti, prof. “Ako razum čini čovjeka, osjećaj ga vodi”, kaže francuski književnik i filozof, J. J. Rousseau. Lakše je glumiti osjećaje koje nemamo, nego prikrivati one koje imamo. Nepromišljen osjećaj nikada nije plod kritičnosti, nego nepromišljena eksplozija emocije. Kontrolirati osjećaje znači razumjeti smisao življenja: netko će od male zadjevice napraviti veliku svađu i “scenu”, a drugi će i razlog za krupnu svađu pokušati stišati ili otkloniti čak iako ima pravo ljutiti se. Kako vi kontrolirate svoje osjećaje? 1. Pogledajte ovu fotografiju dvoje mladih ljudi s opremom za kratko ronjenje, pa prokomentirajte tu scenu. A) Plivaju u zanosu romantike (1) B) Sve u svoje vrijeme (3) C) Nešto sasvim normalno, obično (2) 2. Spontano odgovorite: da li biste se, kada biste za to imali mogućnosti, rado zanimali posjedovanjem i vožnjom oldtimera? A) Ne želim o tome ni razmišljati (3) B) Pa to je divno, uživao bih u tome (1) C) Morao bih o tome dobro razmisliti (2) 3. Netko do koga vam je stalo, ljuti se na vas. Što vas pri tome najviše smeta u njegovu ponašanju? A) To što ne govori danima sa mnom (3) B) Što me grubo vrijeđa (1) C) Što se pravi kao da ništa nije bilo (2) 4. S balkona vašeg stana na višim katovima nebodera promatrate kako pored ograde, koja dijeli njihove vrtove, o nečemu razgovaraju vaši susjedi. S jedne strane ograde su muž i supruga, a s druge susjed. Što o tome mislite? A) Njih dvoje drže tihu “lekciju” susjedu (3) B) Susjedi se mrze (1) C) Normalan dijalog susjeda (2) 5. Kojom biste bojom najradije obojili svoju spavaću sobu? A) Bijelom (2) B) Žutom (1) C) Plavom (3) 6. Željeli biste s prijateljem ili prijateljicom u kino, ali partner(ica) nije za to baš raspoložen(a). Što ćete učiniti? A) Uzet ću to u obzir i odustati od svoje želje (3) B) Pokušat ću se dogovoriti za neki drugi dan (2) C) Nagovoriti ću ih, po svaku cijenu, da idemo (1) 7. Jedna se prodavačica prilijepila uz vas u trgovini nudeći vam robu koja vas ne zanima, i nikako da vas pusti. Kako ćete reagirati? A) Bez obzira na nju ići ću svojim putem (2) B) Reći ću joj da me pusti na miru (1) C) Saslušat ću njezinu ponudu i još jednom reći “ne” (3) 8. Koju biste od ovih osobina najradije prihvatili kao svoju? A) Prodornost (2) B) Spremnost na odricanje (1) C) Kada je nužno, znati malo počekati (3) 9. Jeste li imali, ili imate li dobar odnos prema svome ocu? A) Da, veoma dobar odnos (3) B) Uglavnom veoma dobar (2) C) Pretežno loš (1) DO 10 BODOVA Vi jako naginjate nekontroliranom izljevu osjećaja ili točnije, vama naprosto ne uspijeva dugo kontrolirati osjećaje, bez obzira na to radi li se o radosti, tuzi ili ljutnji. Čak ste, ponijeti valom nekontroliranih osjećaja, spremni sebi krčiti put ne gledajući na cijenu. Najgore je što mnoge stvari previše uzimate srcu, pa se događa da se jednom previše opterećujete suvišnim brigama, a drugi put olako prelazite granicu kontrole vlastitih osjećaja. Vi kao da ne shvaćate kako svi ljudi ne moraju imati jednako razumijevanje prema vašim intimnim osjećajima. 11 DO 19 BODOVA Kada vas ponekad ponese raspoloženje, dopuštate svojim osjećajima da vas prevladaju i ponesu u smjeru koji niste željeli. No ta situacija ne traje dugo, jer ubrzo osjećaje uspijevate svesti pod kontrolu razuma. Dakle, svoje osjećaje uglavnom kontrolirate, ali niste u tome tvrdi, nego znate i popustiti čak i onda kada mislite da imate pravo. Jedino oštro reagirate na nepravdu, pa se događa da se tada »zapjenite« i tada vam osjećaji naprosto izmaknu iz kontrole, pa tada ne pomaže ni vaša vlastita spoznaja da to što činite nije vaš »stil«. 20 I VIŠE BODOVA Na okolinu djelujete kao osoba bez osjećaja, kao nepomična stijena kojoj ne smetaju ni najjači morski valovi. Ni kritika, ni napad, ni radost, ništa vas ne može snažno uzdrmati ili potaknuti da iskažete osjećaje. Čak djelujete »ledeno« i onda kada zbog takva ponašanja riskirate rastanak s nekom dragom osobom na duže vrijeme. Vi se u teškim trenucima jednostavno uvlačite u sebe, pa ljudi iz vaše okolice misle da čvrsto držite osjećaje pod kontrolom. Zapravo, tada ti osjećaji u vama izazivaju vrtloge koji vas iznutra razdiru, ali, svejedno, vi ih prema vani skrivate. Griješite, jer u nekim situacijama treba dopustiti osjećajima da progovore glasnije.

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

cvatnje govore o b e s m r tn oj lj u b av i i prolaznosti sreće. Baš iz tog razloga želim vam reći da zumbule obavezno kupujete još bez cvijeta ili kao lukovicu da biste bar neko vrijeme uživali u njegovom cvijetu. Prema nekim pričama, čini se da je disk skrenuo ljubomoran i nesretno zaljubljen Zefir, ali njega ćemo zaboraviti kao i sve druge zle ljude. Zato uživajte u ljubavi, sreći i proljeću jer sve je nažalost (ili na sreću) PROLAZNO. Voli vas LETIZIA

PREDAVANJE Varaždinke bile protjerivane i ubijane

Na stupu srama Piše: SARA BADŽEK sara@regionalni.com

Budi lijepa i šuti. Tako se u jednu rečenicu mogao svesti položaj žena u ne tako davnim vremenima. Tih mračnih vremena, ali i borbe koja je ženama dala novi život i prava, prisjetili su se povodom Dana žena učenici Gospodarske škole. Kako su žene živjele nekad i kako se njihov položaj mijenjao kroz vrijeme - sve te informacije upijali su na održanom predavanju “Žene u povijesti - od prešućivanja do borbe za emancipaciju” koje je održala profesorica i članica Društva povjesničara Višnja Burek. U tom povijesnom pregledu posebno mjesto dobile su Varaždinke koje su živjele prije nekoliko stoljeća.

Šibanje i protjerivanje Vještice, preljubnice, čedomorke... Ti su epiteti krasili nekad i Varaždinke. Za te svoje “grijehe” kažnjavane su bile neusporedivo više od muškaraca. Ovdje žene nisu bile potpuno nezaštićene, imale su neka prava, no lošije ih se tretiralo - pojasnila je Burek. Time je prisutne uvela u dosad nepoznati dio povijesti, u živote Varaždinki koje su bile

Borba za ravnopravnost još traje Borbe za pravo glasa, obrazovanje i sudjelovanje u javnom životu trajale su stoljećima, a traju još i danas. Iako su u teoriji mnoge stvari

riješene, praksa u mnogo slučajeva izgleda drugačije. - Pitanje je kakvo je realno stanje stvari, a ono ni danas često ne ide u prilog ženama

Predavanjem o ženama kroz povijest učenici obilježili Dan žena

anonimne. Tko su bile Dragojla Jarnević, Strelčevićka Ciberkova udovica i mnoge druge žene? Zapitali su se to i učenici. - Kuren i Strelčevićka bili su građani Varaždina optuženi u ono doba za preljub. Kazne za njih bile su neusporedive - naglasila je Burek. Tako je Strelčevićka bila kažnjena stupom srama, bila je

.com www.vznightlife

išibana i protjerana iz grada. Za isto je Kuren dobio samo novčanu kaznu od 12 forinti! To je samo jedan od primjera rodne neravnopravnosti o kojima su slušali srednjoškolci. Strana nisu bila i optuživanja žena da su vještice ili za čedomorstvo. Neke su za to isto bile kažnjene smrću. No bilo je

te su često diskriminirane - navodi Burek. S njome bi se složili i mnogi drugi. No zato postoji ovaj dan. - Osmi mart povezan je s pravima žena i demokracijom. Tome se nekad pridavalo puno više pažnje. Posljednjih godina slabo se obilježava i to je nepravedno - složila se i Burek. Ipak, ovo predavanje jedan je od načina kako ipak zadržati taj običaj i mlade potaknuti da burnu povijest žena ne zaborave. - Zanimljivo je slušati takva predavanja i drago nam je da se 8. mart obilježava na našoj školi - zaključile su i učenice 3. razreda Vedrana i Helena. i pozitivnih primjera. Jedan od njih je i pravo na nasljedstvo tako da su brojne Varaždinke u nasljeđe dobivale vrijednu imovinu. No pozitivnih primjera je nažalost malo, složili su se i učenici. Upravo zato je obilježavanje ovog dana posebno važno kako se povijest žena ne bi zaboravila.


Vidokrug 39

13. ožujka 2012., br. 408

Jedna od mnogobrojnih farmi cassave od koje se dobivaju kruh i žitarice

Tradicionalni, iz širokog stabla izdubljeni kanu, kupili su za 150 kuna

EKSKLUZIVNO Varaždinski avanturist S. Glogoški o doživljajima iz Gvajane (2)

Ne trče za novcem, već im je važnija briga o prirodi JMalo pojedinaca ima prilike za zaradu i ta neovisnost o novcu mi se sviđa nalik velikoj suhoj palačinki kiselkastog okusa, kruh od Postoji devet ameridian- cassave na prvu ne oduševskih plemenskih zajednica ljava. Nismo jednostavno u Gvajani. Jugoistočni dio, navikli na ovakvu prehranu, prijelazno područje između no svejedno ga svakodsavane i džungle, nastanili nevno jedemo jer drugog su Makushi. Na desnoj obali izbora nema. Dani prolaze i r ijeke Rupununni, smje- sve bolje uspijevam shvatiti kako stvari ovdje funkciostilo se selo Katoka. Seniraju. Nema žurbe lom upravlja vrhovni za stjecanjem bovođa, takoz vani uh r k gatstva. Takva Toshau koji je e v a s s mogućnost demokratski biod ca je niti ne postoran i nerijetko log e s i k j i. Z ap r avo, je najmudr ija li a , a s u mogućnost i vrlo cijenjena ok a r o b z m inimalne osoba u selu. gi drugo a zarade ima Po k azuju nam nem tek vlasnik male tako koliko podtrgovine koji svaručje je pod njihokodnevno dovozi stvari vom upravom i divimo se bogatstvu koje imaju. iz Lethema i po nešto višoj Na granici savane i džungle cijeni ih prodaje lokalcima nalaze se njihove mnogo- koji nemaju priliku otići do brojne farme cassave. Kruh grada. A tu priliku zapravo i žitarice glavni su proizvod vrlo mali broj pojedinaca koji dobivaju preradom ko- ima. Sviđa mi se ta izolacija rijena ove biljke. Pomalo i neovisnost o novcu. Ljudi Piše: SINIŠA GLOGOŠKI

NEVJERICA

se br inu za svoje farme farma i sad je to već prekrila ćemo živjeti - ponosno mi i očuvanje svoje zemlje. džungla. Ako se mi nećemo je objasnio i vratio se u hlad Održivi razvoj i rotado svojih prijatelja. cijsku poljoprivredu Mala zelena ceobjašnjava mi jedan rada, nategnuta od farmera. - Katoka na nekoliko štaima jako puno zepova, pružala je mlje. Odredili smo s avr š eni z aklon tako jedan veliki dio od jakog sunca i u kojem ne sadimo čestih kiša. Radnici cassavu niti koristise sada odmaraju, mo drva za izgradno uskoro će nanju novih kuća. Taj trag među visoke dio želimo potpustabljike cassave, no sačuvati. Drugi okopavati i brinuti veliki dio koristimo se o svakoj posebza farme. Svakih no. Drugi će uzeti pet godina palimo korijene i baciti se pojedine plantaže na mljevenje i druge i selimo na nedirfaze pr ipreme za nutu zemlju te pukruh. Pred večer svi štamo da se ova će se naći na nogokorištena obnovi metnom igralištu i - objasnio je. Vidiš nakon jednosatnog ovo tamo - pokaveselog trčanja za Bez sponzora ovo puto vanje bilo bi nemoguće zao je na gusto loptom, s mrakom grmlje i nekoliko mirno zaspati. Prije zdravih stabala - Tamo negu sunce izađe, je prošle godine bila jedna brinuti o prirodi, od čega već su svi na nogama.

Na čemu vi radite? Djeca dolaze u malu školu kraj koje spavamo u šatoru i svaki nas dan satima promatraju. - To je zato što ste im jako zanimljvi. Ne dolaze nam stranci često, a pogotovo ne bijelci. Zadnji put ovdje je bio jedan Amerikanac prošlo ljeto koji je radio na projektu popisivanja faune. Na kojem projektu vi radite? - često su nas pitali u selu. naime, ovdje nitko ne dolazi da bi upoznao ljude i doživio njihovu kulturu i samo provodio vrijeme s ljudima. Teško je bilo objasniti da nismo došli raditi niti ih iskorištavati za vlastite projekte, već naučiti nešto novo.

PUTOVANJE Veslali rijekom Rupuninni do sela Annai. Putem ih slijedili kajmani

Za večeru jeli pirane koje su ulovili

Dio puta prevalili vozeći se na kantama goriva

Bilo je vrijeme da krenemo dalje jer se uskoro moramo vratiti u Georgetown, pokupiti opremu i zaputiti se prema vodopadu Kaieteur. Najbolji način je veslanje rijekom Rupuninni do sela Annai pa odatle hvatanje prijevoza do obale. Za 150 kuna kupili smo tradicionalni kanu izdubljen iz širokog stabla. Pet smo dana veslali nizvodno, a već drugi dan susreli smo se s golemim crnim kajmanima. Rečeno nam je da nisu agresivni te da ne napadaju ljude,

no vidjeti golemu zvijer kako se sunča na jednoj od pješčanih obala i ulazi u vodu u kojoj veslamo jadnim malim kanuom, ne ostavlja nas ravnodušnima. Jednu smo večer od dobrih ljudi dobili nekoliko komada govedine i odmah sam komadić cassave na udici zamijenio crvenim mesom. Trenutak kasnije, borio sam se s piranom pokušavajući je izvući na obalu. Mamac je tu, udica bačena u rijeku i još jedna ulovljena i spremna za večeru. Nakon pet dana napornog ali

zanimljivog veslanja, nerado se rastajemo s kanuom. Iduće jutro već smo bili na cesti. Zaustavio sam prvi kamion i pitao za prijevoz. Na vrećama kikirikija i kantama goriva polako smo napredovali prema obali Atlantika. Moramo pokupiti nužnu opremu i ponovno se vratiti na ovu cestu, samo ovaj put ne prema savani već u duboku tamnozelenu šumu, tamo gdje se gube kopači zlata i dijamanata u potrazi za ulovom života.


40 Zdravlje NAJAVA

Prilagođena joga za treću životnu dob Centar za zdravlje i dobrobit čovjeka “Namaste” poziva sve umirovljenike i one koji su pred mirov inom da se pridruže programu “Joga za 3. životnu dob”, putem kojeg će na potpuno prirodan način unaprijediti svoje zdravlje i živjeti vitalnu starost. - Prilagođen joga program povoljno djeluje na sve zglobove i kralježnicu, srce i krvožilni sustav, cirkulaciju, probavu, hormonalni i živčani sustav,

otklanja umor i depresiju pojašnjavaju. Uvodni praktični sat za novu grupu polaznika bit će održan u petak 16. ožujka u 8.30 sati u sportskoj dvorani Studentskog doma u Varaždinu na adresi J. Merlića b.b. Praktične satove provodi Želimir Bengeri, a medicinski prati dr. Ivica Škvorc. Iz Centra mole da zainteresirani svoj dolazak najave na brojeve telefona 098/92252-82 ili 042/313-344.

13. ožujka 2012., br. 408

DAN LOGOPEDIJE Iza mucanja, koje je kod djece ško

Mucanje - najče neusvojene teh JDjeca

iz „rizičnih trudnoća“ i komplikacija u porodu imaju daleko v mucanje, koje se najčešće javlja između druge i pete godin

LIGA PROTIV RAKA ČAKOVEC

Kupnja “pištolja” za punkciju dojki - Unatoč teškoj ekonom- niza javnozdravstvenih akcija skoj situaciji, pri kraju smo i drugih aktivnosti koje je Liga realizacije kupnje posebnih organizirala prošle godine u „pištolja“ za citološku punkci- suradnji s Klubom žena „Nova ju dojki i igli za core biopsiju nada“, Klubom laringektote visokorezolutnih monitora miranih, Udrugom oboljelih na deza dijagnobelom stiku bolecrijevu sti dojke, ILCO Čakoje bismo kovec te donirali Klubom Županijoboljeskoj bolnici lih od Čakovec – r a k a izvijestili su p r o prošli tjestate s dan dr. Huciljem ssein Saghir p r o i dr. Renata mocije Kutnjak Kiš, zdravpredsjednik noj l j a , i tajnica Novac prikupljen i na humanitar e, spreŽupanijske modnoj reviji, koju su nosile sestr čavalige protiv tehničari i dr. Saghir nja i raka Čakovec, čija j e ranog otkrivanja oboljelih od godišnja skupština održana raka te poboljšanja kvalitete života već oboljelih osoba. u petak. - Prošle smo godine nastaviNovac za kupnju “pištolja” i igli prikupljali su prošle li seriju predavanja i radionica godine tijekom Dana narcisa o ranom otkrivanju raka dojke i humanitarne akcije “Zajedno i radionice o samopregledu protiv raka 2011”. Očekuju da dojki. Vjerujemo da na taj će preostali potreban novac način doprinosimo izuzetno prikupiti nakon ovogodišnje dobrom odazivu na mamoakcije Dan narcisa, koja će grafiju koji u našoj županiji biti održana krajem ovog iznosi preko 80 posto i najbolji je u Hrvatskoj – istaknuli su mjeseca. Bile su to samo dvije od čelni ljudi Lige. (vms)

Kroz VaLMod program na Odjelu za logopediju varaždinske bolnice prošlo je oko 10.000 pacijenata, od predškolske do staračke dobi Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Mucanje je problem s kojim se danas suočava sve veći broj djece i odraslih. Prije 30 godina taj je poremećaj bio prisutan između 0,5 i 1 posto, a danas je njegova zastupljenost gotovo 2 posto.

Teško objašnjivo Doznajemo to od dr. sc. Darka Novosela, voditelja Odjela za logopediju Opće bolnice Varaždin. On je bio jedan od pet hrvatskih stručnjaka koji su održali izlaganja na stručnom simpoziju pod

nazivom „Komunikacija je više mucanje nikad nije izoliran od tečnog govora“, koje je u poremećaj govornog ritma, Zagrebu 6. ožujka, na sam Eu- nego je udružen s nekoliko ropski dan logopedije, drugih pratećih poremećaja. organiziralo HrvatPozadina ili etiološki ako sko logopedfaktori mucanja jedsko društvo. nim dijelom idu ijete s d Tema simpoprema genetici, om ij s k e l zija je bila a većim dijelom dis čita a d o mucanje. iram ”, su vezani uz prei s t r s o f o l g Zašto je taj natalne i perinemo poremećaj do “iz dica može natalne rizične e u porastu? faktore. Naime, poslj ucanje djeca iz „rizičnih – Mucanje m i t i b je jedan od najtrudnoća“ i kompliizazovnijih i još kacija u porodu imaju uvijek nedovoljno etidaleko veću sklonost različiološki objašnjiv poremećaj. tim razvojnim poremećajima Možemo općenito reći da pa u tu lepezu problema ulazi

i mucanje, koje se najčešće javlja između druge i pete godine života – navodi dr. Novosel.

Prihvatiti istinu Na Odjelu za logopediju Opće bolnice Varaždin već se niz godina provodi VaLMod program, jedini znanstveno provjeren program u Hrvatskoj. Kroz njega je prošlo oko 10.000 pacijenata, od predškolske pa sve do staračke dobi. Voditelj Odjela ističe da je izuzetno važan dijagnostičko- diferencijalni postupak u okv iru kojeg se moraju definirati prioriteti, odnosno mora se prepoznati „piramida

Normalan život s... Kako se nositi s pogledima znatiželjnih prolaznika K

Eva MAKOVEC Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

ada roditelji odlaze sa svojom djecom van u šetnju, dućan ili na igralište, suočavaju se s mogućnošću da dijete napravi neku scenu koja će privući poglede ostalih znatiželjnika. U radu s roditeljima i djecom s teškoćama u razvoju, često mi roditelji znaju upravo to reći: “Čim izađemo van, svi gledaju u nas!”. Ljudi su po svojoj prirodi izrazito znatiželjni, zanima ih što se dešava s drugima, a posebno ako je netko drugačiji od njih. Roditelji se plaše kakve će „ispade“ imati njihovo dijete, a uz to se još moraju i nositi sa znatiželjnim pogledima ostalih prolaznika. Pogledi i znatiželja mogu biti manje stresni

ukoliko im ne pridajemo veliku važnost. Za neke obitelji ta tema je toliko bolna da radije biraju ostanak kod kuće nego suočavanje sa stresnim situacijama. Prema mojem mišljenju, ostanak kod kuće neće donijeti nikakvu dobrobit ni za vas, ni za vaše dijete, već je to samo privremeno „gašenje vatre“. Zapitajte sami sebe možete li sa sigurnošću reći zašto netko gleda baš vas? U stvarnosti mi malo znamo o tome što drugi misle i zašto baš nas gledaju, zato kada se idući put susretnete sa znatiželjnim pogledima, imajte pozitivne misli pred sobom. Sva djeca su iznimno slatka, a neće se svi zaustaviti da vam to kažu. Svi

ljudi poznaju barem neko dijete s teškoćama ili imaju i sami takvo dijete ili rade s njima, pa gaje simpatije prema vama. Neki od njih i sami imaju teškoće u svladavanju pnašanja svojeg djeteta, pa ih zanima kako se vi s tim nosite, a samim time im je i lakše da nisu sami u tome. Djeca su još znatiželjnija od odraslih, sve ih zanima te su iznimno otvorena. S njima je iznimno lako uspostaviti kontakt smiješkom ili mahanjem, ili ih možete priupitati žele li se upoznati s vašim djetetom. Većina će objeručke prihvatiti vaš poziv i mahnuti natrag ili pitati nešto vaše dijete, što je iznimna prilika za stvaranje inkluzivnog društva.


Zdravlje 41

13. ožujka 2012., br. 408

kolske dobi sve češće, krije se niz drugih problema

PREDAVANJE Članice Mammae kluba

ešće posljedica hnike čitanja

Samopregled dojke

veću sklonost različitim razvojnim poremećajima. U tu lepezu problema ulazi i ne života, navodi dr. sc. Darko Novosel IZDVOJENO Djeca ne bi smjela za računalo tri sata po dolasku iz škole

Računalo „briše“ naučeno u školi Živimo u vremenu neizvjesnosti, socijalne nesigurnosti praćene neizvjesnošću i psihološkim opterećenjima s kojima se često ne znamo nositi, a ta cjelokupna slika prenosi se i na djecu. Djeca su uz to još opterećena i obilnim školskim gradivom i obvezama koje često puta ne mogu uspješno realizirati pa slijedi razočarenje, okrivljavanje i optužbe, a sve zbog žurbe i jurnjave da se preživi, upozorava dr. sc. Darko Novosel. - Ponekad su roditelji sretni što im je dijete dva ili tri sata na kompjuteru pa se stignu odmoriti ili obaviti druge

problema“. Zašto? - Roditelji uglavnom dovode svoju djecu na pregled, jer dijete i roditelja najviše smeta to mucanje. Međutim, kada procjenjujemo sve parametre neophodne za dobivanje prave dijagnoze, često otkrivamo poremećaje „u pozadini“ koji su pokretači ili održavajući elementi mucanja. Najčešće se susrećemo s neusvojenom tehnikom čitanja (disleksija) koju roditelji i učitelji teško prepoznaju, jer mucanje blokira i prikriva pravo stanje. Roditeljima se često daje uputa: „Ne brinite, neka samo puno čita i sve će doći na mjesto“.

poslove. No najnovija istraživanja ukazuju da najviše sinapsi u mozgu stvaraju prsti, odnosno fina motorika, zatim centar za govor, onda stopala i na kraju centar za akomodaciju oka. Zamislite dijete koje tri ili više sati sjedi za računalom. Ono ne govori, a to znači da mozak ne stvara nove sinapse, ne kreće se, što znači da stopala miruju pa opet dolazi do istog problema. Poželjno je da najmanje tri sata nakon dolaska iz škole ne dozvolite djetetu da koristi računalo jer „adrenalin“ briše sve što su zadnja tri sata učili u školi – savjetuje dr. Novosel.

Roditelji to i tako shvate pa se kod kuće forsira čitanje do „iznemoglosti“, a kao posljedica toga javi se mucanje. Naravno, prvo treba rješavati problem disleksije pa tek onda mucanje – pojašnjava Novosel. Ističe da je veliko olakšanje kada roditelj prihvati poremećaj koji dijete ima. – Teško je kada roditelji odbijaju prihvatiti istinu, na taj način otežavaju život svome djetetu. Roditelj koji prihvati istinu i vrlo disciplinirano radi te provodi cjelokupni terapijski program je roditelj po mjeri – zaključio je.

Da bi se mladi naraštaji pravovremeno mogli pr ipremiti za život, suživot i roditeljstvo, edukacija djece bi trebala početi najkasnije u 8. razredu osnovne škole, navodi. - Danas postoje širom svijeta pa i kod nas centri za ranu intervenciju i uglavnom se teži što prije kod djeteta otkriti razvojna odstupanja i krenuti za habilitacijom – navodi. No smatra da rana intervencija počinje prije začeća, traje tijekom cijele trudnoće i ranog djetinjstva uz pravovremenu stimulaciju i integraciju refleksa. - Kada ćemo

tu usmjeriti cjelokupnu strategiju edukacije, u što spadaju priprema tijela za trudnoću, prehrana u trudnoći, intrauterina komunikacija s djetetom, eliminacija stresova i drugo, tada ćemo dobivati zdravi naraštaj na zadovoljstvo cijelog društva. To ima Norveška, ali takvih razmišljanja kod nas nema. Uz ovakav odnos prema dosadašnjim problemima u naredno vrijeme bit će potrebno udeseterostručiti broj logopeda i defektologa radi pravovremene detekcije djece s razvojnim problemima i provođenja terapijske strategije – upozorava dr. Novosel.

Kako pravilno pregledati dojku i koji čvorići su znak za odlazak k liječniku, samo su dva od brojnih pitanja na koje su žene dobile odgovor u 6 . MO - u na Banfici. Na Dan žena o raku dojke, najčešćem karcinomu kod žena, govorila je Marija Hraščanec, predsjednica varaždinskog Kluba žena operiranih na dojku - Mammae klub, a članica Kluba Verica Trupković pokazala je kako treba izgledati samopregled dojke. Ona je rak dojke operirala prije 28 godina. - Ja sam živi primjer da karcinom otkriven u ranoj fazi znači dug i zdrav život - istaknula je. Ona i druge članice Kluba slična predavanja održavaju već četiri godine, ali prvenstveno za učenice trećih razreda srednjih ško-

la Varaždinske županije i to u sklopu projekta “Mama i ja”. - Zanimanje djevojaka je veliko i moram reći da s velikom ozbiljnošću tome pristupaju. Imali smo predavanje i u Varteksu, kojem su pr isustvovale star ije žene. Poslije su nam rekle da je to “ono pravo”, jer su same mogle na lutki osjetiti što su normalni čvorići, a koji su znak za uzbunu navela je Marija Hrašćanec. Predavanje na Banfici organizirali su 6. MO, članovi tamošnje Udruge umirovljenika i Crvenog križa te patronažna sestra Županijskog doma zdravlja Anica Kolenko. (vms)

PRVI KORAK Dojku podijeliti na četvrtine. Krenuti od vanjskog gornjeg dijela i kružnim pokretima ići do bradavice. Postupak ponoviti na preostale tri četvrtine.

DRUGI KORAK

RAZVOJNE TEŠKOĆE

Pola milijuna djece

!

Nedavno se pojavila zabrinjavajuća informacija da u Hrvatskoj živi čak oko pola milijuna djece s razvojnim poteškoćama. - Ako su ti podaci točni, a naše je mišljenje da nisu izmišljeni, onda je jasno da je to prevelik kontingent populacije s različitim problemima, problemima govora, motorike, autizma, disleksije i disgrafije, poremećajima pažnje i koncentracije, hiperaktivnošću, cerebralnom paralizom i slično. To zahtijeva veći angažman ljudi koji sjede u nadležnim ministarstvima i treba učiniti prave korake na prevenciji i zbrinjavanju te djece kroz proces habilitacije i edukacije, kako za roditelje, tako i za sve u sustavu obrazovanja – kaže poznati logoped.

Pregledati treba pazušnu jamu, gdje također mogu biti čvorići.

TREĆI KORAK Pregledati i jamicu kod ključne kosti, jer i tu mogu nastati čvorići.

Život i socijalna skrb Dan socijalnog rada 2

0. ožujka obilježava se Svjetski dan socijalnog rada. Taj dan Zavod za socijalnu skrb u Varaždinskoj županiji organizira „Dan otvorenih vrata“, gdje ćemo osobnim susretom, pružanjem informacija i adekvatnih pisanih materijala moći približiti naš svakodnevni rad svim građanima Varaždinske županije. druga socijalnih radnika Varaždinske županije taj dan će u suradnji s Varaždinskom županijom organizirati okrugli stol, gdje će biti posebno zastupljene teme zapošljavanja korisnika socijalne skrbi, pomoći osoba s invalidi-

U

tetom, skrbi za siromašne te borbi protiv socijalne isključenosti. ijekom tog tjedna u planu je obilazak i ustanova socijalne skrbi te druženje s korisnicima i predstavnicima lokalne samouprave. ilj Svjetskog akcijskog tjedna socijalnog rada, koji se obilježava na međunarodnom nivou, je promicanje socijalne i ekonomske jednakosti, dostojanstva i vrijednosti naroda, rad na održivosti okoliša te jačanje i priznavanje važnosti ljudskih odnosa.Nepravedno i loše regulirani ekonomski sustavi, vođeni

T

C

neodgovornim tržišnim snagama na međunarodnom nivou, oštetili su zdravlje i dobrobit naroda i zajednica, uzrokujući siromaštvo i rastuću nejednakost. ve to zahtijeva veću suradnju i zajedničku strategiju ne samo ustanova socijalne skrbi, nego i svih udruga civilnog društva, lokalnih zajednica i državnih institucija. Svjetski dan socijalnog rada prilika je upozoriti društvo na probleme s kojima se svakodnevno susrećemo te na potrebu veće odgovornosti i zajedničke suradnje u rješavanju zajedničkih problema.

S

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Zavoda za socijalnu skrb Varaždinske županije


42 Zdravlje

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Proljetni jaglac (Primula veris) P

olako nam proljeće kuca na vrata. Uživamo u bojama, mirisima i zvukovima probuđene prirode. Malene žute glavice proljetnog jaglaca proviruju iz trave. Ta trajnica ugodnog mirisa, poznata u narodu još kao i jaglac rani, jagorčika, posjeduje iznimna ljekovita svojstva. Cvate od ožujka do svibnja. Cvjetove jaglaca valja naglo osušiti i spremiti u posudu koja nije prečvrsto zatvorena. Jednolična, neprimjerena prehrana tijekom zimskih mjeseci, nedovoljno kretanje, sve to uzrokuje nakupljanje štetnih tvari u organizmu. Čaj od svježih, poparenih cvjetova jaglaca liječi sve vrste katara i čisti tijelo od otrova nakupljenih u organizmu, a ujedno olakšava kašalj, ublažava bronhitis i upalu pluća, pročišćava dišne organe, nadomješta vitamin C. Tom čaju preporuča se dodatak mladih brezovih listova i mlade koprive, a svoje djelovanje osobito pokazuje na osobama treće životne dobi koje boluju od bronhitisa. Čaj od cvjetova jaglaca pročišćava i krv, bubrege, mokraćovode te potiče izlučivanje mokraće. Proljetni jaglac liječi uloge i reumu, ali moramo biti ustrajni u pijenju toga čaja. Suvremen način života donio je čovjeku mnogobrojne teškoće i suočavanje s različitim vrstama stresora, za koje smo često možda čak i nespremni. Čaj od cvjetova proljetnog jaglaca također jača živce i srce, ublažava migrenu, glavobolju na živčanoj osnovi, smanjuje drhtanje udova i pomaže kod nesanice. Za pomoć kod nesanice uzimamo deset dijelova ranoga jaglaca, pet dijelova despika, tri dijela hmeljevih šišarki, dva dijela gospine trave i jedan dio odoljenova korijena. Taj čaj trebamo konzumirati prije spavanja. Namačemo li jaglacove cvjetove u vinu, dobit ćemo zdrav pripravak koji okrepljuje srce. Pratimo li život prirode, možemo zamijetiti kako ništa nije slučajno u njezinom poretku. Sinergija čovjeka i prirode nudi nam zdrav način života u svakom segmentu, samo ga trebamo pratiti.

13. ožujka 2012., br. 408

DOZNAJEMO U varaždinskoj Drugoj gimnaziji zapo

Srednjoškolci bi rado imali ručak u školi JKroz projekt će se doći i do konkretnih podataka koliko je mladih

Hrvata u dobi od 15 do 18 godina pretilo, umjereno pretilo, odnosno pothranjeno – najavljuje glavna koordinatorica projekta Olgica Martinis Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

- Iz osnovnih škola djeca dolaze s dobrim prehrambenim navikama jer postoje školske kuhinje i djeca tijekom nastave jedu kuhanu hranu. No dolaskom u srednju školu njihova prehrana u školi uglavnom se sastoji od pizza i sendviča - upozorila je Zdravka Grđan, ravnateljica Druge gimnazije, jedine varaždinske srednje škole koja je uključena u projekt “Prehrambene navike adolescenata”.

o smisa i at ž r nije d eć v , u dijet to š i t i paz o m e d je

Izmjeren obujam struka...

Loše navike

Provođenje ovog projekta, koji se provodi još u školama u Pregradi, Belom Manastiru, Hvaru, Jelsi i dvije u Zagrebu, u varaždinskoj Drugoj gimnaziji započeo je prošli tjedan mjerenjem težine, tlaka te obujma struka gimnazijalcima uključenim u taj projekt. Učenicima je napravljena i kompletna krvna slika, a u upitniku koji su ispunjavali morali su otkriti kakve su njihove

prehrambene navike. - Namjera projekta je da se utvrdi trenutno stanje prehrambenih navika adolescenata, koje će poslužiti kao polazište za određivanje smjernica u cilju poboljšanja postojećeg stanja. Nadamo se da će do idućeg mjerenja, koje će biti za osam mjeseci, naši ispitanici promišljati i paziti što jedu te promijeniti svoje loše prehrambene nav ike zajedno sa svojim obiteljima – očekuje Olgica Martinis, glavna koordinatorica projekta iz Agencije za odgoj i obrazovanje koji se provodi u suradnji te agencije s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom, Institutom za antropologiju, Hrvatskom agencijom za hranu i srednjim školama. Cilj projekta, ističe Martinis, nije držati dijetu, nego razumno promišljati o hrani koju jedemo. Projekt je ponukan činjenicom da među mladima ima sve više onih koji imaju problema s viškom kilograma.

Savjeti iz ordinacije Kisik – tamna strana toliko potrebnog elementa (2) T

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

vari koje djeluju tako da štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala (npr. vitamin E, vitamin C, beta-karoten i selen) nazivaju se antioksidansi. Oni mogu biti enzimatske ili neenzimatske prirode. Ljudski organizam raspolaže s tri najznačajnija enzimatska antioksidacijska obrambena sustava: superoksid dismutaza (SOD), katalaza i glutation peroksidaza. Pojednostavljeno rečeno, svi oni djeluju tako da održavaju ravnotežu prooksidans/ antioksidans u organizmu, sprečavajući tako nastanak degenerativnih oboljenja za koja se smatra da su povezana s njihovim štetnim djelovanjem. ini se da ljudski organizam ima upravo dovoljan antioksidacijski mehanizam obrane u svrhu uravnoteženja normalnog odnosa prooksidans/

Č

antioksidans. Priroda te ravnoteže još uvijek nije sasvim razjašnjena. Neravnoteža između njih i nivoa sistema antioksidacijske obrane izaziva oksidacijski stres. Većina stanica sposobna je tolerirati blagu neravnotežu zbog već spomenutih reparacijskih sistema koji prepoznaju i uklanjaju oksidacijska oštećenja molekula. Stanice su sposobne povećati antioksidacijsku obranu u svom odgovoru na stres. Taj sistem obrane uvjetovan je dobrim dijelom i primjerenom prehranom, tako da nepravilan režim prehrane može dovesti do oksidacijskog stresa. Smatra se da su neke bolesti upravo rezultat neodgovarajućeg unosa antioksidacijskih nutrijenata iz hrane. I metabolizam različitih lijekova i toksina također može dovesti do oksidacijskog stresa. Neki se lijekovi u organizmu

pretvaraju u slobodne radikale uslijed djelovanja sistema enzima citokroma P450. Neodgovarajući unos antioksidacijskih nutrijenata može povećati oštećenja od lijekova, toksina i zagađivača iz okoliša. slučaju kada je organizam izložen akutnom oksidacijskom stresu, slobodni radikali sposobni su prouzročiti mnoga oštećenja direktnim ili indirektnim napadom na već spomenute biološke molekule. pravo kao i u ljudskom organizmu, proces oksidacije nepoželjna je pojava i u hrani, posebno onoj životinjskog podrijetla. U tom smislu je izuzetno povećan interes prehrambene industrije za antioksidansima, posebno onima iz prirodnih izvora. Voće i povrće njihov su primarni izvor, najviše karotenoida i vitamina C.

U U


Zdravlje 43

13. ožujka 2012., br. 408

očeo projekt “Prehrambene navike adolescenata”

Gimnazijalci na kraju nagrađeni zdravim sendvičem

- Ovim projektom doći će se i do konkretnih podataka koliko je mladih Hrvata u dobi od 15 do 18 godina pretilo, umjereno pretilo, odnosno pothranjeno – najavljuje Martinis.

Topli obrok! Ravnateljica Druge gimnazije Rajka Grđan nada se da će provedba ovog projekta ukazati i na potrebu uvođenja školskih kuhinja, odnosno toplih obroka u srednje škole. Da prehranu nije dobro bazirati samo na pizzama, hamburgerima i sendvičima, od čega se uglavnom sastoji njihova prehrana u školi, dobro znaju učenici Druge gimnazije. - Mislim da imam dosta dobre prehrambene navike, no odlučila sam se uključiti u projekt kako bih ih još poboljšala, ali i uključila više fizičke aktivnosti u svoj život – objasnila je Ana Veršić, učenica 1. d razreda, jedna od ukupno 50 učenika te škole koji su uključeni u projekt i koja će, kao i njezini kolege, idućih mjeseci voditi dnevnik prehrane te paziti da jede kvalitetno i zdravo.

SUDIONICI

PRETILOST – GLOBALNA EPIDEMIJA

!

U provedbi projekta sudjeluje 50-ak učenika iz varaždinske Druge gimnazije čiji su roditelji dali suglasnost.

SVRHA

- Prijeti nam epidemija pretilosti i svi smo dužni, od nastavnika, liječnika do roditelja poduzeti nešto u vezi prehrambenih navika naše djece. Sva dosadašnja istraživanja pokazala su da su nam djeca prekomjereno teška, pogotovo u dobi puberteta – ističe Olgica Martinis koja, međutim, podatke koliko je mladih Hrvata u dobi od 15 do 18 godina pretilo nema i nada se da će se kroz ovaj projekt doći do konkretnih podataka. - Znamo samo da postoji tendencija povećanja tjelesne mase, čak i prije ulaska u pubertet. Tome razlog nije samo nezdrava prehrana, nego i nedostatak tjelesne aktivnosti – rekla je Martinis. Da je pretilost ozbiljan problem i da je krajnje vrijeme da se nešto poduzme potvrđuju podaci i Svjetske zdravstvene organizacije koja predviđa da će do 2025. godine 50 posto populacije biti pretilo!

!

Namjera projekta je da se utvrdi trenutno stanje prehrambenih navika adolescenata koje će biti polazište za dalje.

ALARMANTNO

50%

posto populacije će do 2025. biti pretilo! Na početku projekta srednjoškolci izmjerili tlak...

Estetska kirurgija Botoksom protiv bora na licu koje nastaju “zubom vremena” L

ice koje izražava svako naše raspoloženje i svaku našu godinu života najveći je izazov u plastičnoj kirurgiji. Izlaganje suncu te unošenje toksina u organizam (pušenje, droga, alkohol, dijeta...) rezultira promjenom u kolagenu te koža gubi elastična svojstva zbog čega se pojavljuju bore, dok ton kože postaje sivkast. Starenju lica također doprinosi gubljenje masnoće te skvrčavanje ligamenata. to se događa s kožom kod starenja pokazuje i činjenica da se epidermis (površni sloj kože) obnavlja kod djece za sedam dana dok kod 70-godišnjaka za četiri do šest tjedana. Ispod tog sloja je korium, koji je s površinom povezan kolagenom i elastičnim fibrama. Kada gubimo kolagen i elastične niti, javljaju se bore. Kako probuditi taj zaspali sloj kože? Biološke

Š

supstance koje se koriste u tretmanu bora su toliko spominjani botoks, hijaluronska kiselina te vlastito masno tkivo. Kada govorimo o borama, mislimo prvenstveno na bore lica. Postoje dvije vrste. Mimične i ortostatične. Mimične su koncentrirane oko usana i očiju, dok su ortostatične bore one koje nastaju pod djelovanjem zemljine teže - spuštanje kože lica i vrata. edna od bioloških supstanci kojima se tretiraju bore je botoks. Botoks (botulinum Toxin A) je bakterijski neurotoksin. Neurolozi su prvi otkrili botoks kao način relaksiranja mišića u distonične djece sa spazmičkim tortikolisom/zgrčenim mišićem na vratu. anas se botoks koristi za eliminaciju dinamičnih bora lica. Te bore nastanu nakon dugogodišnje aktivnosti mišića lica i čela. Na licu se prvensteno

J

D

misli na bore smijeha – na vanjskim rubovima očiju. otoks je također koristan u tretmanu prekomjernog znojenja u području dlanova, stopala i pazušnih jama. On blokira neurotransmiter koji izaziva aktivaciju znojenja na 6 do 18 mjeseci. Može se koristiti da ublaži simptome migrene. Nikada se ne smije injicirati u mišiće koji imaju motoričku funkciju, a to su mišići kapaka i usana. Jedan dan po tretmanu koža tretiranih područja ne smije se dirati da nekom vrstom masaže ne nestanu supstance s tih područja. Djelovanje na mišiće lica traje oko 4 do 5 mjeseci, a potom tretman treba ponoviti. Više informacija može se dobiti u Poliklinici Zgrebec, koja se nalazi u Trnovečkoj ulici 1 u Varaždinu osobno ili na broju telefona 042/303-434 nakon 13 sati.

B

dr. Zdravko Zgrebec spec. opće, plastične, estetske i rekonstrukcijske kirurgije


44 Ženski svijet

13. ožujka 2012., br. 408

MODNI KAMELEON Audrey Horne iz filma Twin Peaks

Nevina femme fatale JStil Audrey Horne je 50-ih, vrlo klasičan i čedan i u skladu s njezinim likom djevojčice

zarobljene u tijelu odrasle žene. Sastoji se od kariranih suknji, slatkih vestica i košulja Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek Foto: IGOR KLIČEK

“Briljantno… Ali nemam pojma što se dešava.” Upravo je takav i moj dojam nad serijom Twin Peaks, a citat koji sam posudila pripada Homeru Simpsonu, dobro poznatom animiranom liku iz još jednog televizijskog klasika.

Serija zaludjela Citat je samo dokaz da je Twin Peaks bio toliko dobra serija

JESTE LI ZNALI: Lik Audrey Horne je bio toliko popularan da se razmatrala ideja o tzv. spin off verziji, no ideja je na kraju odbačena. Lynch je 1997. godine u jednom intervjuu priznao da ga je lik Audery inspirirao za njegov film, hvaljeni Mullholland Dr.

da ju je čak i Homer Simpson je zaintrigirao misterij Laurigledao. ne smrti, ali i vrlo zanimljiva Serija je 90-ih zaludjela svijet, kombinacija različitih žanrova utjecala na cijelu generaciju koje je Lynch ingledatelja, pop korporirao u jednu kulturu i zauvitelevizijsku seriju. jek promijenila Nadrealna atmosteleviziju. Stvofera isprepletena rio ju je filmski s motivima horogenijalac David ra, psihološkog Lynch koji je trilera i sapunice prvotno radio pokazala se dona scenariju za bitnom, a galerija film o životu (i likova tj. stanovsmrti) Marilyn nika Twin Peaksa Monroe. Lynch pokazala se čak je kasnije odbazanimljiv ijom cio taj projekt, od dokučivanja ali zadržao ideLaurinog ubojju o “ljepot ic i stva. Jedan od u nevolji”. Tako najpopularnijih je nastala ideja likova je bilo lik o Tw in Peaksu Audrey Horne i misterioznom (Sherilyn Fenn), ubojstvu sred- Audrey Horne lik problemanjoškolske ljepotične 18-godištice Laure Palmer njakinje čiji je otac, lokalni koje potresa naizgled uspavani poslovni magnat, bio u tajnoj američki gradić. Gledatelje vezi s ubijenom Laurom Palmer.

NAGRADNA IGRA Nagrađuje vas tvrtka MAGRO iz Sračinca

NAGRADNI KUPON Nagrađuje vas tvrtka MAGRO iz Sračinca

1) Koji će rođendan poduzeće MAGRO uskoro slaviti?

2) Na kojoj adresi se nalazi DJEČ JI CENTAR MAGRO u Sračincu? Igrajte se s nama i dalje i osvojite poklon paket MAGRO accessories. Sve što morate je odgovoriti na postavljena pitanja, izrezati kupon te ga poslati poštom ili donijeti u redakciju Regionalnog tjednika koja se nalazi u Ulici Augusta Šenoe 10 u Varaždinu. Izvlačenje novog dobitnika bit će u ponedjeljak 19. ožujka, a tko je bio najsretniji, pročitajte u idućem broju Regionalnog tjednika.

Audrey je sklona smicalicama i psinama, ali i dobre naravi i velikog srca što se pokazuje u njenom platonskom odnosu s detektivom Cooperom (Kyle MacLachan) kojem pomaže oko istrage Laurinog ubojstva, a njihova veza je definitivno jedna od najljepših TV romansi ikad. Stil Audrey Horne je zapravo stil pedesetih, vrlo klasičan i čedan i u skladu s njezinim likom djevojčice zarobljene u tijelu odrasle žene. Sastoji se od uglavnom plisiranih i kariranih suknji (koje su očito bile glavni modni trend u Twin Peaksu) i slatcrno-bijele brouges kih vestica i košulja. cipele Audrey je mijenjala Najupes crvenim potpeticama č atlj iv ije su i njezine crno bijele brouges cipele koje je mijenjala s crvenim potpeticama i transformirala se iz nevine školarke u Od nevine školarke do femme fatale zavodljivu femme fatale.

VAŠI PODACI Ime, prezime i adresa:

Telefon/mobitel:

Nagrada ide Ivani Plantak iz Sračinca, igrajte i dalje! Ivana Plantak iz Sračinca dobitnica je poklon paketa MAGRO accessories, a svoju nagradu može podići u redakciji Regionalnog tjednika u Ulici Augusta Šenoe 10. Sretnu dobitnicu izvukao je u ponedjeljak Valentin Gran, direktor Magra d.o.o., privatnog poduzeća koje posluje od 16. travnja 1988. i bavi se uvozom i distribucijom ženskog i dječjeg modnog nakita, ženskih i dječjih ukrasa za kosu te dječjih i ženskih marama, kapa, šešira i šaleva. U tom segmentu tvrtka MAGRO

razvila je i svoj brend MAGRO ACCESSORIES, zbog čega je roba ovog poduzeća prepoznatljiva u Hrvatskoj, pa i šire. Asortiman MAGRO ACCESSORIES možete pronaći u trgovinama Emina shop (Varaždinska ulica 222) i Dječji centar Magro (Ulica 8. svibnja bb) u Sračincu te u Magro shopu u Varaždinu (Mali plac). Sve informacije o asortimanu možete pronaći i preko Facebooka www.facebook.com/ magroaccessories. Ne zaboravite, detalji su ono čime dajemo pečat svom modnom stilu.


Ženski svijet 45

13. ožujka 2012., br. 408

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Jadranka Apostolovski iz Udruge mobbing

Velika želja mi je posjetiti Pariz JOva hrabra i odlučna žena jutra započinje šalicom kave i tišinom, odlično spravlja

prostu gibanicu, koja bi sigurno oduševila i Peru Kvrgića, s kojim bi rado na večeru Piše: GORDANA IGREC

- Bila bih najsretnija kad bi se u našoj zemlji kroz pravnu regulativu riješilo pitanje zlostavljanja na radnom mjestu – rekla je na početku Malih ženskih razgovora Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge mobbing u Zagrebu.

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

U borbi s aknama i u tridesetoj… V O

eć dugo akne nisu bolest samo mladenačke dobi! Sve je više odraslih koji imaju problema s masnom kožom i aknama. snovni uzroci, poput nasljeđa i utjecaja spolnih hormona, jednaki su kao i kod tinejdžera, no u odrasloj dobi, vrlo važnu ulogu u razvoju akni ima i kronični stres. Naime, ritam života koji nas tjera da balansiramo između brojnih profesionalnih i osobnih, obiteljskih obaveza, može kroz duže vremensko razdoblje voditi u stres - ne samo emocionalni, već i fizički (umor, iscrpljenost, neispavanost…). pravo ta konstantna napetost vodi do pojačanog rada nadbubrežnih žlijezdi i pojačane proizvodnje loja ili sebuma, pa tako i akni. Uz stres važnu ulogu igraju i drugi čimbenici - neke druge bolesti organizma, uzimanje pojedinih lijekova (npr. antidepresiva, antiepileptika), pušenje, loše prehrambene navike… e manje važni su i „vanjski“ čimbenici: vlastoručno i nestručno istiskivanje, nepravilna njega kože, uporaba neadekvatne i „preteške“ dekorativne kozmetike… Ubrzo se stvori začarani krug - nezadovoljstvo zbog izbijanja akni vodi u novi stres, a on, uz ostale čimbenike, do izbijanja novih promjena tj. do novih akni! No terapija namijenjena tinejdžerima nije prikladna i za kožu odrasle dobi! oža u dvadesetim i tridesetim godinama života može biti puno osjetljivija i tanja nego u mladenačkoj dobi! Stoga „snažni“ tretmani namijenjeni tretiranju akni mladenačke dobi mogu na zreloj koži izazvati upravo suprotan učinak: pojačano ljuštenje i suhoću kože, nove mitesere i upalne promjene… a pomoć se obratite stručnjacima, koji će znati preporučiti pravilnu kućnu terapiju te profesionalnu njegu, koja je potrebna upravo zreloj koži u borbi s aknama!

U

Fatalni susret Jadranka je rođena u Zagrebu. Do osnivanja Udruge mobbing 2004. godine, radila je u knjižari. Kroz udrugu pomaže ženama žrtvama zlostavljanja i svojim djelovanjem i iskustvima pomaže osvijestiti problem zlostavljanja. Za Male ženske razgovore ova hrabra i odlučna žena otvorila je vrata svojeg ženskog svijeta i otkrila nam svoje želje, male radosti koje joj uljepšavaju život, glumce kojima se divi i s kojima bi rado otišla na večeru te dobre glazbe uz koju se opušta... Jutro započinjete sa... Pola sata tišine uz šalicu kave. Kako biste se opisali u tri riječi? Odgovorna, ponosna, sretna. Vaš moto u životu? ”Vi gledate stvari kakve jesu i pitate: zašto? Ja sanjam stvari kakve nikad nisu bile i pitam: zašto ne?” Vaš uzor u životu? Moj uzor u životu i žena čije ime pišem s poštovanjem jest prof. dr. sc. Jadranka Mustajbegović, profesorica s Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena? Ja bih rekla da iza svakog Iza muškarca i žene stoji samo - ljubav! - poručuje Apostolovski uspješnog muškarca ili žene stoji LJUBAV, koju namjerno Sve bih tri želje objedipišem velikim slovima. nila u jednu, da mi vrati Najromantičniji trenutak mog sina koji je poginuo u životu bio je... u prometnoj nesreći 2008. Iz kuće ne izlazim bez... Susret s muškarcem mog godine. Osmijeha. života. Svaka prava žena nikad ne Što je najvažnije u Pariz i Velebit smije... vezi? Što je za vas Zaboraviti na sebe. ti i š e ij Povjerenje i por uspjeh u živog Iz takta me može izbaciti... , i k s štovanje. tu? d je lju Što nikad ne U s p j e h j e i t ta a praš o biste mogli Na planinarenjima i putoprihvatiti jn o t oprostiti? stvari koje ne vanjima. s o d Ja nisam netKoji odjevni stil njegumožeš promianja poštov ko tko ne prašta. jete? jeniti. Vjerujem da sam Moj odjevni stil je sportS kojim glumkroz sve svoje životne cem biste rado otišli ski, traperice su mi osnovni bitke naučila da je griješiti na večeru? odjevni predmet. ljudski, a praštati dostojno Volite li kuhati? S Perom Kvrgićem, doajepoštovanja. Ja imam sreću da moj nom hrvatskoga glumišta. Da ulovite zlatnu ribicu, Kako provodite slobodno suprug uživa u spravljanju koje tri želje biste poželjeli? vrijeme? hrane i ja vrlo rijetko kuham.

N

K Z

Nigdje bez osmijeha Nepravda i laž. Najdraži film? Erin Brockovich. Omiljena glazba? Volim svu glazbu osim “cajki”. Volim pripremiti savijaču od sira, u Šestinama gdje stanujem ona ima naziv prosta gibanica i za nju uvijek dobijem pohvale. Što ste oduvijek željeli, a niste učinili? Želim, a još nisam, posjetiti Pariz. To mi je životna želja. I popeti se na Sveto brdo na Velebitu.


46 Ženski svijet

13. ožujka 2012., br. 408

PRAKTIČNI SAVJETI Reciklirajte otpad i igrajte se istovremeno

“Trash” cvjetići JOd starih plastičnih vrećica napravite pom-pom iliti bogatu “ružu” koju možete

upotrijebiti kao ukras prostorije, poklona ili pak kao modni dodatak Piše: ISIDORA VUJOŠEVIĆ www.isidoravujosevic.blogspot.com

na Vrećicu narezanu

te kao kvadrate presavijaj

Na sredini zaveži te konac i dobro

harmoniku

pričvrstite čvorom

mi želimo ovaj put dobiti ružu. Uzmite jednu stranu lepeze i oslobađajte joj liU trgovinama ne možete stove sloj po sloj. Vanjske i da hoćete izbjeći plastične listove povucite prema van, izravnajte nabore, a vreć ice. Čak i ako zatim tako učinite ste najgorljiv iji što sa svakim sljedeborac za okoliš i ica ć e r v ćim listom dok sa sobom u kuje povinu nosite tanja i će ne dođete do sredine (prikauvijek platneija, to zano na slici). nu torbu za šuškav t biti To napravite i namirnice, u cvije s druge strane većini trgovina epši lj harmonike i vaš je vam nekako podcvijet gotov. vale vrećicu. Zato, ako ste ih nakupili i ne znate što s njima - evo ideje: Upotreba napravite ružu odnosno poNapravite puno ovakvih pularni američki ukras zvan cvjetova, povežite ih popom-pom. moću konca i dobili ste lijep ukras za rođendanske proslave - dugačak “lanac” Plastični cvijet Uzmite jednu vrećicu (što kojim ukrasite prostoriju je tanja, to bolje), odrežite za zabavu. Također, takvim joj ručke i razrežite je na kva- cvjetovima možete ukrasiti drate. Ukupno biste trebali poklone - izgledat će vrlo imati minimalno 8 kvadrata. originalno i veselo. PomŠto više kvadrata napravite, pom probajte zalijepiti na to će vaš cvijet biti raskošni- ukosnicu ili rajf. Ako ružama ji. Kvadrate posložite jedan im dodate kakav drveni štana drugi. Zatim ih presavi- pić, dobili ste ukras za vazu jajte od dna do vrha poput koji neće uvenuti. Pregršt je harmonike. Kad dođete do mogućnosti. I za kraj nekoliko napokraja, palcem prihvatite sredinu kako vam se harmonika mena: cvjetove je najbolje ne bi odmotala i na sredini raditi od jednoč vrsto

po sloj lepeze Oslobađajte sloj

zavežite komadić konca nekoliko puta te napravite par čvorova. Dobit ćete lepezastu mašnu. I takvu možete upotrijebiti za, primjerice, ukrašavanje poklona, no

Cvjetić možete zal ijepiti na ukrase za kosu

Petra Kolak Đinđić

Kozmetički savjeti

Beauty centar Čarolija, Varaždin, Krešimira Filića 78, mobitel: 098/168-6705

Mikrodermoabrazijom protiv bora, ožiljaka, strija, akni N

akon duge zime, našoj koži potrebna je kvalitetna njega. Najnovijim kozmetičko-medicinskim aparatom za kontroliranu eksfolijaciju kože inertnim kristalima korigiraju se sve abnormalne pojave na koži. Vrlo sigurnim, sterilnim, bezbolnim i stupnjevitim postupkom abrazije možemo vidljivo smanjiti dubinu dubokih bora, riješiti poremećaj pigmen-

tacije, smanjiti veličinu i dubinu ožiljaka, smanjiti strije, izliječiti aknastu kožu, obnoviti i osvježiti vašu kožu. Mikrodermoabrazija inducira progresivnu abraziju korneocita i regenerira epidermalne i dermalne komore. Ovim tretmanom skidamo staru i odumrlu kožu te na taj način tjeramo kožu na revitalizaciju i proizvodnju novoga kolagena. Thalgoskin Expert

bojne vrećice, no svakako probajte kako izgleda i od šarenih. Izbjegavajte žilave vrećice od debele plastike jer cvjetovi neće biti tako lepršavi kao oni napravljeni od tankih i šuškavih vrećica.

aparat predstavlja zatvoreno cirkuliranje kristala čime izbjegava onečišćenje. Vakuum sistem uvlači epidermalne ostatke vaše kože i pročišćava, a sterilni kristali raspršuju se po koži lica. Rezultati su vidljivi nakon svakog pojedinog tretmana, koža je čista, nježna i pomlađena. Tretman se preporučuje u kurama od 3,6 ili 9 tretmana ili kao individualni tretman prema

tipu kože. Za održavanje suhe kože preporučujem jednom u svaka 4 do 6 tjedana, od normalne, mješovite do masne kože preporučujem svaka 4 do 5 tjedana, a za masnu ili problematičnu kožu svaka 3 do 4 tjedna. vom kozmetičkom metodom mikrodermoabrazije možete se pomladiti i nekoliko godina, bez agresivnih kirurških metoda.

O


Ženski svijet 47

13. ožujka 2012., br. 408

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Striptiz, seks i recesija! I

Je li romantično ili previše da muškarac pjesmom izražava svoje osjećaje prema ženi?

ISTRAŽUJEMO Vole li Varaždinke da im se iskazuje ljubav pjesmom?

Moj lipi anđele... JDok je nekima način iskazivanja ljubavi kroz pjesme ili ljubavne stihove vrlo

romantičan, drugi ga smatraju totalno glupim i groznim Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

njavo, ali što bih ja trebala raditi? Slušati ga kak’ popeva “Moj lipi anđele, pogledaj u i umirati od ljubavi? Jednomene, ako nas tužne jutrom stavno, glupo mi je to, nisam probude, ja čuvam osmijeh takav tip – otkrila je 31-goza tebe...” Kako biste se osje- dišnja Grozdana. Mateja se ćale kada bi vam odabranik nije jednom susrela s takvim vašeg srca pjevao ovu pjesmu načinom iskazivanja ljubavi. - Jednom mi je dečko nasamo za vas? Ili recitirao vam ljubavne stihove? Ili napisao pisao pjesmu koju mi je odnešto ljubavno u sms poruci svirao na gitari. Nije me se baš nešto dojmilo. Jedan ili e-mailu? moj dečko me pak obasipao ljubavnim porukama. U poPjesma ili stih? - Mislim da je romantič- četku mi je to bilo OK, čak no da muškarac na taj na- mi je godilo jer sam mislila kako se lijepo zna izraziti, čin izražava svoje ali kako je on uporosjećaje prema m o no slao “savršene” ženi – rekao jedn ko ljubavne stihoje 26-godišje deč i m u nji Marko pjesm o ve, posumnjala o a s i sam da to nije ko j i n i j e nap dsvira jednom mi je o ije me njegovih ruku ju o k djelo. I što sam stajao pod ari i n otkrila? Skidao balkonom na git š nešto ih je s neta – isprii pjevao nese ba ilo čala je. što ljubavno. dojm DvadesetosmogoDok jedni misle dišnja Nika ističe kako da je takav način izražavanja osjećaja roman- sve ovisi o prilici, osobi i tičan, drugi ga smatraju to- pjesmi, koja nikako ne smije biti glupa, a takav način iskatalno glupim. - Grozno mi je, to nikad zivanja ljubavi za 25-godišnju nisam voljela. Nije mi sladu- Ivanu je romantičan.

PJESMA KONDUKTERA VLAKA DO SOFIJE - Meni je pjesmu napisao kondukter vlaka – otkrila je jedna Varaždinka. Dogodilo se to jednom prigodom na njezinom putovanju vlakom u Sofiju. - Putovala sam k dečku u Bugarsku, a vožnja od Zagreba do Sofije prilično je duga. Vrijeme kratiš razgovorom, pa sam tako ja kondukteru ispričala svoju priču o meni i svom dečku, nakon čega je on o nama napisao pjesmicu, koju još danas čuvam – otkrila je naša sugrađanka.

- Ako je pjesma originalna i ako je pravi trenutak, onda ispada prilično kavalirski, staromodno... To mi se sviđa – ustvrdila je. Isto misli i 40-godišnjakinja iz Va-

raždina. - Nema ništa romantičnijeg od toga kada muškarac ženi iskaže ljubav pjesmom koju je sam napisao – ustvrdila je.

Jesi li sam smislio ili si pjesmu skinuo s neta?

Frizerski salon Kosi možete pomoći da brže raste! K

Melanija Galunić Frizerski salon Gloss Ive Režeka 4 a, Varaždin tel. 042/200-420

od kuće, u uredu, na modnim pistama, i u Hollywoodu: duga kosa je posvuda hit! Bilo da ste u godinama ili mladi, duga kosa može biti prekrasan ukras. Nažalost, potrebne su godine da kosa izraste na određenu dužinu. Kao i uvijek, postoje načini kako skratiti vrijeme čekanja i želimo vam odati tajne kako da vaša kosa postane duga i prekrasna. Moderna znanost još nije pronašla učinkovite načine kako ubrzati rast kose. Kosa mjesečno naraste 1,2 do 1,5 centimetara i to je sve. Naši geni određuju uvjete za rast kose koji je inače spor. Iako ne možete promijeniti genetiku, možete se pobrinuti da vaša kosa ostane zdrava, snažna i sjajna dok raste puževim korakom. Masaže vlasišta potiču cirkulaciju krvi koja dovodi više hranjivih tvari do korijena kose. Dvije masažne tehnike osobito potiču rast kose. Jedna od njih jest da sve prste provučete kroz kosu i nježno je povlačite. Trebate

osjećati zatezanje vlasi, ali bez boli. Drugi, vrlo učinkovit način za stimuliranje rasta kose jest masaža tapkanja koja ima još više učinka ako prvo umočite prste u malo tonika ili nekoliko kapi eteričnog ulja agruma (bergamota, nerolija, grejpa ili limunske trave). Kosi možete pomoći da brže raste i šamponom. Šamponi koji sadrže koenzim Q10 potiču stvaranje keratina u korijenima kose. Upravo taj keratin gubimo s godinama, odnosno manje ga proizvodimo. Ovlaživači poput aloe vere, jogurta, pšeničnih proteina i pantenola osobito su pogodni za vrhove i ne otežavaju kosu. Ako ipak ne možete čekati, rješenje za vas su ekstenzije na kopču. Najbrži i najlakši način da vam kosa bude duga sutra, a ne za dvije godine. Ekstenzije na kopču mnogo su jeftinije, ne oštećuju kosu i u trenu ih možete maknuti iz kose. Jedini uvjet za njih je da vam je kosa duga najmanje do brade.

opet tvrdim da žena može sve! Kad to hoće i, što je još bitnije, kad zna što hoće. Kao, recimo, poznata francuska dizajnerica Gabrielle Bonheur odnosno Coco Chanel, pa velika francuska pjevačica Giovanna Gassion - neponovljiva Edith Piaf, pa naša popularna i uspješna modna kreatorica Žuži Jelinek i, dakako, još puno drugih njima sličnih uspješnih i slavnih žena. Njihove su biografije sjajne, a tek stvarni život?! Iako se o njima zna onoliko koliko su same htjele reći, a sve ostalo su nagađanja, poluprovjerene ili neprovjerene priče naših baka i prabaka, jedno je sigurno – bile su iznadprosječno pametne, hrabre, organizirane i radišne žene. K tome i seksualno osvještene, slobodne, neopterećene i neprobirljive. Jer su imale jedan jedini životni cilj - da se izdignu iz dna i vinu u visoko društvo kako bi postale priznate, poštovane, imućne, slavne! I uspjele su! Kako, na kraju je posve nebitno. voje poznanstvo i slavu, Žuži je, kako je sama rekla, često koristila da pomogne i drugima. A jedan jedini put u svom životu nekom je visokom dužnosniku i seksom „platila“ da bi svoje gluhonijeme i siromašne roditelje, Židove, spasila od neminovne deportacije! „Je, tak je bilo. I baš me briga kaj si bu ko o meni mislil!“, rekla je bez uvijanja. Ima i danas itekako puno žena koje su uspješne i slavne postale na sličan način. I u takve koje su svoju pamet, znanje, rad i seks pretvorile u unosan biznis, treba se ugledati! Jer to nisu ni sponze ni jeftine faćkalice, nego frajerice koje znaju upravljati ne samo svojim životom, nego i životima drugih, a da uz to i uživaju. Zakopčane do grla ili razgolićene, baš je svejedno. Jer ne pate od malograđanskih ni crkvenih moralnih normi. A niti osobnih kompleksa o vlastitom izgledu i tijelu. Kao Sanja iz „Fosila“. Koja je striptiz pred vlastitim mužem izvela jednom i jedini put u životu! A tako lijepa i putena žena! I sad gledam sebe kojoj je striptiz najuzbudljivija predigra za vođenje ljubavi! Koja razlika! Imam sve predispozicije da se vinem u visoko društvo, a još uvijek tavorim u - recesiji...

S


48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. ožujka 2012., br. 408

OTČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ

ne, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

KUĆE „NEKRETNINE DOMINUS“ – Pružamo usluge posredovanja kod kupnje, prodaje, zakupa i najma nekretnina. www.nekretninedominus. hr, 098/494-585, 095/9140200 ozn.351c KUĆA u A. Wiserta kompletno novouređena (termofasada, pvc, tlakavci - ključ u ruke) - povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c KUĆA u Ferde Livadica od 150 m², blizina VI. OŠ, 88.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA tjedna! Kurija od 160 m² u blizini Varaždin Brega sa prekrasnim starinskim podrumom od 150 m² i 3000 m² dvorišta te pripadajućim starinskim namještajem, pogodno za razne djelatnosti - seoski turizam i dr! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c NOVIJA kuća u Hrašćici 150 m² i 700 dvorišta, kompletno uređena – 110.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c PRILIKA! Etaža kuće u I. G. Kovačića od 65 m² (prizemno,uređena) - pogodno za ured (mjernik, odvjetnik idr, blizina suda) - 42.000 €! Lucerna nekretnine, 091/7844868, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND kuća 40 m², Varaždin Breg - (pogled na Varaždin) 15.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c HITNO se kupuje kuća u Varaždinu za poznatog kupca do 150.000 € - isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

zgrade, u Jalkovcu , F. Bobića 32a. Mob. 099/2503-150, 099/6904-269 ozn.662 AGENCIJA „GRABAR“, G. Kneginec, Toplička 200 – posredujemo u prometu nekretninama. Mob. 098/267-070, e-mail: tihomir. grabar@vz.t-com.hr ozn.335c KUĆA u Toplićici kod Novog Marofa 19.500 €. Mob. 098/837-681 ozn.20c TRAŽIMO kuću u centru Varaždina do 180.000 € za poznatog kupca. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c PRODAJEMO više odmah useljivih kuća u Varaždinu od 120.000 do 230.000 €. Paurević nekretnine, 098/9706-575, 042/261247, www.paurevic-nekretnine.hr ozn.167c KUĆU u Vž, T. Ujevića 22, parcela 605 m², 2 etažna stana, odvojeni ulazi, prizemlje 82 m², I kat 103 m², podrum 52 m². Neposredna blizina VI. OŠ i vrtića, useljivo. Mob. 098/254-581 ozn.850 KUĆU sa svim priključcima, veliko okućnicom i garažom, Zrinskih i Frankopana, prodajem. Mob. 098/9484-076 ozn.874 PRODAJEM kuću katnicu u Knegincu G., novouređenu. U dvorištu ima još 1 dvosobni i 1 jednosobni stan. Moguće razne kombinacije. Moguća moja doplata. Povoljno! Mob. 098/284-949 ozn.233c KUĆU u B. Radića 125 s dvorištem i garažom. Upitai: 098/995-9846 ozn.899 STARIJU kuću sa zemljištem, Lužan Biškupećki, Stjepana Radića 32, prodajem. Tel. 042/651-862 ozn.905 KUĆA katnica, nedovršena, 3 etaže, balkoni, struja, voda, mirni kvart. Tel. 042/212675 ozn.2743b KUĆA katnica, odlična lokacija, blizina centra, povoljno. Mob. 098/522-103 ozn.986

STANOVI

HITNO se kupuje dvosobni stan za poznatog kupca - isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

HITNO se kupuje garsonjera ili jednosobni stan za poznatog kupca- isplata odmah! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJE se starija kuća sa dvorištem u blizini Banfice. Upitati na tel. 641-057 ili mobitel 099/234-1284 ozn.2088e

NAJPOVOLJNIJE! Trosobni u Preloškoj 65 m², uređen, 49.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c

PRODAJEM/iznajmljujem kuću, visoku prizemnicu (2 stana), useljivu, plin, telefon, struja, dvorište 455 m² + 2 gospodarske

POVOLJNO! Dvosobni 49 m² u Trakošćanskoj- kompletno uređen (prizemno,pogodno i za ured)- 44.000 €! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c JEDNOSOBNI ! Jednosobni 38 m² u Slavenskoj (etažno, lift)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c PRILIKA dvosobni! Novo g ra d n j a - d vo s o b n i 46 m² u blizini bolnice (etažno,vodomjer) - (pogodno za p. prostor)! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/4048241 ozn.62c SUPER prilika! Trosobni novogradnja od 92 m² u urbanoj vili u blizini bolnice - sa velikom terasom - povoljno! Lucerna nekretnine, 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI novogradnja! Novogradnja trosobni stan 78 m² u Braće Radića, I. kat -mogućnost povoljnog kredita! Lucerna nekretni-

SNIŽENO! Stanovi: dvosobni, namješten u B. Radića, 1. kat i jednosobni u Trakošćanskoj, 2. kat. Nekretnine Dominus, 095/9140-200 ozn.351c

iznajmljujem. Mob. 091/352-0083 ili 091/232-0350 ozn.2087e POSLOVNI prostor 150 m² s vlastitim parkiralištem i skladišni prostor 250 m², iznajmljujem. Mob. 098/555-518 ozn.922

SNIŽENO – novogradnja – centar grada, niskoenergetski stanovi u urbanoj vili, 62 – 140 m², visoka kvaliteta, podzemna garaža, visoki roh-bau ili ključ u ruke, mogućnost završnog uređenja po želji kupca. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

CENTAR, dućan ulični 30 m² izlog i kancelarije 30 m², parking – frekventno mjesto, iznajmljujem. Može i tiha djelatnost. Mob. 098/792-016 ozn.969

HITNO-super prilika! Novogradnja, stan u POS-u, 107 m², 1.037 €/m², 4,5-sobni. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

SOBU blizu centra Varaždina, Anina 15, povoljno iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734-522 ozn.871

STAN - novogradnja, blizu centra, etažno, klima, vrlo povoljno prodajem. Mob. 098/408-8832 ozn.233c PRODAJEM dvosoban stan 68 m² u Varaždinu, Zagrebačka ulica. Mob: 099/400-160 ozn.2086e DVOSOBNI stan, 60 m², na Banfici, Koprivnička ulica, 950 €/m². Mob. 091/254-6930 ozn.2089e DVOSOBNI stan 63 m², etažno grijanje, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 213399 ozn.925 NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, klasična gradnja, useljivi i etažirani, Kumičićeva (ŠTUK 1 i 2), 50 m², 60 m², 85 m² i 95 m². Živiš u višestambenom objektu, a kao da živiš u vlastitoj kući. Upitati: 330-868 ozn.63c 3-SOBNI stanovi u Novom Marofu: 85 m², namješten, centar- 85.000 €; 81 m² - 62.000 €; 65 m², centar – 55.000 €. Mob. 092/1301513 ozn.20c DVOSOBAN stan, 1. kat, B. Radića, 58 m², prodajemo. Mob. 098/945-3895 ozn.951 TROSOBNI stan u centru, 86 m², sa podrumom, parkiralištem i dvorištem, prodajem. Mob. 091/165-8415 ozn.964 PRODAJEM ili iznajmljujem garažu u Ulici Zrinskih i Frankopana 2. Mob. 091/5587177 ozn.965 DVOSOBNI stan 60 m² u urbanoj vili u Varaždinu, prodajem. Mob. 098/486-292 ozn.989

ZEMLJIŠTA GRAĐEVINSKO zemljište u Črncu, 3 000 m², 15 €/m². Pod račun može auto i razne kombinacije. Mob. 098/414-128 ozn.303c UZIMAM u zakup poljoprivredno zemljište. Može i manje površine. Mob. 098/322464 ozn.843 KUPUJEM šumu na rastu sa zemljištem ili bez zemljišta. Mob. 098/166-1999 ozn.884 GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/352-0083, 091/232-0350 ozn.2087e VIKEND zemljište u Beretincu i na Varaždin Bregu, prodajem. Upitati: 097/780-6136 ozn.917 KUPUJEM plac do 1000 m² u okolici Varaždina. Prednost varaždinsko vinogorje. Mob. 091/509-7270 ozn.950

POSLOVNI PROSTORI POSLOVNI prostor u centru Varaždina, iznajmljujem. Pogodno za urede. Mogućnost većih i manjih cjelina. Mob. 098/267653 ozn.130c IZNAJMLJUJEMO prodajno-skladišni prostor, 1100 m², potpuno opremljen, sa velikim parkiralištem na glavnoj cesti Varaždin – Maribor. Mob. 098/268-315 ozn.63c POSLOVNI prostor od 30 m² u centru Varaždina, 2 prostorije, izlog, parking,

NAJAM

STAN u Varaždinskim Toplicama, namješten, iznajmljujem. Mob. 097/711-2649 ozn.901 KUĆU 80 m² sa centralnim grijanjem, iznajmljujem. Upitati na: 098/961-0982 ozn.911 ZAPOSLENI par traži dvoipolsobni/trosobni stan u najam na duže vrijeme. Mob. 099/211-6040 ozn.930 STUDENTU-ICI/ž. osobi u stalnom radnom odnosu iznajmljujem sobu, upotreba kuhinje i kupaonice,centralno g., perilica r., Internet. Mob. 099/707-9537, 098/9313491 ozn.936 IZNAJMLJUJE se jednosobni polunamješteni stan u Ul. R. Boškovića 1b. Mob. 099/802-2581 ozn.1i IZNAJMLJUJE SE soba s posebnim ulazom, manja kuhinja, uporaba kupatila, namještena, u Jalkovečkoj ulici. Mobitel: 099/670-5388. ozn.2090e UREĐEN, jednosobni stan u strogom centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/1951678 ozn.2744b JEDNOSOBNI stan u zgradi, u Trakošćanskoj ulici, iznajmljujem. Mob. 091/2538588 ozn.2738b IZNAJMLJUJE se soba sa uporabom kupaone ozbiljnom studentu, u blizini bolnice. Ostalo po dogovoru. Tel. 331-462 od 12 h na dalje ozn.2730b DVOSOBAN stan u zgradi, novonamješten, novogradnja, klima, etažno centralno g., satelitska, iznajmljujem. Mob. 098/268129 ozn.19c

cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.639 OPEL ASTRA 1.4i, ‘95. g., pet vrata, metalic boja, reg. 8./2012. g.. Mob. 098/517-707 ozn.973

AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ Ñıtostakala ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨ ɄġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÿ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄıĨČıûÑġĤÿĉåĺėŀÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑjućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c

AUDI A4, 1,8i, ‘97. g., crni, full, do reg. 1.999 €; Alfa 156 1.9 JTD, ‘02. g., reg. 1 g., full, 4.400 €; Opel Astra GTC 1.4i, ‘07. g., full. 6.700 €; Oltaimer P-204, ‘71. g., 1.999 €. Mob. 091/143-7007 ozn.991 RENAULT-CLIO, 5 vrata, ABS, klima, super stanje – 3.950 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c RENAULT-MEGANE, srebrni, ABS, klima, 4xel.stakla, odlično stanje – 2.450 €. Mob. 098/241-375 ozn.359c VW- PASSAT limuzina 5.500 kn ( ili 7.900 kn registriran 1 godinu). Mob. 098/241375 ozn.359c FIAT BARICHETA cabriolet, dvosjed u odličnom stanu, prodajem. Mob. 091/1791233 ozn.955 VECTRU 1.6, 16V, 1. vlasnik, 2005. g., 83 000 km, garažirana, očuvana, alu felge + zimske gume, prodajem. Mob. 098/284333 ozn.967

TRAŽIMO radnicu za rad u cvjećarnici Iris, Kukuljevićeva 15, Varaždin. Molbe slati na adresu. ozn.869 OSOBU za čuvanje devetomjesečnog dječaka, tražim. Mob. 091/762-7201 ozn.873

DVOSOBAN stan u u Prešernovoj ulici 2/2, iznajmljujem. Tel. 042/211-439 ozn.975

TRAŽIM prodajne predstavnike za Koprivničku, Varaždinsku i Međimursku županiju. Stalni radni odnos. Mob. 091/572-6508, zvati do 8.00 do 13.00. ozn.289c

TRAKOŠĆANSKA 7a, dvosoban, 63 m², namješten, 5. kat (bez lifta), vodomjer, 1.500 kn + režije. Mob. 098/577-302 ozn.990

TRAŽIM dijete za čuvanje. Mob. 091/5704913, 042/313-585 ozn.2735b

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda specijalnim strojevima, odvoz fekalija , 0 – 24 h. Mob.098/962-1694 ozn.370c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/9775323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mult-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c

TRAŽIM cimera-studenta u sobu, 35 m², balkon, upotreba kupaone i kuhinje, kuća novogradnja, 900 kn sa režijama. Mob. 098/971-0350 ozn.966

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/9317570 ozn.184c

DISCO BAR traži osoblje za rad vikendom. Mob. 098/228-960, 099/241-2313 ozn.992 VOZAČE sa C, E kategorijom i iskustvom u međunarodnom transportu tražimo. Transporti Krajan, ozbiljne ponude: 098/ 284-495 ozn.337c

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 098/241-161 ozn.148c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿ 5542, www.graditeljstvokontura.hr ozn.153c

BRAVARIJA-MAČEK: Novo! Spavaće kabine u kombijima, nadstrešnice za aute od lexana, kovane ograde i krovne konstrukcije. Mob.098/961-5016 ozn.14c

DVOSOBNI, namješteni stan na Banfici, iznajmljujem. Od 1.4. slobodan. Mob. 091/5363-041 ozn.963

VOZILA

ENTRY - AKCIJA GARA ŽNIH VRATA (dodatni zimski popust 20 %) Novoferm, Varaždin! U ponudi i motori za ograde, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti.Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c

POSAO

TROSOBNI stan na Banfici, iznajmljujem. Mob. 098/763-034 ozn.952

SOBU sa upotrebom kuhinje i kupaonice, iznajmljujem m/ž zaposlenima (samcima)/ studentima. Mob. 091/907-0528 ozn.972

KNJIGOVODSTVENI servis Lipić d.o.o. Varaždin, I.Režeka 4c SåČȨɵɴɷȿɺɴɴȦîÑļȩɵɳɳȿɺɴɶ Dugogodišnje iskustvo rada vođenja poslovnih knjiga za pravne i fizičke osobe. Sastavljamo financijska, porezna i druga izvješća. ozn. 40c

ODGOVORAN, mlađi radnik traži bilo kakav posao, B-kategorija. Hitno! Ozbiljne ponude: 091/188-1162 ozn.958

USLUGE 0J=_'PSȨġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦÿŀĤÑáÑÿ adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395ɺɵɵȦɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳėŀĒȩɴÝ

KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI - Izložbeno prodajni salon Varaždin, G. Krkleca 1a (Mercator centar – prizemlje), tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c KERAMIČARSKI obrt Horvat izvodi keramičarske radove, kvalitetno i povoljno. Mob. 091/557-8649 ozn.39c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c ADAPTACIJE i sve građevinske radove, novogradnja, zidanje, žbukanje, izolacije, glazure, betonaže, kanalizacije, tlakavci, rubnici sa i bez materijala. Mob. 091/5110682 ozn.81c TLAKAVCI postava rubnika, tlakavaca, kocki, kanalizacija, uređenje dvorišta i svi ostali građ. radovi sa i bez materijala. Mob. 091/511-0682 ozn.81c MTK COLORI – adaptacija stanova, kuća, soboslikarski radovi, kompletna uređenja, alu i inox ograde. Mob. 095/907-8011 ozn.118c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt :


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

13. ožujka 2012., br. 408

sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna), knauf sistemi. Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drva, kamena, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c VODOINSTALATER BAN: nove instalacije, adaptacije, sitni popravci, keramika. Mob. 098/710-301, 095/801-1776 ozn.209c VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361, 092/2892214 ozn.231c GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c NGT – iskopi, navozi, postava tlakavaca, asfalta, kanalizacija, ograda, rušenje građevnih objekata. Tel. 042/210-461, mob. 095/821-2456, 095/8212-456 ozn.290c STOLARIJA EXCLUSIVE – Izrada namještaja po mjeri: kuhinje, komode, spavače i dječje sobe te ostali namještaj po vašoj želji, Kučan Marof. Mob. 091/543-8985, www. stolarija-exclusive.hr ozn.292c GRAĐEVINSKI radovi, novogradnje, adaptacije, izrada i sanacija krova, termofasade. Na izvedene radove dajemo garanciju. Ninex, 098/414-128 ozn.303c UREĐENJE i održavanje zelenih površina, čišćenje zapuštenih terena, šišanje živice, odvoz. Mon. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski radovi - kvalitetno i povoljno. www.soboslikar-fasader.com, mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c „POLANEC KNAUF-SISTEMI“, uređujemo potkrovlja i poslovne prostore gips pločama,te obavljamo soboslikarske radove. Mob: 098/241-042 ozn.330c DIMNJACI inox za plin, tekuće i kruto gorivo; centralno g., vodovod, kanalizacija. Mob. 095/862-1230, 091/538-7376 ozn.342c KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, stubišta, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.343c SELIDBE, prijevoz i skladištenje robe obavljamo u Hrvatskoj i inozemstvu. Mob. 098/704-257ozn.353c SERVIS RAČUNALA – LAPTOPA, hp, asus, acer, compaq, toshiba, dell, dolazimo na Vaš poziv. Tel. 321-702, www.pcserviser. com ozn.365c ADAPTACIJA kupaonica (stanova i kuća), završni građevinski radovi: keramika, centralno, vodovod, glazure, knauf... Mob.

099/7080-792 ozn.369c KNJIGOVODSTVENI servis vodi poslovne knjige već od 100 kn mjesečno. Tel. 042/711-485 ozn.373c VODOINSTALATERSKE usluge – brzo, kvalitetno i povoljno! Nudimo strojno otčepljivanje svih odvodnih instalacija, servis i adaptacija kupaonica. Mob. 098/9123-596, 042/494-686 ozn.374c INTERNET, aparati na kovanice, novi touch video jukebox zidni, malih dimenzija i ostale zabavne aparate postavljamo u ugostiteljske objekte. Mob. 098/680-835 ozn.822 FASADE BOŽIĆ d.o.o.: stiropor fasade, kamena vuna, knauf sistem, gletanje, farbanje i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.831 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.842 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.847 KERAMIČARSKI OBRT Toplek postavlja pločice te vrši adaptacije kupaona. Mob. 098/473-421 ozn.913 GRAĐEVINSKI radovi: knauf, soboslikarstvo, ličenje fasada, toplinske fasade te ostale vrste građevinskih radova. Mob. 098/931-2260, 042/766-119 ozn.944 IZVODIMO soboslikarsko-ličilačke radove, bojanje fasada, sve vrste knauf sistema. Kvalitetno i povoljno. Mob. 098/478-900 ozn.987

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PRODAJE se traktor IMT 542, 85. godište, malo korišten u super stanju, povoljno. Mob. 098/284-836 ozn.99d

OSTALO TULUMANIJA u Petrijancu! Organiziramo rođendane, tulume, razne zabavne igre, karaoke, ples…u popodnevnim satima. Uvjerite se sami i dogovorite Vaš tulum! Informacije: 098/1636-137 ozn.372c OGRJEVNO drvo I. klasa, bukva, grab, rezano i kalano, paleta, rinfuza i metrica, besplatna dostava. Grafoinvest d.o.o., mob. 098/226-301 ozn.347c KUPUJEM zlatnike, srebrnjake, stari kovani novac i nakit, stara pisma, dopisnice i razglednice, stara vojna odlikovanja, oznake i ostalu vojnu opremu, stare satove te ostale stare stvari. Mob. 099/6948-716 ozn.857

OBREZIVANJE voćki, vinograda, čempresa, ukrasnog grmlja, šišanje živice, rušenje, čišćenje terena. Mob. 091/980-0694 ozn.988

KUPUJEM zlato i srebro: 14 kt - do 170 kn, 18 kt - do 210 kn. Dolazim odmah i plaćam gotovinom! Mob. 091/1308-162 ozn.971

AKCIJA! Stiropor fasade: 5 cm debljine - 145 kn/m², 8 cm - 160 kn/m², 10 cm - 170 kn/ m². Višegodišnje iskustvo! Mob. 099/6936938 ozn.2736b

Nudim uslugu glačanja rublja. Mob. 099/682-6600 ozn. 2092e

OBREZUJEM voćke uz potvrdu priloženog voćarskog ispita. Zainteresirani, javite se! Mob. 091/985-2734 ozn.980

ŽIVOTINJE PRODAJU se dvije svinje težine oko 130 kg. Tel. 657-317, Šemovec ozn.927 PILIĆE žive ili očišćene od 2-2,5 kg, prodajem. Moguća dostava. Tel. 042/657-173, 042/505-097 ozn.928 PRODAJEM svinje za klanje 120-130 kg, mogućnost klanja. Mob. 098/947-3562 ozn.2731b SVINJU od 150 kg, prodajem. Mogućnost klanja. Tel.684-179, 099/591-6423 ozn.947 SVINJU za klanje oko 130 kg, prodajem. Može i obrada. Mob. 098/965-3443 ozn.948 USLUGA šišanja pasa u salonu „Šapice“, B. Radića 20 (Mali plac). Mob. 098/9003700 ozn.985

ZDRAVLJE PRIRODNI PROGRAMI - pomoć kod problema probave, gastritisa, slabokrvnosti, cista, imuniteta, alergije i umora. Mobitel: 098/206-520 ozn.2091e

ARMATURNE mreže, željezo, sječenje i savijanje, vilice svih dimenzija, stupovi, serklaži. Prijevoz osiguran. Mob. 098/489021 ozn.360c DRVA za ogrjev, I. klasa, bukva, grab i akacija, cjepanice, može i piljenje, poštena mjera, dostava, Sračinec. Mob. 098/446443 ozn.848

OTKUPLJUJEMO rabljenu bijelu, neispravnu tehniku koja je za glomazni otpad, perilice rublja, frižidere, škrinje, štednjake, peći – sve vrste, radijatore, bojlere. Ne bacajte jer mi to plaćamo! Tel. 042/505-024, 099/7575-075 ozn.352c DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/900-8646, 095/8212-456 ozn.290c PEĆ za centralno grijanje i plinski plamenik, prodajem. Mob. 098/195-8804 ozn.946 KUTNA klupa – komplet, regal, ovalni stol sa stolcima, bračni krevet. Tel. 731-329, 092/307-8682 ozn.949 INDUSTRIJSKA drva, bukova, debela, pog. za centralno, 650 kn. Tel. 729-006, 095/5165493 ozn.978 DRVA za ogrjev – bukva, grab, agacija. Mob. 099/4165-658 ozn.982

KREDITI NE NUDIMO VAM KULE U OBLACIMA! Realno prezentiramo mogućnosti i ponude kreditnih linija iza kojih stoje renomirane HR banke i njihovo povjerenje da ih zastupamo na bankovnom tržištu bez dodatnih i nepotrebnih troškova! Tel. 042/210-008, 099/244-5915 ozn.286c BRZA realizacija svih vrsta kredita. Posebne pogodnosti za zaposlene u Boxmarku i umirovljenike do 80 g. Pozajmice odmah! Nada, 099/528-3329, 091/506-1660 ozn.920 ODMAH saznajte i realizirajte sve mogućnosti svih vrsta kredita i pozajmica sa i bez HROK-a. Krediti za zaposlene na određeno! Za umirovljenike do 80 g. Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.976

SJEMENSKI krumpir sorte Marabel i Aladin, prodajem. Mob. 099/3720-765 ozn.875 PRODAJEM 4 m³ obrađenog kamena za zid, suhozid, kamenjar… Mob. 098/446882 ozn.886 PEĆNICA na struju, rabljena; keramički umivaonik, novi; novo odijelo, muško. Tel. 214-705, Vž ozn.891 SALONIT ploče, rabljene, prodajem. Tel. 331-056 ozn.900 PEĆ na kruto gorivo za centralno g. s kotlom za toplu vodu, prodajem. Mob. 099/310-2408 ozn.915 PRODAJEM uljne radijatore, plinsku peć na bocu, šalaporke, razni sitni namještaj, novo, povoljno. Mob. 098/405-602 ozn.941

Mali oglasi 49

KREDITI uz zatvaranje problematičnih zaduženja, na trajni nalog i uz strana primanja. Pozajmice – odmah! Mob. 091/472-4723, 097/737-8066 ozn.983 POZAJMICE za nezaposlene, zaposlene i umirovljenike uz zalog zlata, srebra, računala, starina, čekova, na kartice, u ovlaštenoj zalagaonici, Zagrebačka 7. Mob. 095/4088-840 ozn.233c NOVO – Ovlašteni kreditni ured u suradnji sa bakama realizira kredite. Reprogram postojećih zaduženja bez jamaca, C. L., HROK-a. Zaposleni do pola plaće uz

mogućnost trajnog naloga do 30.000 €. Pozajmice – 24 h do 30.000 kn. Pogodnost! Umirovljenicima sa mirovinom do 1.000 kn na dalje bez dobnih ograničenja. Mob. 097/7013-150 ozn.367c

031 ozn.932

FENOMENALNI krediti do 200.000 kn uz zatvaranje CL, blokada i ovrha za zaposlene i umirovljenike! Gđa. Ivana – 091/9080808 ozn.176c

AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321-144, mob. 099/488-5559 ozn.935

DUŽNI ste? Nudimo kredite do 30.000 €/10 g., 124.000 kn/8 g. Pozajmice bez HROK-a, zatvaramo C. L. Mob. 091/8850730 ozn.176c POVOLJNI krediti do 30.000 € do 2/3 plaće na 10 g. bez HROK-a i C.L. za umirovljenike i d.d. firme. Mob. 091/303-8054 ozn.176c BRZA i diskretna realizacija kredita do 2/3 primanja 30.000 €. Pozajmice – umirovljenici i zaposleni 25.000 kn/24h. Mob. 091/2690-048 ozn.176c

TATA grupa d.o.o. – Ovlaštena tvrtka za KREDITNO POSREDOVANJE – posredujemo za više banaka, višegodišnje iskustvo, ubrzavamo proces realizacije. Štedimo Vam vrijeme i novac. Novost! Mogućnost bez HROK-a. Mob. 099/720-9907 ozn.350c KREDIT bez adm. zabrane do 1/2 plaće. Pozajmice-expres. Mob.092/2929-106 ozn.159c ZAPOSLENI na određeno i stalno! Umirovljenici! Krediti! Kreditne kartice bez ovjere poslodavca! Bez ustege na plaći! Mob. 091/916-9885 ozn.297c BRZI ZAJMOVI do 1400 kn, isplata odmah bez ovjera i dodatne papirologije! Mob. 092/263-9044 ozn.286c NAJPOVOLJNIJE do gotovine putem čekova, kreditnih kartica (Amex, Dieners, Master…) te sindikalnih-potrošačkih kredita. Isplata odmah. Mob. 098/987-0078, 091/386-0349 ozn.813 EXPRES pozajmice! Umirovljenici na 3 i 6 g. do 85 g. Krediti na ostatak primanja (Boxmark). Mob. 092/119-0041, 042/505-

KREDITI bez adm. zabrane do 1/2 plaće. Expres pozajmice za umirovljenike. Mob. 099/4000-613, 092/1474-203 ozn.932

NOVO! Krediti do 1/2 primanja, reprog. post, zaduženja, zatvaranje blokada po tek. rač. I CL-a, ekspres pozajmice za zapos. i umirov. do 85 g. Mob. 097/7561509 ozn.938 POZAJMICE za umirovljenike do 85 g./20.000 kn/24 h realizacija. Krediti do 1/2 primanja putem trajnog naloga, reprogram postojećih zaduženja i zatvaranje C.L. Mob. 097/797-5934 ozn.938 KREDITI, expresne pozajmice. Kupnja nekretnina bez izračuna kreditne sposobnosti ili stalnog zaposlenja. Mob. 091/2260-697, 098/9935-685 ozn.375c KREDITI – novo! Zaposleni do 30.000 € bez jamaca, umirovljenici do 80 g., pozajmice odmah, zatvaranje postojećih i C.L. Mob. 091/907-0528 ozn.972

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822-362, 099/5166780 ozn.128c POHOTNE kućanice, mazne djevojčice, sexi bake i domine čekaju upravo tebe! Tel: 064/400-909 (tel/mob: 2,33kn/3,58 kn/min) ozn.166c

MALI OGLASI već od 40 kuna


50 Zahvale i sjećanja

13. ožujka 2012., br. 408

RESTORAN “FONTANA – CRNKOVIĆ“

SJEĆANJE

VARAŽDIN, Kučanska 19

na dragog i voljenog sina, brata, supruga i oca

“IDEAL COMMERCE“ d.o.o. VARAŽDIN, Z. i Frankopana 16

MIROSLAVA ŠEGOVIĆA

PRIMA U RADNI ODNOS

Živiš s nama u svakom djeliću prostora i vremena, u našim mislima i srcima, a opet nam beskrajno nedostaješ.

9. III. 2009. – 9. III. 2012.

ɄVKV ili KV KUHARA ili KUHARICU - 2 izvršioca - u obzir dolaze inventivne osobe s organizatorskim sposobnostima i iskustvom u pripremi jela za organizirane svečanosti ɄPOMOĆNU KUHARICU - 1 izvršilac - u obzir dolaze osobe s iskustvom rada u kuhinji ɄVKV ili KV KONOBARA - 1 izvršilac - u obzir dolaze osobe s iskustvom posluživanja u restoranu ɄČISTAČICA- 1 izvršilac

Tvoja obitelj

Natječaj je otvoren do 19. 3. 2012.

na

RADOJKU OŽEG 15. 3. 2008. – 15. 3. 2012. Nenad, Lidija i Arijana

TUŽNO SJEĆANJE na dragog oca

ZVONIMIRA TKALECA 2009. – 2012.

SJEĆANJE

Sjećanje na Tebe dio je naših života.

na naše

Sin Mirko i kći Anđelka s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE

VESNA BARBIR 12. 3. 2003. – 12. 3. 2012.

Molbe s kratkim životopisom slati na adresu ili se obratiti osobno:

RESTORAN “FONTANA”, VARAŽDIN, Kučanska 19

SJEĆANJE

Tvoji najmiliji: tata Stjepan, sinovi Zoran i Goran, kći Renata s obitelji, braća Marijan i Tomica s obiteljima

ZLATKA GALIĆA SLAVICU ŠAMEC

14. 3. 2008. – 14. 3. 2012.

8. 3. 1995. – 8. 3. 2012.

ZDENKU GALIĆ

22. 2. 2010. – 22. 2. 2012.

Vrijeme je proletjelo, ali sjećanje i ljubav ostaju.

SJEĆANJE

Nevenko i Ljiljana s obitelji

BOŽIDAR BRLEK 15. III. 2008. – 15. III. 2012.

ZAHVALA povodom smrti drage nam supruge i majke

Prošle su četiri tužne godine od tvog tragičnog odlaska. Nisi zaboravljen, uvijek si u našim srcima i mislima. Počivaj u miru. Tvoja majka i sestra

JULIJE TOMIĆ rođ. CAR preminule 4. 3. 2012. u 82. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i znancima na izraženoj nam sućuti, položenom cvijeću, svijećama i ispraćaju drage nam Julije. Veliko hvala župniku Miji Horvatu na dirljivim riječima utjehe i oproštaja. Suprug Tomica i sin Josip

POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj supruzi

JULIJI TOMIĆ † 4. 3. 2012. Otišla si, zbogom rekla nisi. Tamo gdje jesi, čuvali Te anđeli nebeski. Ožalošćeni suprug Toma

SJEĆANJE na voljenog

IVANA KOKOTA 9. 3. 2009. – 9. 3. 2012. U našim srcima uvijek si s nama. Supruga i djeca s obiteljima

SJEĆANJE

AUGUST BOROVIĆ 12. 3. 2009. – 12. 3. 2012. U srcu je tuga, na grobu tišina, a u našem domu velika praznina. Supruga Štefanija, kćeri Jasminka, Sandra i Silvija, zetovi Zoran, Dragutin i Sandro, unuci Tajana, Kristijan, Borna i Luna

ZAHVALA povodom smrti voljene mame, bake, prabake i punice

DRAGICE BUKOVEC preminule 9. ožujka 2012. u 96. godini života.

Veliko i od srca hvala svoj rodbini, prijateljima, susjedima i znancima koji su nam u trenucima boli i tuge pružili utjehu i toplu riječ, položili cvijeće i svijeće te je zajedno s nama ispratili na vječni počinak. Osobita zahvala dr. med. Đurđi Hren-Obranić na nesebičnoj pomoći svih ovih godina.

SJEĆANJE na voljenu

ANKU STIPAN 2007. – 2012. Zauvijek u našim srcima i sjećanju. Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

ANDRIJA HUTINSKI

Njezini: kći Dragica, zet Stjepan, unuci Martina i Miljenko s obiteljima

19. 3. 2011. – 19. 3. 2012.

*****

Samo mi znamo koji Te volimo koliko nam nedostaješ.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

našoj bakici

DRAGICI BUKOVEC Martina, Miljenko, Nikola, Lara, Diana i Neno

SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

FRANJO KOCIJAN 17. 3. 2001. – 17. 3. 2012.

STANISLAVA KORENA 14. 3. 2002. – 14. 3. 2012. S ljubavlju i tugom. Supruga Nevenka

Hvala svima koji Te se sjećaju i posjećuju Tvoj tihi dom. Sin Ivan s obitelji

SJEĆANJE na našeg dragog

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom već od 100 kuna!!!

ZVONIMIRA VITKOVIĆA 16. 3. 2010. – 16. 3. 2012. U našim si srcima, mislima i molitvama. Supruga i kći s obitelji


Zahvale i sjećanja 51

13. ožujka 2012., br. 408

ZAHVALA povodom smrti naše majke, punice, bake i prabake

KATE HERCEG rođ. MIHALINA preminule 5. ožujka 2012. godine u 88. godini života. Ožalošćeni: kći Marija, zet Stjepan, unuka Melita, suprug Mario, praunuke Kristina i Tanja

TUŽNO SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenu majčicu

na voljenog supruga i oca

MATILDU DRAGOJEVIĆ

BOŽIDARA GAŠPARLINA

9. 3. 2011. – 9. 3. 2012.

11. 3. 2011. – 11. 3. 2012.

Jako nam nedostaješ!

Utjehu u srcu teško je naći, kad nam u životu netko mnogo znači.

Hvala svima koji se sjećaju Tvoje beskrajne topline i dobrote, plemenitosti, optimizma, vedrine, pjesme…

Teško nam je ovaj svijet gledati, a Tebe u njemu na vidjeti.

Suprug Marko, djeca Vlado i Beba s familijama

Supruga Ružica, kći Anita i sin Tomislav

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, bake i punice

LJUBICE JOVANOVIĆ rođ. POSAVEC preminule u 90. godini života. Najtoplije zahvaljujemo svim dragim prijateljima, rođacima, kumovima i susjedima na izrazima sućuti i riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama. Najveće hvala njegovateljici Mariji Vudrag - Miciki i svim „Micikama“ iz Doma „Sveta Rozalija“ Snježane Križnjak. Vaši “Bronhiji” zasladili su joj život. Ožalošćeni: kći Dunja, zet Mladen, unuci Goran i Maja

SJEĆANJE

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, tasta, svekra, djeda i pradjeda

FRANJE KOSECA

SKROVEC

preminulog 2. 3. 2012. u 85. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na iskrenoj sućuti i položenim vijencima i svijećama. Veliko hvala DVD-u Trnovec i velečasnom Josipu Hadroviću na molitvama i lijepim riječima utjehe.

JAKOB

i

BARBARA

6. 1. 1979. – 6. 1. 2012

8. 3. 2006. – 8. 3. 2012.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živite u nama kao i prije.

Ožalošćeni: supruga Ana, kćerke Jagica i Katica, sin Ivan, zetovi Ivan i Ivo, snaha Darinka, unuci i praunuci

Kći Cecilija s obitelji

***** *****

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

BAKI

Teška je istina da Te nema više, a sjećanje na Tebe nikad se ne briše.

DRAGUTIN BIŠKUP

Hvala Ti na dobroti i ljubavi koju si nam dala.

Tvoja supruga Ana

najdražoj

Tvoji Gogo i Maja *****

POSLJEDNJI POZDRAV

11. 3. 2010. – 11. 3. 2012.

*****

Uvijek si u našim srcima i mislima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji Marija, Neven i Damir

TATI i TASTU

dragoj

TETI

Ponosni smo što smo Te imali, a tužni što smo Te izgubili.

Ostat ćeš zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoja kćerka Jagica i zet Ivan s obitelji

Sanja i Borna

TUŽNO SJEĆANJE na

KATARINU VAJDIĆ

*****

18. 3. 2010. – 18. 3. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

OCU i TASTU POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja kćerka Katica i zet Ivo s obitelji

LJUBICI JOVANOVIĆ

*****

Oči plave, oči ljubavi pune. Kosa nemirna, živa.

dragom ocu, tastu, djedu i pradjedu

Tvoja Dunjica 5. b razred, OŠ Božena Plazzeriano, 1974. g.

Sin Zdravko s obitelji

U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

voljenoj mami

Ruke koje nikad ne miruju, ruke koje me nježno miluju. Srce je Tvoje dobrota i praštanje. Srce što kuca za me, srce je moje drage mame.

Prolazi vrijeme, ostaje tuga i sjećanje na Tebe.

SJEĆANJE

AUGUST BUBNJARIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV

14. 3. 2006. – 14. 3. 2012. S ljubavlju, tugom i ponosom.

FRANJI KOSECU Počivaj u miru vječne ljubavi onoga u koga si vjerovao i čije si istine živio. Zauvijek u srcu, molitvi i mislima.

Tvoji Ana, Ljiljana, Gordan s obiteljima

Sin Ivan s obitelji

TUŽNO SJEĆANJE na drage roditelje

ZAHVALA SJEĆANJE na roditelje

IVANA PINTARIĆA preminulog 6. 3. 2012. u 76. godini života.

VRBANIĆ KAROLINU

i

FRANJU

† 17. 3. 2006.

KOCIJAN

povodom smrti voljenog supruga, oca i djeda

† 11. 1. 1998.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na vas. Kćerke Ana i Marija s obitelji

STANISLAVA

i

KATARINU

11. 3. 2007. – 11. 3. 2012.

1982. – 2012.

S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na vas.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i znancima na izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju dragog pokojnika na vječni počinak. Hvala velečasnom Ivanu Košiću na lijepim riječima oproštaja i molitve. Počivao u miru Božjem.

Kći s obitelji

U SPOMEN voljenom

Ožalošćeni: supruga Danica i sin Božidar s obitelji

DRAGUTINU BUHINU 13. 3. 1994. – 13. 3. 2012.

SJEĆANJE

ASIM ŠABIĆ 13. 3. 2011. – 13. 3. 2012.

Nedostaješ nam jednako snažno, volimo Te jednako mnogo. U svakoj si našoj priči, uspomeni, patnji i sreći.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu suprugu, majku i baku

JANU ŠERJAK

S ljubavlju i sjećanjem.

14. 3. 2010. – 14. 3. 2012.

Tvoji najdraži

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam dala.

Tvoji najmiliji

Obitelji Šerjak, Pintarić

SJEĆANJE na

SPOMEN na našu dragu majku

ANU SINČIĆ 18. 3. 2011. – 18. 3. 2012. I prođe godina, Ti snivaš s anđelima, mi Te čuvamo u srcima. Spi, spi majčice Ti, nek’ na grobeku Ti rožica diši, a lampušek svetli… Tvoja djeca

SJEĆANJE na supruga, oca i djeda

KOCIJAN

FRANJU CANJUGA 14. 3. 1998. – 14. 3. 2012. Godine prolaze, ali ostaju uspomene koje traju vječno. Supruga Amalija, kći Biserka i sin Antun s obiteljima

STJEPANA

i

16. 3. 2011. – 16. 3. 2012.

KATARINU 30. 3. 2009. – 30. 3. 2012.

Uvijek u našim srcima, mislima i molitvama. Vaši najmiliji


52 Zahvale i sjećanja

13. ožujka 2012., br. 408

TUŽNO SJEĆANJE

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN MORAVEC

povodom smrti dragih nam

na voljene

13. III. 1997. – 13. III. 2012. S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe. Supruga Dragica, kćerke Božica i Nevenka, zet Vladimir, unuke Anita i Aleksandra

VERU DENAC

i

JOSIPA DENCA

2009. – 2012.

SJEĆANJE

2011. – 2012.

SLAVICA HABUNEK

Dragi moji Jožek i Verica, u vašem domu samo je tišina ostala. Snivajte mirno svoj nebeski san, čuvali vas anđeli.

11. 3. 2007. – 11. 3. 2012.

VOLI VAS VAŠA DADIKA

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će s nama cijeloga života.

Hvala svima koji vas se sjećaju.

Tvoji najmiliji

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, punice, bake i prabake

SJEĆANJE

SLAVKO KANJIR 10. III. 1999. – 10. III. 2012. Utjehu je teško naći kad nam netko mnogo znači.

MLADENA i MIRJANE ĆOSIĆ preminulih 4. 3. 2012. u 55. i 51. godini života.

SJEĆANJE

Ožalošćeni: djeca, unuci i praunuci

na našu dragu

*****

ANU KOLARIĆ

Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekla zbogom. U očima suza, u srcu tama, uvijek ćeš biti s nama. Tvoji najmiliji

Puno je suza palo, kad je vaše srce stalo, a bol i tuga još su veći, jer ni zadnje zbogom niste nam stigli reći. Vaši najmiliji majka Nada, očuh Stjepan, sin Marko, kćeri Martina i Ana, zetovi Zoran i Mario, unuke Ena i Vanessa, braća i sestre Dražen, Lucija, Ivanka, Sarafina i Ankica, šogori i šogorice, nećaci i nećakinje

POSLJEDNJI POZDRAV kćeri

Tvoja obitelj

MIRJANI TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

SJEĆANJE

IVAN ĐURAS

MARKA MARČECA

15. 3. 2011. – 15. 3. 2012.

13. 3. 2008. – 13. 3. 2012.

Sjećanje na Tebe bolno je, vrijeme koje prolazi tužno je. Tvoja obitelj

povodom iznenadne i tragične smrti naših najmilijih

preminule 29. 2. 2012. u 76. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kumovima i susjedima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te vlč. Valentu Posavcu na ispraćaju na vječni počinak.

Zauvijek u našim srcima.

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

MARIJE KOVAČIĆ

Tvoja obitelj

11. 3. 2010. – 11. 3. 2012.

MLADENA i MIRJANE ĆOSIĆ Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima Ludbreške 5, Kapucinskoj crkvi i svećenicima na riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju. Tužni smo što smo vas izgubili, zato ćete uvijek biti u našim mislima i molitvama.

Ima nešto što nikad ne umire, a to su ljubav i sjećanje na Tebe. Supruga Danica, sin Miljenko, snaha Silvija i unuk Matija

SJEĆANJE

Zatvorila si svoje nježne oči, usnula si vječni san. Naše srce vječno će patiti za Tobom. Draga kćeri, zbogom. Od mame Nade i djeda Štefa

POSLJEDNJI POZDRAV dragim roditeljima

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN KIŠIĆ

UČITELJICA

14. 3. 2009. – 14. 3. 2012.

KATARINA ZMAIĆ

Uvijek si s nama u našim sjećanjima, mislima i molitvama.

11. 3. 2010. – 11. 3. 2012.

Tvoji najmiliji

S ljubavlju, tugom i ponosom čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragu sestru

Sve prolazi poput rijeke koja teče, uspomenu na vas ništa izbrisati neće. Vaši najdraži kći Martina, zet Zoran, unuka Ena te ostala tugujuća rodbina Mališa

SJEĆANJE

MAŠU NOVAK

MLADENU i MIRJANI ĆOSIĆ

13. 3. 2011. – 13. 3. 2012. S poštovanjem i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE na dragog supruga, tatu i djeda

DRAGUTINA VUGRINCA

dragim roditeljima

HORVAT

Sestra Beba i brat s familijama

GABRIJEL

i

VLADIMIR

† 13. 3. 2009.

† 4. 3. 2002.

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Vaši najmiliji

11. 3. 1985. – 11. 3. 2012. Dolazi još jedno proljeće i sve će opet da miriše, a Tebe nema i nema Te više… Tvoji najmiliji

MLADENU i MIRJANI ĆOSIĆ SJEĆANJE na voljenog

ANTUNA TENKA ZAHVALA povodom smrti voljenog supruga, oca i djeda

11. 3. 2008. – 11. 3. 2012.

Vaši najdraži kći Ana, zet Mario, unuka Vanessa te ostala tugujuća rodbina Oršić

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo Tvoj je glas, otišao prerano si od nas. Sin Damir s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV dragim roditeljima

LJUDEVITA BAJERA preminulog 1. 3. 2012. u 78. godini života.

Daleko na nebu vaš je tihi dom, a mi vas vječno nosimo u srcu svom.

ZAHVALA

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, prijateljima i kolegama s posla na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Hvala osoblju Bolnice Klenovnik, posebno dr. Ljubici Radmilović te dr. Nikšić i sestri Verici ambulante obiteljske medicine u Turčinu. Hvala djelatnicima Zagorje-Tehnobetona d.d. Varaždin, Metal Dekora d.o.o. Ivanovec i HNS-a Kneginec. Veliko hvala vlč. Jadranku Benjaku na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju te župniku župe sv. Nikola u Varaždinu.

Od sveg srca hvala svima koji su ispratili dragog supruga na vječni počinak, a posebno zahvaljujem djelatnicima prodavaonice br. 93 Centropromet.

Ožalošćena Tvoja obitelj

Ožalošćena supruga Ljubica

povodom smrti voljenog supruga

DRAGUTINA ŽUPANIĆA preminulog 2. ožujka 2012. godine u 82. godini života.

MLADENU i MIRJANI ĆOSIĆ Živite sa mnom u svakom djeliću prostora i vremena, u mojim mislima i srcu, a opet mi beskrajno nedostajete. Vaš najmiliji sin Marko


Zahvale i sjećanja 53

13. ožujka 2012., br. 408

SJEĆANJE

ZAHVALA

ZAHVALA

na

povodom smrti dragog nam supruga, oca, djeda i tasta

povodom smrti naše voljene majke, bake, prabake, svekrve i sestre

MIRKA CEGLECA

VJEKOSLAVE DIJANEŠIĆ rođ. GREGURIĆ

IVKU MRAK 13. 3. 2010. – 13. 3. 2012. Sjećanje na Tebe nikada ne blijedi. Tvoji: sin Josip, unuka Marijana s obitelji

SJEĆANJE na dragog

VLADIMIRA ZADRAVCA 17. 3. 2011. – 17. 3. 2012. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i mislima. Supruga Ana, kći Vesna, zet Neven, unuci Denis i Monika

preminulog 5. ožujka 2012. u 61. godini života. Iskreno zahvaljujem rodbini, prijateljima, kumovima, susjedima, znancima, kolegama s posla Varteks – Gornja odjeća, ZagorjeTehnobeton te igračima NK Majerje. Veliko hvala svem osoblju Internog odjela Varaždin, dr. Kolariću i osoblju Bolnice Klenovnik, dr. Ani Rožić, cvjećarnici Orhideja te kapelanu Igoru Radašiću na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

*****

SJEĆANJE

Ugasilo se Tvoje srce, utihnuo je Tvoj glas, otišao prerano si od nas.

ĐURO ŠMIC

SJEĆANJE

VLADIMIRA MLAKARA 16. 3. 2011. – 13. 3. 2012. …i sviću zore rane i sviću jutra sumorna. I prođe bez Tebe jedna tužna i bolna godina. Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti. Dozivati, a glasa Tvoga ne čuti. U duši plakati, a nasmijani biti. S molitvama, ljubavlju i tugom. Tvoji: supruga i djeca s obitelji

Tvoji najmiliji

povodom smrti voljenog

Uvijek si s nama. S ljubavlju, kći, zet i unuk Tomica s obitelji

16. 3. 2007. – 16. 3. 2012.

† 24. 2. 2012.

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te čuvamo i nosimo u srcu svom.

Veliko hvala svima koji su bili uz nas u najtežim trenucima. Rastanak je težak s Tobom, jer nam nisi rekao zbogom. U očima suza, u srcu tama, zauvijek ćeš biti s nama.

SJEĆANJE

MILICA DRAGINIĆ 19. 3. 2001. – 19. 3. 2012.

Nedostaješ nam. Andreja i Dražen

SJEĆANJE

MILENKO GAĆA 13. 3. 1992. – 13. 3. 2012. Dragi tata, u svojim mislima i molitvama čuvam uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE

IVANA GOLUBA

na voljenog supruga, oca, svekra i djeda

U mislima i molitvi. Tvoji: supruga, djeca i unuci

S ljubavlju, od obitelji Švarc i Ipša

TUŽNO SJEĆANJE

IVANA BASTALEC – VANČU 13. 3. 2010. – 13. 3. 2012. Supruga Marija *****

SJEĆANJE na dragog prijatelja

IVANA BASTALEC

TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca i djeda

Dvije godine Te nema, samo bol i patnja moja su pratnja.

18. 3. 2009. – 18. 3. 2012.

na voljenog supruga

Sin Goran

12. III. 2010. – 12. III. 2012.

SJEĆANJE

S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.

SJEĆANJE 17. 3. 2011. – 17. 3. 2012.

Tvoj sin Vladimir s obitelji

ALOJZIJA ŠVARC – SLAVICA

Tvoji najmiliji

IVAN VINCEK

SJEĆANJE

IGNAC KEČKAN

IVANA GREGURIĆA

SJEĆANJE

FRANJO DRUŽINIĆ

16. 3. 2010. – 16. 3. 2012. S ponosom i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

ZAHVALA

Tugujući: supruga Ivanka, sinovi Darko i Tomislav, unuk Maks, snaha Marija

16. 3. 2008. – 6. 3. 2012.

Zahvalne obitelji Dijanešić i Kovačević

Ožalošćeni: supruga Marija, sin Miro, kći Olivera, unuke Emilija i Mia, zet Tomica

Tvoja tugujuća obitelj

na dragog i voljenog

preminule 2. 3. 2012. godine u 91. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svim dobrim ljudima na izraženoj sućuti, položenom cvijeću i svijećama te ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Veliko hvala našem župniku Miji Horvatu na lijepim riječima utjehe i dostojanstvenom ispraćaju.

IVANA PAVIŠIĆA 10. 3. 2007. – 10. 3. 2012. I dok će zadnja zraka sunca sjati, u našim ćeš srcima Ti postojati. Supruga Marija, sin Damir, kći Karmen, snaha Draženka, unuci Tin, Edi i Fran

Obitelj Klen

IN MEMORIAM

MIRJANA MILIĆ † 18. III. 2007. Zlatan i Vinko

SJEĆANJE na voljenog

IVANA GOLUBA

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na supruga, oca, djeda i tasta

na voljenog supruga, oca i svekra

12. 3. 2010. – 12. 3. 2012.

FEJZU MEŠANOVIĆA

Godine prolaze, ali tuga i bol u srcu ostaju.

Uvijek si u našim srcima i molitvama.

Mama Alojzija, brat Stjepan i nećakinja Mirjana sa suprugom

15. 3. 1999. – 15. 3. 2012.

POSLJEDNJI POZDRAV

na suprugu i majku

dragoj supruzi, mami, baki i prabaki

10. 3. 2011. – 10. 3. 2012. Prošla je tužna godina otkako nisi s nama,

SLAVICI OZVATIĆ Od supruga Zvonimira, kćeri Štefice, sinova Dubravka i Olivera s obitelji

Zahvala liječnici Silviji Cikać i osoblju.

a sjećanje na Tebe vječno će ostati u nama. Suprug Mijo, sin Antun i snaha Marija, sin Dragutin i snaha Mirela, kći Vesna i zet Sjepan *****

Sjećanje na Tebe bolno je, a ljubav prema Tebi vječna je. Bakice, volimo Te. Unučad: Ivana, Mihaela, Vesna, Martina, Mirjana, Tomislav, Petar, Jurica, Mihael, Dejan, Patrik, Jasmina, Emilija, Filip i praunuka Nikolina

13. 3. 2011. – 13. 3. 2012. Antonija, Tomislav i Tea

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

GABRIJELU SOKOL

ZVONIMIRA KOŠIĆA

SJEĆANJE

STJEPAN VINCEK 10. 3. 2010. – 10. 3. 2012. S poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji: nećak Nenad, šogorica Anka, nećakinja Dubravka s obitelji

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i tasta

TOME BOLTEKA preminulog 6. 3. 2012. godine u 82. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas, na izrazima sućuti, cvijeću i svijećama te molitvama kod ispraćaja dragog nam pokojnika na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo djelatnicima Općinskog suda u Ivancu, Vatrogasnom društvu općine Vinica, djelatnicima OB Varaždin na pruženoj njezi i ispraćaju, djelatnicima OŠ Jure Kaštelan iz Zagreba te našem velečasnom Valentu Posavcu na dostojanstvenom oproštaju i riječima utjehe. Ožalošćeni: supruga Barica, kćeri Božena i Vesna, unučad Jasmina, Marko, Leon, Stjepan, Ozana i Boris, zetovi Dragutin i Damir


54 S raznih strana

Feljton Krešimir KOVAČ: Knjiga “Uspon Radimira Čačića 90-ih”

Osnivanje tvrtki kćeri oning holding je prebacio cjelokupno poslovanje i imovinu na tvrtke kćeri, a dugovanja stavio sebi. Već s prvim tužbama tvrtke kćeri su tvrdile da ne odgovaraju za dugove Holdinga Kako je tekao posao u Izraelu, nad DP Coningom su se nakupljali sve mračniji i mračniji oblaci. S obzirom na desetke milijuna dolara dugovanja zbog neuspjeha u Izraelu, spas su Čačić, Lovrenčić i drugi pronašli duboko se zakopavši u političko-gospodarske turbulencije tranzicijskih i ratnih 90-ih godina. Kao naručena je stigla pretvorba poduzeća. Već 29. prosinca 1992. godine osnovane su četiri tvrtke kćeri, a jedini osnivač i vlasnik dionica bio je Coning holding. U tome ne bi bilo ništa sporno da Coning holding nije prebacio cjelokupno poslovanje i imovinu na tvrtke kćeri, a dugovanja ostavio sebi. I već s prvim tužbama proisteklima iz izraelskog debakla Coningovi pravnici tvrdili su da tvrtke kćeri ne odgovaraju za dugove svoje prezadužene i, ako se izuzme vlasništvo nad njihovim dionicama, potpuno bezvrijedne majke.

C o

13. ožujka 2012., br. 408

VICEVI Radio Crnogorac kao grobar i već treći dan napustio posao. “Pa zašto si već dao otkaz?” upita ga žena. “Svi leže, a ja da radim? E, neću!” Ušao Mujo u ženski WC piškiti, kad ulazi jedna žena i kaže: “Životinjo!”. A na to će Mujo: “Ne brinite se, gospođo, držim ga za glavu.” Pita muškarac ženu: “Bi li spavala sa mnom za 100

eura?” Ona će: “Bih.” “A bi li spavala sa mnom za 50 eura?” A ona će: “Pa dobro, što ti misliš, što sam ja?” On joj kaže: “To smo već ustanovili, sad se samo cjenkamo...” Mladić vodi djevojku kući. Izvlači ključeve iz džepa, a ona kaže: “Znaš, ja uvijek gledam kako muškarac stavlja ključ u bravu. Ako ga gurne naglo, onda je pregrub, nije za mene. Ako mu ključevi ispadnu iz

ruke, onda je nespretan, isto nije za mene. A kako ti otvaraš vrata?”. “Ja prvo liznem ključanicu...” Baka na samrti kaže unuku: “Želim ti ostaviti svoju farmu - njive, kuću, traktor, drugu opremu i 2.398.750 $.” Unuk, sav ozaren kaže: “O, bako, kako si dobra... Nisam ni znao da imaš farmu... Gdje je?” Uz posljednji uzdah baka prošapće: “Na Fejsbuku.”

Sinoć smo supruga i ja sjedili na kauču i razgovarali o životu. Razgovor nas je odveo i na razmišljanje o dignitetu ljudskog života. Rekao sam joj: “Draga, ako se meni što dogodi, ako bih bio u stanju vegetiranja, ovisan o aparatima i tekućini, molim te, isključi sve stvari koje me drže na životu.” Čim sam to izrekao, žena je ustala, isključila tv i uzela mi pivo! Skoro mi je srce otkazalo.

TU KRAJ NAS Prisjetili se starih običaja i zaboravljenih zanata

Dečki ružđili kuruzu, a cure valjale rezance

Raspodjela imovine oning holding je osnovao četiri nove tvrtke: Coning inženjering, Coning turizam, Coning informatiku te Coning ekologiju. Coning inženjering je od svih tvrtki kćeri najvredniji jer je vrijednost osnivačkog uloga procijenjena na 4,6 milijuna njemačkih maraka. Međutim, vrlo je blizu i Coning turizam s 4 milijuna maraka vrijednosti osnivačkog uloga s time da Turizam ima veću vrijednost poslovnih objekata i opreme koju je dobio, a koja je procijenjena na 3,1 milijun maraka, za razliku od Inženjeringa koji je na taj način dobio imovinu vrijednu 2,3 milijuna maraka. ivši DP Coning je prema reviziji privatizacije koristio Poslovnu zgradu Coning u Varaždinu površine 2,207 četvornih metara i dvorište od 809 četvornih metara (procijenjena vrijednost je 3,4 milijuna njemačkih maraka), proizvodni pogon u Selniku od 436 četvornih metara i zemljište površine 17,018 četvornih metara (346 tisuća maraka), hotel Pagus na Pagu od 4,219 četvornih metara i zemljište površine 2,791 četvorni metar (6 milijuna maraka), poslovni prostor u Zagrepčanki u Zagrebu od 138 četvornih metara (289 tisuća maraka), poslovni prostor u Klovićevoj ulici u Zagrebu od 61 četvorni metar (96 tisuća maraka), poslovni prostor u Osijeku od 33,4 četvorna metra (17,7 tisuća maraka), garažu u Zagrebu od 20 četvornih metara (13,9 tisuća maraka), ugostiteljski objekt u Đurmancu površine 391 četvornih metara i zemljište površine 34,450 četvornih metara (79,7 tisuća maraka), dio zgrade na Filip Jakovu površine 85 četvornih metara i zemljište površine 380 četvornih metara (62,7 tisuća maraka) te recepciju i radionu površine 645 četvornih metara u marini Šimuni na Pagu (Agencija prije procijenila na 747,3 tisuća maraka). U Izjavi od 29. prosinca 1992. godine piše kako se temeljem odluke U pravnog odbora Coning holdinga o osnivanju društva Coning Inženjering prenosi i pravo vlasništva nad poslovnom zgradom i dvorištem u Šenoinoj ulici u Varaždinu, kućom, četiri zgrade i dvorištem u Varaždinu, poslovnim prostorom na Gornjodravskoj obali u Osijeku, različite nekretnine na području Đurmanca te zemljište i smještajni kapaciteti, odnosno apartmani upisani na području Filip Jakova. Čačić postaje i novi direktor Društva. Predsjednik Uprave je Marija Čačić, dok su članovi Zvonimir Vugrinec i Ljubenko Ristović. Nadzorni odbor čine Boris Santo, Ivan Paska i Mirjana Bek. (nastavak u sljedećem broju)

C

B

 

Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Žene su u kuhinji pripremale jelo i čekale muškarce da se vrate s polja, dečki su ružili kuruzu, a djevojčice su heklale... Ove subote u Društvenom domu u Donjem Kučanu Udruga žena “Florijanke” podsjetila nas je na to kako se nekad živjelo – bez televizije i bez interneta. Tu i tamo u nekoj kući mogao se prije 70 godina naći neki radio. Florijanke su u domu postavile retro kuhinju. - U loncu se bućka grah s repom, cure pripremaju rezance, a ja eto – radim štrudl – dok je miješala tijesto ispričala nam je Barica

Lepoglavec. Veli, namještanju stare kuhinje pripomogli su svi u selu – svatko ima nešto staro na tavanu ili u podrumu.

Zabavno je heklati No nije sve što smo vidjeli staro. Neki su obnovili stare običaje. Obitelj Horvat tako izrađuje igračke od drva, a Jadranko Gjerek posuđe od gline. Ni heklanje, onaj više ženski posao, nije bilo zapostavljeno na izložbi organiziranoj povodom Dana žena, a čini se da će se i nastaviti. Naime, Dragica Perši već jedno vrijeme volontira u 7. osnovnoj školi gdje djecu iz Učeničke zadruge “Pinklec” uči

upravo heklanju. - Zabavno nam je učiti heklati, a svi zajedno napravili smo veliki stolnjak – rekle su nam Stella, Petra i Tea, cure obučene u seljačke nošnje svojega kraja. I dok su one pokušale raditi rezance, nekoliko dječaka je

“ružilo kuruzu”. Najmanjem od njih, Marku (2,5), išlo je malo sporije, ali činilo se da mu je baš zabavno. Njegovi stariji “kolege” rekli su nam da to rade svake godine – da malo doma pomognu. Uz to što su se neki prisjetili kako je nekad bilo, a oni mlađi tek mogli zamisliti kako je sve nekad izgledalo, mještani Kučana mogli su provjeriti jesu li zdravi. Tijekom prijepodneva Društvo za zaštitu dijabetesa mjerilo je zainteresiranima šećer u krvi i tlak.

zločesta

Vrtoglavica

Piše: RADAR

O partijo, mati, posel mi moraš dati… O

d hrvacke politike čoveku denes fakat dojde žmehko vu želucu. A od kadrovskih političkih nameštaljki, starih i novih, prisralo bi se i onima kaj imaju kroničnu opstipaciju. Te usrane partijske sinekure fakat su denes, kak i prije, tulko smrdljive i bljutave da ih ni hijene ne bi z maščom poždrle. Ali kaj se tu more, kad živimo vu tak vrloj kadrovskoj državi. Kaj je vu dreku do guše. I kad ko stoka sitnog

zuba pušimo sve kaj nam serviraju. Bahati vlastoljupci, kaj im je fotelja draža od vlastite matere. Pa zato ni više nikakvo čudo ak na čelo Hepa dojde na primer Zlatek Bednjanski Lepi, partijski aparatčik kaj je predi toga postal penzioner. povlaštenom penzijom. To je kadar kaj nam treba. Čak i da struje ne bu, ostala bu mu penzija. Od koje i po svetlu čoveku padne mrak na oči. Vu Ja-haenes-nafu se

S

pak bez pardona našlo mesta za celu partijsku kamarilu. A kak je tek tam gde zapošljavaju zaslužne članove partije po tiho? Ko pizdune. To ni dragi Bog ne zna. Ali zna učitelj i vođa, po čijem nalogu političke kreature slažeju partijske kadrovske križaljke po javnim i državnim firmama. Za prvi i drugi ešalon partijskih poslušnika, kaj vazelin češće koriste od paste za zube.


Vodič 55

13. ožujka 2012., br. 408

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Andrej Grgurić

VREMENSKA PROGNOZA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – TOPLO I SUHO Nakon prolaska oslabljene fronte tijekom ponedjeljka, od utorka nas očekuje sve više sunca i topline. Anticiklona, koja se nalazi nad područjem sjeverozapadne Europe će se postupno premjestiti nad naše krajeve, a sa visinskim zapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima u naše će krajeve dolaziti postupno sve topliji zrak. Stoga će nam u gotovo čitavom periodu prevladavati sunčano i postupno sve toplije vrijeme. Jutarnji mrazevi bi trebali izostati ili će ih biti samo u kotlinama i udolinama. Prema sadašnjim prognostičkim modelima, neke veće promjene koja bi nam donijela kišu za sada nema na vidiku. Opširniju prognozu možete saznati pozivom na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 11.3.)

UMRLI: Julija Car Tomić (81), Mirjana Čosić (50), Mladen Čosić (54), Slavica Ožvatić (68), Marija Milinković Žedelj (96), Marija Franić Cerjan (76), Stjepan Majdov (84), Ivan Mojziš (69), Elizabeta Šebrek (83), Stjepan Paska (91), Jagoda Godec (87), Josip Jurković (80), Dragica Bukovec (95), Marijan Trstenjak (86), Borot Petanjek (58),

ROĐENI: DJEVOJČICE: Valentina Kornec, Jana Juratović, Tea Vucelić, Valentina Triplat, Klea Kolarić, Ela Žugec, Elena Zelić, Tanja Bartolec, Marina Ljubek, Lana Đurinić, Lucija Novak, Lorena Danilović, Adriana Mlinarić, Doria Balažinec, Mila Mendaš, Elena Sekovanić

DJEČACI: Adrian Bračevac, Jakov Hutinski, Ivan Mušić, Roko Košutar, Alejandro Priher, Vedran Turk, Samuel Željezić, Dario Stolnik, Kevin Jalušić, Adrian Lukić, Mihael Jagarinec

TJEDNI VODIČ VARAŽDIN KAZALIŠTE Četvrtak, 15.03., CABARET SINGERICA u 20 sati, Scena Zvonimir Rogoz Petak, 16.03. i subota, 17.03., IX. Theatrespiele – dramske igre na njemačkom jeziku učenika osnovnih škola u 17 sati, Velika scena Ponedjeljak, 19.03., UFURAJ SE I PUKNI u 20 sati, Velika scena Utorak, 20.03., MIŠEVI I MAČKE NAGLAVAČKE u 10 sati, Velika scena KNJIŽNICA Radno vrijeme Ponedjeljak - petak (7,30-19,30), Subota (7,30-13,00) Odjel za mlade, odjel strane literature i dojel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30-19,30) Četvrtak, petak (7,30-15,00), Subota (7,30-13,00) MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav - Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav - Svijet kukaca Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Galerijski centar Varaždin Stalni postav - zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: Utorak-nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino 13.03. JOHN CARTER u 18 sati MARTOVSKE IDE u 20 sati 18.03. - 20.03. ZAVJET LJUBAVI u 18 sati NASLJEDNICI u 20 sati Scena Četvrtak, 15.03. KAZALIŠTE KOMEDIJA: DA, MINISTRE u 20 sati Petak, 16.03., ZZ QUARTET u 20 sati Nedjelja, 18.03., STUDIO SUVREMENOG PLESA TEUTE u 16 sati Izložbeni prostor Četvrtak, 15.03., IZLOŽBA DEFRAGMENTIRANJE OSOBNOSTI HRVATSKOG DRUŠTVA LIKOVNIH UMJETNIKA MEĐIMURJA, otvorenje u 19 sati

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA Salon palače Sermage NIKOLA MAJNARIĆ – BAČ: IZLOŽBA BEZ NASLOVA. CRTEŽI I STRIPOVI otvorenje 15. 03. u 19 sati

!Šarplaninka Aba Prekrasna šarplaninka stara 10 mjeseci. Velikog je rasta, izuzetno mirna i staložena, umiljata i privržena. Udomljujemo je isključivo kao kućnog ljubimca, nikako kao psa čuvara ili za lanac. Udruga Spas, 330 004


56 Zadnja

13. ožujka 2012., br. 408

KONCERT Ivica Pepelko u prepunom KD-u Vatroslav Lisinski u Zagrebu

Publika za poželjeti JNi najpoznatijim estradnim imenima ne uspijeva danas napuniti do posljednjeg mjesta koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski u Zagrebu Piše i snimio: ŽELJKO PAVLEK urednik@regionalni.com

Ni najpoznatijim estradnim imenima ne uspijeva danas napuniti do posljednjeg mjesta koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski u Zagrebu. No, poznatom zagorskom pjevaču kajkavskih popevki i popularnih skladbi Ivici Pepelku to je i ove godine pošlo za rukom bez problema. Kar te za njegov tradicionalni veliki godišnji koncert planule su za desetak dana pa se uoči nastupa tražila karta više. A Ivica se svojoj publici, takvoj koju mnogi pjevači samo mogu poželjeti, odužio na najbolji mogući način: svojim starim i novim pjesmama. Rane devedesete, Popevke i štikleci i druge Pepelkove hitove publike je tijekom trosatnog koncerta zdušno pjevala s njim pa će i ovaj koncert mnogima ostati u lijepom sjećanju. Nastupili su i Pepelkovi prijatelji iz ansambla Zagorje, ženske vokalne grupe

!

Francuski Karpatt Kako se u ožujku obilježava Dan frankofonije, varaždinski Francuski klub pripremio je niz “francuskih aktivnosti”. Ove nedjelje (18. 3.) će se u Klubu Rogoz održati koncert pariškog Karpatta, trojca koji na gitari, bubnju i kontrabasu svira tipičnu francusku glazbu - radi se o nekom miksu rocka, popa i šansone. Koncert počinje u 21 sat, a ulaznica je 20 kuna. No Francuski klub već u utorak 20. ožujka organizira radionicu tradicijskog veza perlicama i šljokicama koju će u Galerijskom centru voditi francuska umjetnica Elisabeth Rouleau koja je već radila za imena visoke mode Hermès, Dior, Chanel, Azzaro. Kotizacija je 100 kuna.

RADIONICA

Suvremeni ples u HNK

Kiriales i Kušlec, Kristina Iveković, Ivan Benc i drugi gosti. Stihove pjesama Ivice Pepelka i Ladislava Prežigala govorio je glumac Adam Končić a program su uspješno vodili Karmen Špi-

“Vinea 2012.”: zlatna odličja dobila 44 vina

Uz himnu viničkih vinogradara “Sveta naša Barbara” u petak je započela svečanost otvorenja 12. Izložbe mladih vina “Vinea 2012.” Izložba je održana u organizaciji Udruge vinogradara “Vinea” te Općine Vinica. Za ovogodišnju izložbu predano je 360 uzoraka, a zlatnim odličjem ocijenjena su 44 vina, srebrnim

KONCERT

157 vina, a brončanim 91 vino. Izložba je završila Vinskim balom na kojem su dobitnicima uručena zaslužena odličja. Okupljenima se obratio i načelnik općine Vinica Marijan Kostanjevac koji je najavio da su u općinskom proračunu i dalje osigurana sredstva za potpore razvoju poljoprivrede i vinogradarstva.

ranec i Velimir Čajko. Organizaciju i logistiku i ovog koncerta uspješno je odradio Radio Kaj.

KARIKATURA

U Varaždinu se i ove godine, po četvrti put, održava festival suvremenog plesa Perform-D-ance (14. - 17. 6.). No prije festivala organizatori su pripremili i nekoliko programa. Ovaj petak, 16. 3., u varaždinskom HNK održat će se trodnevna plesno-kazališna radionica pod vodstvom Tilla Frühwalda, nagrađivanog njemačkog glumca. Polaznici će se upoznati s osnovama najvažnijih glumačkih tehnika (Čehov, Stanislavski) te naučiti primijeniti ih na individualnom kreiranju likova i karaktera. Till će pokazati kako ovladati scenskim govorom i pokretom, ali i pripremu za potencijalnu javnu prezentaciju rada. „Plesno kazalište“ je idealna radionica za mlade koji se bave ili se žele baviti plesom ili glumom. Prijave za radionicu, čija je cijena 100 kuna, možete poslati na perform.d.ance.vz@gmail. com, a više informacija nalazi se na Facebook stranici Dana suvremenog plesa Varaždin.

crta: Željko Pilipović


RT_408  

Regionalni Tjednik

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you