RT_381

INTERVJU Dr. sc. Danko Biondić: Bez mobitela se može, ali bez vode - nikako!

Tjednik

Str. 6.-7.

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

Broj 381 :: 6. rujna 2011. :: www.regionalni.com

OTKRIVAMO Širi se istraga oko izvlačenja novca iz Gradskih bazena Varaždin

USKOK “uronio” u Gradske bazene Uključivanje USKOK-a govori da je novac vjerojatno “izlazio” iz JUGB-a

Stranica 22.

HODOČASTI VEĆ 61. GODINU

Sin Marije Zdelar čudesno je ozdravio preko noći!

Stranica 39.

ZAPOČELA NASTAVA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA

Nasmijano i veselo u novu školsku godinu!

Stranice 14.-15.

Aktualno

2

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

Smrad i prosvjetljenje pameti N

esnosan smrad koji se širi iz ilegalnog deponija baliranog otpada u Brezju zadaje sve veće glavobolje građanima koji stanuju u južnom dijelu Varaždina. Neki s kojima sam razgovarao rekli su mi da je ovih ljetnih vrućih dana postala prava mora živjeti u okolici Brezja, poglavito ako zapuše lagani povjetarac, koji, uzgred rečeno, neugodne mirise od baliranog smeća nosi i u druga gradska područja. Građani u Plitvičkoj, Deduševoj, Kolanderovoj i drugim ulicama i obližnjim naseljima te proizvodnim pogonima stoga vrlo rijetko otvaraju prozore. Mnogi od njih pitaju se kada će početi s radom nova tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u Brezju. Jer nije samo nesnosan smrad razlog za zabrinutost, već i potencijalno zagađenje prirode, okoliša i podzemnih voda… O tome je posredno bilo riječi i na prošlotjednoj sjednici Skupštine Varaždinske županije kada je vijećnica dr. Vesna Dušak zatražila da se provedu istraživanja o mogućim utjecajima zagađenja okoliša na zdravlje ljudi. iše od 90 tisuća tona baliranog smeća ekološka je bomba i to je ozbiljna prijetnja o kojoj, čini se, više znaju osmoškolci nego neki naši vrli političari. Koji umjesto da pridonose bržem rješavanju gorućih ekoloških problema grada i županije uznemiravaju javnost svojim izjavama o enormnom budućem poskupljenju zbrinjavanja smeća i drugima te vrste. Pokazujući time da ne znaju ni elementarne činjenice o zbrinjavanju otpada. Za njih bi najbolje bilo da što prije posjete deponij baliranog smeća u Brezju i na licu mjesta dožive prosvjetljenje pameti.

V

6. rujna 2011., br. 381

OTVORENO Nino Lučić, potpredsjednik varaždinsk

Raskidom ugovora kriza bi se produbila J U vrijeme dok HNS i SDP u Županijskoj skupštini skidaju s dnevnog reda

izvješće o Piškornici nazivajući ga sramotnim, zaustavljanje projekta u Brezju zbog nečeg što je, očigledno, za sve neizvjesno i neprovjereno, bilo bi krajnje neozbiljno, upozorava Lučić Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Usporedo s izbor ima za varaždinskoga gradonačelnika, koji su raspisani za 16. listopada, mogli bi se održati i izbori za novo Gradsko vijeće čiji bi vijećnici trebali iz moralnih razloga dati ostavke jer su donosili odluke i ugovore suprotne interesu građana Varaždina.

Ostavka kao mantra Ovoj tezi, koja se čula tijekom predstavljanja kandidata koalicije HNS-a, SDP-a i HSU-a za gradonačelnika te zamjenike, oštro se suprotstavlja Nino Lučić, potpredsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća u kojem je danas, nakon izlaska iz SDP-a i razilaska s HSLS-om, nezavisni vijećnik.

- Pozivanje vijećnika da daju

p

reviđaju da Grad Varaždin nema ležernu poziciju, upozorava Lučić ostavke nekima je postalo mantra, a prijevremeni izbori za Gradsko vijeće opsesija.

No za to ne postoji niti jedan razlog, izuzev želje da se po svaku cijenu i što prije promijeni odnos unutar Gradskog vijeća, odnosno pokuša zavladati tim tijelom. No to se ne bi smjelo dogoditi. Podnošenje ostavki bilo bi krajnje neodgovorno ponašanje prema zajednici, a prema sebi da i ne govorim, budući da bi se to moglo shvatiti priznavanjem krivnje koja uopće ne postoji - smatra Lučić.

Tvrdnju da su vijećnici donosili odluke i ugovore suprotno interesu građana, potpredsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća smatra potpuno neutemeljenom.

- Koju su to odluku ili ugovor vijećnici donijeli suprotno interesu građana? Spominju

se ugovori pod istragom, iako se sa sigurnošću ne zna što se točno istražuje, a kamoli što bi to u njima bilo štetno ili suprotno zakonu. Uostalom, ti ugovori sklapani su u vrijeme ranijeg saziva Gradskog vijeća u kojima dobar dio aktualnih vijećnika nije sjedio, za razliku od ovih koji sada pozivaju na ostavke. No to se jednostavno prešućuje - upozorava.

Budući da je po struci pravnik, Lučić također upozorava da bi se odluke o ugovoru o zbrinjavanju baliranog smeća, razvoju aerodroma i nastavku POS-a trebale donositi tek nakon njihovih pomnih analiza, iako je i javna objava zaključaka dvojbena dok je istraga u tijeku.

Što je štetno?

- Gradsko vijeće ne može utvrđivati ništetnost ugovora, već samo sud. Što se tiče raskida ugovora, oporba vjerojatno misli da bi nakon raskida svaka od ugovornih strana lijepo otišla na svoju stranu, bez ikakvih obveza.

Da je uistinu tako, možda bi u nekim slučajevima to i bilo rješenje. No ako se bolje pogledaju ugovori, vidljivo je da Grad Varaždin nema ležernu poziciju. Doduše, ima određenih zaštitnih mehanizama, ali mogli su se napraviti i bolji. Zašto nisu, ne znam. Međutim, nema smisla sada gledati u prošlost, već treba gledati sadašnjost i budućnost. Stoga je nesporno da je nekakvo rješenje bolje od nikakvog, tim više ako se samim raskidom ugovora ne

Nino Lučić, potpredsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća, danas je nez

dobiva novo rješenje, već se kriza samo produbljuje, a da i ne govorim o financijskim i ekološkim posljedicama u slučaju zaustavljanja projekta mehaničko-biološke obrade koji je pri završetku i u koji su uložena značajna sredstva - upozorava Lučić.

Krajnje neozbiljno Upravo zbog opisane situacije, potpredsjednik varaždinskoga Gradskog vijeća protivi se raskidu ugovora.

- U vrijeme dok HNS i SDP u Županijskoj skupštini skidaju s dnevnog reda izvješće

o Piškornici nazivajući ga sramotnim, zaustavljanje projekta u Brezju zbog nečeg što je, očigledno, za sve neizvjesno i neprovjereno, bilo bi krajnje neozbiljno. Čudi me da to ne shvaćaju u dijelu varaždinske oporbe, a silno žele vlast koja zahtijeva odgovorno ponašanje. To govori o njihovoj zrelosti i stručnosti - ističe Lučić pitajući se što čeka Varaždince ukoliko radikalni potezi bez promišljanja posljedica uistinu budu okosnica rada eventualne nove izvršne vlasti.

Neki su za moral, ali samo deklarativno Danas se mnogi pozivaju na moral, ali samo na deklarativnoj razini. Naime, kada određena pravila ponašanja trebaju pokazati u svom okruženju i na vlastitom primjeru, onda to teško ide, ako uopće ide.

Tako se događa da se na moralnu odgovornost pozivaju oni koji nisu ništa sporno učinili, dok se istovremeno prešućuje vlastito ponašanje te ponašanje stranački

bliskih osoba koje je itekako amoralno, pa i zakonski sporno. To je krajnje licemjerje.

Ne znam zašto se to teško prepoznaje u društvu i u postojećoj izbornoj regulativi.

Naime, kod nas i za najjednostavnije poslove treba imati potvrdu o nekažnjavanju ili nevođenju kaznenog postupka, ali ne i kao jedan od kriterija za izbor, u ovom slučaju, gradonačelnika.

Aktualno

6. rujna 2011., br. 381

koga Gradskog vijeća

GRAD VARAŽDIN

PRAVNO OČITOVANJE O MOGUĆIM RASKIDIMA UGOVORA

Šteta za T7 VIS, ali i za Grad Varaždin

Korjenite promjene Donošenje odluka u Gradu Varaždinu treba demistificirati. Što će javnosti biti dostupno više materijala o kojem se odlučuje, to će biti manje prostora za sumnje.

Stoga treba postojeću politiku korjenito promijeniti.

Prvo treba, naravno, riješiti prioritete, a prije toga utvrditi koji su to na temelju jasnih kriterija. Treba početi shvaćati da gradska blagajna nije krava muzara.

To vrijedi i za neke gradske tvrtke koje moraju biti sposobne poslovati pod tržišnim uvjetima. Ako to nisu u stanju čak ni kada dobivaju određene iznose iz proračuna, onda treba mijenjati upravu.

Treba sigurno pomnije pogledati i gradsku upravu te vidjeti moguće racio-

nalizacije. Tu ima nekih kadrova koji opstaju, iako nemaju rezultata ili loše rade svoj posao. Dakle, treba napraviti reda i doći do zdravog tkiva, kako bi Gradska vijećnica postala mjesto jednakih šansi.

Treba detektirati i naći rješenja za balaste kojih se treba riješiti da bi Grad mogao funkcionirati i preživjeti aktualno stanje. Ne treba nikoga stigmatizirati i to nuditi kao program, već prijaviti nepravilnosti i pustiti da nadležna tijela obave svoj dio posla. Treba stati na loptu, biti razuman i u stanju posložiti stvari bez osobnih taština i utjecaja sa strane kako stranačkog tako i bilo kojeg drugog, a to je nemoguća misija za postojeće kandidate.

u tvrdnj ici e j i v ćn da su odluke ili donos interesu ik n t o supro otpredsjedn p a na, građa dskog vijeć Gra a smatr om en j l e m neute

3

Gradu Varaždinu dostavljeno je očitovanje T7 VIS-a o zahtjevu 17 vijećnika za sazivanjem sjednice Gradskog vijeća, odnosno njihovim prijedlozima zaključaka o pokretanju postupaka raskida ili stavljanja ugovora i dodataka sklopljenih s tim poduzećem izvan snage.

Ocjenjujući prijedloge neutemeljenim, T7 VIS upozorava da bi njihovim usvajanjem nastala nesaglediva

šteta kako za T7 VIS, tako i za Grad Varaždin.

Kao razlog raskida Ugovora o zbrinjavanju otpada i Dodatka I. Ugovoru predlagatelji navode neispunjenje preuzetih ugovornih obveza od strane T7 VIS-a, odnosno nepoštovanje roka do kojeg je trebalo početi s radom MBO-a. S tim u vezi u T7 VIS-u upozoravaju da predlagatelji nigdje ne spominju Promemoriju dogovora 17.

ožujka 2010. koju su potpisali Varkom, T7 VIS i Grad Varaždin.

Iz sadržaja Promemorije, kako se ističe, jasno je vidljivo da Grad Varaždin nije ispunio obveze iz Ugovora o kupoprodaji i zamjeni nekretnina u kojem se, uz ostalo, obvezao da će se u roku od četiri mjeseca dovršiti infrastrukturno opremanje predmetne nekretnine u Brezju.

Međutim, ni do dana pisanja očitovanja Grad Varaždin nije izgradio svu infrastrukturu, a nije ni donio Odluku o primjeni novih cijena usluga postupanja s komunalnim otpadom. Uz to, umjesto do sredine travnja prošle godine, Ugovor o neposrednom sudjelovanju Fonda u sufinanciranju zbrinjavanja baliranog otpada sklopljen je pola godine kasnije, dok je postupak povodom prijave

Urbanističkoj inspekciji bio riješen tek krajem svibnja ove godine.

Promemorijom dogovora, kako se upozorava, suglasno je zaključeno da će se rokovi utvrđeni Ugovorom o zbrinjavanju otpada i Dodatkom I. Ugovoru pomaknuti za „onoliko vremena koliko će biti potrebno za ispunjenje u cijelosti svih ovom promemorijom utvrđenih obveza Grada Varaždina i Varkoma.“ S obzirom na to, kao i da Grad Varaždin još nije ispunio sve obveze, T7 VIS nije prekršio svoju obvezu poštovanja roka do kojeg će pripremiti lokaciju za pr ihvat komunalnog otpada, kao i rok za početak zbrinjavanje otpada koji nije moguće precizno odrediti.

Sukladno tome, kako se dodaje, nisu ispunjeni uvjeti za naplatu bankarske garancije.

Zamjena nekretnina Aerodrom i POS U T7 VIS-u smatraju da Ugovor o zamjeni nekretnina nije potpuno nov posao koji nije smio biti sklopljen prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, već nastavak provedbe Ugovora o zbrinjavanju otpada. No ako bi i došlo do usvajanja prijedloga o ništavnosti Ugovora o zamjeni nekretnina, kako se upozorava, tada će

za Grad nastati iznimno složena i nevjerojatno skupa situacija. Naime, tada bi na gradskom zemljištu T7 VIS imao MBO postrojenje vrijedno 170 milijuna kuna, pa bi parcela vrlo vjerojatno pripala T7 VIS-u, sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, budući da su uzroci ništavnosti na strani Grada Varaždina..

Vijećnici su dali i prijedlog za utvrđivanje ništetnosti, odnosno raskid ugovora vezanog uz aerodrom. U T7 VIS-u smatraju da za to ne postoje osnove ni u Zakonu o lokalnoj samoupravni ni u Statutu Grada, budući da predviđeno povećanje temeljnog kapitala, prema Zakonu o trgovačkim društvima, nije statusna promjena.

Glede pak prijedloga o

izmjeni, odnosno stavljanju van snage zaključaka vezanih uz POS na lokaciji V. Novaka II. u T7 VIS- ističu da čak i ako bi bilo točno da MZOPUG nije dao suglasnost za tu lokaciju, to ne bi smjelo utjecati na valjanost provedbe Sporazuma jer je do pogrešnog prikazivanja činjenica došlo isključivo od strane JUGS-a koji je u zabludu doveo T7 VIS i Ekos.

IZDVOJENO

MBO obrada za 30 do 40 dana! zavisni vijećnik

DVOJBA Tko će biti gradonačelnik

Poslušnik ili radnik?

SDP je više puta najavljivao vlastitog kandidata za gradonačelnika, štoviše, čak ga je gradska organizacija i izabrala. Međutim, od toga ništa jer se slušaju direktive vrha, koje se često mijenjaju. Dva puta me članstvo izabralo za predsjednika, ali cijena opstanka na toj poziciji trebala je biti odricanje od vlastitog stava i mišljenja.

Kada sam vidio da uistinu nije moguće stvarati jak i neovisan SDP, koji ne bi bio ničiji privjesak, pa ni HNS-a, izašao sam iz stranke.

Naše političke stranke ne žele unutarnju demokraciju, a s njima bismo trebali graditi demokratsko društvo.

Ne poštuju svoj statut, pa postaju same sebi svrhom, odnosno sredstvo u rukama

čelnika koji su uvijek spremni žrtvovati lokalne interese za neke “više interese”, iako to nerijetko daje loše rezultate.

Kada sam u HSLS-u rekao da ne želim ponavljanje prakse iz SDP-a, obećali su punu slobodu djelovanja. Međutim, ništa od toga. Stoga sumnjam da postojeće političke stranke mogu dati kvalitetno rješenje, bez obzira na kandidate. Naime, gradonačelnik bi morao imati, uz stručnost, poštenje i hrabrost i snagu oduprijeti se stranačkom, politikantskom utjecaju. Od dosada poznatih kandidata to nema nitko. Stoga bi se u politiku trebale više uključivati neovisne i stručne osobe sa stavom koje mogu pružiti kvalitetnija i konkretna rješenja.

U T7 VIS-u ukazuju da je u Brezju nužno žurno izvršiti sve obveze neizvršene od strane Grada Varaždina ne samo zbog ugovora, nego i stanja na terenu. Naime, upozoravaju da su već sada prisutna zagađenja koja utječu na okoliš i zdravlje ljudi, odnosno potencijalnu opasnost ekoakcidenta.

- Aktualna situacija s deponiranim otpadom ne dopušta populizam i korištenje ekoakcidenta u predizborne svrhe koje bi moglo dovesti do odgađanja hitne sanacije lokacije Brezje - upozoravaju.

Zahvaljujući ulaganju T7

VIS-a većem od 170 milijuna kuna, kako se ističe, MBO tvornica u Brezju, gdje bi moglo raditi više od sto ljudi, gotova je skoro u cijelosti te može u roku od 30 do 40 dana krenuti s proizvodnjom, odnosno MBO obradom.

- Naše je ulaganje u cilju realizacije ugovora većinom izvr-

šeno, pa sukladno Zakonu o obveznim odnosima postojeće ugovore nije ni moguće raskinuti. Stoga su za početak rada neophodne akcije i reakcije Grada kao jedne od ugovornih strana.

U Varkom u bi,

primjerice, trebalo žurno pripremi organizaciju logističkog preuzimanja i dovoza bala na lokaciju MBO-a te prestati daljnje baliranje te odlaganja na divlju deponiju - upozoravaju u T7 VIS-u te pozivaju vijećnike na lokaciju i prezentaciju MBO tvornice.

Zaključak: Suradnjom protiv šteta Umjesto usvajanja predloženih zaključaka, T7 VIs predlaže Gradu Varaždinu i ostalim ugovornim stranama da bez odgode pristupe ispunjavanju svih dospjelih, a neizvršenih obveza, kako bi se dalj-

njom suradnjom u duhu tih ugovora u potpunosti ostvarili svi predviđeni pozitivni efekti za sve ugovorne strane, umjesto negativnih posljedica i šteta koje kontinuirano nastaju.

Međut im, ukoliko bi

zbog ishitrenog postupanja osoba na strani Grada Varaždina ipak došlo do negativnih konsekvenci, T7 VIS najavljuje sve zakonom dopuštene mogućnosti sprečavanja i/ili naknade cjelokupne štete

od strane Grada Varaždina ističe se u pravnom mišljenju koje je dostavljeno Zlatku Horvatu, zamjeniku gradonačelnika i dr. Ivanu Hermanu, predsjedniku Gradskog v ijeća Grada Varaždina.

4

Aktualno

6. rujna 2011., br. 381

Sedam dana Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Izbori - spas u zadnji čas 30. 8.

OTKRIVAMO U susjednom Čakovcu vlasnici stanova ne

U Čakovcu kotlovn prodali i na tome

Nisam primio 10 milijuna eura mita od MOL-a da bi Mađarima prepustio upravljačka prava INAe, rekao je Sanader pred USKOK-om, tvrdi njegov odvjetnik. O slučaju INA-e i Spicea Bajić izvještavao Amerikance, otkrivaju dokumenti WikiLeaksa. I nikome ništa?

avnici predst žale zgrada sticiju inve se da jedan ili „koče“ asnika dva vl

31. 8.

Optužnica protiv Sanadera za ratno profiterstvo jer je navodno uzeo proviziju od Hypo banke još 1994., što je u istrazi negirao. Otkada ga je naslijedila aktualna premijerka, udvostručila se nelikvidnost koja je došla gotovo na 40 milijuna kuna. Njezin prezimenjak kao rješenje zagovara ograničavanje krajnje dopuštenih rokova plaćanja, a Milanović traži - dobru poslovnu klimu i socijalnu ravnotežu.

1. 9.

Mijenjat će se zakonski uvjeti za odlazak u mirovinu 95 tisuća umirovljenika, a u potpunoj primjeni novi Zakon o kaznenom postupku kako bi se pospješile istrage. Nestranačka istraga Kongresa utvrdila: za ratne ugovore u Iraku i Afganistanu nenamjenski potrošeno između 31 i 60 milijardi dolara.

2. 9.

Nakon što je pozvan da podnese ostavku zbog otkupa kuće od Todorića, ali i monetarne politike sa čvrstim tečajem u okolnostima rasta cijena, Rohatinski bi na - izbore. A prijatelj bivšeg svrgnutog diktatora odlučno odbacuje da je primao njegov novac.

3. 9.

HDZ shakeup - Snjeguljica i sedam dinosaura. Tako su Amerikanci vidjeli Kosor nakon dolaska na vlast, otkriva WikiLeaks, a Mladina tvrdi da je Sanader 2007. ucjenjivao Janšu zbog - nezakonite trgovine oružjem. Nakon toga odnosi su krenuli – na bolje.

4. 9.

Nakon što je s talijanskim premijerom sudio žrtve fašizma i komunizma, Josipović u potpuno drukčijem tonu razgovara s Kosor, i to oko izaslanika na tamburaškom festivalu. U SAD-u pripremaju tužbe protiv većih banaka zbog slabe provjere hipotekarnih vrijednosnica, korijena krize.

5. 9.

Na prvi dan nove školske godine – bivšem premijeru ukinut imunitet. Sanader dakle odlazi na sud, a njegova nasljednica tvrdi da izlazimo iz krize. Tehnički da, ali standard se urušava već sada, a što će biti tek nakon izbora?

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

IMPRESSUM IZDAVAČ Regionalni tjednik d.o.o.

Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Stjepan Posedi iz Eurolanda ispred zgrade u Koprivničkoj 6 u Varaždinu u kojoj traju radovi na uvođenju etažnoga grijanja

J U zgradama koje žele prijeći na drugi sistem grijanja, prva velika prepreka je prikupiti suglasnost svih vlasnika. Grad Čakovec je još 1999. dopustio isključenje iz kotlovnica uz 90-postotnu suglasnost Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

I dok stanari iz Varaždina koji se griju preko kotlovnica strepe koliki će biti računi za grijanje ove zime, u Čakovcu takvih briga nemaju. U susjednom gradu ne samo da su zatvorene gotovo sve kotlovnice, nego su neke čak i prodane pa su vlasnici stanova na tome još i zaradili!

Kotlovnice i gubitak Doznajemo to od Stjepana Posedija, koji je od 2003. do 2007. godine bio i član čakovečkog Gradskog poglavarstva, a od 2007. je vlasnik Eurolanda, obiteljske tvrtke čija je jedina djelatnost upravljanje stambenim zgradama. U Varaždinu su upravitelji 15 zgrada, pri čemu i dvije na Banfici u kojima traju radovi za prelazak na etažno grijanje.

Kako to da je u Čakovcu problem toplinske energije, odnosno (pre)visokih računa riješen, a u Varaždinu će tek sljedeće godine možda biti zatvorena

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

vmargetic@regionalni.com

Odgovori iz Grada ovaj tjedan?

Odgovore na pitanja vezana uz toplinsku energiju iz Grada Varaždina su najavili za ovaj tjedan kada bi trebala biti održana sjednica Povjerenstva koja se bavi ovom problematikom.

Iz Grada bi trebao stići odgovor na pitanje je li HERA-i konačno upućen kakav dopis u kojem se prva zajednička kotlovnica, ona na Banfici?

- Zajedničke kotlovnice su dislocirane, a pri transportu se ostvaruje apsolutni gubitak koji plaćaju vlasnici stanova.

Uz to je i tehnologija zastarjela.

U Gradu Čakovcu je shvaćeno da budućnost nije u takvom sistemu grijanja – kaže Stjepan Posedi.

Muke po stanarima Da je taj grad izašao u susret vlasnicima stanovima, jasno je iz odluke o statusu gradskih

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev Denis Peričić

predlaže da distributeri toplinske energije, a time i potrošači, plin više ne plaćaju po skupljoj, industrijskoj tarifi. Isto tako očekujemo odgovore vezane uz mogućnost plaćanja toplinske energije putem akontacija, što je najavljeno prije više mjeseci.

Osim toga, zatražili smo kotlovnica koja je, navodi Posedi, donesena još 1999. godine.

Njome je bilo dopušteno isključenje iz sistema zajedničke kotlovnice uz 90-postotnu suglasnost vlasnika stanova. U Varaždinu to nije slučaj. Gradska vlast nikakvu odluku nije donijela, pa Grijanje Varaždin danas isključenje iz kotlovnica dopušta u pravilu uz 100-postotnu suglasnost vlasnika stanova. Za većinu predstavnika zgrada u Varaždinu to je prvi od niza problema s kojima se susreću žele li prijeći na drugi

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA:

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

Zdenka Jagić

FOTOREPORTERI Siniša Sović

Dragutin Kliček

foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

i odgovor vezan uz radove na izmještanju plinskih instalacija izvan stanova i trebaju li te troškove snositi stanari ili Termoplin, kao i o tome kome se predstavnici stanara mogu obratiti za dobivanje sredstava iz EU ili drugih fondova za obnovu ili postavljanje novih dimnjaka te slične radove. sistem grijanja. Najgore od svega je što ima primjera da su od 60-ak vlasnika, primjerice, investiciju „kočili“ (ili „koče“) jedan ili dva stanara. – Prvi problem je što ljudi nisu svjesni kolike su uštede prijeđu li na drugačiji sistem grijanja. U našoj zgradi u Koprivničkoj 6 većinom žive ljudi starije dobi pa im je trebalo više puta obrazložiti što će dobiti prelaskom na etažno grijanje. Kad smo to uspjeli riješiti, mučili smo se s pribavljanjem svih suglasnosti.

Nažalost, gradski oci nam nisu

voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776

Aktualno

6. rujna 2011., br. 381

strepe koliko će ove zime plaćati grijanje

nice zatvorili, još zaradili!

ETAŽNO Za predstavnicu stanara iz Koprivničke 6 b nema dvojbi

„Plaćat ću plin i kredit, a uštedjet ću 150 kuna“ Za Nadicu Filipašić iz zgrade u Koprivničkoj 6 nema dvojbe jesu li trebali prijeći na etažno grijanje.

– Živ im u dvosobnom stanu i izračunala sam da plin mjesečno neću plaćati više od 300 -tinjak kuna.

n

a etažno prešle ili prelaze samo zgrade s Banfice.

Je li ta četvrt najpoduzetnija?

Kada platim taj račun, ratu kredita koji sam uzela kako bih platila uvođenje etažnoga grijanja, ali i višu pri-

čuvu, još ću uštedjeti 150 kuna! – rekla nam je Nadica Filipašić.

Zanimljivo je da su na etažno grijanje prešle ili će prijeći samo zgrade na Banfici. Kao što smo već izvijestili, tri zgrade u Vukovarskoj prijašnjih su godina prešle na etažno grijanje, a u tri zgrade trenutno traju radovi pa su već isključene iz zajedničke kotlovnice.

I u većini preostalih zgrada između Koprivničke i Ludbreške ulice počele su pripreme za prelazak na druge sisteme grijanja. Iako su se neki nadali da će uspjeti započeti s radovima, to se, čini se, neće dogoditi, jer je već došao rujan, ali

će radovi sasvim sigurno započeti sljedeće godine.

Po tome se može zaključiti da su stanovnici Banfice poduzetniji od stanovnika iz drugih dijelova grada, koji imaju iste probleme, no čini se da ih sporije rješavaju.

Nadica Filipašić

Započnu li dogodine radovi u drugim zgradama na Banfici, tamošnja kotlovnica će biti zatvorena

išli previše u susret. No uspjeli smo krenuti s investicijom.

Pripreme su počele krajem prošle godine, a radovi 8. ko-

z

akon kaže da je potrebna 100-postotna suglasnost, no za to ipak ima rješenja lovoza – rekla nam je Nadica

Filipašić, predstavnica stanara u Koprivničkoj 6 b. Upravitelj njihove zgrade je Euroland, čiji vlasnik kaže da odluku poput one koju je čakovečko Gradsko vijeće donijelo prije 12 godina varaždinsko Vijeće možda i može donijeti, ali je upitno bi li takva odluka sada bila korisna. - Sada se svi pozivaju na Zakon o vlasništvu koji kaže da je za sve veće zahvate na zgradi potrebna 100-postotna suglasnost. Međutim, drugi stavak članka kaže da nije potrebna,

ali da u tom slučaju ostali sufinanciraju zahvate, dok vlasnik koji suglasnost nije dao, ne može koristiti ono što su drugi platili. Dakle, postoje rješenja i u slučaju da svi vlasnici ne daju suglasnost – pojašnjava Posedi.

Napominje da je iznimno važno da se, prije prikupljanja suglasnosti, vlasnicima stanova dobro obrazloži što time dobivaju. A u tome bi predstavnici Grada Varaždina svakako mogli pomoći.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o.

Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5

6

Intervju tjedna

6. rujna 2011., br. 381

OTVORENO Dr. sc. Danko Biondić, direktor razvitka Hrvatskih voda, o

Bez mobitela se mož J Cijena vode je vrlo osjetljiva

kategorija. Svaki građanin ima pravo na pitku vodu, jer bez nje ne može živjeti, što znači da se prilikom određivanja cijene vode mora voditi računa i o njezinoj socijalnoj prihvatljivosti Piše: GORDANA IGREC

vatskih voda. Povodom ove godišnjice razgovor o kvaliteti naše vode za piće, kuhanje ili higijenu, mogućnostima privatizacije hrvatskih voda i njezinim posljedicama te o režijskim troškovima vode, kao i svim ostalim problemima vezanim uz upravljanje vodama, vodili smo s dr.sc.

Dankom Biondićem, dipl. Ing. građ., direktorom razvitka Hrvatskih voda i docentom na Geotehničkom fakultetu Varaždin Sveučilišta u Zagrebu.

Ako se ikada pitate o važnosti i ulozi vode u čovjekovu životu, potom i svega živoga na planetu Zemlji, onda je to prije svega tijekom ovih ljetnih žega, kada spas tražimo ispod tuša i to nekoliko puta dnevno uz obavezan osvježavajuć hladan napitak. Ipak, bez obzira na godišnje doba, ljudski je život nezamisliv bez vode.

Takvo što trebali bismo imati svakodnevno na pameti uzmemo li u obzir činjenicu da Vodni resursi se nerijetko znamo zaboraviti Hrvatske vode u cijelosti prilikom pranja zubi i pustiti upravljaju vodnim resursima da nam tijekom ovog čina Hrvatske. Koje su obaveze, higijene voda teče iz slavine dužnosti, pa i prava Hrvatumjesto da koristimo vodu skih voda u tom slučaju? iz čaše za ispiranje usta ili da Hrvatske vode su pravna ponovno otvorimo slavinu. osoba za upravljanje vodama, Iako je bez vode život osnovane Zakonom o na našem planetu vodama radi trajiako nezamisliv, ipak nog i nesme većina nas tanog obavvode z e b je vodu uzima ljanja javnih m e š a n “zdravo za ot na misliv, službi i druv i ž gotovo” u neza u gih poslova pritom zaplanet ina nas vod koj ima s e boravljajući ostvaruje eć ipak v “zdravo za upravljanje ili previđaa m i z jući činjeniv odama u u o” cu koliko truda opsegu utvrgotov stoji iza njezine đenom plano lagodne dostupnovima i u skladu sa sti u svačijem domu, ali sredstvima. i koliki je broj onih ljudi na To su osobito: priprema cijeloj kugli zemaljskoj koji- podloga za kreiranje vodne ma je voda dragocjenija i od politike, priprema programa, samog zlata ili čak nafte! Što planova i drugih akata koji dakako i jest! čine osnovu za osiguravanje dovoljnih količina odgovarajuće vode za različite namjenManjak pitke vode Prema izvješću Europske ske potrebe, zaštitu voda od komisije objavljenom dan onečišćenja, uređenje vodouoči Međunarodnog dana toka i drugih voda i zaštitu voda, Češka, Cipar i Malta od štetnog djelovanja voda, stalno se suočavaju s trajnim investitorski i drugi poslovi manjkom pitke vode. Od 21 kojima se izvršavaju ti prograzemlje koja je odgovorila na mi i planovi te poduzimanje upitnik Europske komisije, mjera kojima se osigurava samo šest zemalja je izvijestilo kako nemaju problema rvatske vode su s pitkom vodom - Austrija, Belgija, Estonija, Irska, Lukpravna osoba za semburg i Slovačka. Turska, upravljanje vodama Izrael i Kina jednako tako imaju velikih problema s neracionalno korištenje voda, stašicom pitke vode.

Europska komisija do kraja zaštita voda i zaštita od po2012. godine planira objaviti plava i drugih oblika štetnog nacrt plana za očuvanje voda djelovanja voda.

Uz Zakon o vodama, poslou Europi. U našoj zemlji problema barem s vodom nema. vanje Hrvatskih voda uređeUpravo ove godine Hrvatske no je i Zakonom o financiravode obilježavaju 135. godiš- nju vodnoga gospodarstva. njicu otkada je biskup Josip Uz Direkciju koja ima zadatak Juraj Strossmayer uz pomoć osigurati funkcionalno jedinstručnjaka pustio u rad prvu stvo, učinkovitost i koordinatvrtku pored Osijeka koja se ciju svih ustrojbenih jedinica brinula o našim vodama, koja Hr vatskih voda na razini je preteča velike tvrtke - Hr- Republike Hrvatske, Hrvatske

H

Direktor razvitka Hrvatskih voda dr. sc. Danko Biondić

Intervju tjedna

6. rujna 2011., br. 381

7

o problemima upravljanja vodom, budućnosti i troškovima potrošnje

že, ali bez vode – ne! vode su teritorijalno organizirane po vodnogospodarskim odjelima i vodnogospodarskim ispostavama osnovanim sa zadaćom operat ivnog upravljanja vodama na terenu. Misija Hrvatskih voda je upravljati vodama u Republici Hrvatskoj radi zaštite života, zdravlja i imovine od štetnog djelovanja voda te radi osiguranja trajne dostupnosti voda putem optimiziranja ekonomskih i ekoloških koristi na načelima održivoga razvitka. Vizija Hrvatskih voda je kontinuirano ostvarivati svoju misiju i postizati zadane ciljeve, poštujući najviše standarde kvalitete, koristeći suvremene znanstvene i empirijske tehnologije i metode koje su prijateljske okolišu i

H

rvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje potrebe prirodi, ostvariti najviši stupanj suglasnosti s korisnicima i dionicima voda o ciljevima i načinima očuvanja vode i zaštite od voda, razviti svijest o vodi kao strateškom resursu te afirmirati se kao stručna i vjerodostojna nacionalna agencija za upravljanje vodama.

Nezagađenost Koju veličinu vodenih površina Hrvatske vode nadgledaju?

Prema provedenim analizama postojećeg stanja i razvojnih potreba, Hrvatska raspolaže dovoljnim količinama vode za svoje potrebe - ukupne zalihe vode procijenjene su na oko 9.10 0.0 0 0.0 0 0 m3 godišnje, a vodni resursi svojom količinom i kakvoćom nisu ograničavajući čimbenik gospodarskog razvoja (rabi se oko 4,5 % zaliha, odnosno oko 400.000.000 m3 godišnje). Nejednolika prostorna i vremenska raspoređenost, kako površinskih tako i podzemnih voda, i njihova veza primarno su određene mor-

fološkim i hidrogeološkim značajkama. Prema Zakonu o vodama, Hrvatske vode upravljaju sa svim kopnenim površinskim vodama, podzemnim vodama, prijelaznim vodama i priobalnim morem.

KVALITETA

Pravo na pitku vodu!

Štednja Po kvaliteti vode, gdje je Hrvatska u EU, pa onda i u svijetu?

Takvih egzaktnih podataka nema. Postoje istraživanja UNESCO-a prema kojem Hrvatska zauzima vrlo visoko peto mjesto u Europi odnosno 42. mjesto u svijetu, ali prema količinama vode. Prema kvaliteti je teško reći, jer postoji čitav niz parametara po kojima se kvaliteta vode ocjenjuje. Ali ističem da su u principu naše vode dobre kvalitete! Manji problemi s kakvoćom javljaju se na nekim lokalitetima uslijed onečišćenja od stanovništva, od industrije ili od poljoprivrede. Hrvatske vode redovito provode monitoring kakvoće voda prema godišnjim programima odobrenim od strane resornog Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Koliko smo svjesni naše prednosti da imamo veliki postotak nezagađene, zdrave vode za korištenje?

Mislim da smo dovoljno svjesni, odnosno da znamo kakvim bogatstvom raspolažemo. Naše nadležne institucije u različitim organizacijskim oblicima već 135 godina dobro upravljaju vodama.

Postupaju li naši ljudi racionalno s vodom? I koji su vaši savjeti za štednju vode?

Mislim da ljudi postupaju racionalno s vodom. Problemi nastaju zbog velikih gubitaka vode u vodoopskrbnim sustavima, koji u Hrvatskoj prosječno iznose više od 40 posto, što je neracionalno.

Ali za to nisu krivi potrošači vode, nego zastarjeli vodoopskrbni sustavi, stari 50 ili više godina, koje je potrebno sanirati. Očekujemo da ćemo provodeći direktive EU i u tom smislu napraviti određeni napredak! Što se

Potrošnja vode ljeti je uobičajeno veća Koliko se potrošnja vode povećala tijekom ljetnih mjeseci i prijeti li Hrvatskoj nestašica vode ?

Potrošnja vode je tijekom ljetnih mjeseci uobičajeno veća u odnosu na ostala razdoblja u godini. Ne samo što domicilno stanovništvo pojačano troši vodu zbog zalijevanja vrtova i češćih tu-

širanja, nego u Hrvatskoj, naročito na Jadranu boravi veliki broj turista kojih zimi nema.

Stoga je jasno da u slučaju ekstremne suše tijekom turističke sezone može doći do problema u vodoopskrbi i do redukcija vode, naročito na nekim jadranskim otocima, ali to je elementarna nepogoda.

Iako je u posljednje vrijeme u

Hrvatskoj palo jako malo kiše, još uvijek ne možemo govoriti o ekstremnoj suši i njenim posljedicama, do čega bi došlo jedino ukoliko tijekom sljedećih mjesec dana ne bi bilo nikakvih kiša. Nadajmo se da se to neće dogoditi i da će turistička sezona na Jadranu uspješno proći bez ikakvih redukcija i nestašica vode.

tiče običnih ljudi - potrošača vode - oni troše podjednake količine vode kao i građani u zemljama Europske unije.

potrošnju vode koja je potrebna za normalno življenje, ali ima i te kakvih razloga za saniranje vodoopskrbnih sustava s velikim gubicima vode.

Kako se s vodom snalaze dalmatinski ili primorski otoci i njihovi mještani?

Vodoopskrba jadranskih otoka je značajan problem, jer su oni manje - više bezvodni. Osim toga, tri mjeseca u godini su potrebe za vodom velike zbog turista, dok su u ostalim dijelovima godine

značajno manje. U takvim uvjetima je jako teško planirati vodoopskrbni sustav, jer on mora funkcionirati i zimi kada je potrošnja vode mala i ljeti kada je velika. Neki otoci imaju vlastite izvore vode, a na neke se voda dovodi s kopna podmorskim cjevovodima. Manji otoci koji nemaju dovod vode s kopna i nemaju vlastite izvore vode, opskrbljuju se vodom pomoću brodova vodonosaca. Na Mljetu se desalinizira morska voda.

V

odoopskrba jadranskih otoka značajan je problem Ljudi imaju visoke higijenske navike te troše vodu za pripremu hrane i za piće. Nema nikakve potrebe smanjivati

Što je s kvalitetom vode u velikim hrvatskim gradovima?

Kvaliteta vode u javnim vodoopskrbnim sustavima u gradovima u Hrvatskoj je dobra i u potpunosti zadovoljava propisane uvjete, osim nešto viših koncentracija prirodnog arsena u vodama istočne Slavonije. U Hrvatskoj nigdje nisu zabilježena oboljenja ljudi izazvana lošom kvalitetom vode za piće.

Kako stoji grad Varaždin po tome pitanju?

Dobro. Varaždin ima crpilište Bartolovec s kvalitetnom vodom koja se koristi za potrebe javne vodoopskrbe.

Pl aćamo li v isoke račune za potrošnju vode? Ili su oni realni?

Cijena vode je vrlo osjetljiva kategor ija.

Svaki građanin ima pravo na pitku vodu, jer bez nje ne može živjeti, što znači da se prilikom određivanja cijene vode mora voditi računa i o njenoj socijalnoj prihvatljivosti. Bez mobitela se može, ali bez vode – ne!

Ali isto tako mora se voditi računa o tome da je pitka voda proizvod te da komunalna društva svojim poslovanjem ne smiju stvarati financijske gubitke. Teško je to reći, jer mnogi hrvatski građani danas žive jako skromno. Cijene vode moraju biti barem takve da u cijelosti pokriju troškove pogona i održavanja sustava javne vodoopskrbe i sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te barem manjim dijelom i njihov razvoj.

IZDVOJENO Ulaskom u EU cijena vode neće porasti, a očekujemo i značajno sufinanciranje iz EU fondova

Hrvatske se vode ne mogu i neće privatizirati zbog zakona Hoće li cijena potrošnje vode s ulaskom u EU porasti?

I koliko?

Ističem da cijene vode neće porasti nigdje, gdje u cijelosti pokrivaju troškove pogona i održavanja sustava javne vodoopskrbe i sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te barem manjim dijelom i njihov razvoj. Za razvoj sustava očekujemo značajno sufinanciranje iz EU fondova (do 70 %).

Komunalna društva ne trebaju imati nikakve dobiti, ali ne smiju poslovati s gubicima. Što je sa “sramežljivim” najavama da će se hrvatske vode privatizirati?

Hrvatske vode se ne mogu i neće privatizirati. To je zapriječeno Zakonom o vodama kojim je jasno uređen pravni status voda. Što bi se dogodilo kada bi se dozvolila privatizacija vodnokomunalnih sustava?

Došli bi razni ulagači s ciljem da ostvare praktički zajamčene profite, a sve bi morali platiti hrvatski građani. U svijetu postoje primjeri privatizacije vodnokomunalne infrastrukture, koji su rezultirali prije svega visokim i neopravdanim cijenama vode.

Gdje to?

Dosta takvih primjera ima u Latinskoj Americi, ali ima ih i u Europi.

Što je s vrelima pitke vode poput Bistre ili Jane?

To je nešto posve drugo.

Bistra ili Jana su komercijalni proizvodi koji stoje na policama trgovina i vaš je osobni izbor hoćete li ih kupiti. Ne morate, jer dobru i sanitarno ispravnu vodu možete popiti i sa slavine u svojem stanu.

Hoćemo li ulaskom u EU izgubiti na kvaliteti vode i pridružiti se građanima EU koji

pitku vodu kupuju flaširanu?

Nećemo! Oni koji su prisiljeni kupovati flaširanu pitku vodu, to ne čine zato što su u EU, nego zato što su u prošlosti zagadili svoje vodne resurse.

Mi nismo. Ulaskom u EU i provedbom njene pravne stečevine, stanje voda se sigurno neće pogoršavati, nego će se poboljšavati. Isto tako nije točno da u čitavoj EU ne možete piti vodu iz slavine. Negdje

možete, a negdje ne možete.

Kakva je uopće budućnost naših voda? Kako će još dugo moći zadržati status nezagađenih, zdravih voda?

Budućnost naših voda je ista kao i njihova sadašnjost i njihova prošlost. Znači - dobra i u našim je rukama. Sustavnom provedbom mjera zaštite voda osigurat ćemo da nam vode i ubuduće budu nezagađene i zdrave.

8

Oglasi

6. rujna 2011., br. 381

6. rujna 2011., br. 381

Oglasi

9

10 Oglas

6. rujna 2011., br. 381

6. rujna 2011., br. 381

Oglas 11

12 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

6. rujna 2011., br. 381

ČITATELJI PIŠU Veliki propust prvoga dana nove školske godine u N. Marofu

JUBILEJ 20. godišnjica LD-a „Šljuka“

Učenici su morali platiti karte!?

Uspješno nastavili tradiciju lovstva

Početak je školske godine koji roditelje stavlja u nezavidnu financijsku situaciju, pogotovo ako imaju više đaka. Kupnja knjiga i svega ostalog predstavlja velike izdatke i oduzima mnogo živaca. Umjesto da se roditeljima olakša, mnogi čelni ljudi otežavaju situaciju. Navodim to zato jer je prvi dan škole za srednjoškolce koji se

voze autobusom na relaciji Novi Marof Varaždin počeo stresno.

Nije dovoljno da je karta poskupjela, nego se pojedini vozači bezobrazno ponašaju prema učenicima. Na koju god internetsku stranicu dođeš, svugdje piše da učenici imaju besplatan prijevoz do četvrtka i da ne moraju imati nikakve pokaze, jer ih

nisu mogli dobiti na autobusnoj stanici.

Međutim, na navedenoj relaciji djeca su prvi dan škole morala platiti kartu. Čijom greškom i čiji je to propust bio, ne znam, ali vas molim da objavite moju reakciju kako bi i drugi znali kako se na djeci krpa gradski proračun.

Luka Košćak

REAGIRANJE Klub vijećnika HDZ-a, HSS-a i HSU-a Gradskog vijeća N. Marofa

Za plaće zamjenika ima, za đake ne Klub vijećnika HDZ-a, HSS-a i HSU-a i ne znajući da će gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić na sjednici održanoj u utorak 30. kolovoza predložiti dopunu dnevnog reda o donošenju zaključka o sufinanciranju prijevoza srednjoškolaca, dan ranije je na svojoj sjednici donio odluku koju je namjeravao staviti u aktualni sat. Međutim, zbog dopune dnevnog reda taj zaključak je na sjednici pročitan tijekom rasprave o sufinanciranju prijevoza srednjoškolaca. Zaključak Kluba vijećnika donosimo u cijelosti: “Tražimo od vas da prilikom sljedećega rebalansa proračuna Grada Novoga Marofa za 2011. godinu osigurate dodatna sredstva potrebna za besplatan prijevoz srednjoškolaca. Naime, kao što vam je poznato, Varaždinska županija ukinula je besplatni prijevoz srednjoškolcima pa bi ubuduće roditelji trebali participirati u troškovima prijevoza. U ime Kluba vijećnika predlažemo i smatramo da Grad Novi Marof može osigurati dodatna sredstva kako bi srednjoškolci i dalje imali

besplatan prijevoz.”

Uviđajući teško stanje u proračunu, vijećnici spomenutoga Kluba tijekom rasprave predlagali su da se udio roditelja od 300 kuna predloženih od strane Varaždinske županije smanji na 150 kuna, a ostatak da Grad Novi Marof osigura u proračunu. Nakon rasprave, i Klub vijećnika HNSa i SDP-a predložio je besplatan prijevoz učenika, što je krajnje licemjerno i čisto politikantstvo, jer i sam gradonačelnik, inače predsjednik novomarofskog HNS-a, nije za taj prijedlog, a kamoli Varaždinska županija. Vrlo dobro znamo da Županija više ne može sufinancirati prijevoz srednjoškolaca zbog prezaduženosti i dolaska na naplatu duga iz javno-privatnog partnerstva.

Ne treba posebno naglašavati da prijevoz srednjoškolaca nikada nije bio besplatan i bio je čista prijevara birača. (...) Nažalost, nakon tri sata rasprave izvršna vlast na čelu s gradonačelnikom nije prihvatila ni jedan prijedlog pravdajući se brigom za proračun. Njihova zabrinutost za nas čista je farsa tako dugo dok Grad Novi Marof zapošljava profesionalne zamjenike gradonačelnika koji su do sada na svoje plaće potrošili oko 700.000 kuna. Očito je za gradonačelnika Hrenića i koaliciju HNS-a i SDP-a važnije zapošljavanje profesionalnih zamjenika nego pomoć srednjoškolcima i njihovim roditeljima.

Od gradonačelnika tražimo hitni rebalans proračuna, jer ima prostora za potreban novac kojim će se pomoći roditeljima pri kupnji karata za prijevoz njihove djece.

Klub vijećnika HDZ-a, HSS-a i HSU-a

Članovi Lovačkog društva „Šljuka“ Petrijanec u subotu 3. rujna prigodnom svečanošću obilježili su 20. godišnjicu ponovnog osnivanja. Naime, dva desetljeća prošla su od osnivačke skupštine kada je entuzijazmom pojedinaca ponovno osnovano spomenuto lovačko društvo, čime je nastavljena tradicija lovstva ovoga kraja. U vrlo kratkom periodu učinjeni su veliki pomaci u organizaciji i omasovljenju članstva, tako da od početnih 13 članova Društvo sada ima njih 51, a tu su još jedna lovna pripravnica i dva lovna pripravnika. Velikim odricanjem u financijskom i materijalnom pogledu svakog člana, Društvo u vrlo kratkom vremenskom razdoblju iskazuje napredak u svim segmentima djelovanja. (...) Posebnu zahvalu uputio bih Stjepanu Rožmariću.

Nakon produljenja lovozakupa 2005. godine, lovište Petrijanec spada u jedno od najuzoritijih u županiji te prednjači po kvaliteti terena, broju divljači i organizaciji lovstva. Usporedo s unapređenjem lovstva, u proteklom periodu izgrađeni su objekti ribnjaka, amerikan streljane i sanitarija, nadstrešnica, lovački dom s pratećim sadržajima i volijera za 400 komada kljunova fazanske divljači, čime je formiran funkcionalni lovački park vrijednosti objekata više od 3 milijuna kuna. Prostor je čuvan videonadzorom, a svi objekti imaju uporabnu dozvolu. Otkrivajući spomen-ploču na ulazu u objekt nastojali smo izraziti zahvalu svim sudionicima na projektu LD “Šljuka” Petrijanec, čime je ovjekovječeno proteklo razdoblje.

Ivan Kutnjak, predsjednik LS-a Varaždinske županije

Školstvo 13

6. rujna 2011., br. 381

PRIJEVOZ Srednjoškolci plaćaju 60 posto od cijene karata

Do srijede besplatno, a onda ide plaćanje!

J Do srijede će se svi srednjoškolci s područja Varaždinske županije do škola moći

besplatno voziti bilo autobusom, bilo vlakom, a nakon toga će morati predočiti karte Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Do srijede će se svi srednjoškolci s područja Varaždinske županije do škola moći besplatno voziti bilo autobusom, bilo vlakom, a nakon toga će morati predočiti karte koje im se od ponedjeljka izdaju na temelju uvjerenja dobivenih u školama, izuzev putnika iz općine Ljubeščica i Varaždinskih Toplica, čiji bi vijećnici sredinom tjedna trebali donijeti odluku o sufinanciranju.

Štromar: Novca nema Besplatni prijevoz, koji su varaždinski srednjoškolci imali prvi u zemlji još 2005. godine, time od srijede odlazi u povijest. Tako su u utorak odlučili vijećnici HNS-a i SDP-a prihvaćajući prijedlog varaždinskog župana Predraga Štromara prema kojem će srednjoškolci morati mjesečno izdvojiti 300, odnosno 100 kuna s kojima će sufinancirati autobusnu, odnosno željezničku kartu, dok Besplatni prijevoz, koji su srednjoškolci imali prvi u zemlji još 2005., odlazi u povijest će se razlika do pune cijene autobusne karte od 520 kuna neki od njih odluče ipak više sti školovanja za sve, gdje su podjednako podmiriti iz župa- izdvajati za prijevoz svojih tu socijalni kriteriji - upitao nijskog, odnosno gradskog ili učenika, a izrazio je i nadu je Stjepan Sraga, predsjednik općinskog proračuna. da će se dogodine i država kluba HSS-a, koji je uzaludno Uvođenje suf inanc iranja opet uključiti u financiranje predlagao da polovicu troškone možemo va prijevoza i dalje podmiruje umjesto besplatnog prijevoza prijevoza.

Varaždinska županija, a drugu župan je pravdao lošim stanaći nekoliko njem u gospodarstvu koji se 300 kn - Mont Everest polovicu zajedno roditelji i milijuna za prijevoz, ali odražava i na punjenje lokalnih - Dok su bile bolje gospodar- općine, odnosno gradovi.

Upozorivši da bi se zbog možemo dati gotovo proračuna, odnosno promje- ske prilike, kada je bilo manje nama poreznih zakona uslijed nezaposlenih i plaće su bile novog modela sufinanciranja milijardu kuna za JPP, kojih su pali veće ili su barem na vrijeme prijevoza trebalo ići u rebalans, prihodi stizale, imali smo besplatni vijećnik Ivan Vincetić istaknuo upozorio je vijećnik i v svih jeprijevoz. Sada ga ukidamo je da se od samog početka Stjepan Sraga (HSS) no dinica jer ne možemo naći neko- besplatnog prijevoza trebalo l je mode osti, liko milijuna, ali možemo uvesti minimalno sufinanciralokaln n e dati gotovo milijardu nje od 100 do 200 kuna, čime real zalažem se i dalje odraz ula je s a kuna za JPP. Besplatni bi se smanjile dubioze u župan k a za imovinski ist nijskoj blagajni koje su došle do moprijevoz imat će ubuduće ć i rov uprasamo oni koji primaju 29 milijuna kuna. rija Va cenzus, budući da a M Dok je Marija Varović naglav e . socijalnu pomoć ili treći (SDP) Iako su srednjoškolac u obitelji, a šavala novi model odraz real- sve obitelji nemaju zbog toga takvih se može na prste izbro- nosti, vijećnik HDZ-a Anđelko iste imovinske prilike, i načelnici te jati. Nekim je danas 300 kuna Mihalić podsjetio je da se već ustvrdio je vijećnik gradonačelnici prihvatili novi Mont Everest, a 600 kuna za ranije zalagao za imovinski model, Štromar je naglasio da dva djeteta da ne govorim. cenzus, budući da sve obitelji Anđelko Mihalić (HDZ) nema ništa protiv ukoliko se Gdje su tu jednake mogućno- nemaju iste imovinske prilike.

MOŽE LI SE DRUGAČIJE?

“

“

Novi Makro Mikro

PARADOKS Daleko najviše uložili u školstvo, ali bez rezultata

Plaće ostale male usprkos ulaganjima - Pohvalno je što se Varaždinska županija svrstava u sam vrh po konkurentnosti, kao i da je među vodećima po izvozu.

Međutim, po prosječnim isplaćenim plaćama zauzimamo petnaesto mjesto - upozorio je Vladimir Stolnik, predsjednik kluba HNS-a, nakon što je prezentirano kretanje varaždinskoga gospodarstva u prošloj i prvoj polovici ove godine.

Stolnik je, naime, ukazao na paradoks: zadnjih godina puno se ulaže u obrazovanje, posebice izgradnju škola i dvorana, ali to se ne odražava na plaće.

- Naše su plaće i dalje među najnižima. Ako bismo izuzeli zaposlene u javnim službama, došli bismo to toga da polovica zaposlenih s područja Varaždinske županije ništa ili vrlo malo uplaćuje u proračun.

To treba mijenjati - rekao je Stolnik.

Za stvaranje boljih rezultata u gospodarstvu ne treba čekati samo na odluke Vlade - upozorio je Anđelko Mihalić, HDZ-ov vijećnik i bivši načelnik općine Kneginec, koja više izvozi nego četiri županije.

- Plaće su nam male zbog razmjerno više zaposlenosti, ali i strukture gospodarstva.

Nedostaju nam ulaganja, a prije toga kvalitetna strategija da vidimo gdje ćemo što razvijati.

Sve općine žele zone, a i mi u Knegincu imamo problem oko radne snage. Ima i slučajeva da nam dolaze sumnjivi investitori, kao što je slučaj u Brezju gdje je trebao biti izgrađen biotehnološki park, a sada je to područje blokirano balama - upozorio je Mihalić.

Veliki izbor informatičke opreme i uredskog materijala Nakon više od 20 godina uspješnog poslovanja, tvrtka Makro Mikro otvorila je četiri nove poslovnice, a jedna od njih svoja je vrata otvorila i u Varaždinu na Trgu bana Jelačića 10.

- Novim prodajnim prostorima Makro Mikro nastavlja širenje svog poslovanja i izvan Zagreba, pa se osim u glavnom gradu, Rijeci, Zadru i Velikoj Gorici, poslovnice naše tvrtke mogu

posjetiti u Varaždinu, ali i Bjelovaru, Šibeniku i Metkoviću.

U povodu otvorenja pripremili smo velik broj artikala po promotivnim cijenama, posebne nagrade za svakog kupca i atraktivne nagradne igre. Pozivam sve da nas posjete i “počiste” naše police – istaknula je prilikom otvorenja Petra Belić, voditeljica Maloprodaje tvrtke Makro Mikro.

14 Školstvo OLIMPIJADA Matematičari u Varaždinu

Bez predstavnika, samo domaćini

6. rujna 2011., br. 381

DOZNAJEMO U školske klupe osnovnih škola u Va

U PŠ Šćepanje j U varaždinsku II. osnovnu školu u ovoj školskoj godini upisano 30 učen

J

Iako nisu imali predstavnika, Varaždinci su dobri informatičari

Varaždin će do ove srijede biti domaćin najboljim matematičarima Europe. Riječ je o 5. srednjoeuropskoj matematičkoj olimpijadi, koja je okupila 60 učenika iz deset srednjoeuropskih država: Austr ije, Češke, Litve, Mađarske, Njemačke, Poljske, Slovačke, Slovenije, Švicarske i Hrvatske. Bez obzira na to što Varaždinci na ovom regionalnom natjecanju nisu imali svojeg predstavnika, ove je godine upravo njihov grad izabran za domaćina 5. Srednjoeuropske matematičke olimpijade.

- Varaždin smo odabrali iz nekoliko razloga, a jedan od njih je što ovdje rade kvalitetni i stručni matematičari u obrazovnim institucijama. Isto tako, učenici s ovog područja postižu dobre rezultate na matematičkim natjecanjima, a imate i osvajača brončane medalje na prošlogodišnjoj matematičkoj olimpijadi Marina Petkovića. U Varaždinu djeluje i Centar izvrsnosti za matematiku čiji učenici postižu dobre rezultate, a i Varaždin je lijep grad – rekao je Ilko Brnetić iz Hrvatskog matematičkog društva, organi-

zatora olimpijade.

Boje Hrvatske ove je godine branilo šestero učenika i to iz Zagreba, Slavonskog Broda i Rijeke. Natjecanja srednjoškolaca iz deset europskih zemalja održavala su se u Prvoj varaždinskoj gimnaziji, dok je komisija rezultate ocjenjivala na Fakultetu organizacije i informatike. Tko su najuspješniji, bit će poznato već u utorak, kada će najboljim

V

araždin je domaćin matematičarima i zato što ima dobre profesore matematike mladim informatičarima biti podijeljene medalje na svečanosti u Županijskoj palači.

Inače, u ovom velikom regionalnom natjecanju mladih matematičara srednjoškolaca Hrvatska sudjeluje od samog početka, 2007. godine. Zanimljivo je da se Srednjoeuropska matematička olimpijada održava uvijek početkom rujna, odnosno početkom nove školske godine.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Veselje i strepnja što ih čeka miješali su se na licima prvašića prvog dana u školi Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

razred gdje ih je dočekala slika Pinokija, koji je također u ponedjeljak, doznali smo, krenuo u školu.

Veselje, ali i strepnja što ih očekuje mogli su se pročitati na licima učenika 1. a razreda varaždinske I. Čekali bomboni osnovne škole kada su osta- Veselimo se školi! - uglas vili roditelje koji su su ustvrdili i ušli u učionicu ih dopratili na gdje su brzo pronašli prvi dan napapir sa svojim imeselimo e v stave i zanom na klupi gdje će i!, l o k š jedno sa se ili sjediti te bombone d r v t s svojom u znak dobrodošsu u uglas . a razreda lice. učitelji1 i c com TaUpravo je u toj čeni inske tjanom u varaždinskoj školi varažd Š Po s ave c svečano obilježen I. O krenuli do početak nove školsvojeg raske godine, gdje je zazreda. No sve mjenik gradonačelnika s njihove strepnje brzo su ovlastima gradonačelnika nestale već pred ulazom u Zlatko Horvat prvašićima

zaželio sretne dane u školi te im predao reflektirajuće prsluke kako bi ih vozači lakše uočili u prometu. Svečano je bilo i u OŠ Tužno, gdje je održana županijska svečanost u povodu početka nove školske godine. Dobrodošlicu i dobre rezultate učenicima, profesorima te svim djelatnicima škole poželio je varaždinski župan Predrag Štromar, koji je također prvašićima podijelio refelktirajuće prsluke.

Me đut im, ves elo je u ponedjeljak bilo i u svim drugim osnovnim školama Varaždinske županije. Prema podacima iz Službe za društvene djelatnosti Ureda državne uprave Varaždinske

županije, u 41 osnovnoj školi na području Varaždinske županije u novoj školskoj godini prvi je put u školske klupe sjeo ukupno 1791 učenik. Najviše prvašića, čak 113, je u Osnovnoj školi Novi Marof, dok Područna škola Šćepanje ima samo jednog!

Međutim, neće u razredu sjediti sam, već će biti u kombiniranom razrednom odjelu zajedno s učenicima IV. razreda.

Iz Varaždinske županije izijestili su kako je broj učenika upisanih u prve razrede osnovnih škola koje su u njihovoj nadležnosti (33 osnovne škole) na razini prošle godine te nema osjetnog pada prvašića. Međutim,

Školstvo 15

6. rujna 2011., br. 381

ÑĤÑłáÿĒĨĊėĉ łıġÑĒÿĉÿ ġĤĺÿ ġıĮ Ĩĉåė ɴɺɼɴ ıàåĒÿĊ

ĉåáÑĒ ġĤĺÑĪÿßȢ

nika manje nego u prošloj - izvijestili su iz Grada Varaždina

POLICIJA Oprezno u prometu

åŀ ÜÿÝÿĊČÑ ı ĪĊėČı Svake godine tijekom rujna i listopada na cestama Varaždinske županije u prometnim nesrećama sudjeluje desetak djece. Kako bi nova školska godina prošla bez stradavanja djece u prometu, iz PU varaždinske apeliraju na vozače da pripaze kako voze.

Veću pažnju vozači bi trebali posvetiti u blizini škola, dječjih vrtića i igrališta, a na dodatni oprez vozači se mole u svim situacijama u kojima postoji mogućnost da se djeca iznenada pojave na cesti, primjerice kada se nađu iza školskog autobusa.

S ciljem zaštite djece, policajci će češće kontrolirati područja oko škola i kažnjavati nesavjesne vozače. Također, organizirat će i edukativna predavanja za djecu kako bi se upoznala s prometnim

pad broja učenika upisanih u prve razrede osnovnih škola u novoj školskoj godini “osjetio” se u sedam gradskih osnovnih škola u koje je ove godine krenulo ukupno 392 prvašića, uključujući i Centar Tomislav Špoljar.

Manje prvašića - Nažalost, manji je to broj nego prošle školske godine i to za oko 60 učenika.

Većinski se to odnosi na II. OŠ u koju je upisano oko 30 učenika manje nego u prošloj školskoj godini. Riječ je o školi u centru grada gdje obitavaju uglavnom starija domaćinstva – izvijestila je Karmen Trubić, pročelnica Upravnog odjela za obra-

pravilima.

Iz policije upozoravaju i roditelje da pripreme svoju djecu te ih upozore na opasnosti koje na njih vrebaju na putu od kuće do škole.

Savjetuju da djeci pokažu najsigurniji put kojim će svakodnevno ići u školu i natrag kući, a ako čekaju djecu pred školom, neka to ne čine na suprotnoj strani ulice.

- Molimo roditelje da prvašićima ne daju bicikl kojim bi odlazili u školu. Osim što je to zakonom zabranjeno, može imati tragične posljedice – upozorili su iz PU varaždinske.

Kako bi vozači lakše uočili prvašiće, svi su dobili reflektirajuće prsluke, a uz to dobit će i “Krijesnice” u obliku smiješka i medvjedića, za što se pobrinula varaždinska filijala Croatia osiguranja.

zovanje i znanost Grada Varaždina.

Ostale škole na području grada Varaždina bilježe prosječno smanjenje broja prvašića za oko osam učenika. Izuzev Centra Tomislav Špoljar, u koji ove godine kreće petero učenika, najmanji broj prvašića, 28, u novoj školskoj godini sjedit će u VII. OŠ, koja i inače bilježi najmanji broj učenika. Školska godina započela je i u svim srednjim školama, a prema podacima Ureda državne uprave, u prve razrede srednjih škola kojima je osnivač Varaždinska županija ove školske godine krenulo je ukupno 2.245 “novih” srednjoškolaca.

BEZ PROBLEMA S ĐACIMA

!

NÑĉĺÿĪå ġĤĺÑĪÿßÑȦ ɴɴɶȦ ĉå ı =P 8ėĺÿ 7ÑĤėîȦ áėĊ GP PßåġÑĒĉå ÿđÑ ĨÑđė ĉåáĒėû ıàåĒÿĊÑ ġĤĺėû ĤÑŀĤåáÑ

PRVI PUT U KLUPAMA

ɴȩɺɼɴ

ġĤĺÑĪÿß ı ıĊıġĒė ɷɴ ėĨĒėĺĒėĉ ĪĊėČÿ ĒÑ ġėáĤıàĉı _ÑĤÑłáÿĒĨĊå łıġÑĒÿĉå ġĤĺÿ ĉå ġıĮ ı ġėĒåáĉåČĉÑĊ ĨĉåČė ı ĪĊėČĨĊå ĊČıġå

NAJVIŠE PRVAŠIĆA

!

ėá ĨåáÑđ ûĤÑáĨĊÿþ ėĨĒėĺĒÿþ ĪĊėČÑȦ ĒÑĉĺÿĪå ȿ ɼɷ ġĤĺÑĪÿßÑȦ ÿđÑ _'ȩ ėĨĒėĺĒÑ ĪĊėČÑȦ Ñ ĒÑĉđÑĒĉå ȿ ɵɻȦ _''ȩ ėĨĒėĺĒÑ ĪĊėČÑ

SREDNJE ŠKOLE ISTO PUNE

2.245

ıàåĒÿĊÑ ĊĤåĒıČė ĉå ı ġĤĺå ĤÑŀĤåáå ĨĤåáĒĉÿþ ĪĊėČÑ ĊėĉÿđÑ ĉå ėĨĒÿĺÑà _ÑĤÑłáÿĒĨĊÑ łıġÑĒÿĉÑȦ ĨĺåıĊıġĒė ĉå ėĊė ɻȩɸɳɳ ĨĤåáĒĉėĪĊėČÑÝÑ

PRIVATNA SREDNJA ŠKOLA VARAŽDIN Varaždin, Matka Laginje 6, tel. (042) 260 423; 260 609 www.pssv.hr; pssv@pssv.hr obavlja upis polaznika u programe

SREDNJOŠKOLSKOG OBRAZOVANJA ODRASLIH Ʉ åĊėĒėđÿĨĮ Ʉ ĊėđåĤÝÿĉÑČÿĨĮ

Ʉ ġĤėáÑĺÑà

Ʉ ĤıáÑĤĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ Ʉ ûĤÑäåĺÿĒĨĊÿ ĮåþĒÿàar

Od sada će ovako biti - svaki dan

Ʉ ÑĤþÿĮåĊĮėĒĨĊÿ ĮåþĒÿàÑĤ Ʉ ŀÿáÑĤ Ʉ ĮåĨÑĤ Ʉ ŀÑĪĮÿĮÑĤ ėĨėÜÑ ÿ ÿđėĺÿĒå

OSPOSOBLJAVANJA I USAVRŠAVANJA za: Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ġėáĤıàĉå åĊėĒėđÿĉå ÿ ĮĤûėĺÿĒåȨ ȿ ĤıĊėĺÑĮåČĉ ĤėÜėđ ȿ ġĤėáÑĺÑàȦ ġėĨČėĺėäÑ ı ĮĤûėĺÿĒÿ ȿ ĨÑđėĨĮÑČĒÿ ĊĒĉÿûėĺėäÑȦ ġėĨČėĺĒÑ ĮÑĉĒÿÝÑȹĮÑĉĒÿĊ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ıûėĨĮÿĮåČĉĨĮĺıȨ ȿ ġėĨČıłÿĮåČĉ ĉåČÑ ÿ ġÿßÑȦ ġĤÿġĤåđÑĮåČĉ ĉåáĒėĨĮÑĺĒÿþ ĉåČÑ ÿ ĨČÑĨĮÿÝÑȦ ġĤÿġĤåđÑĮåČĉ ÜıĤåĊÑ ÿ ġÿŀŀÑȩȩȩ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺıȨ ȿ ûĤÑäåĺÿĒĨĊÿ ġėĨČėĺėäÑȦ ŀÿáÑĤȦ ĮåĨÑĤȦ ÑĤđÿĤÑàȦ ÜåĮėĒÿĤÑÝȦ ĨėÜėĨČÿĊÑĤȦ ĊåĤÑđÿàÑĤȦ ÑĨîÑČĮåĤȦ ÿŀėČÑĮåĤȦ ÿĒĉåĊĮÿĤÑÝȦ ĮėĤĊåĮÿĤÑÝȦ ûĤÑäȩ ĨĮÑĊČÑĤȩȩȩ Ʉ ĤıĊėĺÑĮåČĉ ĤıáÑĤĨĊÿþȹûĤÑäåĺÿĒĨĊÿþ ĨĮĤėĉåĺÑ Ʉ ŀÑĒÿđÑĒĉÑ ı ĤıáÑĤĨĮĺıȨ ȿ ĤıáÑĤĨĊÿ ġėĨČėĺėäÑȦ ĤıáÑĤ ĒÑ ġėĺĤĪÿĒĨĊėđ ĊėġıȦ ûåėÜıĪÑàȦ đÿĒåĤ Ʉ ĤıĊėĺÑĮåČĉ åĊĨġČėŀÿĺĒÿđ ĮĺÑĤÿđÑ Ʉ ıĨČıłĒå áĉåČÑĮĒėĨĮÿ ÿ ėĨĮÑČÑ ŀÑĒÿđÑĒĉÑȨ ȿ ÝĺĉåßÑĤ ȿ ÑĤÑĒłåĤ ȿ ČėłÑà ÝåĒĮĤÑČĒėû ûĤÿĉÑĒĉÑȦ áÿđĒĉÑàÑĤȦ ČĉåĺÑà ȿ ġėĨČėĺėäÑ ĨČıłÜå ėáĤłÑĺÑĒĉÑ ĨĮĤėĉåĺÑ PRIPREME ZA POLAGANJE MAJSTORSKIH I OBRTNIČKIH ISPITA OSPOSOBLJENOSTI 'ĒîėĤđÑÝÿĉå Ĩå đėûı áėÜÿĮÿ ġıĮåđ ĮåČåîėĒÑ ÿČÿ ėĨėÜĒė ı ĮÑĉĒÿĪĮĺı ĪĊėČå ĤÑáĒÿđ áÑĒėđ ġĤÿĉåġėáĒå od 9 do 12 sati ÿČÿ ġėĨČÿĉåġėáĒå od 16 do 18 sati.

16 Zagorje - Tehnobeton

6. rujna 2011., br. 381

I TOGA IMA U istom tjednu Zagorje-Tehnobeton kod Splita završilo u nas jedinstve

OGLAS

Nakon stajanke, grade

Otvorenje nove stajanke u Zračnoj luci Split, koja će doprinijeti ne samo njenom daljnjem razvoju, već i razvoju Splita i cijele Dalmacije, na svoj su način obilježili vatrogasci

J Bunić: Stajanka je značajan projekt za Zagorje-Tehnobeton jer obogaćuje našu referentnu listu. Drago mi je da smo postigli zadovoljstvo investitora i nadam se da će nam taj posao poslužiti kao nova «ulaznica» za neke buduće projekte U Zračnoj luci Split u Kaštelima otvorena je u srijedu nova stajanka za zrakoplove vrijedna 90 milijuna kuna, koju je izgradilo Zagorje-Tehnobeton.

Čestitke premijerke Bukobran stajanke koja je spoj niskogradnje i visokogradnje

Ispod dijela stajanke nalaze se pomoćni prostori Zračne luke

Stajanku je proglasila otvorenom predsjednica Vlade J. Kosor

Stajanka armirano-betonske konstrukcije ukupne je površine oko 36 tisuća kvadrata, od čega je 24 tisuće izgrađeno na zemljanom nasipu, a 12 tisuća na betonskim stupovima promjera 90 centimetara te visine pet metara. Nosivost potonjeg dijela stajanke, koji završava polukružnim bukobranom, iznosi 400 tona, a ispod njega nalaze se pomoćne prostorije. Tu je održana svečanost tijekom koje je novi objekt otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor koja je, čestitajući investitoru i svim sudionicima u projektu, ustvrdila da i ovaj odličan posao pokazuje da možemo s optimizmom gledati u gospodarsku i svaku drugu budućnost Hrvatske.

- Ovaj posao govori da smo sposobni i da možemo raditi velike projekte i u uvjetima svjetske krize. Riječ je o nastavku dugogodišnjeg planskog razvoja zračne luke koji podiže ne samo našu konkurentnosti, nego i Kaštela, Splita i cijele Splitsko-dalmatinske županije. Naša zračna

Dobra suradnja s investitorima na splitskom području Splitsko tržište nam je vrlo zanimljivo, budući da je Split drugi grad po veličini u Hrvatskoj, ističe generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, koje u centru Dalmacije i okolici gradi već nekoliko godina.

Zagorje-Tehnobeton je sudjelovalo, kako podsjeća Bunić, u obnovi i dogradnji hotela Lav i dugih hotelskih kompleksa, zatim kliničke bolnice Split te nekoliko trgovačkih i prometnih objekata, pa i splitske rive. - Trenutno sudjelujemo u jednom projektu na Čiovu te

nekoliko manjih projekata, kao što je objekt splitskog Veleučilišta. Očekujemo da ćemo uskoro biti angažirani i na izgradnji velikog trgovačkog centra za austrijskog investitora. Velika stvar je što smo kao građevinci sa sjevera uspostavili tako dobar dijalog s investitorima, projektantskim kućama, dobavljačima i podizvođačima s ovoga područja - ističe generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, tvrtke koja dolazi iz kraja tradicionalno dobrih građevinara.

luka član je međunarodnog ometanja redovnog prometa udruženja zračnih luka Euro- u splitskoj Zračnoj luci. pe i posluje po svjetskim standardima. Da bismo to mogli, Sve u milimetar sve ove godine ulagali smo ne Zadnjih deset godina Zračsamo u infrastrukturu, nego na luka Split, koja postoji već i zaposlenike radi 45 godina, ima prosječno maksimalne godišnje povećanje t k e j o r sigurnost i. broja putnika od dep n e j N ism o s e setak posto, tako obavl m b ojali da će ove godino a d a z odricane doći do 1,3 u o n t nja, pa se milijuna putnika. zuze i i u k ro nećemo Samo u srpnju bez , o n t ni izazova valite a rada bile su 274 tisuk koji su pred će putnika, što je nj ometa nama - nanajveći broj putniglasio je Lukša ka u jednom mjesecu Novak, direk tor u Hr vatskoj. U danima Zračne luke Split, posebno najvećeg opterećenja dnevzahvalivši Zagorje-Tehnobe- no su prihvaćane 24 tisuće tonu što je u zadanom roku, putnika u 110 zrakoplova za samo 18 mjeseci, vrlo kvali- među kojima je najčešće bio tetno realiziralo ovaj tehnički airbus 320 tipa C, a stajanka zahtjevan projekt, i to bez može primiti i tipove D i E,

što uključuje i jumbo jet tipa E. Prema predviđanjima, do 2014. splitska Zračna luka imat će 1,5 milijuna putnika.

To je i bio razlog za ulaganje u novu stajanku u visini od 90 milijuna kuna, od čega na radove otpada 70 milijuna, a ostalo na doprinose, projektnu dokumentaciju i otkup dijela zemljišta koji je započeo još prije desetak godina.

- Složeni projekti ne mogu se brzo ostvariti, već zahtijevaju vrijeme za pripremu i planiranje. Sukladno našim idejama, nizozemska tvrtka razradila je drugu fazu master plana još prije 13 godina, budući da je taj plan financirala nizozemska vlada u sklopu pomoći zemalja Srednje i Istočne Europe. Tada smo dobili i kratkoročne mjere za poboljšanje uvjeta u termina-

Zagorje - Tehnobeton 17

6. rujna 2011., br. 381

eni projekt u zračnom prometu te započelo s novim logističkim kod Jastrebarskog

veliki logistički centar IZDVOJENO Grade logistički i distributivni centar kod Jastrebarskog

Za 66 tisuća četvornih metara uložit će se 55 milijuna eura U poslovnoj zoni Čabdin kod Jastrebarskog u četvrtak je predstavljen projekt IMMOPARK Zagreb, jedan od najvećih logističkih centara u Hrvatskoj, koji za Erste Group Immorent te tvrtku Niva gradi Zagorje-Tehnobeton. Četiri planirana logistička objekta imat će više od 66.0 0 0 kvadrata skladišnog, proizvodnog i uredskog prostora, a sad se gradi pravi objekt čiji je završetak planiran u prvom kvartalu iduće godine. Riječ je o „greenfield“ investiciji ukupne vrijednosti 55 milijuna eura zahvaljujući kojoj će se otvoriti 100-tinjak radnih mjesta, koja ima potencijal prerasti u najveći domaći distribucijski i logistički centar.

- Našim će kor isnicima na raspolaganju biti skladišni prostori koji će biti sagrađeni prema najvišim međunarodnim standardima za takvu vrstu nekretnine.

Sigurni smo da će fleksibilnost prostora i suvremena

oprema zadovoljavati potrebe malih i velikih korisnika, koji će i sami moći utjecati na izgled i uređenje pojedinih jedinica - rekao je Tomislav Matija Varga, predsjednik Uprave Erste Group Immorent u Hrvatskoj, koja finan-

n

ajviši standardi za ovakvu vrstu investicije, najavljuju Erste Group Immorent cira izgradnju logističkog centra čiji je razvoj počeo još 2005. godine.

Većina trgovačkih centara i drugih velikih investitora u Hrvatskoj, kako je istaknuo, dosad je gradila vlastite skladišne kapacitete, ali i dalje imamo manjak takvih prostora, što potvrđuju ne samo statistički podaci, nego i zanimanje potencijalnih korisnika.

- Otkada smo najavili projekt, javili su nam se mnogi

maloprodajni subjekti koji traže mjesto s kojeg bi mogli obavljati svoju distribuciju.

To potvrđuje ispravnost naše odluke da krenemo u razvoj projekta koji je uz autocestu i željeznicu, udaljen svega 24 kilometra od Zagreba te u blizini dviju granica i mora.

Izbor Zagorje-Tehnobetona za glavnog izvođača posljedica je naše dosadašnje odlične suradnje. Budući da uglavnom financiramo naše klijente, nismo u mogućnosti izabirati izvođače, ali naše klijente usmjeravamo prema kvalitetnim građevinarima koji imaju znanje i snagu završiti projekt u rokovima i unutar planiranih financijskih okvira - naglasio je čelnik hrvatske podružnice Immorenta, koja je tijekom deset godina poslovanja u našoj zemlji financirala putem leasinga i kredita nekretnine u vrijednosti od pola milijardi eura, a 160 milijuna eura uložila je u vlastite investicije.

IMMOPARK Zagreb u zoni Čabdin ima potencijal postati najveći distribucijski centar u nas

U prvoj fazi projekta IMMOPARKA, gradit će se prvi od četiriju objekata

lu na temelju kojih smo 2003. preuredili terminalsku zgradu. Krenuli smo otkupljivati zemljište, počeli smo raditi na pripremi projekta, ishođenju lokacijske i građevinske dozvole te raspisivanju natječaja za izvođača. Intenzivan rad bio je zadnjih pet godina.

Zahvaljujući pripremama, nije bilo odstupanja od projekta ni milimetar - istaknuo je Joško Tadin, rukovoditelj Službe razvoja i izgradnje Zračne luke Split.

U takvim okolnostima, kako je dodao, nije bio problem kvalitetno dovršiti projekt te sukladno rokovima.

Tadin: I glava i rep - Izuzetno smo zadovoljni realizacijom ovog projekta, kao i izvođačem Zagorje-Tehnobetonom, za koje se vidi

da ima i glavu i rep. Tvrtka je organizirana i disciplinirana, pa su svi radovi izvedeni bez problema i praktički u okviru ugovorenih c ijena. Stoga mogu samo pohvaliti njihov korektan i profesionalan odnos - rekao je Tadin, najavljujući proširenje terminala uz

B

unić: nadam se da će nam ovaj posao poslužiti kao ulaznica za slične projekte

pomoć novca iz strukturnih fondova.

Naglašavajući da je za svakog graditelja najvažnije zadovoljstvo investitora nakon završetka posla, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona Miroslav Bunić osvrnuo se

Temeljni kamen za IMMOPARK Zagreb u Čabdinu

i na sam projekt koji je jedinstven ne samo za varaždinske građevinare.

- Riječ je o značajnom projektu za Zagorje-Tehnobeton kojim obogaćujemo našu referentnu listu jer radi se o posebnom objektu - spoju visokogradnje i niskogradnje poslu. Posao je obavljen u posebnom režimu rada tako da je zračna luka mogla nesmetano raditi svoj redovan posao. Iako smo prvi put nešto takvo radili, drago mi je da smo postigli zadovoljstvo investitora u tom pogledu i nadam se da će nam taj posao poslužiti kao nova «ulaznica» za neke buduće projekte u Hrvatskoj i široj regiji, a prije svega u novim projektima Zračne luke Split s kojom smo uspostavili dobru suradnju rekao je Bunić.

DOZNAJEMO Samo kvaliteta i konkurentnost osiguravaju posao

Valentić: Tu nema sentimenta!

Ističući da se organizacijom i vođenjem projekata bavi od 1974., predsjednik Nadzornog odbora NIVA-e Nikica Valentić osvrnuo se i na IMMOPARK. - Erste grupa osigurala je kredit od 13 milijuna eura za prvu fazu s opcijom do 55 milijuna eura.

Kao projektanti napravili smo uglavnom hrvatski proizvod jer je 75 posto opreme domaće. Zagorje-Tehnobeton je jedan od naših najvažnijih partnera. Rade dobro te smo komplementarni i imamo slična razmišljanja. Nema tu sentimenta. Ni nas ne bi

Čelnici Erste Group Immorenta, Nive i Zagorje-Tehnobetona

Nikica Valentić izabrao Immorent da nema povjerenje u ovo što radimo - rekao nam je čelnik tvrtke koja je kao suinvestitor osigurala zemljište te obavlja nadzor.

Naglašavajući da se radi

o početku uistinu velikog projekta sa starim partnerima – Immorentom i Niva inženjeringom, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona Miroslav Bunić izrazio je zadovoljstvo što se našlo rješenje za njegovo pokretanje.

- U izvoditeljskom i svakom drugom smislu podržat ćemo projekt jer nam je stalo do suradnje u zoni gdje smo već izgradili jedan veliki logistički centar.

Stoga je ovo logičan nastavak s partnerima s kojima već surađujemo, a nadamo se i daljnjoj suradnji - rekao je Bunić.

Danas gradilište, a za manje od godinu dana logistički centar

18 Poslovni svijet

6. rujna 2011., br. 381

DONJI KRALJEVEC Na voćarskom sajmu postignut dogovor o cijeni jabuke na domaćem tržištu

Kilogram industrijske jabuke za kunu, a 1. klase za 3 kn

Sa sajma

Odlučeno je - minimalna cijena 1. klase na bazi sorte Idered je 3 kune, a za druge konzumne sorte je 10% viša.

Kuna će se davati za kilu industrijske jabuke.

Taj dogovor “pao je” u petak na Voćarskom sajmu u međimurskom Donjem Kraljevcu između predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Željka Banjavćevića i ministra Petra Čobankovića uz predstavnike otkupljivača i voćara.

Dio proizvođača nije zadovoljan cijenom za indu-

p

redstavnici voćara iz Virovitice predlagali cijenu jabuka od čak 4 kune za kilogram, ako se ne dogovori ulaz u hladnjače strijsku jabuku - smatraju

da to mora odrediti tržište.

Pr imjedbe su došle i od proizvođača za integriranu proizvodnju.

Tako je predsjednik Udruge za integriranu proizvodnju predložio da cijena jabuke bude 3,2 kune, dok su predstavnici voćara iz Virovitice predlagali čak i 4 kune, ako se ne dogovori ulaz u hladnjače, jer samo 60 posto jabuke koja završi u hladnjači ostaje prva klasa. I dok su se proizvođači borili

za višu cijenu, otkupljivači - za nižu. Kažu - gube zbog uvoznih jabuka, dok se proizvođači s tim nisu složili.

Ministar je na sajmu obećao i poticaje - 50 lipa za kilogram, a da će zbog poticaja domaće prerade industrijske jabuke u sirup dati i poticaj prerađivačima od 50 lipa za kilogram.

Naime, događa se da se industrijska jabuka izvozi, a onda nam se ta ista jabuka vraća kao sirup.

NOVO Voćar Ivo Šprem revoltiran cijenom jabuka odlučio direktno prodavati robu

Direktna prodaja je jedina budućnost malih proizvođača J Svi proizvođači su u istoj poziciji -

otkupljivači diktiraju cijene na koje moraju pristati. Tako jedva pokrivaju troškove i odlučuju se na povećanje proizvodnje Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

i ne može se mjeriti s onim ogromnim koji zarađuju na Kilogram jabuke u super- količini. Upravo zato Šprem se marketu je 10 kuna. Od tih 10 odlučio na direktnu seljačku kuna poljoprivredniku odlaze prodaju, na varaždinskoj tržsamo 2, a to je daleko od čiste nici i na kiosku koji je otvorio zarade. U te 2 kune on mora u Hraščici na glavnoj cesti podmiriti sve moguće troško- prema Mariboru. Takva vrsta ve prozvodnje i održavanja prodaje u Hrvatskoj je još u voćnjaka što definitivno nije povojima, ali prema podaciiz knjige Damira malo. Ostalih 8 kuna između ma Kovačića iz sebe dijele prekupci i prodaPoljoprivači. U toj situaciji nalaze se a n t k vredne svi uzgajivači u Hrvatskoj. dire a savjeVeliki prekupci jednoljačk e s a n t o stavno diktiraju tržište vije z a r a j i nameću cijene. proda ljama EU, dn a vem Najgore dosad je u ze nas je tek služd ZaNo neki od njih jedo ak a gbe reb, nostavno se ne mogu ovojim p u možemo pomiriti s tom situacijom i z a klju č i t i traže nove izlaze koji im daju da itekako kanadu da se i dalje s entuzijazmom bave poslom koji su oda- skamo za zemljama Europske brali. Jedan od njih je i voćar unije. Taj tip prodaje u Austriji Ivo Šprem iz Hraščice koji je s nosi promet od 328 milijuna ocem prije šest godina odlučio eura, u Francuskoj na njega otpada 14 % od ukupne propodići 2 hektara voćnjaka.

– Posljednje 4 godine ozbilj- daje svježih proizvoda, dok no se bavim poljoprivredom i se u Francuskoj i Japanu 25 % moram reći da je situacija gora seljaka bavi isključivo takvom nego ikad. Nezadovoljan cije- prodajom. nom koju mi nameće tržište i želeći dobiti pravedniju cijenu Moguće udruživanje za moju jabuku, okrenuo sam Iskustva iz inozemstva pose izravnoj seljačkoj prodaji tvrđuju da mala i srednja gdje je cijena jabuke 4 kune, obiteljska gospodarstva mogu što je krajnjem kupcu atrak- biti i uspješna. Osim toga, tivno, a za mene je cijena koja udružuju se i u svojim direkmi daje nadu da sve što sam tnim seljačkim prodajama, dosad napravio nije uzalud i što je za Šprema tek mogući da vidim neku perspektivu i s korak u bliskoj budućnosti. manjim proizvodnim površina- Za takvo nešto postoji temelj ma – priča voćar Šprem. u hrvatskom zakonodavstvu Naime, njegovo obiteljsko i mislim da bi udruživanje s poljoprivredno gospodarstvo poljoprivrednicima koji dijele (OPG) prostire se na 2 hektara, istu poslovnu viziju bilo dobro a 7.000 stabala u punom rodu kako bi povećali ponudu i daju 70 tona jabuka godišnje. privukli što više kupaca – zaTakav OPG je srednje veličine ključio je voćar.

Ivo Šprem u voćnjaku u kojem godišnje rodi i 70 tona jabuka

ZDRAVO Prirodni sok, tradicionalni ocat i čips...

Bitna je svaka jabuka!

Na 2 hektara voćnjaka raste sedam različitih sorti jabuka, koje se beru od kolovoza do listopada, a prodaju se od kolovoza do svibnja. - Moj uzgoj je integriran, tj. između eko i konvencionalne proizvodnje. Sezona počinje u kolovozu, a traje sve do proljeća, uzgajam sedam sorti jabuka, ali kako bi rekli moji Srakari, imam žote i čerlene – objašnjava Šprem. Osim što se s jabukama okrenuo direktnoj prodaji (gdje

ga posebno veseli kad umirovljenik na placu kupi i 2 kile jabuka), krenuo je i u dopunjavanje ponude. – Shvatio sam da si ne mogu dopustiti da mi propadne i kila jabuke. Zato sam pokrenuo i proizvodnju octa po staroj recepturi, prešam prirodni sok od jabuka, a radim i čips. Kupci su na sve dobro reagirali prodali smo 5000 litara soka, 2100 litara octa i 700 paketića čipsa, što je tek krenulo. To su proizvodi s većom

dodanom vrijednošću, pa planiramo povećati proizvodnju – otkriva nam svoje planove. Uz jabuke, uzgaja i mrkvu, ciklu i ostalo korjenasto povrće, a kaže – većinom ga plasira kroz veletrgovce. - Ne mogu govor it i o c ijeni po kojoj prodajem povrće, ali, vjerujte mi, moja cijena je 25 % od one konačne. Inače, na uzgoj korjenastog povrća odlučio sam se jer je dravsko područje za to izuzetno pogodno – objasnio je.

Poslovni svijet 19

6. rujna 2011., br. 381

DOZNAJEMO Proizvodna jedinica T7 VIS-a u Dugoj Resi na meti kriminalaca

Tko sabotažama želi zaustaviti proizvodnju?

J Do sada je izvršeno pet provalnih krađa i sabotaža na strojevima, a počinitelje policija još nije pronašla no potvrđuju da je tvornica tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi konTko to želi kriminalnim rad- tinuirano i dalje na meti kradljinjama zaustaviti proizvodnju vaca ali i onih koji sabotažama T7 VIS-a u Dugoj Resi i one- na strojevima i opremi žele mogućiti otvaranje više od 400 osujetiti redovito odvijanje proizvodnje te time nanose novih radnih mjesta?

Prije desetak dana, u noći od veliku štetu poslovanju tvrtke u nedjelje na ponedjeljak za sada kojoj je zaposleno više od 450 nepoznati počinitelj (ili više radnika i čija je daljnja egzistencija vrlo upitna dođe li njih) provalio je kroz prozor do dugotrajnijeg u pogon tvrtke T7 VIS u prestanka rada Dugoj Resi i izvršio sana e j n i č i pr tvornice u botažu na proizvoda n nom postrojenju. ukup šteta Dugoj Resi.

U VIS-ovoj Na jednom je stroju ijalna prerezan i otuđen mater od pola p roiz vo d noj jedistrujni kabel, dok su e veća j juna nici Duga na drugom ukradeni mili Resa pored specijalizirani dijelotrenutno zavi čime su ti strojevi kuna poslenih planira onesposobljeni za proise otvoriti čak 400 zvodnju. Provalu su zamijetili djelatnici tvrtke koji su odmah novih radnih mjesta, ali uz ovao tome obavijestili policijsku kve radnje i ostala podmetanja postaju u Dugoj Resi čiji su protiv tvrtke ostvarenje tog policijski službenici zajedno plana nije moguće.

Dodajmo tome da još uvijek s inspektorom PU karlovačke obavili očevid i tragaju za po- nije pronađen ni počinitelj koji je provalio u krug tvornice te činiteljima. na dimnjak objesio zastavu sa Radi već 138 radnika sramotnim sadržajem u jeku Krađom spomenutih dije- kampanje koju je organizirala lova počinitelji nisu mogli Građanska inicijativa iz Duge steći materijalnu korist već Rese.

Protiv nepoznatih počiniteje očigledni i jedini motiv krađe bio nasilnim putem lja krađi i provala te nositeonesposobiti i zaustaviti rad lja ostalih nezakonitih radnji postrojenja te kriminalnim kao što su lažno prijavljivanje radnjama nanijeti veliku čime se uznemirava veći broj štetu tvrtci i njezinim zapo- građana i ujedno nanosi šteta tvrtci i njezinim zaposlenicima, slenicima.

Ovo je inače još jedna u nizu podnesene su brojne kaznene provalnih krađa i sabotaža u prijave. dugoreškoj poslovnoj jedinici tvrtke T7 VIS a zabrinjava činjeBezočne laži nica da još niti u jednom slučaU povodu prosvjeda Udruge ju nisu pronađeni počinitelji.

Građanska inicijativa iz Duge Podsjećamo prije nekoliko Rese pred Ministarstvom zamjeseci osujećen je, zahvalju- štite okoliša u Zagrebu prošli jući dojavi jednog poštenog tjedan te izjava koje je predgrađanina, pokušaj provale i stavnica te udruge Blaženka otuđenja strojeva i opreme iz Petrak davala prije i poslije pogona. prosvjeda, te „zahtjeva udruge Do sada je izvršeno ukupno da se tvrtki T7 VIS zabrani rad pet provalnih krađa i sabotaža s opasnim otpadom“ očitovali su se ovih dana u tvrtki T7 VIS. Ističu da izrečene tvrdnje U proizvodnoj Blaženka Petrak da je tvrtka T7 jedinici T7 VIS-a u VIS u poslovnoj jedinici u Dugoj Resi zloupotrebljavala dozvolu Dugoj Resi planira se za obavljanje djelatnosti gosotvoriti čak 400 novih podarenja opasnim otpadom – odnosno oporabu rabljenih radnih mjesta ulja te da se u energetskom postrojenju „ spaljuje krupni na strojevima a pričinjena uku- otpad“ bezočne su laži i podpna materijalna šteta veća je od metanja. Zbog iznošenja takvih pola milijuna kuna dok sami i drugih neistina uznemirava kradljivci sebi na ovaj način se javnost i nanosi velika nisu mogli priskrbiti materijal- materijalna šteta tvrtki T7 VIS, nu korist. Samo na popravak njenom ugledu i poslovanju. jednog od pokradenih strojeva Stoga će tvrtka T7 VIS i protiv koji je krađom dijelova devasti- Blaženke Petrak podnijeti karan, tvrtka T7 VIS je utrošila 200 znenu prijavu. tisuća kuna.

Tvrtka T7 VIS je, kao što je Sva ta događanja nedvojbe- već poznato, na Rješenje kojim

Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

!

Proizvodna jedinica tvrtke T7 VIS u Dugoj Resi

joj je privremeno obustavljeno obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom sve do uspostave provođenja kontinuiranog mjerenja emisija, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradi-

!

Svi uvjeti u energetskoj kotlovnici prilikom izgaranja energenata apsolutno su primjereni za potpuno i sigurno izgaranje bez štetnih utjecaja na okoliš i ljude

teljstva, Uprave za inspekcijske poslove Područne jedinice Karlovac, podnijela žalbu dok je protiv Rješenja Ministarstva okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva kojim se dozvola privremeno oduzima na rok od 6 mjeseci pokrenut upravni spor pri Upravnom sudu RH kako bi se u cijelosti poništilo donijeto rješenje.

Tvrtka T7 VIS iznova napominje da rabljeno ulje koje je oporabljeno u energetskoj kotlovnici poslovne jedinice u Dugoj Resi ne predstavlja otpad, a kamoli opasan otpad prema Pravilniku o načinima i uvjetima termičke obrade otpada, nego gorivo (energent) koji se može koristiti u energetskim postrojenjima

instalirane snage veće od 3 mW. Energetsko postrojenje tvrtke T7 VIS u Proizvodnoj jedinici u Dugoj Resi je instalirane snage od 10 mw.

Tvrtka T7 VIS također ističe da se u energetskom kotlovnici poslovne jedinice u Dugoj Resi striktno poštovale odredbe zakonskih propisa i Dozvola Ministarstva za energetsku oporabu rabljenih ulja. Svi uvjeti u energetskoj kotlovnici prilikom izgaranja energenata su apsolutno primjereni za potpuno i sigurno izgaranje bez štetnih utjecaja na okoliš i ljude. To su pokazala i sva dosadašnja mjerenja onečišćujućih tvari u zrak od strane nadležnih tvrtki koja su nepobitno dokazala da onečišćenje zraka u Dugoj Resi nema nikakve veze s poslovnom jedinicom tvrtke T7 VIS već da uzroke zagađenja treba tražiti drugdje.

Mjerenja Potvrda tome je i press konferencija koja je održana u Dugoj Resi.

Stručnjaci zagrebačkog poduzeća Dvokut Ecro predstavili su javnosti u četvrtak 1. rujna rezultate višekratnih mjerenja onečišćenja zraka koje su provodili od 5. do 15. srpnja (na Jozefinskoj cesti), zatim od 16. do 21. srpnja (u naselju Sv. Petar Mrežnički) te onih od 3. do 19. kolovoza obavljenih na lokaciji Kasar 17 u dvorištu dječjeg vrtića.

- Od spomenuta tri mjerenja kakvoće zraka u Dugoj Resi,

Rabote im neće uspjeti Tvrtka T7 VIS i dalje poduzima odgovarajuće mjere zaštite opreme, strojeva i druge imovine u proizvodnoj jedinici u Dugoj Resi te odlučno zahtjeva od policije i drugih za to predviđenih institucija da konačno privedu pravdi počinitelje dosadašnjih provalnih krađa i sabotaža na strojevima i opremi te drugoj imovini tvrtke.

Postavlja se pitanje kome je u interesu i zašto se sustavno i bez valjanih dokaza blati tvrt-

ka T7 VIS, koja je nakon osam godina stečaja pokrenula proizvodnju u tekstilnoj tvornici, već zaposlila 138 radnika te u vrijeme recesije uložila više od 50 milijuna kuna u modernizaciju i razvoj poslovanja. Želi li netko podmetanjima, neistinama i drugim rabotama osujetiti poslovne planove i razvoj proizvodne jedinice u Dugoj Resi a time i T7 VIS-a ? Tko god to bio, u tim nakanama neće uspjeti, poručuju iz T7 VIS-a.

SIGURNO IZGARANJE U KOTLOVNICI Temperature i svi uvjeti u energetskoj kotlovnici prilikom izgaranja energenata su apsolutno primjereni za potpuno i sigurno izgaranje bez štetnih utjecaja na okoliš. To su pokazala i mjerenja onečišćujućih tvari u zrak od strane nadležnih tvrtki, a isto potvrđuje i Zavod za javno zdravstvo „Andrija Štampar“. samo je u prvom zabilježen sumporovodik u dvostruko većoj koncentraciji od dopuštenih vrijednosti, dok se na osnovi preostalih provedenih mjerenja može zaključiti da u razdoblju mjerenja nije bilo prekoračenja graničnih vrijednosti, niti kratkotrajnih intenzivnih povećanja koncentracija aromatskih spojeva.

- Spreman sam na još jedno tajno mjerenje kakvoće zraka, ali u gradu razmišljamo i o pro-

vedbi javnog natječaja s ciljem kupnje i postavljanja stalne mjerne stanice. Nisam za ad hoc zatvaranje bilo koje tvrtke, ali one moraju raditi sukladno zakonu. Do sada obavljena mjerenja, skupa su i platit će ih krivac – istaknuo je Ivan Barišić, gradonačelnik Duge Rese, dodavši da bi stvarne zagađivače trebala razotkriti Inspekcija zaštite okoliša, kojoj su poslane analize mjerenja koja je obavila ovlaštena tvrtka Dvokut Ecro.

20 Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Piše: NEVENKA SUHIĆ Gdje je nestao “Vodič”?

N

akon bogate promocije Vodiča za starije osobe Varaždinske županije, ova se zanimljiva i praktična brošurica izgleda izgubila na putu do krajnjeg korisnika – gradskih i županijskih umirovljenika. Nekoliko je umirovljenika, nakon bezuspješnog traganja, nazvalo i našu redakciju ne bi li dobili informacije gdje su Vodiči, kako ih mogu nabaviti ili kupiti i po kojoj cijeni. spjeli smo doznati da su brošurice u prostorijama varaždinskog Saveza udruga umirovljenika i starijih osoba te da su već u tijeku pripreme za njihovu distribuciju u 30-ak udruga umirovljenika, kao i u gradske podružnice, o čemu će biti pravovremeno obaviješteni. Brošura je tiskana u nešto više od 3000 primjeraka te će je zasigurno moći nabaviti svi zainteresirani. svakom slučaju, izgleda da je ova mala tiskovina zbog velikog interesa umirovljenika toliko zbunila izdavače i distributere da ni nakon mjesec dana nisu uspjeli Vodič proslijediti onima za koje su ga i namijenili.

U

U

TREĆA DOB

Visoki tlak – tihi ubojica?

!

S obzirom na to da je u starijoj životnoj dobi povišen i visok tlak gotovo uobičajena pojava, osobe treće životne dobi morale bi krvni tlak redovito kontrolirati. On je «tihi ubojica» jer nema simptoma, pa višegodišnje trajanje visokog tlaka može prouzročiti ozbiljne bolesti srca i mozga, kao i oštećenja bubrega i vida.

Pod normalnim smatra se tlak koji iznosi 120/80, dok se povišenim smatra tlak kad u mirovanju kroz duže vrijeme

iznosi 140/90 milimetara žive.

Uz redovitu kontrolu tlaka i uzimanje lijekova koje je odredio liječnik, starije osobe moraju voditi računa i o svojoj prehrani. Trebaju ponajprije smanjiti unos soli i masnoća životinjskog porijekla, što znači da moraju izbjegavati suho meso i slaninu, konzerviranu hranu te razne grickalice, ali i alkoholna pića i cigarete.

Moraju voditi računa i o svojoj tjelesnoj težini, pa se preporuča više kretanja ili tjelesnog vježbanja.

Kontrola šećera, kolesterola i krvnoga tlaka na Banfici U skladu s programom aktivnosti, VI. podružnica umirovljenika Banfica, ponovo organizira besplatno mjerenje šećera u krvi i kolesterola, kao i mjerenje krvnoga tlaka. Ovakve, kao i druge akcije vezane uz prevenciju i kontrolu zdravlja, za banfičke se umirovljenike već godinama provode. Pozivaju se i ovaj put umirovljenici da u

6. rujna 2011., br. 381

TU KRAJ NAS Dr. sc. Ferdo Ivanek u Kaliforniji živi više od 45 godina

Za Varaždin me vežu sjećanja na mladost J Ferdo Ivanek otac je poznatoga holivudskoga glumca Željka Ivaneka, koji je osvojio Emmyja za ulogu u seriji “Damages” s Glenn Close Piše: NEVENKA SUHIĆ

Već sama činjenica da je u 89. godini života gospodin Ferdo Ivanek kao nekadašnji varaždinski gimnazijalac na proslavu 70. godišnjice mature doputovao iz daleke Kalifornije gdje živi, govori ne samo o njegovoj vitalnosti, nego o osobi čiji je životni put po mnogočemu nesvakidašnji. A što ga veže uz Varaždin?

Sjećanja - Sjećanja, naravno! To je neizbrisiva mladost, to su bile važne godine u mom životu.

Iako sam rođen u Ljubljani, a odrastao u Zagorju, u Zajezdi, u Varaždinu sam završio svih osam razreda tadašnje gimnazije. To cijelo vrijeme sam i stanovao u Varaždinu, najprije u Kukuljevićevoj, onda u Kolodvorskoj i na kraju u Zagrebačkoj ulici. Čak sam se okušao i u novinarstvu, pa je u varaždinskim novinama bio objavljen moj «đački» novinarski uradak.

Naime, u razredu smo imali jednog kolegu kompozitora koji je komponirao i napisao libreto za jednu operetu, koju su s velikim uspjehom u varaždinskom kazalištu izvodile naše kolegice. Kako je to bila vrlo ozbiljna predstava, ja sam se ponudio tom našem kolegi napraviti malu reklamu, pa sam napisao dva, tri članka, koje su mi stvarno i objavili! - kroz šalu se prisjeća gospodin Ivanek.

Kad je završio gimnaziju i maturirao, školovanje je nastavio u Austriji, gdje se u Beču upisao na studij elektrotehnike.

Američki san

četvrtak, 8. ovog mjeseca, u vremenu od 8 do 11 sati dođu u stare prostorije VI. podružnice Banfica, u Teslinoj ulici 20, i provjere svoje zdravlje.

Mislim, dakle jesam

“

Kod nas je počelo vrijeme «divljega» kapitalizma. Dok se jedni silno bogate, a drugi padaju na dno siromaštva, predlažu se radna mjesta ovrhovoditelja!”

VLADIMIR HORVATIĆ, VARAŽDIN

Gospodin Ferdo Ivanek na proslavu 70. godišnjice mature doputovao je iz daleke Kalifornije

Često se čujemo telefonom

- S obzirom na to da sam bio stipendist Saveznog komiteta Na kraju smo se ponovo vratili gimnazij- Veseli me što se moje kolegice jako dobro za radiodifuziju u Beogradu, skim danima, proslavama mature i velikom drže, što su intelektualno svježe i što nam je uvijek zabavno i veselo. Inače, mi održavamo nakon studija 1949. godine jubileju. morao sam se kod njih i zapo- Maturanti iz moje generacije, zbog ratnih kontakte, često se čujemo telefonom, tako sliti. Tako sam u Centralnom i poslijeratnih događanja, prvu su obljetnicu da uvijek znam što se tu događa. A kad je radio institutu bio do 1955. mature proslavili tek nakon 15 godina, a ja riječ o 75. godišnjici, ja mislim da je moramo godine, a onda sam prešao u sam im se pridružio na 25. obljetnici i odonda dobro isplanirati, jer možemo samo jedanput Institut za elektro zveze u Ljusam svakih pet godina, sve do danas, s njima. pogriješiti! – našalio se gospodin F. Ivanek. bljanu, gdje sam sa suprugom i naša dva sina ostao sljedećih 10 godina. Nakon toga smo sveučilištu u Stanfordu. A pol godine kasnije otišli smo klimatskih promjena, dok otišli u Ameriku – prikako sam od svojeg u Ameriku i tamo ostali sve je mlađi sin Željko poznati sjeća se Ivanek, a Instituta u Lju- do danas - otkrio nam je naš američki glumac! Diplomiu na pitanje zašto b ljani d o b i o izuzetno ugodan i duhovit rao je dramu na prestižnom je n u Ameriku, jedt r i g o d i n e sugovornik od kojeg smo sveučilištu Yale, a studirao je zad u nostavno je uzs t u d i j s ko g uspjeli saznati da je zado- i na Londonskoj akademiji za ijeme azi r v vratio: “Zbog dopusta, na- voljan svojim životom, da u muziku i dramsku umjetnost. dol u k s t posla!” stavio sam zadnje vrijeme u Hrvatsku Glumio je u više od 25 filmo-u Hrva e n i d o - K a ko m e s t u d i j n a dolazi svake godine i da uz va, u brojnim televizijskim g svake , ali i na Stanfordu i svoje Zagorje i Zajezdu rado serijama koje su se i kod nas zanimala elekje tronika, pružila doktorirao iz dolazi u Varaždin i na more. prikazivale, kao i u kazališnim Zagor re mo mi se prilika za područja elek- Ponosan je i na svoja dva sina. predstavama, a prije dvije daljnje usavršavanje troničkih znano- Stariji je magistar ekonomije i godine osvojio je i nagradu u struci, za nastavak sti! Ponovo smo se bavi se računalnom tehnolo- Emmy za najbolju sporednu studija i znanstveni rad na vratili u Ljubljanu, a četiri i gijom u domeni istraživanja ulogu.

Tu kraj nas 21

6. rujna 2011., br. 381

USPJEH Dobrovoljno vatrogasno društvo Babinec proslavilo je 30. obljetnicu rada

Vatrogasci dobili novi barjak J Još 1982. godine, u suradnji s Mjesnom zajednicom započelo se s izgradnjom Društvenog doma, a već naredne godine kupljeno je i vatrogasno vozilo U subotu 20. kolovoza Dobrovoljno vatrogasno društvo Babinec velikom je feštom proslavilo tridesetu obljetnicu svojeg rada! Popodnevnom slavlju prisustvovalo je dvjestotinjak vatrogasaca i gostiju, a svečanost je započela izvođenjem hrvatske i vatrogasne himne te postrojavanjem vatrogasnih postrojbi.

Pomaže i općina Prisutni su i minutom šutnje odali počast svim do sada preminulim vatrogascima i dobrotvorima koji su u proteklom razdoblju pomagali radu vatrogasnog društva.

Izvješće o tridesetogodišnjoj povijesti podnio je zamjenik tajnika DVD-a Babinec Damir Bednjanić, koji je u svojem izlaganju naglasio kako su vatrogasci odmah po osnivanju, davne 1981. godine, u prostorijama bivše osnovne škole započeli s osposobljavanjem i nabavkom vatrogasne opreme. Već 1982. godine, u suradnji s Mjesnom zajednicom započelo se s izgradnjom Društ venog doma, a već naredne godine kupljeno je i vatrogasno vozilo.

- U vrijeme agresije bivše JNA na Republiku Hrvatsku, vatrogasci su se priključili otporu i stalnim dežurstvima, čišćenjima i osposobljavanjem svih javnih bunara za pitku vodu i organizacijom stanovništva za posebne uvjete života, a osposobili su i jedinicu za specijalne namjene.

Zbog ratnih prilika 1991. godine, prosl ave desete obljetnice društva održana je naredne godine, a od formiranja općine Cestica 1993. godine počinje se voditi veća briga o vatrogastvu i njegovom financiranju – nabrojio je brojne zasluge vatrogasaca Damir Bednjanić. Dodao je kako danas u DVD-u Babinec djeluje deset aktivnih i 23 pričuvna člana, sedam članova vatrogasne mladeži i jedna žena te oko 400 pomažućih članova.

Predsjednik Vatrogasne zajednice Varaždinske županije Zvonko Biškup u svojem je govoru istaknuo kako na području Varaždinske županije vatrogasci djeluju u 28 gradskih i općinskih vatrogasnih zajednica koje su sve

dobro organizirane i dobro opremljene.

Na svečanosti su dodijeljene dvije povelje počasnog člana, a primili su ih Vladimir Knezoci i Miroslav Pintarić.

Desetak vatrogasaca okitilo se titulom uzornog vatrogasca, dok se drugih desetak oki-

n

a svečanosti su dodijeljene povelje počasnog člana Vladimiru Knezociju i Miroslavu Pintariću tilo brončanim vatrogasnim plamenicama. Osim toga, najzaslužnijim vatrogascima s područja općine Cestica podijeljena su i brojna druga priznanja. Sve je to bilo dovoljan razlog za veliko slavlje koje je nastavljeno vatrogasnom zabavom do ranih jutarnjih sati. Veliko slavlje uveličale su i “Križarice“, zbor ogranka KUD-a Cestica te članovi Kulturno-umjetničkog društva općine Cestica.

danas -u u DVD luje d ec je Babin ktivnih i a deset na člana uv č i r p 23 anova te 7 čl ži mlade

22 Crna kronika

6. rujna 2011., br. 381

OTKRIVAMO Širi se istraga oko izvlačenja novca u Javnoj ustanovi Gradski bazeni Varaždin

USKOK ušao u Gradske bazene J Uključivanje USKOK-a govori da izvlačenje novca iz Gradskih bazena vrlo vjerojatno prelazi okvire ove ustanove Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

USKOK se uključio u istragu poslovanja Javne ustanove Gradski bazeni Varaždin! Doznajemo to od dobro upućenih u zbivanja u toj gradskoj tvrtki čije poslovanje već nekoliko mjeseci provjeravaju službenici PU varaždinske.

Uzimali 10 posto?

U prvom redu, kao što smo izvještavali, sumnjivi su ugovori o pružanju pomoći kod obuke neplivača i sličnih poslova putem kojih je tijekom

š

to prije se završi istraga, nestat će nagađanja o namjernom odugovlačenju i kome se time ide na ruku

četiri godine isplaćeno oko 1,6 milijuna kuna. Novac je uplaćen šezdesetorici studenata na temelju ugovora varaždinskog Studentskog servisa, ali oni su zadržavali desetak posto uplaćenog im novca, dok su ostatak vraćali

u Gradske bazene.

Sumnja da se radilo o fiktivnim ugovorima, kako doznajemo, potvrđena je tijekom kriminalističkog istraživanja u sklopu kojeg su ispitani gotovo svi studenti koje su Gradski bazeni angažirali na izvlačenju novca. Međutim, budući da nikakva kaznena prijava još nije podnesena, očigledno je da policija još nije uspjela utvrditi gdje je novac (sve) završavao.

S obzirom na to da Gradski bazeni imaju tek tridesetak zaposlenika od kojih je tek nekolicina znala za ovakvo poslovanje, moglo bi se zaključiti da novac nije završavao (samo) unutar ustanove jer bi u tom slučaju policijsko istraživanje zacijelo već odavno završilo.

Gdje je novac?

Da slučaj Gradskih bazena vrlo vjerojatno prelazi okvire te ustanove, govori i uključivanje USKOK-a, specijaliziranog ureda DORH-a. U njegovoj nadležnosti su, kao što mu i samo ime govori, slučajevi korupcije i organiziranog kriminala. Dakle, sada je jasnije kakve su vrste vjerojatno sporne radnje u Gradskim bazenima.

Očigledno slučaj varaždin-

Da je novac završavao unutar ustanove, policijsko istraživanje zacijelo bi već završilo

skih Gradskih bazena nadilazi granice običnog kriminaliteta, iako su neki u Gradskoj vijećnici još prije nekoliko mjeseci navodili da su revizijom utvrđeni samo „sitni propusti“ u radu ustanove. Upravo u potonjem stavu treba tražiti razlog zašto se nakon otkrića spornih ugovora ništa nije promijenilo u Gradskim bazenima, izuzev suspenzija jedne djelatnice.

Očigledno, dio gradskih dužnosnika štiti odgovorne za izvlačenje novca iz Gradskih

bazena iz samo njima znanih razloga. Da nije tako, netko bi već podnio račun pred Upravnim vijećem, a po potrebi i Gradskim vijećem, samo na temelju izvješća gradske revizije koja je, usprkos pritiscima, točno utvrdila obujam spornih ugovora. Tako je policiji i DORH-u ostalo samo da utvrdi kuda i za što je odlazio novac, a što prije se taj posao privede kraju, nestat će nagađanja o namjernom odugovlačenju i kome se time ide na ruku.

Ili ostavka ili smjena Dok polic ija i USKOK istražuju poslovanje Javne ustanove Gradski bazeni, pojedinci u Gradskoj vijećnici još uvijek razmišljaju treba li nekoga uopće pozvati na odgovornost zbog izvlačenja 1,6 milijuna kuna! Već sama činjenica da su plaćane usluge koje nisu obavljene za određene kadrovske poteze u drugim

bi sredinama bila dovoljna, ali očigledno to ne vrijedi i u Varaždinu ili barem ne u ovom slučaju. Međutim, čini se da će se to ipak promijeniti. Naime, nakon što se Upravno vijeće sastalo nekoliko puta bez rezultata, došlo se do zaključka da će se vrlo skoro donijeti odluka o smjeni, ukoliko se prije toga ne podnese ostavka.

Urbana kultura 23

6. rujna 2011., br. 381

NOVE SNAGE Varaždinsko-međimurski bend u osvajanju scene

Novi red: Bitno nam je zabaviti se s publikom J Postoje tek godinu dana, a

nije isto” već se naveliko vrti na

njihov spot za autorsku stvar “Ništa CMC-u o sviram se m a n što vakom da, a s om pjesm nešto imo s na toj ičati ispr

Nisu stari ni godinu dana, a već se za njih čulo. Nakon što su osvojili prvu nagradu na Demofestu u Čakovcu, u studiju su snimili i svoju autorsku stvar “Ništa nije isto” s producentom Markom Lajtmanom, a nije puno prošlo ni do snimanja istoimenog spota. On se već vrti i na CMC-u, ali i na VTV-u.

Mladi entuzijasti koji čine Novi red, varaždinsko- čakovečki bend, kažu: “Nitko nas nije gurao, sve smo sami napravili.”

G

ospođa Kosor i dr. Boris Tadić prepucavaju se kao da smo opet u ratu.

Tadić je inače teški četnik, zlotvor, Darth Vader i svašta. Valjda bi nam svima bilo bolje da Srbijom vlada šešeljevac Nikolić.

Kojega je Tadić uspio Denis PERIČIĆ pobijediti sa samo mr. sc.

0,31 posto prednosti.

Narodi se uzrujavaju, a gospođa i gospon zadovoljno trljaju ruke, jer oboje u vlastitim dvorištima pridobivaju podršku javnosti. ako se radi predizborna kampanja.

Možda premijerka zbog toga ispada perfidna, ali je ipak poštenija od onih koji skupljaju potpise za gradonačelnika ispred crkve prije i poslije mise. Viđeno u nedjelju u Varaždinu. tac (71) ubio sina (52) lovačkom puškom. Dogodilo se to u naselju Trupale u Opštini Crveni Krst u Nišavskom okrugu.

To nam javlja RTL. Hvala im. Bez te vijesti bili bismo izgubljeni u svemiru. okvario se brod s Bilićevim nogometašima. Neki su mediji napisali da su ostali na pučini. Baš me zanima gdje to ima pučine između Supetra i Splita. Koji su udaljeni kao Banfica i Biškupec. li život nas uči da je sve moguće. Ako devetero ljudi može stati u Astru, onda možda i Hrvatska može pobijediti Maltu.

Nacija je strepila. Ozlijedili se Kranjčar i Olić. Razmišljalo se da se u pomoć pozovu pioniri NK Varaždin. Unatoč svemu, naši su s 3:1 unakazili Maltu, koja je, kaže Bilić, „tvrd orah“. alta ima sedam poraza i razliku 3:16.

Sva sreća što nam u skupini nije San Marino. Oni imaju 0:44. S njima ne bismo tako lako izašli na kraj. evjerojatno, ali uspjeh je postignut čak i bez Modrića. Koji se razbolio jer ga šefovi nisu pustili u drugi klub. Gdje bi umjesto 60.000 primao 160.000 kuna.

Dnevno. Tko se ne bi razbolio. Ja sam se razbolio čim sam to čuo. išo Kovač je odbio Mamićev stan.

Predlažem Mamiću da ga daruje meni.

Obećavam, pjevat ću mu i gore od Miše.

O

Svi na kupu, dečki iz Novog reda

- Na hrvatskom pjevamo pjesme jer smatramo da je hrvatski jezik dosta u ovom području glazbe oslabio te ga našim skromnim pokušajem želimo još više proširiti u rock glazbi. Inače, naš cilj je zabaviti se zajedno s našim fanovima i publikom. Bitno je napomenuti da pokušavamo sa svakom pjesmom nešto ispričati i to nam je cilj, na taj način doprijeti do ljudi jer muzika je tu zbog

nas, svima paše i svi ju vole – kaže Igor.

Dečki slušaju žešću muziku, od AC/DC-a preko Pearl Jama do System of a Down, a pokušavaju i nešto zaraditi sviranjem obrada. - Pokušavamo i tako, ali to nije bitno.

Sviramo isključivo zbog glazbe, a jednom prilikom dobili smo poruku od 11-godišnjeg dječaka koji je pokušao na gitari odsvirati našu stvar. Kada se

tako nešto dogodi, to dokazuje da nije sve u novcu – objašnjava Igor. Iako rade svoje stvari, pristali bi biti i produciran bend. - Svakako treba poštovati producente koji znaju što rade jer ipak imaju više iskustva i svaki savjet ili kritika je dobrodošla, tako da vjerujemo da uz pravog producenta svaki bend može postići ono što želi. Ne valja biti previše svojeglav, ne? - zaključuje Igor.

Zabranjeno pušenje i Van Gogh, ali bez Laibacha Pred nama je nova sezona događanja u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Počinje Rock festom, festivalom koji se trebao održati u lipnju, u 2 dana.

Svima onima koji su kupili ulaznicu, novac je vraćen, a organizatori kreću s prodajom idućeg tjedna. Smanjili su broj dana s 2 na 1, ali i cijenu ulaznice – u pretprodaji 50 kuna. Smanjen

Sve ludo

T

Što im se da - Gitarist Marin Kuharić i moja malenkost već smo prije zajedno svirali, a bend nam se raspao. Krenuli smo u potragu za novim članovima i našli bubnjara Matiju Mikca preko foruma, a ja sam slučajno našao basista Bojana Tanasića.

Svi smo se jako brzo “skužili”.

Nemamo nikakvog agenta, a ozbiljno smo prionuli poslu.

Pošto nam je Elvis Granić napravio kvalitetan spot, on se već neko vrijeme vrti na CMC-u – priča nam pjevač benda Igor Fajdetić.

Sviraju što im se da, ali bi se to uglavnom moglo uklopiti u nekakav rock, blues/rock ili pak punk. Igor piše stvari za bend, a nije se, kao neki, odlučio da pjeva i piše na engleskom.

Art/media

je i broj izvođača. Tako će na scenu te subote, 1. listopada, od 20 sati pa sve do 2 ujutro stupiti Zabranjeno pušenje, Van Gogh, Malehookers, Flashback i varaždinski Louder. Laibacha, koji je nosio Rock fest u lipnju, neće biti.

Upravitelj dvorane Neven Buljan pobrojao je i ostale događaje koji nam slijede – u listopadu

još i Sajam lova i ribolova te koncert Dražena Zečića. U studenom Sajam vjenčanja i Sajam obnovljivih izvora energije, ali i Lord of the dance i koncert More i bregi zajedno u pjesmi.

Neće nedostajati ni sportskih sadržaja – stolnoteniski turnir, ali i karate turnir. U prosincu nas očekuje koncert Hladnog piva, boks, streličarski turnir i

P

A

M N

prvi put – Ice show Uspavana ljepotica.

M

Sound Trek Tyga & Chris Brown – Fan of A Fan

U Nenad NEMEC NMC voditelj @ Totalni FM glazbeni producent/DJ sound.regionalni@gmail.com

pauzi između službenih izdanja za velike izdavačke kuće, a ta pauza može potrajati i par godina, vrlo je uobičajeno da izvođači održavaju prisutnost i svježinu na sceni mixtape i uličnim albumima koje izdaju neovisno. To im daje, naravno, i puno veću slobodu za razliku od službenog izdanja na koje uglavnom i nemaju neku veliku kreativnu kontrolu. Na takvim free izdanji-

ma ne samo da mogu slobodnije izraziti svoje misli ili frustracije (ponekad i prema samim izdavačima), već im je to ponekad prilika za suradnju s prijateljima ili odrađivanje kombinacija koje bi birokratskim putem bile teško izvedive. Jedno od tih izdanja je i album “Fan Of A Fan” čiji su domaćini DJ Ill Will i Dj Rockstar.

Naravno, glavne uloge imaju r’n’b pjevač Chris Brown i Cash

Money Records reper – Tyga. Na dvadeset pjesama ovaj dvojac fenomenalno funkcionira. Čak zvuče svježije i interesantnije nego na nekim njihovim vlastitim albumima. Pjesme u dobroj mjeri balansiraju između ljetnih himni posvećenih zabavi (“What They Want”, “Drop Top Girl”, “Ballin’ “ “Have It”...) i la-

ganijih i smirenijih stvari (“Deuces”, “Regular Girl”...).

Zanimljivo je da je pjesma “Deuces” bila nominirana za nagradu Grammy kao najbolja rap/rnb kombinacija, što samo svjedoči o kvaliteti ovog materijala. Koncept Best Of Both Worlds (Jay-Z & R. Kelly) je i u ovom primjeru vrlo uspješan i zanimljiv.

24 Kulturni obzor

U D-duru

Magnificat pod vodstvom A. Igreca P

ovodom proslave jubileja 600. obljetnice “ludbreškog euharistijskog čuda”, Varaždinska biskupija organizirala je koncert u čast dolaska posebnog izaslanika pape Benedikta XVI., uzoritog kardinala Jozefa Tomka. Zbor Darko RUŠEC varaždinske katedrale profesor gitare u “Chorus angelicus”, Glazbenoj školi Varaždin prigodni orkestar i Nikolina Virgej pod vodstvom Anđelka Igreca izveli su u subotu 3. rujna Rutterov Magnificat. ompozitor John Rutter rođen je u Londonu 1945. godine. Studirao je glazbu na Clare College, Cambridge. Skladao je zborsku, orkestralnu i instrumentalnu glazbu, a uredio je i mnoga izdanja zborskih antologija. Vrlo je tražen kao gost dirigent mnogih svjetski vodećih zborova i orkestara. Rutterov Magnificat je radosno slavljenje blažene Djevice Marije, inspiriran njezinim slavljenjem u zemljama poput Španjolske, Meksika i Puerto Rica. ikolina Virgej Pintar, mezzosopran, rođena u Čakovcu, srednju glazbenu školu završila u Varaždinu, u klasi prof. Darije Hreljanović.

Magistrirala je solo pjevanje na Sveučilištu za glazbu i glumu u Grazu u klasi Agathe Kania Knobloch.

Ostvarila je sljedeće operne uloge: Bara u “Božićnoj priči” R. Matza u HNK Varaždin, u operi u Grazu Das Traumfresserchen, Mrs Noa u Brittenovom “Noahs Flut”, Dorothea u Donizettijevoj “Viva la Mamma” itd. bor varaždinske katedrale “Chorus angelicus” u svojem je dvanaestogodišnjem djelovanju izveo mnoga djela liturgijske i koncertantne hrvatske i svjetske duhovne glazbe. Osnivač i voditelj zbora je Anđelko Igrec, orguljaš varaždinske katedrale i povjerenik za crkvenu glazbu u biskupiji. zvedba Rutterovog Magnificata bila je uistinu veličanstvena. Ovo glazbeno djelo je maštovito napisano, a latino ritmovi i harmonije daju mu poseban kolorit i draž. Katedrala ispunjena brojnom publikom željnom sakralne glazbe pokazuje koliko ljudi cijene lijepu umjetnost visokih umjetničkih i estetskih dosega.

6. rujna 2011., br. 381

RAZGOVOR Kućanica iz Japana Sanja Željeznjak izda

Pisanje - odluka za pranja u smiješnoj

K

N

Z

I

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Sve je počelo s japanskom veš-mašinom, a završilo s knjigom “Japanska buba”

J Priče i doživljaji iz Japana “kroz zapadnjačke oči” su i svojevrsni priručnik

o tamošnjem načinu života i japanskim običajima, ali i o čudesnim stvarima Zemlje Izlazećeg Sunca Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Nije mi bilo ni na kraj pameti. Otvaranje bloga u kasno ljeto 2006. za mene je bio eksperiment, traženje prave forme izričaja. Znala sam da imam zanimljiv sadržaj, ideju i znala sam da to mogu dobro napisati, a sve drugo bilo je nepoznato.

Japan, Zemlja Izlazećeg Sunca, neka je druga dimenzija svijeta. Neki kažu da tko nije vidio i upoznao ovu zemlju Dalekog istoka, ne može reći da je prošao cijeli svijet. Njihova kultura (i ponašanje) nama običnim Balkancima (i da, Hrvatska Čudesni Japan jest dio Balkana) neshvatljiKako ste se uopće odlučili va je kao i naša njima. Pet na pisanje? je godina jedna “od naših”, ”Na pisanje bloga odlučila Varaždinka Sanja Željeznjak, se perući veš u svojoj smiješživjela u zemlji gdje su došli noj japanskoj perilici“. Tako na ideju raditi minijaturna stoji na koricama moje knjidr vca. Buduć i da nije ni ge. Naime, mene su bila obična japanska u Japanu na pokućanica, nije se tako četku sme de a r ni ponašala. Pisala tale neke u k a sv je blog, a on je stvari vei doživ io i svoje zane uz jelju d e n e v “ukoričenje” na tamošNo m i s o k 300 stranica knjinji način prazni , što utječe ž i v o t a , ge pod nazivom e “Japanske bube” običaje godin entitet prije samo nekolii slično. na id ko tjedana. Pothvat Jednog ove varaždinsko-jadana razljutipanske blogerice ujedno la sam se i rekla: je i povod da popričamo s “Kako bi bilo da počnem njom... pisati blog?”. Počela sam Iza vas je 170 postova na pisati o tome kako perem blogu Kućanica u Japanu, rublje, kako se mučim s tisuće komentara i stotine učenjem japanskog... No fan mailova. Kada ste po- s vremenom sam shvatila čeli, jeste li mislili da će on da mi je prava motivacija biti toliko čitan? pisati o lijepim, pozitivnim,

čudesnim stranama Japana.

O njima govori moja knjiga.

Zapravo, svaka vaša priča pogled je na drugačiji svijet kroz “zapadnjačke oči”.

Iako ste bili spremni prije seljenja, što vas je šokiralo u novoj zemlji?

Osim perilica, na koje se uvijek moram vraćati, vrlo me iznenadilo to da su u Japanu s v e t rgov ine u v ij e k otvorene, svaku n e djelju i praznik, osim Nove godine. Takva naizgled banalna stvar jako utječe na vaš način života, poimanje radnog i slobodnog vremena, pa i pitanje vašeg identiteta. Kad primjerice spoznate da je Božić, naš najveći blagdan, u Japanu tek običan radni dan kada se ljudi gužvaju u vlakovima, praše tepihe i šišaju pse, u vama se počnu

preslagivati neke stvari i drukčije gledate na sebe i druge u tom dalekom, stranom svijetu.

Upute za snalaženje Kako ste odabrali priče za “Japanske bube”?

Vodila sam se ambicijom da knjiga bude neka vrst vodiča ili priručnika o Japanu. Svak i se tekst može išč itavati na osobnom nivou, zato što sam ga osobno doživjela i proživjela, ali ga je moguće prenijeti i na višu, metarazinu na kojoj on može poslužiti kao uputa za lakše snalaženje i shvaćanje Japana i japanskih običaja.

Ponovite nam, za što služi posudica kraj blagajne i boce vode po ulicama?

Posudica kraj blagajne služi za odlaganje novca prilikom plaćanja. Ukoliko ih nema, prodavač će vam vratiti sitniš pružajući vam ga obavezno s dvije ruke. A boce vode služe za rastjerivanje mačaka. To sve može zvučati neobično, ali znam

Kulturni obzor 25

6. rujna 2011., br. 381

ala knjigu “Japanska buba”

a vrijeme j perilici POVRATAK Predaje i japanski

Djeca su čudesno prilagodljiva!

Kako je Sanja pisala, tako je rasla i njezina popularnost. Objavljivala je svoje japanske zgode u jednom ženskom časopisu, a sve je nekako završilo i na malim ekranima. To joj nije pomoglo u traženju izdavača. - Na kraju su presudili tekstovi i kvaliteta – kaže Sanja koja će knjigu Varaždincima i predstaviti u studenom u Gradskoj knjižnici. Nakon povratka iz Japana zaposlila se u Gospodarskoj školi kao administratorica na projektu EU. - Harmonije radi, predajem i japanski u Školi stranih jezika Šimunić u Varaždinu. Još uvijek pišem blog, a pripremam i drugu knjigu o Japanu – ovaj put

zbirku fikcije. Makar, kad je riječ o Japanu, stvarnost je luđa od fikcije – dodaje. Životu u domovini brzo se priviknula i njena kći koja je svoje prve godine provela u dalekoj zemlji. - Do pred godinu dana govorila je i ponašala se kao prava mala Japanka. Kad smo se vratile u Hrvatsku, bila je to velika promjena za nju. Iako s jezikom nije bilo problema, prvi dan iz škole došla je kući i rekla: “Mama, svi klinci su isti!”

Danas, nakon samo godinu dana, govori već kao prava Varaždinka. Odlično se uklopila u svoju sredinu, što dokazuje da su djeca čudesno prilagodljiva – ispričala nam je.

IN MEMORIAM Preminuo mr. Milivoj Rihtarić

Doajen planinarstva Istaknuti prosvjetni, kulturni, sportski i društveni radnik, dobitnik niza javnih priznanja između kojih je i medalja grada Varaždina, mr. Milivoj Rihtarić više nije s nama. Smrću Milivoja Rihtarića, hrvatsko planinarstvo izgubilo je jednog od najstar ijih planinara.

Naime, kako doznajemo od Milana Turkalja, tajnika HPD-a „MIV“ Varaždin,

Rihtarić je bio član planinarskih društava “Zavižan” iz Senja, “Ravne gore” i “ Dugog vrha” iz Varaždina te “Grebengrada” iz N. Marofa.

Bio je dugogodišnji aktivist Hrvatskog planinarskog saveza, a najviše je angažiran na dužnosti predsjednika komisije za dodjelu priznanja. Rođen je u Varaždinu 10. studenog 1927. godine, u kojem 1942. godine stal-

no i viševrsno planinarski djeluje. Za svojeg je radnog vijeka bio nastavnik kemije i biologije u Gimnaziji Knin i Senj, direktor i stručni suradnik Radničkog sveučilišta u Varaždinu, direktor HNK, savjetnik i pedagog Školskog centra za obrazovanje NGRM kadrova, savjetnik u Zavodu za plan i razvoj te predsjednik Komiteta za društvene djelatnosti ZO Varaždin.

ARHEOLOGIJA Pri kraju 4 godine istraživanja

Arheološka istraživanja su završena

Svi putevi vodili su preko Ludbrega

ĝWR ĴLWDWL" Mnoga lica 11. rujna

Thierry Meysann, Velika obmana: 11. rujna 2001., Robert’s International, Split, 2002.

U tjednu obilježavanja 10. obljetnice rušenja WTCovih tornjeva i torpediranja Pentagona, ponovno skrećem pozornost na kl asično djelo tz v. teorija zavjere vezanih uz bombardiranje New Yo r ka i Wa s h i n g to n a .

Napisana samo nekoliko mjeseci nakon američke katastrofe i munjevitom brzinom prevedena na hrvatski, „Velika obmana“ koncentrira se na tezu koja vrišti već s naslovnice: Nikakav se zrakoplov nije obrušio na Pentagon! Iako u prvo vrijeme dočekana s podsmijehom, nakon desetljetnog odmaka i mnogih ozbiljnih istraživanja, a naročito nakon radova Gruppa i Ickea, ova knjiga ostaje zabrinjavajući podsjetnik da se upravo u teorijama zavjere možda krije – prava istina.

J U planu je izgradnja arheološkog parka “Iovia-Ludbreg”

u kojem će u obnovljenom objektu biti izložena i zbirka Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Bazilika je možda drugdje

Ludbreška drevna povijest sve se više odmotava. Nekad davno, u rimskoj provinciji Panoniji, Ludbreg se zvao Iovia, a bio je značajan grad na podravskom putu između Ptuja (Poetovije) i Osijeka (Murse). Iovia je, pretpostavlja se, razrušena krajem 4. stoljeća.

Prva istraživanja u širem centru Ludbrega počela su davne 1968. i trajala su do 1979. Tada su otkrivena dva bazena. - Oko određivanja njihove namjene započela su ponovna nagađanja o postojanju ranokršćanske biskupije Iovije. Ipak je potvrđeno da se radi o malom kupalištu. Ipak, ne treba

Spajao gradove Kod hrama Kyoto Kiyomizudera

za jednu baku u Varaždinu koja se od mačaka brani na isti način. Čitajući vaše priče, shvaćamo da ste u Japanu živjeli s mužem i kćeri. No kako ste uopće dospjeli tamo?

Muž je dobio posao u Tokiju i tamo smo se preselili 2005. Poput svake japanske kućanice, ja sam se brinula o domaćinstvu i kćeri koja je tada bila još mala. Kasnije sam radila honorarne poslove vezane uz pisanje i podučavanje jezika što mi je dalo vremena za pisanje.

To je bilo moje zlatno doba.

Vratili ste se prošle go-

dine. Što vam najviše nedostaje? Čudesni japanski vrtovi i hramovi, koji su za mene

u

Japanu, mačke se rastjeruju bocama vode ostavljenim po ulicama izvor mira i sreće. Mirni i staloženi Japanci koji u svemu drže do harmonije. I, ne biste vjerovali, japanska riža. U Japan ću se sigurno vraćati, a na neki način iz njega nikad nisam ni otišla.

Već 4 godine na nekoliko tisuća kvadrata u Vrtu Somođi traju arheološka istraživanja koja vodi dr. sc. Tajana Pleše iz Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda (HRZ). - Od 2008. u cijelosti je istražen mali kupališni sklop. Tek sada, pred kraj 4. sezone radova, potvrđeno je da su bazeni pripadali malom kupalištu.

Osim bazena, većim dijelom je istražen i monumentalni objekt javne namjene koji je sa zapadne strane bio određen trijemom sa stupovima.

Naime, osim kupališta u Ioviji je pronađena i antička javna arhitektura. Pretpostavlja se da se jedan od tih velikih

objekata nalazio na JI spoju karda i dekumana, dviju glavnih prometnica – priča Pleše.

Malo nalaza Za razliku od Varaždinskih Toplica gdje u nalazištu Aquae Iassae svako malo nikne neki nov i predmet, u Ludbregu nije nađeno puno “pokretne povijesti”. - Kako je u centru Ludbrega potvrđeno kontinuirano stanovanje kroz 2000 godina, neminovno je došlo do brojnih devastacija antičke arhitekture. Dio pokretnih nalaza koje smo našli konzerviran je i restauriran u HRZ-u, a namjera je izložiti ih u arheološkoj zbirci na mjestu nalaza – kaže Pleše.

Sa završetkom arheoloških

odbaciti mogućnosti kako se bazilika ranokršćanskog biskupa Amancija ne nalazi negdje drugdje – rekla je Pleše. Ono bitno nađeno na nalazištu je i fino obrađeno brončano konjsko kopito, dio carskoga konjaničkoga kipa što ukazuje na značaj grada u kontekstu rimske Panonije. istraživanja krenulo se i s konzervatorsko-restauratorskim građevinskim radovima. Oko kupališnog sklopa izvedena je drenaža, a sanirani su i temelji. Uskoro će tamo nastati i arheološki park, zasadit će se vegetacija, a u konačnici će se

R

imljani se u Ludbregu kupali i kratili put do Osijeka

na antičkom arheološkom nalazištu “Iovia-Ludberg” obnoviti postojeći stambeni objekt u kojem će se naći arheološka zbirka s popratnim edukativnim sadržajima.

Skupina autora, Antologija neslaganja: Onkraj 11. rujna, Jesenski i Turk, Zagreb, 2004.

Za razliku od prethodne, ova knjiga ne bav i se teorijama zavjere, nego društvenim, političkim, vojnim, ekonomsk im i d r u g i m „ o z b i l j n i m“ aspektima i posljedicama 11. rujna. Autori tekstova su vodeći znanstvenici i komentatori, među kojima i globalno popularna Naomi Klain te još poznatiji Noam Chomsky. Zanimljivo je da su Chomskog, koji je i u Hrvatskoj rado čitan te zarana prepoznat kao simbol slobodarske misli, zbog njegov ih stavova o 11. rujnu teoretičar i zavjere proglasili glasnogovornikom korporatističke elite koja je, kako tvrde, izmislila pentagonski zrakoplov i sama pobila vlast ito s t a n o v n i š t v o k a ko b i zavladala svijetom.

Svejedno – važna i studiozna knjiga.

'HQLV 3HULĴLIJ

26 Duplerica

6. rujna 2011., br. 381

DOZNAJEMO 19. svjetski 2cv susret u francuskom Salbrisu

DOZNAJEMO Impresivna

Više od Godišnji u spačeku J U Salbrisu u Francuskoj ove je godine bilo najmasovnije okupljanje spačeka:

stiglo je točno 7.036 vozila i preko 20.000 ljudi iz 40 zemalja iz cijelog svijeta Piše: MARIO PATAFTA

Varaždinsk i spaček ist i “2cVž” tradicionalno svoje godišnje odmore provode na putovanjima po Europi.

Obitelji Brozd, Patafta i dvije generacije obitelji Kociper svojim spačekima i Dianom u kružnom su putovanju u 14 dana proputovali 4 . 20 0 kilometara kroz sedam država: Sloveniju, Italiju, Monako, Francusku, Švicarsku, Lihtenštajn i Austriju.

Nakon što su prisustvovali na svjetskim susretima 2cv vozila u Češkoj, Italiji te Švicarskoj, ove je godine organizator i domaćin susreta bila Francuska.

Bez šatora nikud ”Duh spačekizma” svake druge godine probudi tisuće zaljubljenika iz svih dijelova svijeta koji prelaze i po desetak tisuća kilometara ne bi li prisustvovali ovakvim svjetskim susretima. Ovogodišnji 19. svjetski 2cv susret organiziran je u gradiću Salbris na 40 hektara kamperskog prostora.

Ovo je dosad najmasovnije okupljanje spačeka sa 7.036 vozila registriranih u kampu i više od 20.000 ljudi pristiglih iz 40 zemalja širom svijeta.

Koliko je ljubav prema tim vozilima i avanturi jaka, svjedoče sudionici svih generacija koji su se na svoja putovanja zaputili čak iz Australije, Burkine Faso, Brazila, Gane, Japana, Nigerije,

Novog Zelanda, Tajlanda...

Gradić Salbris sa 6.000 stanovnika bio je svojom infrastrukturom i ponudom pripremljen za ovakav spektakl, ali organizatore je ipak iznenadio veliki broj pr istiglih u pr vom danu otvaranja kampa, pa su nakon višesatne gužve po gradu mnogi svoje mjesto za kampiranje našli kasno u noći ili tek drugi dan.

V iš e s tot ina vozila utaborilo se izvan kampa na okolnim livadama što sigurno nije umanjilo njihov doživljaj jer su “spačekisti” prilagodljivi i spremni na avanturu.

Uz osobnu prtljagu, “spačekisti” sa sobom voze i svu kampersku opremu - velike obiteljske šatore, stolove, stolice, madrace, vreće za spavanje, kuhala, posuđe i hranu. U svojim taborima rado ugoste prijatelje te uz fino francusko vino i sir raspravljaju o neiscrpnim 2cv temama.

Lutajući kampom nećete naći dva ista spačeka. Svaki od njih je svojevrstan unikat jer svaki vlasnik ugradi dio

n

e postoje dva ista spačeka, svaki je svojevrsni unikat jer vlasnici u njega ugrade dio sebe sebe s nekim zanimljivim detaljem. Iako su zadnji primjerci izašli s proizvodnih traka prije dvadeset godina, vlasnici se trude svoja vozila

Procesija u petak: od župne crkve do Zavjetne kapele

Na putovanja odlazi cijela obitelj Volonteri se brinuli da sve protekne bez zdravstvenih problema

VARAŽDINSKI “SPAČEKISTI” Oni su zaljubljenici u Citroëne posebice u “A” seriju u koju spadaju stari modeli – spaček 2cv, Diana, Ami i Mehari. Uz brigu za očuvanje tehničke Citroënove baštine, varaždinske “spačekiste” karakterizira i avanturistički duh, zaljubljenost u prirodu, kampiranje, duga putovanja i, što je najvažnije, druženje cijelih obitelji kroz tri generacije. Iako je za njih putovanje u spačeku samo po sebi cilj, odabrane destinacije su im poznate već četiri godine unaprijed. prilagoditi sebi, održavati ih i r estaurirati. Na tržištu postoje specijalizirani dobavljači kojima su ovakvi događaji prilika da ponude 2cv dijelove, a vlasnicima da se opskrbe potrebnim

zalihama.

Na samom susretu uz koncerte, animatore, zabavu te francusku gastronomsku ponudu, prezentiran je i dio postave Citroënovog muzeja s vrijednim 2cv izlošcima.

Jednoj od najmlađih hodočasnica vrućine nisu smetale

Kultura stanovanja Svijet financija Sport 27

Kultura stanovanja

6. rujna 2011., br. 381

Mjesečni prilog Regionalnog tjednika

DOMINACIJA

Rustikalno ili apstraktno Odabir iste vrste tkanine koja postaje dominantna u prostoru, dozvoljava potpunu neutralnost ostalih elemenata kao što su ormari, krevet, komode.

Guste i teške tkanine, ovisno o vrsti, mogu naglasiti i rustikalni ambijent. Uz ovakve ugođaje najčešće se primjenjuju tkanine iz palete zemljanih boja bez uzoraka te s biljnim ili životinjskim motivima.

Geometrijske i apstrak-

Teške tkanine s dekorativnim nitima pojačavaju glamuroznost prostora

SAVJETUJEMO Kako najlakše urediti prostor dekorativnim tkaninama

Dojmljivi efekti uzoraka J Umjetni materijali mogu izgledati vrlo efektno u interijeru, ali ih treba izbjegavati kao obloge garnitura

za sjedenje, fotelja i stolica, jer između ostalog sprečavaju disanje kože IZABELA GALOVIĆ NINIĆ, dipl. ing. arh. www.interijerNET.hr

Dekorativne tkanine imaju značajnu ulogu u uređenju interijera. Vrlo jednostavno mu mogu promijeniti kompletan ugođaj tako da primjena ovakvih tkanina može biti pravi izazov za sve one koji vole česte promjene u prostoru. Ukoliko je prostor povezan, funkcionalne grupe možete naglasiti različitim bojama ili uzorcima dekorativnih tkanina.

Vrlo je važan način kombiniranja ovakvih tkanina. Postoje neka pravila koja je poželjno slijediti. Budite pažljivi kod kombiniranja različitih vrsta materijala, najbolje je kombini-

rati srodne, kao npr. prirodne s prirodnima, kako bi se zadržao i naglasio takav ugođaj u prostoru. Umjetni materijali mogu izgledati vrlo efektno u interijeru, ali ih treba izbjegavati kao obloge garnitura za sjedenje, fotelja i stolica, jer sprečavaju disanje kože, pa se javlja neugodan efekt znojenja.

Osim toga, potrebno je obratiti pažnju i na vrstu uzoraka koji se kombiniraju. Izbjegavajte miješanje cvjetnih i geometrijskih uzoraka. Njihove kombinacije mogu biti uspješne samo kad se radi o apstraktnim biljnim ili cvjetnim motivima, koji se kao takvi mogu uklopiti s geometrijskim, jer su svojevrsna

stilizacija. Vrlo uspješne kombinacije preds tavljaju tkanine istih uzoraka s različitim veličinama ili u različitim bojama.

Vrstu i gustoću tkanine odaberite ovisno o tome želite li prozračan ili glamurozan prostor.

Prozračnost povlači za sobom odabir vizualno laganih, polutransparentnih tkanina, koje i na dodir stvaraju osjećaj finoće. Ukoliko ih postavljate na prozore i staklene stijene, iskoristite njihovu boju kao motiv u interijeru i primjenite ju na foteljama, tabureima, stolicama ili nekim

dr ug im ele mentima.

Pune teške tkanine, pogotovo one koje u svom sastavu imaju zlatne, srebrne ili brončane niti, naglašavaju glamuroznost prostora. Osim za prostrane dnevne boravke, ovakva

vrsta tkanina idea l no se uklapa u raskošne spavaće sobe. Prekrivač kreveta i zastori na staklenim stijenama mogu biti načinjeni od iste vrste dekorativne tkanine, koja tako postaje dominantna u prostoru.

tne biljne uzorke treba izbjegavati ukoliko želite vjerno osjetiti rustiku.

Uz dekorativne tkanine, treba odabrati i popratni namještaj koji će se stilom uklopiti u ovakav ambijent. Odličan odabir za dječje sobe su dekorativne tkanine ili obično platno s printom likova iz priča, filmova i crtića. Dekoracija dječje sobe je posebna tema, jer u ovom slučaju granice za maštovitost ne postoje. Posteljine s printom, prekrivači kreveta, ali i prozračne zavjese s diskretnim uzorcima, ukrasit će dječju sobu i učiniti je još vedrijom. Izbjegavajte teške i tamne tkanine u ovom prostoru.

Dekorativne tkanine će doći do punog izražaja i na tapeciranom krevetu, koji ima naglašeno uzglavlje.

Ukoliko odaberite tkaninu s apstraktnim motivima u svijetloj boji te cijeli interijer ostavite u svijetlim tonovima, vaša će spavaća soba postati elegantna i profinjena.

28 Kultura stanovanja

6. rujna 2011., br. 381

DOZNAJEMO U Knegingradu otvorena moderna mješaonica boja

S njima gradite i štedite!

J Tu iznenađenjima nije kraj, jer u Knegingradu vas očekuje asortiman od oko 7.000 artikala široke potrošnje…

Ivan Ciglar, direktor

IZDVOJENO

Akcijska prodaja u rujnu Treba znati da tijekom rujna u Knegingradu traje velika akcijska prodaja crijepa Tondach i Nexe, opeke Ciglane Cerje Tužno, te svih proizvoda tvrtke Schiedel iz Golubovca. Posebno naglašavamo da su akcijskom prodajom obuhvaćeni i Schiedelovi vrhunski kamini. Kako doznajemo u Knegingradu, popusti se kreću od 30 do 40 posto, što je u ovo doba recesije svakako jedan velik doprinos jeftinijoj gradnji. Također, firma Knauf, koja doslovno posjeduje sva rješenja za brzu i kvalitetnu gradnju te opremanje vašeg stana ili kuće, pruža niz mogućnosti suradnje. O tim i ostalim pogodnostima, svakako se dodatno informirajte u prodajnim centrima Knegingrada.

- Kako može od jednog malog, anonimnog poduzeća u doba recesije i krize nastati jedan od vodećih distributera građevinskog materijala u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, najbolje je pitati i provjeriti u Knegingradu u Knegincu Gornjem. Bit ćemo počašćeni vašim dolaskom u Knegingrad, ako sa sobom ponesete i troškovnik ili pak nacrt za izradu kuće, garaže, krovišta, fasade pregradnih zidova ili uređenje tavanskog prostora u prekrasan stan – ističe Ivan Ciglar, direktor Knegingrada, tvrtke koja je mnogima postala nezaobilazni partner u gradnji od temelja do krova.

Opet iskoračili Naime, uz dobar savjet, u spomenutoj tvrtki omogućit će vam dogovaranje putem kojeg postižete najbolju cijenu vašeg ulaganja. I ne samo to.

Ponudit će vam i svu potrebnu dokumentaciju ovje- Knegingradov prodajni i skladišni prostor u Knegincu Gornjem renu od državnih institucija za tehničku ispravnost robe, kupljenu robu besplatno do- samoj prodavaonici u roku staviti na vašu adre- od nekoliko minuta priprea ukoliko se pokažu su. Dodajmo i miti boju za unutarnje ili bilo kakvi probled a r g to da je ovih vanjsko bojenje vaše kuće. U mi koji eventualn Knegi alan dana zaokru- slučaju da sami niste sigurni no nastaju kod e d i žena ponu- kakva nijansa vam najbolje gradnje, do je vaš r pri da fasadnog odgovara u prostoru, u vrlo datno organirtne a u p j ziraju dolazak eđen sistema Ju- kratkom roku, u suradnji s r u i i j JUB-a iz Zagreba, stručnjaka od gradn melja do pbrioz oi zl v koodj ii centralom dobit ćete nekoliko prijedstrane proizvoe t d o JUB, s pušta- loga koji će vam olakšati đača robe. Takokrova njem u rad mje- odluku. Dakako, ovakav priđer, treba znati da šaonice koja će u stup kupcu u Knegingradu će vam Knegingrad

se podrazumijeva, tim prije što materijali koji se prodaju za gradnju i uređenje od temelja do krova potječu od svih eminentnih proizvođača građevinskog materijala prisutnih na hrvatskom tržištu. No tu iznenađenjima nije kraj jer u Knegingradu vas očekuje asortiman od oko 7.000 artikala široke potrošnje! Tu možete birati, jer u ponudi je sva sila

alata, okova, materijala za uređenje vodovoda i kanalizacije te sijaset stvari koje vam mogu itekako poslužiti u svakodnevnom životu.

Stoga ne oklijevajte, već prodajne centre Knegingrada potražite u Knegincu Gornjem (kontakt telefon 042/653-190), Cerju Tužnom (kontakt telefon 042/209665) i Lepoglavi (kontakt telefon 042/791-070).

U tijeku je i akcijska prodaja Tondach crijepa

Novitet - Shiedel kamini

Novootvoreni Jumix centar i showroom Knauf

Očekuje vas čak 7.000 artikala široke potrošnje

Knegingrad kupcima besplatno isporučuje robu

Cijena Nexe crijepa snižena je od 30 do 40 posto

Kultura stanovanja 29

6. rujna 2011., br. 381

DOZNAJEMO MGK klesarstvo nudi najpovoljniji građevinski kamen

Stvorila ga priroda, unaprijedio čovjek Prirodni kamen materijal je koji se razlikuje od svakog drugog. Bogatih boja i teksture te gotovo neuništiv, prirodni kamen je savršeni dodatak svakom domu. Korištenje kamena kao poda nije novi koncept, dapače, već se stoljećima nalazi pod nogama u nastambama po cijelom sv ijetu. No kako doznajemo u tvrtki MGK klesarstvo, postoje i mitovi koji su često razlog iza odluke da se odabere neka druga vrsta podnog materijala. Najčešću zabludu predstavlja kamen, za koji neupućeni predmni-

jevaju da je skup materijal koji se teško održava i nije sposoban izdržati surovost svakodnevnog zlostavljanja.

Da tome zapravo nije tako, najlakše se možete uvjeriti razgledavanjem MGK-ovog bogatog asortimana. Čine ga stepeništa, kuhinjske radne ploče, kupaonske ploče, elementi kamina, prozor-

ske klupčice, podne i zidne kamene obloge. I ne samo to, jer u promotivnoj ponudi imaju dekorativne kamene zidne obloge – bunjice te od sada najpovoljniji građevinski kamen na tržištu Dolomite green. Kod njih je zaista sve u skladu s motom: „MGK klesarstvo – kamen za svaki džep“!

30 Kultura stanovanja

6. rujna 2011., br. 381

OTKRIVAMO Želite unijeti boje u vaša 4 zida? OBI vam savjetuje kako u tome sigurno uspjeti

Oličite dom bez imalo muke Zahvaljujući OBI-ju i njegovu posvećenom i stručnom odnosu prema potrošaču, svatko može biti svoj majstor te brzo i s lakoćom obaviti sve poslove u vrtu i domu. OBI trgovina svoj jedinstven i stručan odnos prema svakom potrošaču pokazuje ne samo velikim izborom disperzijskih, lateks, nekapajućih boja različitih nijansi i tonova, već možete do mile volje birati one za unutarnju ili vanjsku primjenu te lak-boje. Zidovi u boji su u trendu, no u kojoj će boji on zablistati u budućnosti?

Napravite sami Moderne, tople i pastelne boje uz pomoć različitih tehnika ličenja nesumnjivo oživljuju vaša četiri zida i stvaraju poseban ugođaj u vašem domu. No odluka je često teška, s obzirom na to da uz psihologiju boja veliku ulogu igraju i dimenzije prostorije. Maleni nedostaci poput npr. preniskog stropa mogu se ukloniti odabirom pravilnog tona boje. Lako ostvarenje vaših želja potencirano je širokim izborom boja i tehnika nanošenja, za svačiji ukus i džep. Stoga kao

i svi solomaheri puni ideja, donesite odluku i sami u svoj dom unesite boje. Ukoliko niste sigurni u vlastiti odabir željenog tona boje, svratite u trgovački centar OBI na Odjel boja i tamo će vam miješalicom napraviti neki od gotovo 2000 različitih tonova boja! Treba znati da OBI besplatno stavlja na raspolaganje kartice s bojama. Jednostavno ponesite kući različite kartice s bojama te u miru i na licu mjesta donesite odluku, prije negoli posegnete za kantom boje. I ne samo to.

Naime, ono na što trebate obratiti pažnju pri odabiru i kupnji boja, alata, pa čak i osebujnih tehnika za njihovo nanošenje – saznat ćete uz nezaobilazne savjete koje uvijek očekujte od stručnih prodavača. Tu je ekskluzivna ponuda za korisnike OBI Bonus Card i sve koji to žele postati. OBI se u segmentu uređenja doma nameće kao kompletni ponuđač, bez konkurencije. Naime, kao moderni maloprodajni lanac, svojim kupcima nudi najbolje iz triju područja: najinovativnije ideje modernog prodajnog centra za uređenje doma, bogat

asortiman i know-how specijalizirane trgovine, kao i prihvatljive cijene trgovine građevinskim proizvodima.

Tražite li savjet, određene robne marke, ideje i inovacije, ponude i akcije – OBI vam jednostavno pruža više. OBI svijet obuhvaća sedam e područja: učinit j o v s v j e s i sam t iljke i pšim, e j l š o j elekm o d njom trotehm kup ni o t i r p niku, a trgovi boje i u OBI dite lakove, ušte d o ma ć in stvo i uređenje doma, građevinske materijale i drvo, sanitarije i pločice, željezo i strojeve te vrtlarstvo. OBI trgovina d.o.o. za gradnju i dom lanac je suvremenih prodajnih centara s 40-godišnjom tradicijom. Vodeći venture” odnosno kao franje na tržištima u Njemačkoj šize u Austriji i Švicarskoj. i ostalim europskim zemlja- OBI prodajni centr i tijema. OBI broji sveukupno kom poslovne godine 2009.

540 prodajnih centara, od ostvarili su promet od 5,9 čega su 334 locirana u Nje- milijardi eura. Koncern OBI mačkoj. K tomu se može pri- sa sjedištem u njemačkom brojiti preko 210 prodajnih Wermelskirchenu zapošljacentara u ostalim zemljama, va više od 38.500 djelatnica koji su organizirani kao i djelatnika. Potrebe kupaca dionička društva ili “joint u OBI-ju uvijek su na prvo-

KAKO DJELUJU BOJE? “Osjećaj straha da će osoba umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom intenzivan je na vrhuncu napadaja, koji u pravilu nastupa brzo i brzo dostiže svoj vrhunac, već unutar desetak minuta, te potom polako gubi na intenzitetu.

Obično se frekvencija i intenzitet paničnih napada mijenjaju. Postoje razdoblja kada su napadi češći i jači i izmjenjuju se s periodima kada gotovo i nema napada. Periodi bez napada mogu potrajati mjesecima, pa i godinama, a onda se napadi ponovo pojave.” me mjestu. Najvažniji instrumenti zbog kojih kupci ostaju vjerni OBI-ju su, osim proizvoda, i cijene i brojne usluge. Primjerice, usluga najma strojeva, financiranje po atraktivnim stopama, plaćanje kreditnim karticama, najam transportnih vozila i prikolica, milimetarski točno rezanje drveta,

5 godina garancije na sve motorne uređaje, povrat poreza za strance, savjeti za kupce, poklon-bonovi, šivanje zavjesa, miješanje boja… Prodajni centri OBI u vašoj su blizini i po tome varaždinski nije izuzetak.

A sve to vam pruža više za vaš dom, što znači i više zadovoljstva.

Duplerica 31

6. rujna 2011., br. 381

proslava 600. obljetnice čuda svete krvi Isusove u ludbreškom svetištu

120.000 hodočasnika

Nepregledne kolone vjernika i posjetitelja na ludbreškim ulicama: prve grupe hodočasnika počele su pristizati u Ludbreg u petak, a najveći broj stigao je u nedjelju iz cijele Hrvatske i inozemstva

J Manifestacija Deset dana Svete nedjelje bila je posvećena proslavi velikog jubileja Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Vjernici iz cijele Varaždinske biskupije, iz svih drugih krajeva Hrvatske, ali i inozemstva, u nedjelju su od jutra pristizali u Ludbreg, jedino hrvatsko svetište posvećeno predragocjenoj krvi Kristovoj. Na prostoru ispred zavjetne kapele Hrvatskog sabora održana je glavna proslava velikog jubileja, 600. obljetnice čuda svete krvi Isusove. Prema službenim procjenama, tamo se okupilo više od 80.000 tisuća hodočasnika.

U Ludbreg je stigao predsjednik Ivo Josipović, kao i Ivan Jarnjak i Josip Friščić, potpredsjednici Hrvatskog sabora, tijela koje je prije 11 godina ispunilo zavjet dan davne 1739. godine: da će izgraditi zavjetnu kapelu odvrati li Bog pošast kuge koja je

tada harala Slavonijom.

Središnje misno slavlje predvodio je slovački kardinal Jozef Tomko, poseban izaslanik pape Benedikta XVI. u zajedništvu s čak 25 nadbiskupa i biskupa te oko 160 svećenika.

- Da bi vaš hrvatski narod i u svojoj budućnosti opstao i preživio, morate u središte svog života staviti Boga. Da bi naša kršćanska Europa opstala, mora ponovno u svoje središte staviti Krista – istaknuo je u propovijedi kardinal Tomko.

Tradicionalna manifestacija Deset dana Svete nedjelje ove je godine u potpunosti bila podređena proslavi velikog jubileja, 600. obljetnice od čudesne pretvorbe vina u vidljivu ljudsku krv. Najveći zabavni, kulturni i sportski sadržaji održavali su se do četvrtka nakon čega je sve bilo podređeno duhovnom slavlju.

Suncobrani i kišobrani - pravi spas tijekom dvosatne mise

Od petka su u svetište počele u velikom broju pristizati grupe hodočasnika. Na Veliku subotu misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s celjskim biskupom Stanislavom Lipovšekom i oko 150 svećenika. Tada se okupilo više od 40.000 hodočasnika, među kojima i oni iz susjednih

Slovenije i Mađarske, a uoči mise vjernici su formirali veličanstvenu procesiju od župne crkve do zavjetne kapele u kojoj je nošena pokaznica s relikvijom euharistijskog slavlja iz 1411. godine. Ludbreško svetište je time u samo dva dana pohodio rekordan broj vjernika: njih više od 120 tisuća.

Nitko nije ostao gladan i žedan Raspela, krunice, odjeća, obuća, torbe, igračke – bio je samo dio šarolike i iznimno bogate ponude na više od 400 štandova postavljenih po cijelom centru Ludbrega, a da hodočasnici ne bi bili gladni i žedni, pobrinuli su se ugostitelji koji su u centru svijeta podigli veliki broj šatora. Time je potvrđeno da je ludbreško proštenje jedno od najvećih proštenja u Hrvatskoj, ako ne i najveće. Ponudu je obogatio i tradicionalni “Ludbreški sejem” na kojem je svoje proizvode predstavilo i ponudilo 70-ak izlagača. I oni su se pobrinuli za raznolikost: posjetitelji su mogli kupiti rukotvorine, suvenire i knjige, ali i kamine te poljoprivrednu mehanizaciju.

Zeko i čekić - u Ludbregu je doista bilo svega za vidjeti i kupiti

Hrana za hodočasnike pripremala se i po najvećem suncu

Djelatnici policije hodočastili su u Ludbreg u petak

32 Putopis

6. rujna 2011., br. 381

Simbol grada, crkva svetog Jovana Bogoslova – Kanea

PUTOPIS Katarina Martinez posjetila je makedonsku hit destinaciju - Ohridsko jezero (2)

Ljepota manastira J Zbog mediteranske i umjereno kontinentalne klime, brojni posjetioci uspoređuju Ohrid s gradićima naše jadranske obale, a Ohridsko jezero s morem Piše: KATARINA MARTINEZ

S utvrde se pruža prekrasan pogled na Ohrid i jezero

Legenda kaže kako je u prošlosti na ohridskom području bilo crkava i manastira koliko i dana u godini. Na tragu te legende stoji i činjenica da ih je danas u gradu aktivno pedesetak i otprilike isto toliko u okolici. Između svih njih svakako treba posjetiti najstariju sačuvanu ohridsku crkvu, katedralu svete Sofije, koja se nalazi u starom dijelu grada.

Ona je jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih spomenika Makedonije, a ujedno predstavlja jedinstvenu galeriju srednjovjekovnog slikarstva.

Osjećaj spokoja i bliskosti Makedonsku kuhinju č ini mješavina grčkih, srpskih, albanskih i turskih utjecaja. U Ohridu se stoga, prije svega, dobro jede i pravi je raj za gurmane. Treba probati tradicionalna jela – ohridsku pastrvu, „gravče na tavče“, šopsku salatu, sarmu omotanu listom vinove loze, musaku, punjene paprike, čomlek (te-

leće meso i povrće kuhano u zemljanom loncu) ajvar, ljute papričice, baklave… I ponuda pića ne zaostaje za ponudom jela – bijela i crna vina, od kojih je najpoznatije Tuga za jug, rakija mastika… Jednom riječju, punoća mirisa, boja i okusa. Cijene jela i pića jeftinije su nego u Hrvatskoj. Za usporedbu, kava s mlijekom u

centru grada košta otprilike 6 kuna, odnosno 50 makedonskih denara.

Ljepota prirode, brojne znamenitosti, kultura, gastronomija, ljubazni i gostoljubivi domaćini, osjećaj spokoja i nekakve neobične bliskosti prema gradu i ljudima, razlog je zbog kojeg vrijedi posjetiti ovaj makedonski biser.

Obilazeći manastire

Amfiteatar oko kojeg se još uvijek obavljaju iskopavanja

Ulaz u rekonstruiranu neolitsku naseobinu

Šećući od stare jezgre prema visokoj stijeni koja se nalazi iznad nekadašnjeg ribarskog naselja Kaneo i iznad jedne od najljepših plaža u gradu, dolazi se do crkve svetog Jovana Bogoslova – Kanea.

Ona, na neki način, u predstavlja simbol i grada i najčešće okolic se može vidjeti a d i r h O i na razglednicaosjetit p o n ma i fotografiz e v a u b n o jama odaslastruira rekon aseobinu - Zaljev kostiju nim s Ohrida. u Od svetog Josk n neolit Zaljev vana – Kanea c i f i č n o m stiri, među kojima su najljepši s lijeve strane, g r a d n j o m . oni svetog Nauma i Kalista u kostiju puteljkom koji vodi U b liz ini s e Strugi, gradiću nasuprot Ohridu kroz šumicu, dolazi smjestila utvrda poznatom po Međunarodnom se do najsvetijeg mjesta poznata kao Samuilo- festivalu poezije koji se odrza pravoslavne vjernike, crkve va tvrđava, koja je kroz vjekove žava u kolovozu. Područje u svetog Klimenta i Pantelejmona mijenjala gospodare, bivala ru- kojem se nalazi manastir svetog na brdu Plaošnik (arheološkog šena, prepravljana i dograđiva- Nauma jedno je od najljepših nalazišta). Crkva je nastala kra- na. Naime, car Samuilo je nakon na Ohridskom jezeru zbog jem 9. stoljeća, ali je za vrijeme preseljenja svoje prijestolnice zelenila, izvora Crnog Drima, osmanlijske vlasti pretvorena s Prespanskog jezera u Ohrid samog manastira i pogleda koji u džamiju. Kasnije joj je opet obnovio citadelu i bedeme u se pruža s uzvišenja na kome je vraćena prvobitna namjena. dužini od 3 kilometara. S utvrde sagrađen te crkvice svete Petke Tijekom ljeta u njoj poznati se pruža prekrasan pogled na sa svetom vodom. U okolici glazbenici svijeta održavaju grad Ohrid i Ohridsko jezero.

Ohrida obavezno treba posjekoncerte zbog izrazite kvalitete Uz cijelu obalu Ohridskog titi i rekonstruiranu neolitsku zvuka omogućene njenom spe- jezera nanizani su brojni mana- naseobinu - Zaljev kostiju.

Zbog mediteranske i umjereno kontinentalne klime brojni posjetioci uspoređuju Ohrid s gradićima naše jadranske obale, a Ohridsko jezero s morem.

Kupanje i sunčanje neizostavno je u ljetnim mjesecima. Vožnja jezerom, izleti, noćne šetnje, tradicionalna muzika u restoranima, odlasci u disko ili u kafiće u kojima gotovo odreda svira rock muzika i u kojima se zajedno zabavljaju ljudi svih nacionalnosti. Osim brojnih znamenitosti i ljepote prirode, dobra zabava nezaobilazna je u ovome gradu.

!

6. rujna 2011., br. 381

Nakon ulaska u 1. hrvatsku tenisku ligu TK Varaždin 1181 ponovo punu pažnju posvećuje svojoj školi tenisa, predsjednik Dubravko Banek

Sport

“

Sport

sport@regionalni.com

Sport 3333

Kadeti Enes Garibović, Eugen Kanjir i Robert Fejzulahu na na širem su popisu karate reprezentacije”, izbornik Esad Garibović

NOGOMET Tomica Kocijan, novi trener NK Varaždina

Traže se iskusni J Povratak imena Varteks dogodit će se gotovo sigurno u roku od mjesec dana Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

put nosioci igre. Nadam se da neće još netko otići, a s druge Tomica Kocijan, novi trener strane nadam se da ćemo se NK Varaždina ponikao je u još pojačati s dva, tri iskusna Nedeljancu, a preko Varteksa igrača. Za to još uvijek postoji svoju igračku karijeru nasta- mogućnost. Tražimo jednog vio je Austriji, između ostalog stopera, igrača u veznoj liniji i u Sturmu i Salzburgu, a bio i jednu špicu. Potrebno nam je i član austrijske reprezenta- je iskustvo u ekipi.

Na trenerskom mjestu NK cije. Iz igračke karijere treba izdvojiti igranje u Ligi prvaka Varaždina ostat ćete do kraja i finalu Kupa UEFA-e. Kao polusezone ili je vaš plan trener radio je u austrijskoj drugačiji?

Nisu točni napisi o uvjetima Flaviji Solvi s kojom je osvojio da ću ja ostati do dva naslova prvaka u ligama i zime. Ja nau kojima su se natjecali. Namjeravam kon gotovo 22 godine u isu n ostati austrijskom nogometu i n č o t duže. poželio je vratiti se u u ć a d Kahrvatski i odabrao je napisi o zime, kav je NK Varaždin gdje su d konga prihvatili bez puno ostati eravam krediskusije. namj duže t a n ti a t s o plan i Pojačanje cilj do Koji su prvi i osnovni kraja polusportski ciljevi koje želite sezone? postići s ekipom NK VaražDo kraja polusezone očedina?

Osnovni ciljevi su popraviti kujem da se maknemo sa defanzivu, zatim u ovih de- zadnjeg mjesta i da osvojimo setak dana uigrati momčad s što više bodova. To je glavni kadrom s kojim raspolažem te cilj. Sada nam dolaze malo jači protivnici pa će biti nešto se dobro pripremiti za Split.

Kako ocjenjujete momčad teže, ali što je tu je.

Jeste upoznati s ukupnom s kojom raspolažete?

Puno je igrača otišlo, prak- situacijom u klubu?

Upoznat sam s kompletnom tički skoro jedna cijela prva postava. Skoro svi ovi dečki situacijom u klubu i znam u su bili rezerve i u drugom što se upuštam.

Govori se o mogućem poplanu, a sada su oni najedanvratku imena Varteks. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

Povratak imena Varteks mislim da će se dogoditi za mjesec dana. Gotovo sigurno.

Hoće li to, po vama, donijeti nešto pozitivno klubu?

Ako se vrate White stonesi, i to će već biti jedan pomak.

Situacija teža ne može biti.

Kakav je sastav vašeg stručnog stožera?

U njemu su Mario Kovačević, kao pomoćni trener, Dalibor Kišić, kondicijski trener, i Marijan Mrmić, trener vratara.

Tomica Kocijan

Najbolji u Varaždinu Iz Mađarske je u Varaždin stigla hrvačka reprezentacija Hrvatske. Ovdje će odraditi finalizaciju odrađenih treninga za skori nastup u Istanbulu na Svjetskom prvenstvu. U reprezentaciji su i Varaždinac Tonimir Sokol te Ivan Lizatović

“Palo” i Međimurje U pripremnom susretu rukometaši Vidovec Biosa još su jednom svladali premijerligaša Međimurje, pobijedivši uvjerljivo u Čakovcu, rezultatom 40:30. Trenutno najperspektivnija rukometna ekipa u regiji, iako 1B-ligaš, Vidovec Bios igrao je odlično, s mnogo rotacija, što zbog dužine klupe međimurski rukometaši nisu mogli pratiti. U prvom poluvremenu odličan je bio Jeftić, sa šest golova, no za samo 30 minuta igre, a domaćin je predvođen Barićem, s osam golova stigao do 22:27, no Vidovec se vraća u utakmicu na sigurnu prednost. Iduće subote u 1. kolu Vidovec gostuje u Kutini, kod Moslavine.

Kozniku najefikasniji

Nakon stanke slijedi važna utakmica sa Splitom

Stižu i prva pojačanja Novi trener Tomica Kocijan očito je ozbiljno mislio o pojačanjima jer se ekipi Varaždina priključio se i napadač Niko Tokić došavši iz NK Šibenik s kojim je prekinuo suradnju. On je sezonu prije igrao u Karlovcu.

Osim toga, posljednje informacije govore o još

dva pojačanja. To su stoper Goran Barišić koji dolazi iz Istre 1961, gdje je odradio posljednje tri sezone i također stoper Jhonnes Marquez de Souza koji je nakon Domžala i Hrvatskog dragovoljca igrao u Latviji i Mađarskoj. Koliko će te prinove pomoći ekipi, vidjet će se ubrzo.

KAJAK KANU Prvenstvo Hrvatske na mirnim vodama održano na zagrebačkom Jarunu

Varaždinci prvi put na mirnim vodama Članovi KKK Varteks nastupili su na Prvenstvu Hrvatske u kajaku i kanuu na mirnim vodama, koje se održalo na Jarunu u Zagrebu. Na prvenstvu su nastupile 232 posade iz 13 klubova, a varaždinske posade, kojima je to bilo prvo natjecanje na mirnim vodama, postigle su odlične rezultate.

U utrci na 200 metara u kajaku jednosjedu kod juniora Matej

i Siniša Hogač koji su u varaždinskom klubu na dvojnoj registraciji. U reprezentaciji su još Danijel Janečić (Lika), Nenad i Neven Žugaj (Lika), Anton Đok (Sesvete), Božo Starčević (Gospić) i Hrvoje Etlinger (Metalac).

Pripreme vodi Davor Jakubek.

Herkov nastupio je u A finalu i zauzeo 8. mjesto. U konkurenciji kadeta u kajaku na 1000 metara u A finalu je Antonio Hiržin zauzeo 5. mjesto, a Matija Fadiga je nastupio u B finalu i natjecanje završio na 13. mjestu. U konkurenciji juniora u kajaku Matej Herkov je u obje discipline ušao u A finale i na 500 metara zauzeo 4. mjesto, a na 1000 metara 6.

mjesto. U natjecanju na 1000 metara ml. juniora u A finalu nastupili su David Rožmarić, koji je zauzeo 4. mjesto, i Antonio Hiržin, koji je bio na 9. mjestu, a Matija Fadiga je natjecanje završio na 19. mjestu.

Kod mlađih juniorki u B finalu je Mia Fadiga zauzela ukupno 15. mjesto. I na 500 metara u A finale su se uvrstili David Rožmarić, koji je ponovo bio 4.

U Ludbregu je u sklopu održavanja manifestacije Deset dana Svete nedjelje održan i prijateljski susret nogometnih reprezentacija Mađarske i Hrvatske.

Naši veterani bili su uvjerljivo bolji te su pobijedili rezultatom 8:2. Obje reprezentacije došle su u vrlo jakim sastavima što je posebno razveselilo oko 400 gledatelja koji su sa zanimanjem pratili susret poznatih nogome-

FOTO FOKUS

taša. Najefikasniji je bio Ardian Kozniku, koji je postigao četiri zgoditka.

34 Sport

6. rujna 2011., br. 381

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Nastavak akcije Z

avršetkak godišnjih odmora i povećane tjelesne aktivnosti ljudi, koji inače vode pretežno “sjedelački” način žviota odlično je vrijeme da se neki vidovi rekreacije zadrže i nastave. ijekom godišnjih odmora puno se više plivalo i ronilo, hodalo i planinarilo, trčalo i skakalo te su se više igrali razni sportovi od badmintona do nogometa i košarke. Vrijeme povratka u “sivu” svakodnevnicu treba osvježiti nastavkom neke od aktivnosti kojom smo se bavili. Svim zainteresiranima na raspolaganju su brojni varaždinski sportski objekti u kojima mogu samostalno ili još bolje uz pomoć stručnih trenera baviti nekom rekreacijom.

Od dvorana do stadiona sve je na neki način dostupno građanima, samo je potrebno malo se informirati u klubovima ili u samim sportskim objektima. Tu su i fitnes centri u kojima također rade stručnjaci koji mogu napraviti kvalitetan individualizirani ili grupni program rekreacije. ez obzira na životnu dob, primjereno se mogu rekreacijom baviti gotovo svi. Dobrobiti bavljenja rekreacijom su razna. Izdvojit ćemo za ovu priliku samo neke. Redovnim pravilnim tjelesnim vježbanjem može se smanjiti rizik od nastanka nekih od čestih bolesti današnjice: visokog tlaka i drugih bolesti kardiovaskularnog sustava, šećerne bolesti, prekomjerne debljine, osteoporoze te depresije. Osim prevencije ciljanim vježbanjem radi se i na rehabilitaciji i liječenju nekih bolesti.

Drugim riječima gotovo bilo koji vid rekreacije, pod kontrolom stručnjaka donosi dobrobit našem organizmu. Kada govorimo o prevenciji onda je jasno da se u rekreaciju i sport trebaju uključiti što mlađi polaznici ali uz uvjet da s njima radi visoko stručna osoba. Važno je i da voditelji svaki program rekreacije naprave što zanimljivijim kako bi sve generacije polaznika dolazile na vježbanje s veseljem.

T

B

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

U prošloj sezoni Petra je osvojila naslov najbolje juniorke, dok je u seniorskoj konkurenciji bila na visokom 3. mjestu

STOLNI TENIS Petra Petek, STK Varaždin, optimistički u novu sezonu

Prvi put seniorka!

J Pred Petrom su novi izazovi u 1. hrvatskoj stolnoteniskoj ligi, turniri i seniorski EP Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Petra Petek je izdanak inkubatora poznate Škole stolnog tenisa koja djeluje u malom, nadomak Varaždina, sportu privrženom Žabniku Bartolovečkom. Nakon što je svoje prve stolnoteniske korake odradila u Žabniku, zahvaljujući dugoročno planiranom i sustavnom praćenju mladih talenata od strane STK Varaždin, seli se u Varaždin gdje se ubrzo nameće u jednu od perjanica varaždinskog ženskog stolnog tenisa.

dodamo treće mjesto u seniorskoj konkurenciji, možemo govoriti o velikoj nadi varaždinskog sporta.

Njezin trener Saša Suhodolčan potvrđuje kako je prošlu sezonu odradila na visokom nivou o čemu govore osvojeno prvo mjesto u juniorskoj konkurenciji i treće u seniorskoj. - Dogovaramo s treneom reprezentacije Nevenom Cegnarom, koji dugoročno računa na Petru, da dolazi dva puta tjedno u Zagreb na jače sparing susrete. Osim toga Petra je potpisala ugovor s Butterflyom; u Hrvatskoj ugovor s ovom najpoznatijom markom stolnoteniske opreme ima samo Tamara Boroš, a ukupno na svijetu imaju svega 119 takvih ugovora s vrhunskim stolnotenisačima i stolnotenisačicama - podsjetio je Suhodolčan.

Pred Petrom su novi izazovi u 1. hrvatskoj stolnoteniskoj ligi gdje nastupa u ekipi STK Varaždina, slijedi državno prvenstvo, a zatim i seniorsko Europsko prvenstvo.

Petra ima an potpis r s ugovo yom fl Butter

Talent Veliki uspjeh Petre Petek u Rusiji za njenog trenera Sašu Suhodolčana i dobre poznavatelje rada STK Varaždin ne predstavlja nikakvo iznenađenje. Nakon što je osvojila TOP 12 u konkurenciji najboljih hrvatskih juniorki, Petra je na nedavnom državnom prvenstvu u stolnom tenisu za juniore i juniorke u Ljubeščici pokazala svu svoju raskoš talenta, osvojivši titulu najbolje hrvatske juniorke. Ako tome

Petra Petek kreće s pripremama za prvi seniorski EP

Pojačati rad škole - Svake godine naša stolnoteniska škola iznjedri po neko novo ime - rekao je Željko Vukotić, predsjednik STK Varaždin u kojem igra Petra Petek. - Naš plan je i dalje pojačavati rad kadetske škole i upisati što više mladih. Namjeravamo također pojačati i trenerski kadar, kako bi rezultati

bili što bolji. Uskoro krećemo s organizacijom 7. međunarodnog Memorijala Mirko Abramović i to prvi put u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Mislim da ćemo privući mlade stolnotenisače iz šest ili sedam država u ukupnom broju od oko 500 djece dodao je Vukotić.

SPORTSKI POTHVAT MJESECA

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Šetalište Franje Tuđmana 1 Varaždin Tel.:042/659-125, e-mail: mbt-info@ gpzagorje.hr Web: www.arena-varazdin.hr 10.09.2011. - velika dvorana – rukometnra utakmica ŽRK Koka – ŽRK Samobor s početkom u 17,00 sati 11.09.2011. - mala dvorana - promocija knjige Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora - Podružnica Varaždin s početkom u 11,00 sati

Mlada varaždinska stolnotenisačica i učenica Gospodarske škole u Varaždinu, Petra Petek, kao članica juniorske reprezentacije Hrvatske, na Europskom prvenstvu u ruskom Kazanu osvojila je brončano odličje te joj je to donijelo i titulu Sportskog pothvata mjeseca sprnja,

Petri bronca iz Kazana

koju dodjeljuje Zajednica sportskih udruga grada Varaždina.

Petra Petek, članica je Stolnoteniskog kluba Varaždin a osvojila je i titulu juniorska prvakinja Hrvatske. Svojim uspješnim rezultatima uljepšala je srpanjsku varaždinsku spor tsku pr iču sjajnim uspjehom.

Na 34 . Europskom prvenstvu, koje je održano u ruskom gradu Kazanu, okitila se za-

jedno sa svojim suigračicama Matejom Jeger i Ivanom Tubikanac brončanim odličjem.

- Sezonu sam odradila na visokom nivou - državno prvenstvo, turniri, reprezentacija, Europsko prvenstvo. Treniram dva sata dnevno, a srijedom i petkom i dva puta na dan - dodala je Petra koja ovih dana počinje s intenzivnim radom na pripremama za narednu sezonu u kojoj ju očekuju novi izazovi.

Sport 35

6. rujna 2011., br. 381

MALI NOGOMET U Ljubeščci odigran susret Hrvatska - Bjelorusija

Vrhunski sportaši i odlična organizacija J Velika posjećenost prijateljskog susreta reprezentacija Hrvatske i Bjelorusije Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Mladi rukometaši TK Varaždina radosno dočekuju jesen

U punoj Sportskoj dvorani Ljubeščica odigrana je prijateljska i pripremna utakmica malonogometnih reprezentacija Hrvatske i Bjelorusije. U organizaciji HNS-a, Županijskog nogometnog saveza Varaždin i MNK Ljubeščica organiziran je ovaj atraktivan susret za sve ljubitelje malog nogometa. Susret je odigran u sklopu priprema za skoro Europsko prvenstvo koje će se igrati u Zagrebu i Splitu.

Turnir u povodu 2. godišnjice kluba RK Varaždin nastavio je s radom u svojoj rukometnoj školi. Tako su formirane dvije grupe 2000./2001. godište dječaka koji treniraju godinu dana i dulje te oni najmlađi 2002./2003. godište. Treninzi se održavaju ponedjeljkom, srijedom i petkom od 16 do 18 sati u TTS sportskom centru. Ukupno je upisano oko 50 polaznika koji treniraju tri puta tjedno po jedan sat. Starija grupa ove se sezone natječe s dvije ekipe u rukometu, a mlađi u mini-rukometu.

Točno 8. rujna RK Varaždin obilježava dvije godine od osnutka i tim povodom najavljuju turnir na kojem će

Strpljenje Susret u Ljubeščici počeo je strpljivo s obje strane, a hrvatska reprezentacija pod vodstvom izbornika Mate Stankovića kombinirala je taktike ne bi li uspjeli probiti bjelorusku obranu. U 11. minuti Dario Marinović doveo je Hrvatsku u vodstvo. Do kraja poluvremena u izglednim prilikama bili su još Jakov Grgić, Franko Jelovčić i Matija Đulvat, a najbolju priliku Bjelorusa obranio je odlični Ivo Jukić. U drugom dijelu Hrvatska nastavlja s čvrstom i agresivnom igrom, ali ne uspijeva povećati vodstvo. Sredinom drugog dijela Bjelorusija uspostavlja ravnotežu na terenu i dva puta opasno prijeti Alen Garbenko. Upravo taj igrač u 33. minuti postiže izjednačujući rezultat. Utakmica je tada još više dobila na tempu, a Bjelorusi su vidjeli svoju šansu za preokret rezultata. Nakon dvije prilike Denisa Mijatovića, gol za vodstvo Hrvatske od 2:1 postiže ponovo Marinović, preciznim udarcem iz daljine.

Minutu kasnije iz slobodnog udarca s ruba vratareva prostora Marinović postiže i svoj treći gol. Bjelorusi prelaze na presing, igraju povremeno bez golmana, ali im se to osvetilo u 39. minuti kada Jakov Grgić sa svoje polovice pogađa prazan gol Bjelorusa za 4:1. Za utjehu Bjelorusi postižu svoj drugi gol u posljednjoj minuti susreta za konačnih 4:2. Hrvatski izbornik

Okupljanje u Marofu

Malonogometaši Bjelorusije i Hrvatske nisu se štedjeli i prikazali su vrhunski nogomet

Mate Stanković ovako je vidio susret: - Iskreno govoreći, dobili smo utakmicu od ekipe koja je dva mjesta ispred nas i treba biti zadovoljan. Međutim, s pojedinim segmentima igre nisam bio zadovoljan. Isto tako, igrali smo s 15 igrača što nije uobičajeno, to je povremeno remetilo ritam igre. Mislim da smo na kraju ipak pokazali da smo bolja ekipa. Bilo je trenutaka u igri gdje smo padali, pa smo se opet dizali. Imamo još dosta prostora za raditi. Ova pobjeda svakako je vjetar u leđa ovome što radimo - dodao je Stanković.

ATLETIKA Sv i koji vole trčati i isprobavati tenisice, mogu to u sklopu projekta We run Zagreb koji se održava na SC-u Sloboda svakog ponedjeljka od 18 sati sve do 1. listopada, kada je na programu utrka na šest kilometara na zagrebačkom jezeru Jarun. Sponzor projekta je tvrtka Nike, koja je osigurala stotinjak pari različitih tenisica kako bi svatko pronašao najbolje za sebe, pod nazivom

sudjelovati osam klubova s oko 120 dječaka.

Od 15. rujna treninzi rukometne škole RK Varaždin počinju i na tri osnovne škole - u V. Toplicama, Cestici i Jalžabetu. - Cilj je okupiti što veći broj djece kako bi klub imao što širu rukometnu bazu. S djecom rade stručni, školovani i licencirani treneri Siniša Lacković i Siniša Kliček. Svi polaznici su osigurani u Basler osiguranju - dodao je predsjednik kluba Hrvoje Jembrih. Upisi u rukometnu školu još uvijek traju, a više informacija može se dobiti na na 091/260-1501 ili e-mail rk.varazdin@gmail.com.

Nike Run Hrvatska. - Cilj je promovirati trčanje i osposobiti rekreativce da sami znaju odraditi trening te podići svoje sposobnosti na viši nivo te privući što više rekreativaca na završnu pripremu - objasnio je Marko Puček, voditelj u Varaždinu. Ovakvi besplatni treninzi održavaju se samo u Zagrebu i Varaždinu. Sve ostale informacije možete naći na www.facebook.com/ NikeRunningHrvatska.

Deset dana priprema Reprezentacija je nastavila pripreme susretom protiv istog protivnika i u Ivancu. - Želimo doći što spremniji na EP. U listopadu namjeravamo Ruse dovesti u Hrvatsku i odraditi s njima deset dana zajedničkih priprema. Poslije toga idemo u Iran, nakon toga nam slijede kvalifikacije za SP u Azerbajdžanu. Nakon toga povratak i završne

pripreme za EP u Zagrebu.

Svaki mjesec imamo isplanirani program - opisao je Stanković i dodao kako je prezadovoljan s domaćinima. - Posebno bih zahvalio Ivanu Novaku, sudačkoj legendi, koji je po meni najbolji sudac svih vremena, te našem matičnom savezu, koji nam je omogućio pripreme jer što više utakmica - to bolje - zaključio je Stanković.

Prva liga u N. Marofu

Ekipa MNK Novi Marof okupila se na početku nove sezone. Unatoč teškoj financijskoj situaciji novomarofski malonogometni prvoligaš ostao je u skoro nepromijenjenom sastavu. Trener Goran Mamić može računati na Šviriga, Krasniqija, Jendroka, Domagoja i Nikolu Petrića, Martana, Škerbića, Piskača, Sakača, Horvata, Hruškara, Žugeca i oporavljenog Turkovića.

Memorijal “Mladen Kasun” Na igralištu u Marčanu Košarkaški klub Vinica organizirao je 14. po redu Memorijalni košarkaški turnir „Mladen Kasun“. Turnir se održava u znak sjećanja na Mladena Kasuna, hrvatskog branitelja poginulog 9. studenog 1991. godine u Domovinskom ratu, na bojišnici kod Karadžićeva. Mladen je bio jedan od osnivača Kluba te dugogodišnji igrač i trener. Stoga je vodstvo košarkaškog kluba prije 14 godina odlučilo da održavanjem turnira odaje zahvalnost i počast svom suosnivaču i članu, za najveću žrtvu – život ostavljen na oltaru domovine.

Počele intenzivne pripreme varaždinskih košarkaša KK Vindija započeo je pripreme za novu sezonu. Osim redovnog plana priprema, već su odigrali nekoliko pripremnih utakmica i to s Koprivnicom i Međimurjem. Slijedi igranje pripremnih prijateljskih susreta u Graberju. U srijedu 7. rujna u 10,30 sati ugošćuju ekipu Murskog Središća, u subotu 10. rujna s početkom u 20,30 sati stiže im Podravac iz Virja, a u sljedeću srijedu, 14. rujna, u goste im dolazi ekipa Murske Sobote.

Košarkaši željni uspjeha

36 Oglasi

6. rujna 2011., br. 381

6. rujna 2011., br. 381

Oglasi 37

38 S raznih strana

Vaše ljeto

uu I ja hoćuuuu u vod

Teo gleda u dubinu ...

6. rujna 2011., br. 381

S Fantasy teamom lakše do posla Fantasy team naziv je Udruge mladih fr izera, frizera stilista i vizažista koju su osnovali ml a d i f r ize r Josip Križnjak i v iz a ž is t i c a Ema Kerekeš.

Riječ je o prvoj takvoj udruzi u Hrvatskoj koja će se predstaviti prvi put ovog vikenda na Trash Film Festivalu. - Otkako smo završili školovanje u modnom učilištu Profokus iz Zagre-

ba, razmišljamo o osnivanju takve udruge jer je puno mladih naše struke koji se p o z av ršetku srednje škole nemaju gdje zaposliti. Cilj naše udruge je pomoći mladima da lakše pronađu posao, a s druge strane objediniti ove dvije različite, a opet povezane struke – naglasili su Josip i

Ema, iza kojih su brojni uspjesi na domaćim i međunarodnim natjecanjima te modnim spektaklima. Udruga će organizirati razna stručna predavanja.Vodit će se evidencija svih članova te će poslodavci putem Facebook stranice udruge moći pratiti njihov rad te tako odabrati budućeg djelatnika. Veliku podršku u osnivanju udruge dobili su od Štefanije Lazar, Meline Martinez i Zdenke Mavriček, kao i načelnika općine Petrijanec Vladimira Kurečića.

- Pozivamo sve mlade frizere, stiliste i vizažiste da se uključe

u rad udruge i tako osiguraju budućnost - poručili su Josip i Ema, koji već imaju pune ruke posla s obzirom na to da u prostorima udruge, koja se nalazi u Dravskoj ulici 23 u Družbincu, svaki dan od 17 do 22 sati šišaju, šminkaju i rade kompletne promjene stylinga, što sve fotografijama, za one koji žele, ovjekovječiti može Jelena Cupar. Sve infomacije o radu prve hrvatske udruge mladih frizera i vizažista mogu se dobiti na brojevima telefona 099/676-3722 (Josip) i 099/769-8376 (Ema).

TU KRAJ NAS Mladi za Marof uspješno odradili prvi međunarodni projekt

Vješali rublje i letjeli!

Piše: DAVOR PEJNOVIĆ

Zara se umorila na Dravi...

za plažu Obitelj spremna

Tata, makni raka, samo ja se hoću

Nikad prevruće za ljubav

slikati!

bolji...

Na moru, ali tuš je

LJETO 2011. - FOTIĆ U RUKE! Šaljite nam fotografije svojeg ljeta na temu:

Bilo na moru ili u gradu, 30 je u hladu!

Fotografije šaljite na sandra@regionalni.com, a najbolje ćemo objaviti.

Udruga Mladi za Marof bila je domaćin prve međunarodne razmjene mladih koja je održana u Novom Marofu. Ovaj projekt provodi se u sklopu programa EU pod nazivom “Mladi na djelu”, a okupio je 25 mladih iz Makedonije, Portugala, Srbije, Rumunjske i Hrvatske, koji su boravili u Novom Marofu od 20. do 27. kolovoza.

- Radionice su počele već prvog dana, a njihov glavni cilj bio je upoznavanje sudionika kako bi što prije razvili dobru komunikaciju za posao koji ih očekuje. Utvrđena su pravila, način rada i timovi, čemu je na poseban način pridonijela radionica pod nazivom “City game”, koju su, vjerujemo, zapazili i Novomarofčani.

Pet timova raspršilo se središtem grada u potrazi za informac ijama kao što su ime novomarofskoga gradonačelnika, godina izgradnje dvorca Erdödyjevih ili kako je izgledao nedavno preminuli Tomo Jenkač – poznatiji kao “Župan”? Zadatak sva-

kog tima bio je učiniti i po dvije usluge lokalnoj z ajednic i, tako u da su skupljeni brojni papirići u L žecu oko koševa žan za smeće, a je odr st, fe u nekim su LUĐEC o kafićima koš r zav n je nobar i bili jan pošteđeni praokupl nja čaša. Jedna je domaćica dobila besplatnu uslugu vješanja rublja, a nekoliko je novčića završilo u košarici za milostinju u novomarofskoj župnoj crkvi – doznajemo od domaćina, članova

U Novom Marofu mnogo zanimljivih radionica za mlade , a gosti su provjerili i kako gađaju

novomarofske Udruge Mladi za Marof.

I ostali dani bili su rezervirani za razne radionice i aktivnosti, tako da su gosti,

između ostalog, učili folklorne plesove, izrađivali tradicionalni nakit, letjeli paraglajderima, vozili bicikle, gađali lukom i strijelom,

plesali capoeiru, sudjelovali u seoskim sportovima, učili o novomarofskoj povijesti i sudjelovali u mnogim drugim aktivnostima.

Vidokrug 39

6. rujna 2011., br. 381

OTKRIVAMO Marija Zdelar, 83-godišnjakinja, već 61 godinu hodočasti u Ludbreg USMENA PREDAJA

Čudesno: sin Franjo ozdravio preko noći !

?

O ludbreškom događaju čudesne pretvorbe vina u vidljivu ljudsku krv zna se samo na temelju usmene predaje. Nema pisanih dokumenata.

Da će častiti svetu krv Kristovu, baka Marija zavjetovala se još 1950. godine. Njezin teško bolestan sin Franjo, danas 60-godišnjak, ozdravio je preko noći, na čemu svakoga dana zahvaljuje Bogu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Mnoštvo vjernika pristiglo je u petak u ludbreško svetište. U župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u 9 sati služi se sveta misa za vjernike iz susjednih župa, zavjetno je hodočašće župa iz Martijanca, Velikog Bukovca, Svetog Đurđa, Rasinje i Vinice, ali i policije.

Čuda postoje Među vjernicima je i Marija Zdelar, 83-godišnjakinja iz Dubice, mjesta kraj Malog Bukovca. Nije ona “obična” hodočasnica: u ludbreško svetište hodočasti punu 61 godinu! U toj nakani nije ju omelo ništa, ni loše vrijeme, ni loše zdravlje. Liječnici su joj rekli neka ne staje na noge, ali nije slušala. Stigla je i ove godine kada se slavio veliki jubilej, 600 godina ludbreškog euharistijskog čuda.

- Dolazit ću ovdje dok budem živa – odlučna je baka Marija.

Da će častiti svetu krv Isusovu, zavjetovala se još 1950. godine kada je u dvorištu svoje kuće strepila za život svojeg teško bolesnog sina Franje. Tada je bio star svega devet mjeseci.

Danas mu je 60 godina i živi u Njemačkoj, a njegova majka na tome je zahvalna presvetoj krvi Kristovoj.

Od 1411. godine, kada se u Ludbregu zbila čudesna pretvorba vina u vidljivu ljudsku krv, zabilježeno je mnoštvo svjedočanstava o čudesnim ozdravljenjima na zagovor presvetoj krvi. Baka Marija svjedoči da se čuda, u koja u 21. stoljeću malotko vjeruje, nisu prestala događati posljednjih šest stoljeća.

Kaže nam da ju sjećanje sve slabije služi, ali pamti sve detalje događaja koji su se zbili u smiraj ljeta 1950. godine, prije Svete nedjelje. Franjo je dobio

upalu pluća i, nakon što je dva tjedna gospođa Marija s njim odlazila k doktoru u Ludbregu, dječačić je upućen na liječenje u koprivničku bolnicu. - Bili ić smo tamo četiri tjedna. dječač m lo Sjećam se kao da je bilo a p u je s jučer, onako maleno ice iz boln dijete dobilo je 54 injeka ć u l p kući cije, nisu ga više imali pušten u gdje pikati. Upala pluća se počela povlačiti, ali se uz loš ozu dijete zarazilo drugom progn bolešću, dobio je krvavi proljev – prisjeća se Marija, a niz lice joj teku suze.

Iz koprivničke bolnice otpustili su ih kući, s lošom prognozom koju majka nije željela prihvatiti. Kod kuće su uslijedila dva nova tjedna straha i strepnje hoće li Franjo ostati živ.

Tog je poslijepodneva Marija u dvorištu svoje kuće brala kruške, a iako je dječačić ručicama posezao za voćem, nije mu ih smjela dati. Očajna je počela moliti Boga.

RELIKVIJE U SVIJETU

221

svetište u kojem se čuva ili se čuvao neki od oblika relikvija Kristove krvi postoji u svijetu, a među njima je i ludbreško svetište.

110

relikvija smatrano je čudotvornima pa tako i ludbreška relikvija.

Uslišenje molitve - Svetu krv Isusovu zamolila sam za zdravlje svojega sina, zavjetovala sam se da ću je častiti i hodočastiti dok sam živa – ispričala nam je.

Navečer je dijete stavila spavati, a zajedno s njim zaspala je i ona. Probudila se u 4 sata u noći, a Franjo je bio potpuno miran.

- Prestrašila sam se, mislila sam da sam vlastito dijete otrovala, jer sam mu dala malo soka od krušaka. No onda sam vidjela da mirno diše. Podojila sam ga i premotala. Nakon što je danima pelena bila potpuno krvava, na njoj ovaj put nije bilo ni kapljice krvi. Doista se zbilo čudo. Dijete se ujutro probudilo potpuno zdravo.

Dragome Bogu hvala što je uslišio moju molitvu – zahvalna je baka Marija.

Prema predaji, svećenik je slavio svetu misu i posumnjao u Kristovu prisutnost pod posvećenim prilikama kruha i vina. Kad se trebao pričestiti iz kaleža, u njemu je ugledao pravu krv.

PRIVATNE OBJAVE

!

Čuda su privatne objave koje nisu dane kao uvjet našeg spasenja. Svaki se vjernik sam može odlučiti hoće li u euharistijska čuda vjerovati ili neće.

Marija svjedoči da se čuda, u koja u 21. stoljeću malotko vjeruje, još uvijek događaju

Izvor: “600 godina Ludbreškog euharistijskog čuda” u izdanju Varaždinske biskupije i Grada Ludbrega

POVIJEST Čudesna uslišanja prvi put zabilježena 1512. godine, a sustavno bilježenje počinje 1764.

Prije 500 godina tri slučaja oživljenja mrtvih

Relikvija se iz crkve prenosi u zavjetnu kapelu

Čudesna uslišanja na zavjet ludbreškoj relikviji presvete krvi prvi su put zabilježena 1512. godine, točno 101 godinu nakon pretvorbe vina u vidljivu ljudsku krv.

Autentičnost svjedočanstva te su godine u Ludbregu provjeravali i istraživali izaslanici papa Julija II. – Na molitvu i zavjet uč injen presvetoj krvi dogodilo se 14 uslišanja: tri slučaja oživ-

ljenja ljudi koji su bili smatrani mrtvima, dva slučaja ozdravljenja od sljepoće, dva slučaja sretnog poroda te po jedno ozdravljenje od krvarenja, kuge, padavice i posljedica teškoga pada. A jedna se žena osuđena na smrt spaljivanjem neozlijeđena spasila sa zapaljene lomače – navedeno je u knjižici „600 godina Ludbreškog euharistijskog čuda“, koja

je izdana povodom velikog jubileja.

Dva stoljeća kasnije, 1764. godine počelo je sustavno bilježenje uslišanja na zagovor presvetoj krvi. U posebnoj knjizi počeo ih je zapisivati Juraj Kušić, prvi dvorski kapelan grofova Bačani.

- Ljudi su se, kako se može zaključiti, uglavnom zavjetovali u raznovrsnim zdrav-

stvenim poteškoćama. No ipak se ističe činjenica da im je utjecanje presvetoj krvi padalo ponajčešće na pamet u slučajevima krvarenja. U tom vjerničkom osjećaju naravna asocijativna veza više je nego očita – navodi se u knjižici i zaključuje da, premda kasniji naraštaji nisu bili toliko savjesni u bilježenju uslišanja, ona se ipak događaju i danas.

40 Savjetnik

6. rujna 2011., br. 381

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Europa i mi J

edno je sigurno, neke pozitivne promjene itekako će zateći nekulturne bahate Hrvate. Pritom ne mislim na pojedine političare, dugoprstiće, eksprespretvorbokameleone, mitoholičare itd. jer njih ima na većini meridijana i paralela. Mislim na one koji misle da kravata čini čovjeka čovjekom, a da onaj koji u radnom odijelu pošteno privređuje pripada manje vrijednom soju ljudi. vo iskustvo sam nemalo puta osobno doživio, naravno, samo u Hrvatskoj. Bez obzira na to što sam bio suvlasnik vrtlarije, najčešće me se moglo zateći u odjeći prikladnoj za boravak u njoj. Događalo se da pridošlicu uljudno pozdravim, a ona me pogledom odmjeri i prođe bez pozdrava. Posebno se sjećam komične situacije: „gospodin“ izađe iz auta i uputi se prema kancelariji prolazeći kraj mene. ozdravih ga i upitam mogu li mu pomoći.

On me odmjeri te bez riječi ode u kancelariju u kojoj nije bilo nikog, a ja sam bio vani.

Vrati se on i upita: “Kaj tu nema nikoga?”. Odgovorih mu: “Ima, upravo ste prošli kraj njega. Što trebate? Ja sam vlasnik.” Njegovom čudu nikad kraja, ali u očima nije bilo znaka stida već samilosti. Opet tipičan hrvatski sindrom!

Da je kojim slučajem rođen u nekoj od zemalja gdje se cijeni rad i opet rad, sigurno se takav scenarij ne bi dogodio. Ulaskom u Europu te će situacije izostajati jer je rad ono što odgaja.

O

P

Potječe li pas od vuka?

K

ad bismo priupitali ljude kako je nastao pas, vjerojatno bi najčešći odgovor bio: pa od vuka!

No ta priča nije tako jednostavna.

Psi spadaju u red zvijeri, koje su nastale prije pedesetak milijuna godina, a prve životinje slične današnjim psima, koje su počele živjeti u blizini čovjeka, prije 3 milijuna godina! Prvi razvoj životinja u čiju obitelj spadaju i današnji psi, započeo je na sjevernoameričkom kontinentu prije četrdeset milijuna godina. Ti prvi mesožderi izgledali su poput današnje lasice. Od te obitelji mesoždera, poznato je da su se razvila 42 roda. anašnji kanidi koji spadaju u tu drevnu obitelj su – crveni azijski pas, afrički divlji pas, divlji pas afričke savane, lisica, vuk, šakal i kojot. Najstariji ostaci kostura prvih pasa nađeni su u Kini.

Pretpostavka je da su izgledali kao omanji vukovi i stoga teorija da su vukovi preteče pasa. Današnje genetske spoznaje dokazale su da je genetska razlika psa i vuka 0,2 posto, no genetska razlika čovjeka od majmuna je također SAMO 1 posto! Stoga treba i druge današnje divlje pse te dinga i kojota svrstati

D

u genetsko stablo pasa.

No najnovija istraživanja pokazala su da su nordijski psi najbliži potomci vuka, dok je genetska veza između psa i kojota oko 96 posto. Izgledno je da su kromanjonci, koji su živjeli prije 10.000 - 30.000 godina, bili prvi ljudi koji su uz sebe imali i pse, budući da su u njihovim staništima pronađene zajedničke kosti. U to vrijeme ljudi nisu živjeli stacionarno, već su se selili zajedno s krdima divljači koje su lovili. ukovi su im tada bili najveća konkurencija u lovu i primijetivši njihove lovne vještine, započelo je njihovo pripitomljavanje.

Postoje dvije teorije. Prva, koja govori u prilog tome da su se vukovi približavali čovjeku, zbog osigurane stalne hrane, i druga koja govori u prilog tome da je čovjek zapravo započeo odabir vukova koji su bili skloni pripitomljavanju. Daljnja domestifikacija vuka povezana je s promjenom načina života čovjeka i

V

Autoškola Boris PETROVEČKI

Pravna strana

ing. prometa, stručni voditelj i predavač Autoškola PETROVEČKI www.petrovecki.hr, tel: 042/233-244

Krešimir JELAKOVIĆ

Počela je škola P

očela je nova školska godina. U ovo vrijeme razina osobne odgovornosti za sigurno sudjelovanje u prometu svakog vozača morala bi biti na najvišim razinama, uvažavajući oko 500.000 učenika srednjih i osnovnih škola koji su ponovno postali redoviti sudionici prometa. Najugroženiji, dakako, su oni najmlađi, a njihova sigurnost u prometu uvelike ovisi o roditeljima. Sve više raznih istraživanja rađenih u posljednje vrijeme ukazuje da djeca u prometu najčešće stradavaju zbog grešaka onih s kojima bi trebali biti najsigurniji - njihovih roditelja. Ako smo odgovorni roditelji, moramo se upitati jesmo li učinili sve za sigurnost svojeg djeteta. Nikad ne govorite djetetu: “Trči, žuri da ne zakasniš”, jer tada će dijete imati samo jedan cilj - što prije stići u školu. ad čekate svoje dijete nakon nastave, čekajte ga pred ulazom, nikako na drugoj strani ceste.

Po kiši ili snijegu bolje je da dijete nosi zaštitnu odjeću, a ne kišobran jer on bitno smanjuje vidno polje. Noću i za vrijeme smanjene vidljivosti djeca moraju biti posebno uočljiva - reflektirajuće oznake na odjeći i torbi nezaobilazna su oprema. Putuje li vaše dijete vlakom ili autobusom, upoznajte ga s prostorima namijenjenim za čekanje tih vozila, upoznajte ga, svake godine iznova, s pravilnim ponašanjem prilikom ulaska i izlaska iz vozila, s opasnostima koje ga vrebaju ako ne sjedi u sjedalu ili se ne pridržava pravilno dok je vozilo u pokretu i s opasnostima koje mogu nastati dira li razne tipke i ručice namijenjene za slučaj nužde.Ne zaboravite da djeca trebaju postati samostalni sudionici prometa u kojem je opasnost uvijek prisutna. Zato svojim znanjem, autoritetom, a prije svega osobnim primjerom pomognite svojem djetetu da nauči – kako sigurno sudjelovati u prometu.

K

njegovog prelaska iz lovca i skupljača, u proizvođača i poljodjelca. Time je započeo i stacionaran život čovjeka te postojala i prva mogućnost za kontroliranom reprodukcijom domestificiranog vuka. akle, odgovor na postavljeno pitanje djelomično je i točan!

No danas treba temeljito sagledati i posljedice ljudskog utjecaja na razvoj psa. Nažalost, mnoge bolesti, urođene mane i degenerativni procesi, posljedica su krivog utjecaja čovjeka na uzgoj pasa, a sve zbog atraktivnijeg izgleda, mode i zarade!

D

mag. iur.

Zadruga P

rema podacima Međunarodnog zadružnog saveza iz 1994. godine, postojeće svjetske zadruge imale su preko 800 milijuna članova i preko 100 milijuna zaposlenih (što je 20 % više nego što zapošljavaju multinacionalne kompanije) i 3 milijarde ljudi, odnosno polovina ukupnog svjetskog stanovništva živjela je upravo od zadružnih prihoda. adruga je dakle poseban oblik poduzetništva, koji na svjetskoj razini dobro funkcionira i izvan okvira socijalističkog samoupravljanja (s čime se kod nas još najčešće povezuje riječ zadruga i zadrugari) te su Ujedinjeni narodi (UN) s ciljem promoviranja zadruga proglasili nadolazeću 2012. godinu upravo Međunarodnom godinom zadruge.

Prema hrvatskom Zakonu o zadrugama (NN 34/11) (Zakon) koji je stupio na snagu 23. 3. 2011. zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve

Z

zbog kojih je zadruga osnovana. ostoje dvije vrste zadruga: zadruge osnovane s ciljem stjecanja dobiti i zadruge osnovane s ciljem zadovoljavanja potreba članova, u kojima članovi koriste usluge zadruge, bez stjecanja dobiti zadruge ili članova. ukladno Zakonu, zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača, a svaki član zadruge dužan je, kao uvjet za članstvo, u zadrugu unijeti jedan ulog koji ne može biti manji od 1.000,00 kuna, a članstvo u zadruzi nije prenosivo na druge osobe. adruga svoju imovinu, koja se sastoji od uloga članova, može uvećati svojim poslovanjem, a takvu dobit u određenom dijelu može podijeliti među članovima zadruge. Što se tiče odgovornosti za obveze zadruge, njeni članovi odgovaraju za obveze zadruge samo onom imovinom koju su unijeli u zadrugu, a njihova osobna imovina ostaje netaknuta, osim ako se nisu drugačije dogovorili. akle, zadruga je po pitanju odgovornosti članova za obveze društva puno sličnija d.o.o.-u nego obrtu, gdje obrtnici za obveze obrta odgovaraju cijelom svojom imovinom.

P S

Z

D

Zdravlje 41

6. rujna 2011., br. 381

OPĆA BOLNICA

Odgođena naplata parkiranja

rak k je uzro ke a v s o v goto iu e smrt četvrt inskoj Varažd niji župa

Na visoku stopu oboljelih od karcinoma upozoravali, ali bez rezultata

DVOJBA Zašto nema istraživanja o obolijevanju od raka u Varaždinskoj županiji

Učestalost karcinoma posljedica zagađenja?

J Zbog smrada životinja i otpada, više ne možemo ni

boraviti na otvorenom u prigradskim naseljima, upozorila je prof. dr. Vesna Dušak tijekom Skupštine Varaždinske županije Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Zašto Varaždinska županija spada među hrvatske županije s relativno visokom stopom obolijevanja od raka po čemu ne samo da odskače od republičkog prosjeka, nego se nalazi u samom vrhu, osobito muška populacija?

Dušak upozorava Na ovo pitanje, koje smo već nekoliko puta javno postavljali, napokon će se početi tražiti odgovor od mjerodavnih institucija. Ukoliko se dobije barem nekakvo suvislo objašnjenje, zasluga za to neće pripasti ni zdravstvenim djelatnicima ni odgovarajućim službama, nego prof. dr. Vesni Dušak, profesorici varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike te županijskoj vijećnici. Naime, za razliku od svojih kolega koji se uglavnom bave komunalnom problematikom, Dušak je tijekom aktualnog sata prošlotjedne sjednice Županijske skupštine zanimalo nešto sa-

svim drugo.

- Zašto nemamo istraživanje

V

araždinska županija ima relativno visoku stopu obolijevanja od raka o učestalosti obolijevanja od raka u Varaždinskoj županiji, kao i mogućoj korelaciji tumorskih oboljenja sa zagađivanjem - zapitala je Dušak ističući da se zbog smrada životinja i otpada više ne možemo boraviti na otvorenom u prigradskim naseljima.

Štromar obećava Odgovarajući na upit vijećnice, varaždinski župan Predrag Štromar najavio je da će se od mjerodavnih inspekcija, odnosno Ministarstva graditeljstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja zatražiti izvješće o tome tko su zagađivači na području Varaždinske

županije, odnosno što je dosad utvrđeno.

- Budući da Varaždinska županija nema ingerencije nad inspekcijskim službama, nadamo se da će nam izaći u susret.

Međutim, siguran sam da ćemo dobiti službene podatke o zloćudnim bolestima od Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. To nije problem. No s korelacijom bolesti i zagađivačima malo će ići teže, ali ako dobijemo izvještaje o zagađivačima i izvještaje o učestalosti teških bolesti, onda ćemo to moći sami napraviti - rekao je Štromar.

Struka - smiruje Zašto Varaždinska županija ima drugu stopu incidencije svih vrsta raka kod muškaraca, nastojimo već neko vrijeme razjasniti. Pokušavajući doći do odgovora zašto je rak uzrok gotovo svake četvrte smrti u Varaždinskoj županiji, prošle smo godine došli do Franciske Lančić, ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske

Istraživanja ima, ali ne i za javnost - Pretpostavlja se da na genetske čimbenike otpada 20 - 30 posto, dok 70 - 80 posto otpada na vanjske čimbenike rizika. Oni su vezani uz prehranu i općenito naš stil života, odnosno ponašanje.

Dakle, rak jednim dijelom spada u preventabilne bolesti i promjenama ponašanja, uz pravovremene i redovite preventivne preglede, odnosno probirima, možemo bolest otkriti u stadiju kad je ona izlječiva, odnosno postoji mogućnost kontrole bolesti, rekla nam je ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije, koja osim statistike

županije.

Varaždinska županija, prema podacima koje je tom prilikom iznijela Lančić, po raku dojke je ispod republičkog prosjeka, a pada i broj obolijevanja i umiranja od raka brohnha i pluća. Nasuprot tome, raste

oboljelih već dulje vrijeme radi i istraživanja o zagađenosti, ali s rezultatima ne izlazi uvijek u javnost, kao što je to slučaj s nalazima u Brezju.

broj oboljelih od raka prostate i debelog crijeva. Što je s ostalim teškim oboljenjima, nismo uspjeli doznati, kao ni točna područja Varaždinske županije gdje je učestalost oboljelih veća od državnog prosjeka.

Hoće li se to uspjeti ovaj put?

Što se (ni)je dogodilo u Lepoglavi Varaždinska županija već se jednom upustila u istraživanje oboljevanja od raka. Bilo je to prije šest godina na poticaj liječnice Marije Kolačko, koja je upozoravala da u pojedinim prigradskim naseljima Lepoglave gotovo nema kuće u kojoj

netko nije obolio ili umro od te opake bolesti.

Dok su se u javnosti javljala različita nagađanja što bi mogao biti uzrok tome, županijsko Stručno povjerenstvo za istraživanje raka u lepoglavskom kraju utvrdilo je da je incidencija

malignih bolesti na tom području niža u odnosu na ostale krajeve u Varaždinskoj županiji!

Doduše, pojedina naselja imala su veću stopu određenih vrsta raka, ali to je dovedeno u vezu s rizičnim ponašanjem oboljelih, a ne sa zagađivačima.

Nova regulacija prometa, a s njom i naplata parkiranja u krugu Opće bolnice Varaždin, koja je na snagu trebala stupiti 1. rujna, odgođena je za 15-ak dana. - Odgađamo primjenu zbog tehničke nemogućnosti primjene kartica za ulazak i izlazak iz bolničkog kruga. O početku nove regulacije prometa građane ćemo na vrijeme izvijestiti – najavio je ravnatelj Bolnice dr. Dubravko Tršinski.

Podsjećamo, u bolnički krug vozila će ulaziti uz parkirnu karticu, a besplatno parkiranje bit će omogućeno u trajanju od 45 minuta. Nakon isteka tog vremena svaki sat parkiranja plaćat će se po cijeni od 12 kuna.

Novi režim još nije ni počeo, a u našu redakciju već su stigle pritužbe. - Djelatnici Bolnice trebaju si kupiti karticu u vrijednosti od 300 kuna za ulazak u bolnicu svojim automobilom, ali će se za parkirno mjesto i dalje trebati nadmetati s pacijentima – piše u anonimnom pismu.

Dr. Tršinski ističe da Bolnica, kao ni bilo koja druga ustanova, nije dužna osigurati parking za djelatnike, a što se kartice tiče, djelatnici će je jednom kupiti i trajat će im neograničeno, što znači da parking neće morati plaćati. (vms)

NAJAVA

Zdravo življenje U četvrtak 8. rujna u novim prostorijama 6. mjesnog odbora u Dravskoj 7 b na Banfici bit će predstavljena “Mala škola zdravog življenja” koju pokreće varaždinska Udruga “Čista pozitiva”. Uvodno predavanje o vježbama za koordinaciju, snagu i ravnotežu u umu, duhu i tijelu počet će u 19 sati.

- Mala škola zdravog življenja namijenjena je svima koji žele dobro izgledati, koji sebe žele dovesti u stanje dobre kondicijske forme, duhovnog uzdizanja te spriječiti razne bolesti kardiovaskularnog sustava, ali i onima koji se žele samo dobro opustiti, zabaviti i zaboraviti na kuhanje, peglanje, šrafanje i svakodnevni stres – najavljuju Jasmina Božanić i Mario Kolić, predsjednica i dopredsjednik Udruge, koji na podršci zahvaljuju Gradu Varaždinu i 6. MO-u.

Zainteresirani će, nakon uvodnog predavanja, moći pohađati školu u kojoj će s trenericama joge raditi vježbe za koordinaciju, snagu i ravnotežu, koje imaju niz pozitivnih učinaka, među kojima su uklanjanje napetosti u leđima i vratu, glavobolje i poremećaja spavanja.

Više informacija o vježbama, kao i o upisu, možete dobiti na broj telefona 098/910-87 23 (Mario) ili putem e-maila cista.pozitiva@gmail.com. (vms)

42 Zdravlje

6. rujna 2011., br. 381

ŠKOLSKI (NE)USPJEH Kako roditelji mogu pomoći

Ocjene nisu i ne sm Važnije je da odgojimo dijete s radnim navikama. Kod djeteta treba raz mu roditelj treba pomoći, ali ne tako da mu piše zadaće, ističe Robert Čus

J

Nemojte pomagati kada nije potrebno: ponekad je potrebno samo pregledati zadaću kako biste djetetu pružili osjećaj sigurnosti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Nova školska godina je počela. Što učiniti da dijete svaki dan odlazi u školu zadovoljno i sretno, da kod kuće bez većih poteškoća uči i piše domaće zadaće, što će na kraju rezultirati uspjehom u školi?

Dogovorite pravila

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

- Odmah na početku školske godine roditelji trebaju s djecom dogovoriti pravila vezana uz učenje i pisanje domaćih zadaća. Djetetu treba objasniti što se od njega očekuje. Očekivanja trebaju biti dovoljno visoka, ali realna s obzirom na djetetove sposobnosti – savjetuje Robert Čusek, defektolog - socijalni pedagog i ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinske županije.

Ističe da ocjene (ni)su i ne bi

smjele biti najvažnije. - Komu- činite umjesto njega – rekao nikacija s djetetom ne smije se je Čusek. “vrtjeti” samo oko ocjena.

Nije nužno, a ni doVažnije je da je dijete bro neprekidno ne e j c o spremno uložiti nasjediti uz dijee s i v por, nego kakvu te dok uči ili ne o , u j n je ocjenu dobilo piše zadaću. uče o o m - pojašnjava.

- Važno je sa ežini t o i Zato je bolje dijete zna nego kriteriju da da se roditelji da ste mu na , a v usmjere prema raspolagagradi lja, pa i stvaranju radnih nju ako treba čite u navika, a to znači popomoć, pa se sreći nemojte ticati dijete da redovito nametati uči i piše domaću zadaću. u onim zadacima u koUpravo domaća zadaća utječe jima to nije potrebno. Ponekad na školski uspjeh i rezultate je potrebno samo pregledati koje dijete postiže u školi, a zadaću kako biste mu pružili ujedno uči vaše dijete odgovor- osjećaj sigurnosti – navodi nosti. Kod djeteta treba razvija- Čusek. ti stav da je ono odgovorno za Cilj je postupno sve više preizvršavanje svojih obaveza, a vi pustiti kontrolu samom djetetu ste odgovorni da mu po potrebi i poticati njegovu samostalu tome i pomognete, ne i da to nost. - Treba naći pravu mjeru:

ne podržavati njegovu ovisnost o vama, ali ga istovremeno ne prepustiti samom sebi prebrzo niti prenaglo – kaže.

Strpljivost Čusek napominje da ocjena najviše ovisi o načinu učenja, ali i o sreći, težini gradiva, kriteriju učitelja i drugim čimbenicima nad kojima dijete nema kontrolu.

- Svako dijete želi dobru ocjenu, ali neka su to prestala pokazivati. Loša ocjena uvijek predstavlja određenu dozu stresa, a način suočavanja sa stresom uvelike ovisi o reakcijama roditelja. Djeca o svojim sposobnostima misle onako kako ih procjenjuju njima važne osobe – napominje Čusek.

Roditelj treba pomoći djetetu i da se suoči s neuspjehom. -

Savjeti iz ordinacije Žučni kamenci – rizični faktori, simptomi i liječenje (3) V

eć smo naveli da prehrana igra važnu ulogu u stvaranju žučnih kamenaca, pogotovo prehrana bogata masnoćama i ugljikohidratima, za kojom često posežemo u zimskim mjesecima. Također se smatra da je pretilost rizični faktor za pojavu kamenaca, dok je dokazano da mršavost zaštićuje od pojave žučnih kamenaca. ada osoba boluje od žučnih kamenaca ili drugih bolesti žučnog mjehura, obično se preporučuje prehrana/dijeta s niskim udjelom masti, kojom se nastoje izbjeći komplikacije.

U akutnoj fazi dijeta je lagana, lako probavljiva, uglavnom sastavljena od ugljikohidrata, s manje vlaknastih tvari, a nakon smirenja simp-

K

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

toma dodaju se i proteini te proširuje jelovnik.

Treba voditi računa kako se hrana priprema - potrebno je odvojiti sve vidljive masnoće s mesa, a ono se priprema kuhanjem, parenjem ili pirjanjem, čak i pečenjem u specijalnim posudama bez dodatka masnoća, a ne prženjem.

Treba jesti češće, ali da niti jedan obrok ne bude preobilan. Poslije većeg obroka dobro je leći barem pola sata, a na predio žučnog mjehura staviti po potrebi topao oblog ili termofor.

Pri napadu bolova ograničava se prehrana na zašećereni čaj, voćne sokove i obrano mlijeko, a najbolje je uzdržavati se od hrane. Donosimo nekoliko savjeta o pravilnom unosu masti.

Preporučuje se konzumiranje nemasnog mijeka koje ima do jedan posto mliječne masti, kao i mliječnih proizvoda s niskim udjelom mliječne masti. rveno meso u svojem jelovniku zamijenite bijelim mesom, piletinom i puretinom te ribom. Prženu hranu nemojte jesti, a jaja konzumirajte oprezno, najbolje je izbaciti žumanjak. Izbjegavajte korištenje rafiniranog šećera i slatkiša, kao i koefin i čokoladu. I dok se navedeno ne preporučuje, u prehranu svakako uključite bogatstvo voća, povrća i sokova.

Važno je napomenuti i to da nagle promjene tjelesne mase treba izbjegavati.

C

Zdravlje 43

6. rujna 2011., br. 381

djetetu da se iz škole vraća zadovoljno i sretno?

miju biti najvažnije! zvijati stav da je ono odgovorno za izvršavanje svojih obaveza, pri čemu sek OPREZ Obratite pažnju - kako dijete piše, čita i računa

Jesu li teškoće posljedica disleksije i disgrafije?

Uzroci školskog neuspjeha od prvog do četvrtog razreda uključuju neusvojene radne navike, teškoće pažnje

v

ažno je što prije prepoznati teškoće, pomoći djetetu i spriječiti školski neuspjeh i koncentracije, smanjene sposobnosti i emocionalnu nezrelost, navodi Robert Čusek. Međutim, upozorava

da teškoće mogu biti posljedica smetnji pri pisanju (disgrafija), čitanju (disleksija) i računanju (diskalkulija).

Teškoće je bitno što prije prepoznati kako bi se pomoglo djetetu.

Na što roditelji trebaju obratiti pažnju? - Rizik od pojave disleksije, disgrafije i diskalkulije prisutan je kod djece koja kasnije progovore, koriste kraće i jednostavnije rečenice, rječnik je siromašniji, a izgovor lošiji.

Zatim kod djece koja imaju teškoće u oblačenju, kao

što je zakopčavanje guma ili vezica na cipelama, kod onih kod kojih je vidljiva nespretnost i teškoće u koordinaciji.

Rizik je i kod djece koja ne mogu pravilno držati olovku s tri prsta te imaju lošiju grafomotoriku, koji ne broje mehanički barem do 20 te imaju teškoće u shvaćanju prostornih odnosa (lijevo/ desno, ispod/iznad, ispred/ iza) i vremenskih odnosa (jučer/danas/sutra, prije/poslije) – navodi Sandra Horvat, logopedinja u Obiteljskom centru Varaždinske županije.

IZBACITE OVE REČENICE...

“

Ne možeš napisati domaću zadaću, a da nešto ne zabrljaš, zar ne?”

“

Što je s tobom? Zar se nikad ne možeš pokrenuti, a da ja ne moram praviti scene?”

“ “

Pogledaj kako to izvrsno radi tvoja sestra/tvoj brat!”

Ako vam dijete ne može iskreno reći da je dobilo lošu ocjenu, ako to poriče, tada treba promijeniti pristup. Ohrabrite ga, iskažite povjerenje u njegove mogućnosti. Pohvalite ga umjesto da ga kritizirate – savjetuje.

Ima djece koja se trude, ali unatoč tome nemaju uspjeha.

Koliko ti puta moram spomenuti da moraš napisati domaću zadaću?”

a

“

ko se dijete trudi, a uspjeha nema, moguće je da su roditelji postavili nerealna očekivanja

Dijete domaću zadaću treba pisati na mirnome mjestu

Što u tom slučaju? - Ako se dijete trudi, a ne dobiva očekivane ocjene, tada je moguće da ste pred dijete postavili nerealna očekivanja i zahtjeve. Važno je znati da djeca koja zaključe da ne mogu zadovoljiti očekivanja roditelja polako odustaju. Zato

trebate otkriti u čemu je vaše dijete najsposobnije i u tome ga potičite i postavljate zahtjeve, a u drugim predmetima poštujte njegove mogućnosti.

Dijete, ali i sebe trebate naučiti da loša ocjena nije tragedija.

Treba naglasiti važnost drugih djetetovih vrijednosti i vrlina

Što je s tobom?

Zar nikad ne možeš učiniti ono što se od tebe očekuje?”

– navodi. Želite li da vaše dijete usvoji radne navike, “naoružajte” se s dvije važne osobine, a to su strpljivost i dosljednost. - Ne zaboravite pritom pohvaliti djetetov trud i napredak umjesto stalnog usmjeravanja na greške – zaključio je Čusek.

“

Dosta mi je! Od tebe nikad ništa neće biti!”

Izvor: “Učim za 5”, Robert Čusek, Obiteljski centar Varaždinske županije

Ljekovito bilje Piše: Mateja RATKOVIĆ

Suncokret U

svijetu koji nas okružuje, svaki dan vidimo različite oblike i uzorke koji su rezultat pažljivog čovjekovog planiranja, ali što je s onima koje pronalazimo u prirodi i što nam oni otkrivaju?!

Jeste li ikad razmišljali o spiralnom poretku sjemenki suncokreta i jeste li znali da je njihov raspored određen „zlatnim kutom“ koji iznosi 137,5 stupnjeva i da one zapravo tvore Fibonaccijev niz?! Ništa u prirodi nije nastalo slučajno. Suncokret u narodnoj medicini ima šriroku primjenu u liječenju različitih tegoba, a koristile su ga i stare civilizacije. Još 1.000 godina prije Krista suncokret su uzgajali sjevernoamerički Indijanci, mljeli sjemenke u brašno, dodavali u kruh, radili ulje, a Maje su štovali suncokret kao simbol svjetlosti i plodnosti, pili čaj od latica, jeli sjemenke, peteljke, listove i latice. U ljekovite svrhe skupljamo cvjetne latice i plodove. Latice sušimo ili namačemo u alkoholu za tinkturu, ali ih isto tako možemo pomiješati s lipovim lišćem te ih konzumirati kao čaj, zaslađen medom.

Jušnu žlicu latica poparimo s 2,5 dcl kipuće vode. Takav čaj pomaže kod vrućice i gripe.

Lipov cvijet djeluje na jačanje otpornosti tijela, dok latice suncokreta snižavaju temperaturu.

Iz plodova suncokreta cijedi se ulje koje je jednako vrijedno kao i maslinovo, a pogodno je za one bolesnike koji ne smiju konzumirati životinjsku mast. Ono se preporučuje kod jetrenih i žučnih bolesti te kod čira na želucu.

Suncokretovo ulje koristi se i za masažu koja djeluje na otklanjanje umora iz bolnih ekstremiteta i mnogih bolesti iz organizma, a isto tako ona djeluje i na povećanje tjelesne snage sve do duboke starosti. odavanjem biljnih eteričnih ulja u ulje suncokreta za masažu, dobivamo prvorazredan prirodni lijek.

D

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Život i socijalna skrb Zašto se djeca izdvajaju iz nekih obitelji?

R

azvojni put djece i njihova primarna socijalizacija započinju u obitelji. U njoj dijete stječe prve spoznaje o sebi i ljudima koji ga okružuju.

Pozitivno obiteljsko okruženje jedan je od najvažnijih zaštitnih faktora koji smanjuje vjerojatnost različitih rizičnih utjecaja na djetetov daljnji razvoj.

Nažalost, sve obitelji nisu u stanju ispunjavati svoje zadatke i brinuti se adekvatno o pravilnom rastu i razvoju svojih najmlađih članova. Ako je djetetov razvoj u obitelji ugrožen ili ako se iz nekog razloga roditelji ne mogu brinuti za svoju djecu, stručni djelatnici centara za socijalnu skrb imaju zadaću zbrinuti djecu na najbolji mogući način. Izdvajanje

djeteta iz primarne obitelji posljednje je rješenje i primjenjuje se samo u slučaju krajnje nebrige, kada je djetetu ugroženo zdravlje i uskraćuju mu se osnovne životne potrebe. Ako roditelji u manjoj mjeri zanemaruju svoje roditeljske dužnosti, izriče im se upozorenje ili mjera nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi, gdje se u određenom vremenskom periodu uz nadzor i pomoć stručne osobe pokušava utjecati na promjenu stavova, navika i ponašanja prema djeci i životu uopće. Ako te mjere ne daju rezultate, centar može dati prijedlog sudu za izdvajanje djeteta ili djece iz primarne obitelji, te nakon rješenja suda izdvojiti dijete u drugu obitelj.

U iznimnim slučajevima centar za socijalnu skrb može odmah izdvojiti dijete i smjestiti ga na sigurno ukoliko procijeni da mu je ugroženo zdravlje i život. Prednost imaju srodnici, a ukoliko to nije moguće, dijete se izdvaja u adekvatnu udomiteljsku obitelj. Nakon izdvajanja djeteta iz obitelji i dalje se pokušava raditi s primarnom obitelji kako bi se stekli uvjeti za povratak djeteta u obitelj, no ukoliko se ništa ne mijenja u roku od godinu dana, pokreće se postupak za lišavanje roditeljske skrbi kako bi dijete moglo ići na posvajanje. To je nažalost jedini način da pružimo priliku djetetu da ima djetinjstvo i život kao većina svojih vršnjaka.

Siniša ČESI mag. socijalne pedagogije, certificirani supervizor, ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

44 Ženski svijet

6. rujna 2011., br. 381

MODNI KAMELEON Izgled nadahnut filmom Ghost World

Stripovski geek look J Glavna protagonistica je Enid, čiju modu

čine minice, martensice i T-shirt majice Piše: NELA KLIČEK https://twitter.com/nelaklicek

Ovotjedni look inspiriran je stripom i filmom Ghost World, ali nema veze s duhovima. Bar ne onima na koje vjerojatno mislite. Sv ijet duhova je u ovom slučaju interpretacija i metafora današnjeg društva gdje zapravo svako od nas živi u svojem svijetu, u svojem filmu, stvarajući tako neku vrstu obrambenog mehanizma, odvajajući se od ostatka svijeta. Upravo je takva i glavna protagonistica Enid, koja je prava outsajderica.

Indie film Film započinje kada Enid i njezina jedina prijateljica Becky završe srednju školu i pokušavaju zajedno naći stan i zaposliti se. No Enid odbija prilagoditi se i „odrasti“ te uglavnom gubi vrijeme promatrajući ljude oko sebe i crtajući ih u svoj dnevnik. Jedna neslana šala dovede je do Seymoura, asocijalnoga kolekcionara rijetkih blues ploča s kojim Enid ubrzo sklopi neobično prijateljstvo koje prati i niz nesretnih događaja.

Ghost World je usprkos svojem malom budžetu i zaradi u kinima proglašen jednim od najboljih filmskih ostvarenja današnjice i zasluženo slovi kao kultni indie film. Ja sam imala prilike prvo pročitati strip i na prvi se pogled zaljubiti u priču i u likove da bi me kasnije i filmska ekranizacija ugodno iznenadila. Glumačku postavu čine Thora Birch, Scarlett Johansson i genijalni Steve Buscemi dok se na soundtracku

mogu naći razni glazbeni žanrovi - od Bollywooda, punka pa čak i delta bluesa.

Enidin stil je pravi stripovski geek look i sastoji se uglavnom od minica koje kombinira s teškim martensicama i T-shirt majicama zanimljivog i šaljivog sadržaja. Tako sam ja inspirirana Enidinom dinosaur majicom osvježila svoju staru i nacrtala zelenog veloc irapto ra. Enid kao prava buntovnica upotpunjuje svoj izgled crnim l a ko m i zelenim ili jarko crvenim ružem za usne, šarenim i šašavim ukosnicama te pravom lepezom dioptrijskih naočala geek i retro okvira. Pošto je geek look u modi zadnjih par sezona, nije mi bio problem naći jedne „fejk“ naočale retro geek okv ira i Šaljive pamučn e majice, okos nica su to u New Yorkeru za samo 10 kuna. Suknja je isto iz New Yorkera dok je torbica Glassjaw, a marte su posuđene (hvala Pepi).

ovog looka

tavne Martensice neizos

Cvjetni dom Kao što znate, već godinama se trudimo biti vodeći u praćenju svjetskih trendova što se tiče ukrasnih i florističkih predmeta za uređenje prostora. Svi znate da se za uređenje prostora sve više koriste glatke, ravne linije koje se lako čiste i održavaju, ali da nam prostor ne bi bio prehladan, oplemenjujemo ga umjetničkim predmetima, vazama, cvijećem, uokvirenim

fotografijama najdražih i sličnim sitnicama. No sve to mora imati mjeru, kako bi ostavilo pravi dojam. Kao i uvijek, spremni smo vam pomoći i sugerirati, a sada smo proširili našu ponudu i na belgijsku dizajnersku firmu Serax, iz čijeg asortimana možete izabrati mnoštvo novih, prelijepih vaza i svijećnjaka. Serax je kao stvoren za ljubitelje dizajna, za one koji žele

da svaki predmet koji ih okružuje bude lijep i inspirativan. Dođite pogledati kako svaki predmet budi kreativnost u vama i istovremeno vas tjera da se zapitate na koje sve na-

čine može biti iskoristiv.

Uživajte s nama, Letizia

Leticija ZADRAVEC Kukuljevićeva 17, Varaždin 042/212-362 letiziazadravec@gmail.com

Ženski svijet 45

6. rujna 2011., br. 381

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Dragica Šimunec, medicinska sestra

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Frana Supila 50, Varaždin 042/302-904

“iz e kuće n z e b im z izla alo m barem …” e k šmin

Staračke pjege B S

oravkom na suncu na koži se javljaju različite vrste “promjena”, izraslina i slično. Jedna od njih je i solarni lentigo. olarni (senilni) lentigo ili u narodu često zvan “staračka pjega”, predstavlja relativno oštro ograničenu mrlju, svijetlo do tamnosmeđe boje. Najčešće je u razini kože, velika i do nekoliko centimetara.

Obično ih je više na okupu, a pojavljuju se na tzv. fotoeksponiranim, tj.suncu izloženim mjestima. Među potonje svakako ubrajamo: lice, gornje strane šaka, gornje dijelove leđa i prsa… ešće se pojavljuju nakon četrdesete godine, no u osoba svijetle puti, osobito ako su u djetinjstvu zadobile sunčane opekline, pojavljuju se i znatno ranije. Takve promjene potrebno je razlikovati od tzv. starosnih bradavica, solarnih keratoza ili pak zloćudnih promjena. Dermatolog će pregledom te uz pomoć posebnog povećala utvrditi o kakvim je promjenama riječ. U slučaju nedoumice, učinit će se biopsija oboljelog dijela kože (uzimanje uzorka) ili će se sumnjiva promjena odstraniti u cijelosti. romjene solarnog lentiga mogu se odstranjivati pomrzavanjem tekućim dušikom ili uz pomoć lasera odnosno IPL-a, u razdobljima kada sunce više nije prejako tj. u jesensko-zimskom periodu. Da bi se spriječilo i/ili usporilo pojavljivanje novih “staračkih pjega”, svakako je potrebna zaštita na suncu. Savjetuje se uporaba krema s visokim zaštitnim faktorom koje štite od UVA i UVB spektra, nošenje kapa i šešira te odgovarajuće odjeće. Tijekom ljetnih mjeseci, važno je izbjegavati izlaganje suncu kada je ono najjače tj. između 11 i 16 sati.

Č

Predsjednica Komore medicinskih sestara Hrvatske Dragica Šimunec

Moj je životni uzor Margaret Thatcher P J Rođena Zagorka Dragica Šimunec jutra započinje velikom šalicom bijele kave

koju pije uz prepečeni kruh obilno namazan maslacem Piše: GORDANA IGREC

Predsjednica Komore medicinskih sestara Hrvatske, medicinska sestra po zanimanju Dragica Šimunec rođena je u srcu Zagorja u selu Maču pored Marije Bistrice. Završila je studij sestrinstva i 1969. godine prvo radno mjesto na kojem se zaposlila bilo je u Vinogradskoj bolnici, a posljednje u KBC-u Zagreb – Klinici za bolesti srca i krvnih žila Rebro, odakle je otišla 1993. godine. Na mjestu predsjednice Komore medicinskih sestara Dragica Šimunec je od 2003. godine i uskoro će u mirovinu. Ovaj humani poziv, prema njezinim riječima, njoj su roditelji odabrali, a ona ga živi već 40 godina.

Kuha kad mora Za Male ženske razgovore širokogrudno nam je otvorila vrata svojeg ženskog svijeta

i rezolutno, a opet nekako s mjerom otkrila nam je što za nju znači uspjeh u životu, što joj znači majčinstvo, zašto se više ne može niti sjetiti što ju je privuklo njezinom suprugu, kako joj započinju jutra, koje mirise voli, koji su joj najdraži filmovi, voli li kuhati...

Jutro započinjete sa...

Velikom šalicom bijele kave s prepečenim kruhom obilno namazanim maslacem.

Svaka prava žena nikad ne smije...

Zaboraviti na samopoštovanje.

Vaš uzor u životu?

Margaret Thatcher. Što je najvažnije u vezi?

Tolerancija.

Iz kuće ne izlazim bez...

Barem malo šminke… Što nikad ne biste mogli oprostiti?

Sve opraštam, ali ne zaboravljam.

Najdraži film?

Preseliti se u Varaždin Vaš moto u životu?

Ništa u našim životima nije slučajno, što znači da sve ono što nam je namijenjeno treba prvo prihvatiti i rješavati bez dramatike.

Iz takta vas može izbaciti...?

Glupost.

Prohujalo s vihorom.

Omiljeni parfem?

Green tea.

Volite li kuhati?

Samo kad moram.

Kako provodite slobodno vrijeme? Čitam.

Koju glazbu slušate?

Sve osim folka i heavy metala.

Koji odjevni stil njegujete?

Klasični.

Knjiga koju biste još jednom rado pročitali?

Što je za vas majčinstvo?

Najvažnija stvar u životu. Što je za vas uspjeh u životu?

Biti sretan unatoč svemu.

Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio?

Grad u koji bih se bez razmišljanja mogla preseliti.

Alkemičar.

S kojim glumcem biste rado otišli na večeru?

Clarkom Gableom. Što vas je privuklo vašem suprugu?

Tko bi se toga sjetio. Što ste oduvijek željeli učiniti, a niste?

Naučiti skijati.

Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli?

Zdravlje, zdravlje, zdravlje.

Jeste li ljubomorni?

Ne.

OTKRIVAMO Kakve su frizure moderne ove jeseni?

S pletenicama i šiškama u jesen Ako ste među onima koje su ljeti najradije kosu skupljale u pletenicu, neobaveznu pundžu ili “konjski” rep, stiže jedna dobra vijest. Takve frizure bit će moderne i ove jeseni!

Ne samo da je pletenice lako napraviti, one su praktične i daju dozu romantičnosti cjelokupnom izgledu, a uz sve

to u samom su vrhu modernih frizura za nadolazeću jesen.

Isto vrijedi i za pundže i repove. Ako ste se odlučile za rep ili pundžu, poigrajte se: pundža može biti ozbiljna ili razbarušena, a rep visoki “konjski” ili svezan na zatiljku. Osjećate li se dobro u šiškama i još k tome vam dobro stoje – ošišajte ih!

Još prije nekoliko godina one su se na velika vrata vratile u modu te će se zadržati i ove jeseni.

Kad se radi o spuštenoj kosi, tada među fri-

zurama za ovu sezonu dominiraju one najjednostavnije – raspuštena kosa podijeljena na razdjeljak. Ako vam je kosa kovrčava, tim bolje. Oslobodite ove jeseni svoje kovrče.

46 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Razvijte osjećaj samokontrole

6. rujna 2011., br. 381

PRAKTIČNI SAVJETI Kako napraviti red u ormaru?

Sve nadohvat ruke J Postoji nekoliko načina na koje možete posložiti odjeću u svojem ormaru: garderobu možete grupirati po kategorijama ili po bojama Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

V

jerojatno ste tijekom trudnoće osjetile bolove u leđima i vratu te isprobale razne načine kako ublažiti te tegobe. Jedna od uspješnijih metoda je Alexander tehnika, terapija koju je osmislio glumac Frederick Mathias Alexander. S vremenom je razvio “uzorke nepravilnog korištenja” ramena i udova, što je izazvalo napetost i ograničavalo njegove vokalne sposobnosti. voje je držanje poboljšao ravnajući se prema držanju malog djeteta. ehnika Alexander se u trudnoći primjenjuje da ublaži bol prouzročenu nepravilnim držanjem.

Korisna je ako se želite dobro opustiti i naučiti kako u svakom trenutku kontrolirati svoje tijelo uz pravilan, otvoren ritam disanja i dobar osjećaj za ravnotežu. Mnogi koji prakticiraju Alexander tehniku govore o iskustvu općeg osjećaja lakoće tijela. aše dobro fizičko stanje utječe i na psihičko i emocionalno. Osjećat ćete se mirnije i sretnije već nakon nekoliko lekcija. Posebno je učinkovita kod zakočenosti zdjeličnog i prsnog pojasa. Ova tehnika ima jako dobar učinak kod ublažavanja stresnih stanja, a moguće je poboljšati i probavu.

Bitno je osjetiti da je tijelo slobodno i nesputano, jer će se osjećaj prenositi na dijete. Vaše se tijelo treba otvarati prema trudnoći i dopustiti joj nesmetan razvoj. Da biste stekli osjećaj samokontrole i slobode tijela, dovoljno je upoznati osnovne elemente ove tehnike. čitelj tehnike Alexander najprije promatra vaše držanje, pa ga ispravlja u optimalan položaj.

Pritom vam daje upute. Poučava vas najrazličitijim pokretima, uključujući stajanje, sjedenje, ležanje, hodanje i podizanje. Tečajevi obuhvaćaju petnaest do trideset predavanja od 30 do 45 minuta. Primjena ove tehnike može ublažiti bolove u leđima i probleme s vratom. Naučenu tehniku možete primjenjivati na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. aravno, sve ovisi o praksi. Potreban je svakodnevni rad na samom sebi, ali kako je tehnika zahtjevna, svakako ju je potrebno savladati s učiteljem.

S T

e kutije staviti u originaln Cipele je najbolje

N

Ono što ćemo dar ovati stavimo u pos ebnu kutiju

U

N

a aru napraviti red e potrebno je u orm Za brzo snalaženj

dodati koju novu policu, ladicu ili vješalicu. Tek nakon toga prionite zadatku tako što ćete Gdje je ona ljubičasta majica svu odjeću izvaditi iz ormara. koju sam proljetos kupila? Potom provjerite u kakvom je Kamo sam ipak pospremila stanju ormar, popravite evenonu laganu jaknicu koju nosim tualna oštećenja i nakon toga već godinama? Ako ste među u njega stavite dodatne police, onima koje si ovakva i slična kutije za cipele i slično. Potom pitanja postavljaju svakog jutra ga očistite i tek sada započnite kad otvore svoj ormar, tada posao sortiranja odjeće.

Grupirajte odjeću na onu koju je pravo vrijeme da u njemu nikad ne nosite, na onu koja napravite reda. vam je pretijesna ili premala, na onu koja više nije u modi i onu Ne pet minuta!

Promjena godišnjih doba koju nosite. Nakon takve seleknajbolje je vrijeme za pospre- cije odlučite što ćete od toga i dalje nositi, a što nekome manje ormara. Ne samo da je darovati ili prodati. to vrijeme kada iz dubljih Slijedi organipretinaca ormara vadiećina v zacija odjeće mo odjeću za aktualsi o n i d lju no godišnje doba, o u ormaru. U t s o p dublje pretinnego je to prilika 25 samo robe ce pospremida napravimo red e d r a g te odjeću za u ormaru, odnosno ijeme prošla r v o godišnja odlučimo što ćemo l cije doba, dok onu od “stare” odjeće poza aktualno stavite spremiti, a što izbaciti iz nadohvat ruke. Kako svog odjevnog asortimana. Da u ormaru treba napraviti reda, biste se u toj odjeći lakše snašli, govori i podatak da većina ljudi postoji nekoliko načina na koje nosi samo 25 posto garderobe ju možete posložiti u svojem cijelo vrijeme, dok ostalih 75 ormaru. Jedan od njih je da posto nosi povremeno ili uopće odjeću grupirate po kategorijama, znači majice, veste, hlače, ne nosi.

Prije nego ste se bacili na suknje, haljine, komplete – sva“čišćenje” svojeg ormara, tre- ki na svoju hrpu. Drugi način je bate znati da to nije posao koji da odjeću složite po bojama: to možete obaviti za pet minuta. će donijeti preglednost vašem Odaberite dan, ako treba i vi- ormaru, ali i brže snalaženje kend, za svoj ormar jer jedino u njemu. Ako u ormaru imate ćete tako posao obaviti kako i predviđen prostor za cipele, treba. Nakon toga odlučite i tu treba napraviti reda. No što zapravo želite napraviti u ako ga nemate, cipele možete svojem ormaru. Razmotrite posložiti u ormar tako da ih svoju garderobu i odlučite odložite u njihove originalne hoćete li “pročešljati” samo kutije, na koje zalijepite njihove nju ili ćete napraviti i neke fotografije kako biste kasnije preinake u ormaru, primjerice, znali koje su cipele unutra.

ZBOGOM SMRDLJIVIM TENISICAMA! Bez obzira na to koliko bili sentimentalno vezani uz njih, bacite svoje stare, ofucane, razderane smrdljive tenisice, čarape s rupama, izbijeljenu ili greškom obojanu odjeću u pranju i slično. Ako imate trudničku odjeću za koju niste sigurni hoće li vam još trebati, spremite ju u kutije, a ako ste sigurni da je više ne trebate – darujte ju! Bilo bi najbolje da se pokušate odvojiti i od svoje odjeće koja više ne ide na vas.

Ako na to ipak niste spremni, tada je pospremite u posebnu kutiju i čuvajte u zabačenom kutu svog ormara.

Ako ne možete pro naći ono što tražite , vrijeme je za veliko “čišćenje”

Kozmetički savjeti

Željka SLATKI Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, I. Kukuljevića 28, 042/201 392

Očistite i nahranite kožu lica nakon ljeta O

štećena koža lica od prekomjernog izlaganja suncu itekako treba dubinsku njegu. Nakon što obavite redovito čišćenje lica u kozmetičkom salonu, koje bi obavezno trebalo sadržavati dobar piling kojim odstranjujemo odumrle stanice s lica tako da maska može dublje prodirati. aska svakako mora biti hranjiva bilo vitaminska, hidratantna ili kolagenska, ali o tome će

M

odlučiti kozmetičarka prema vašem tipu i stanju kože. Masaža lica potiče stanice kože na regeneraciju, a umasiravanjem hranjive kreme poboljšavamo elastičnost i zategnutost kože. Što se tiče pilinga i maske, njih možete stavljati jednom tjedno, odnosno prema savjetu stručnjaka.

Posebno bismo trebali naglasiti hidrataciju lica kroz cijelu godinu da bi se što duže zadržala njena elastičnost. Kada koži nedostaje vode,

ona se sporije obnavlja, a posljedice isušivanja su, nažalost, bore. ikako ne zaboravite kožu vrata i dekoltea koji također trebaju hidrataciju. Krema koju nanosite tijekom dana neka bude dnevna hidratantna i neka ima zaštitni faktor te ju koristite do zime jer je to najbolji način da održimo kožu zdravom. Kožu treba njegovati i iznutra pa još uvijek pijte oko dvije litre tekućine dnevno.

N

Ženski svijet 47

6. rujna 2011., br. 381

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Umjetno disanje!

U

Ako zbog obaveza nemate vremena jedno za drugo, zajedničke slobodne trenutke nastojte provesti što kvalitetnije

OTKRIVAMO Stres među najvećim neprijateljima veza

Dragi, može kava?

J Sve veći stres i nedostatak slobodnog vremena veze dovode u iskušenje te za

sobom nose opasnost da na koncu izgubite partnera mena i kvalitetno ga iskoristite s partnerom. Ako ste zaposleni cijeli tjedan, vrijeme koje ćete provesti s parZamarate ženu ili muža svaki tnerom dan s problemima na poslu? t a s i rezerRadite i dok ne biste trebali s a virajjer vas pritišće “deademen it će r v te za line”? Ako ste među mb o r e e t n t e vionima koji posao nose par okaž p a d doma i svoje slobodo n č lj o o t dov no vrijeme podređuju je una karijeri, nemojte se da vam lenosti još s o iznenaditi ako jednog prezap ijek – dana umjesto skuhanog uv kend. ručka na stolu pronađete stalo Ne mora – prazan stan! to biti cijeli dan.

I sat vremena bit Ljepše je udvoje Ljubavne veze uvijek su bile će dovoljno da pokažete da složene, a danas više no ikad. vam je unatoč prezaposlenosti Veliki stres i nedostatak vre- još uvijek – stalo. Isto tako, mena za par tnera mnoge ne mučite partnera svaki dan veze dovodi u iskušenje te s problemima na poslu. Ako za sobom nosi opasnost da imate neki problem za koji ne na koncu izgubite partnera. znate kako ga riješiti, radije od Kako je ipak ljepše živjeti ud- partnera zatražite savjet. Tako voje, evo nekoliko savjeta kako ćete partneru pokazati da vam uskladiti ljubavni život unatoč je stalo do njegovog mišljenja, svakodnevnom stresu kojem zbog čega će se osjećati važno.

Slobodno vrijeme koje imate ste izloženi.

Na početku trebate jasno od- provodite kvalitetno. To vrijevojiti radno vrijeme od slobod- me nikako nemojte iskoristiti nog. Iako šef od vas očekuje za međusobne svađe, prepuda budete na raspolaganju 24 cavanja i predbacivanja, već se sata na dan, uzmite si dnevno radije pokušajte baviti nekom nekoliko sati slobodnog vre- zajedničkom aktivnosti. Oti-

Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Aromaterapija

đite voziti bicikl, plivati, prošetati gradom... Ne samo da je sport dobar “ispušni ventil” za nakupljeni stres, već ćete se kroz zajedničke aktivnosti zbližiti s partnerom.

Ako ste oboje prezaposleni,

jedan od načina da budete barem malo zajedno je ispijanje jutarnje kave. Prije odlaska na posao oboje se probudite pola sata ranije i popijte je zajedno.

Neka vam ispijanje kave postane vaš mali zajednički ritual.

Masaža za ljepše snove Ako ste među onima koji nakon napornog radnog dana nemaju volje izaći iz kuće ili stana, postoje i neke “kućne aktivnosti” koje možete raditi zajedno s partnerom, a da to ipak nije – seks.

Počastite se zajedničkim gledanjem filma ili opuštajućom masažom. Osim što ćete nakon nje ljepše zaspati, osjećat ćete se bolje zbog same činjenice da ste učinili korisnu stvar jedan za drugoga.

Nakon zajedničke kupke ili masaže ljepše ćete spavati

Marija WEINBERGER Aromamaser 091/92 99 329

Aromamedia d.o.o., Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg

Uljem pšeničnih klica protiv suhe kože P

orijeklo pšenice je u zapadnoj Aziji, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Klica u zrnu pšenice čini 3 %, a sadrži vitamine, minerale i proteine.

Mljevenjem zrna pšenice za bijelo brašno odvaja se klica, koja sadrži 25 % bjelančevina, vitamine i minerale.

Ulje se ekstrahira iz klice, jer ga nije moguće dobiti hladnim prešanjem s obzirom na to da klice sadrže oko 13 % ulja, čime bi se dobile neznatne količine ulja postupkom hladnog pre-

šanja. Zato se ulje ekstrahira procesom sličnim maceraciji, ali se koriste i ekstakcija otapalima i vruće prešanje.

Klice se miješaju s hladno prešanim uljem dobre kvalitete, pri čemu klice upiju to ulje te se tada hladno prešaju čime se dobiva macerirano ulje koje sadrži 1/3 ulja pšeničnih klica. lje sadrži vitamine A, B1, B2, B3, B6 i F, a najbogatiji je hranidbeni izvor vitamina E. Boja mu je narančasto-smeđa. Revitalizira suhu

U

i hrapavu kožu, pomaže u otklanjanju simptoma dermatitisa, dobro je za umorne mišiće te čini dobru bazu za masažu nakon sporta. Korisno je za suhu i zrelu kožu, omekšava kožu i regenerira je. Dobro je za liječenje ožiljaka i opekotina. lergični na pšenično brašno prije upotrebe trebaju se testirati na kožne reakcije. Redovita upotreba na licu može dovesti do jačeg rasta dlačica. Ne iritira kožu, čak niti u beba.

A

našoj su se vezi znale događati kojekakve bezvezarije zbog kojih smo znali planuti. To su bile najčešće kratkotrajne trzavice, na koje smo zaboravili već nakon pola sata. U onim ozbiljnijim, ali uistinu vrlo rijetkim konfliktima, nikad nije bilo obostrane prepirke, svađe ni galame. On je rekao što mi je kanio reći, ja sam se nafrnjila i rasplakala, a on se trudio svim silama da me do večeri oraspoloži, jer nije mogao podnijeti da ne razgovaramo.

A kamoli da u krevetu spavamo jedno kraj drugog okrenuti leđima. Meni je to ustvari bila dobra fora. Malo nepošteno s moje strane, ali takve sam situacije rado iskorištavala u svoju korist. Zapravo, ja jesam bila malo tužna i malo uvrijeđena, no ne toliko da bi me morao oživljavati «usta na usta»!

Jedan nedavni gadan trač koji je došao do mene, izbacio me totalno iz takta. oslovce sam podivljala kad sam došla doma i još s vratiju izrigala na njega sav svoj otrov.

Mahala sam rukama, urlala i vrijeđala ga ne birajući riječi. Dok sam u toj svojoj neviđenoj srdžbi krenula da mu u lice velim da mi je dosta i da odlazim zauvijek, zastala sam bez riječi dva koraka ispred njega. Stajao je naslonjen na rub stola i s nekom čudnom mirnoćom promatrao me prekriženih ruku, bez ijedne riječi. Izgledao je kao da me može slušati koliko god želim, kao da mi hoće reći neka govorim i da izbacim sve što me muči, da ću tada čuti i sebe i razumjeti sve ono što mi sad ne polazi za rukom. Stajala sam ravna kao svijeća tik do njega. Dok sam mu sad već mirno i pomalo hladno rekla da odlazim, zagledao se u moje oči tako prodorno i toplo, kao da baš tu, u njihovom odsjaju kani pronaći pravi odgovor. Tad sam još jednom tiho, šapatom, rekla da odlazim, a on je ispružio ruke prema meni i privinuo me na svoje grudi obavivši mi nadlaktice. Bila sam potpuno iznenađena njegovom reakcijom. Kad sam podigla pogled, dogodilo se nešto što sam najmanje očekivala – prvi i jedini put u njegovim sam očima vidjela suze. Bože, kako mi je dugo trebalo da shvatim. Kaj nam može jedan gadan trač?!

D

48 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

NEKRETNINE

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Osobni automobil „Toyota Yaris“1. 4 D, 20 04 . g.

30.000,00 kn Osobni automobil „Jaguar“ XJR NAW 4200 I, 2003. g.

273.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 12. 9. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Osobni automobil „Peugeot 206 1.1 Style“, 2003. g.

20.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 12. 9. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U KRIŽANCU, LJ. GAJA 11.

III Prijenosno računalo „Fujitsu-Siemens“ – „Amilo“, 15˝, 2008. g.

5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 9. 2011. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, F. RAČKOG 17.

IV Odjeća muško-ženska, razna 150.983,49 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 9. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U LUDBREGU, TRG SV. TROJSTVA 1 (SKLADIŠNI PROSTOR).

V Teretni automobil „IVECO“ 190-33, 1986. g., dizel, neispravan 35.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 9. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U HRAŠČICI, KRALJA TOMISLAVA 33. i

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I Teretni automobil „Mercedes 601 D“, 1985. g.

10.000,00 kn Razna roba – građevinska, metalna, keramika 413.539,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 12. 9. 2011. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“.

II Oprema za trgovinu - razna 27.182,35 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 12. 9. 2011. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, USKA 4 (SKLADIŠNI PROSTOR).

III Teretni auto „Mercedes 814“, 1986. g.

40.000,00 kn Teretni auto „Mercedes 208 D“, 1994. g.

30.000,00 kn Teretni auto „Mercedes 307 D“, 1985. g.

20.000,00 kn Univerzalna preša – 25 tona, balirka za papir 20.000,00 kn Viličar „Primat“ 20.000,00 kn Kontejner mrežasti za papir 3.450,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 9. 2011. S POČETKOM U 09.30 SATI U KNEGINCU GORNJEM, TOPLIČKA 54 (SKLADIŠNI PROSTOR) .

IV Postrojenja i alati za preradu kamena 278.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 13. 9. 2011. S POČETKOM U 13.00 SATI U RADEŠIĆU 29 (SKLADIŠNI PROSTOR).

Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina.

Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti.

Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja.

Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.

LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn.

1912e LUCERNA NEKRETNINE nude Vam velik broj nekretnina (stanova,kuća, vikend kuća, zemljišta te poslovnih prostora) te kvalitetnu uslugu posredovanja u prometu nekretninama!

Obratite nam se s punim povjerenjem! Agencija s licencom HGK! Mob. 091/784-4868, 099/404-8241 ozn.62c I. VOJNOVIĆA 140 m² , Kučan G. 160 m², Kučan Marof 107 m², Trg M. Gupca 160 m², Z. Kunc 250 m²…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆU u Turčinu, prodajem. Mob. 091/2512-416 ozn.173c PRODAJEMO u Varaždinu 3 veće kuće odmah useljiv kod šeste osnovne. Cijena od 140.000 - 250.000 €. Paurević nekretnine, 098/970-6575 ozn.167c STARIJU kuću u Bartolovcu i oranicu, prodajem. Mob. 099/681-0248 ozn.3501 NOVU kuću s lijepom atmosferom, 108 + 90 m² s okućnicom u Hrašćici prodajem ili mijenjam za manje stanove u Zagrebu. Mob. 098/178-4600 ozn.1916e STARIJA kuća 86 m², dvorište 466 m².

Papiri uredni 1/1, struja, voda. Mjesto Žigrovec (kraj Varaždina). Hitno!

Mob. 091/508-4031 ozn.439a KUĆA – ulaz u Sračinec, 102 m² + dvorišne zgrade + okućnica 797 m², voda, plin, centralno g, 59.000 €/dogovor.

Mob. 098/1856-913 ozn.3551 STARIJU kuću u Nedeljancu sa većom okućnicom (4 500 m²), povoljno prodajem. Mob. 098/414-128 ozn.3556 VIKENDICU + vinograd visoke sorte na plantaži, može sa berbom oko 900 kg grožđa ili samo grožđe po 2,5 kn/

kg oko 900 kg; kvalitetno miješano vino po 6 kn/kg, Vinica Breg, prodajem. Mob. 099/560-3322 ozn.3580 KUĆU, Biškipečka 3, Varaždin, 95 m² stambenog prostora i 560 m² dvorišta, prodajem. Mob. 099/3530-310 ozn.2237b KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu.

Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.2248b KUĆA katnica, 3 stana, struja, podrumi, nedovršena. Tel. 212-675 ozn.2253b KUĆU, Varaždinbreg – Halić, 120 m² sa 1 500 m² okućnice, prodajem. Tel. 666-069, 095/8266-189 ozn.2170b

STANOVI S. VUKOVIĆA 30 m² (etažno gr), Meštrovićeva 38 m², Ludbreška 44 m² (uređen, etažno gr)… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TRAKOŠĆANSKA 55 m² (44.000 €) i 59 m² (lift) (42.000 €), Križanićeva 48 m² zasebna brojila (43.000 €)…

Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c R. HERCEGA 52 m² (uređen) 900 €/m², Z. i Frankopana 52 m², B. Radić 52 m², … Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA: Grabanice - 85 m² i 81 m², 64 m², T. Ujevića 58 m² i 62 m², Supilova 45 m²… Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

6. rujna 2011., br. 381

37 m² (45.000 €), Harambašićeva 46 m² (49.000 €), I. Režeka 47 m² (46.000 €), B. Radić 52 m² (52.000 €) i 60 m² (54.000 €), V. Novaka 58 m² (55.000 €), T. Ujevića 58 m² (58.000 €) ozn.227c TROSOBNI stanovi: M. Krleže 57 m², II. kat , Grabanice III, 76 m², III. kat; sa garažom. Gajeva-strogi centar 304 m², I. kat. Tel. 042/313-955, 098/9767144 ozn.227c PRODAJEMO u Varaždinu: četverosobni stan 107 m² posovo naselje, trosobni Zagrebačka, dvosobni Galinčeva ... Paurević nekretnine, 098/9706575 ozn.167c

GRADILIŠTA Varaždin – Hrašćica, za sve namjene, sa lokacijskom, 600 m² i 500 m², prodajem. Mob. 099/9754645 ozn.3595

POSLOVNI PROSTORI IZNAJMLJUJEMO 800 m² poslovnog prostora, pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladišta i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359-404 ozn.54c PRODAJEMO uhodani kafić u samom centru Varaždina. Paurević nekretnine, 098/970-6575, www.paurevicnekretnine.hr ozn.167c

DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Mob. 098/622-082 ozn.1914e

HALA 637 m² na parceli 1800 m² u Jalkovcu, građevinska dozvola, vlasništvo 1/1, nema tereta, vrlo povoljno. Mob. 091/526-7870 ozn.3464

STAN 30 m² - 1. kat i stan 50 m² - prizemlje, prodajem. Po dogovoru može i najam. Mob. 091/536-1565 ozn.3529

POSLOVNI prostor-stan, 50 m², Julija Merlića 1, Varaždin, iznajmljujem.

Mob. 098/591-195 ozn.1913e

STAN 58 m², etažno grij., moguć. krut. gor., vlastita brojila, Aleja kralja Zvonimira 2/II, prodajem. Mob. 098/160-2016 ozn.3555

POSLOVNI prostor u centru Varaždina od 35 m², parking, izlog ,iznajmljujem. Mob. 091/232-0350 ili 091/3520083 ozn.1915e

PRODAJEM jednosobni, namješten stan, 35 m² + drvarnica u podrumu, u B. Radića iznad samoposluge. Info: 099/3502-647 ozn.3590

POSLOVNI prostor 20 m², B. Radića 20 (Mali plac), povoljno iznajmljujem.

Mob. 098/750-455 ozn.3519

JEDNOSOBNI stan, 38 m², u I. Meštrovića, prodajem. Mob. 091/565-9913, 091/881-4794 ozn.2241b PRODAJEM ili iznajmljujem jednosobni, polunamješten stan, 40 m².

Može i studentima. Tel. 042/313-249 ozn.2243b

NAJAM MANJI, novouređeni jednosobni stan u centru grada, iznajmljujem. Mob. 098/268.233 ozn.161c DVOSOBNI stan, nenamješten, etažno i kabelska. Blizina škole i vrtića. Za dugoročni najam. Mob. 098/683- 666 ozn.265c

GRABANICE 6 - Iskoristite povoljnu priliku! Kupite stan uz državnu subvenciju! Useljivi stanovi, etažirani, bez tereta, 4-sobni - 87,70 m² na I, II i III katu. Mob. 098/708-7528 ozn.116c

KOMPLETNO uređen, komforan, dvosoban stan, 60 m², PVC stolarija, klima, blizina centra, 51.000 €. Mob. 099/2471-556 ozn.2252b

POVOLJNO! 1-soban, 43,45 m², visoko prizemlje, etažno grijanje, 35.000 €.

MEN -ARS NEKRETNINE, www.menars.hr, 098/1644-483 ozn.141c

GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m², prodajem. Mob. 091/3520083, 091/232-0350 ozn.1915e

SOBU s uporabom kupaonice, čajna kuhinja, Internet, studentima/zaposlenim m/ž osobama, 800 kn sa režijama. Mob. 095/895-2284 ozn.3506

KAPITAL d.o.o. Zagrebačka 4, 042/313-955, 098/976-7144 - Dvosobni stanovi; Zagrebačka 33 m² (33.000 €), 57 m² (59.000 €), Dravska

ZEMLJIŠTE u Beletincu prema Briški, 1 460 m², pogodno za vikendicu ili voćnjak, prodajem. Mob. 095/9146315 ozn.3520

DVOSOBNI stan u centru Varaždina, klimatiziran, etažiran, moderan, 2.000 kn + režije. Mob. 099/200-3978 iza 15.00 h ozn.3510

ZEMLJIŠTA

Trgovački sud u Varaždinu u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom Industrijski tokarski centar d.d. u stečaju, Varaždin, P.Miškine 59a, na temelju odluke Odbora vjerovnika od 08.07.2011. godine, oglašava

JAVNU DRAŽBU za prodaju pokretnina u vlasništvu stečajnog dužnika Deveta javna dražba Predmet prodaje su sljedeće pokretnine: 1. Višenamjenski strojevi za obradu drveta i metala, glodalice,bušilice,brusilice,čeparice, preše, cirkulari, blanjalice 2. Viličari ručni 3. Ford Mondeo 1997.god 4. Mjerni i pomoćni instrumenti 5. Uredska oprema i kancelarijski namještaj Početna cijena za sve pokretnine koje su predmet prodaje iznosi 5.642.774,95 kuna, koja se uvećava za PDV od 23%.

Na ovoj devetoj javnoj dražbi pokretnine se ne mogu prodati ispod istaknute početne vrijednosti.

Pokretnine se prodaju pod sljedećim uvjetima: Pravo sudjelovanja na dražbi imaju samo one pravne i fizičke osobe koje su prethodno uplatile osiguranje u iznosu od 10% početne vrijednosti pojedine pokretnine i to najkasnije do 12. rujna 2011. godine. Osobe koje nisu uplatile osiguranje u zadanom roku nemaju pravo sudjelovanja na dražbi.

Osiguranje se uplaćuje na žiro-račun stečajnog dužnika ITC d.d. u stečaju, otvoren kod Međimurske banke d.d. Čakovec, broj 2392007-1100053910 s pozivom na broj ST 81/08.

Javna dražba održat će se u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59 a, Varaždin, dana 14. rujna 2011. godine u 10.00 sati.

Pokretnine se prodaju po sistemu „viđeno-kupljeno“, franco proizvodni pogoni stečajnog dužnika pa su isključeni svi naknadni prigovori. Prodavatelj ne odgovara za nikakve pravne i materijalne nedostatke.

Kupac koji uspije na dražbi, dužan je uplatiti kupovnu cijenu u roku od 15 dana od ispostave fakture. Iznos uplaćenog osiguranja kupcu će se uračunati u cijenu.

Ako kupac ne uplati kupovnu cijenu u zadanom roku gubi pravo na povrat osiguranja.

Ponuđačima koji ne uspiju na dražbi vratit će se uplaćeni iznos osiguranja u roku od 3 dana od zaključenja javne prodaje pokretnina.

Pregled pokretnina i uvid u pojedinačne cijene za sve strojeve i svu opremu može se izvršiti u sjedištu stečajnog dužnika P.Miškine 59a, Varaždin, svaki radni dan od 7-15 sati uz prethodnu najavu na telefon 042 350 883 ili mobitel broj 091 570 7442.

Više podataka o prodaji stečajne imovine možete naći i na: www.sudacka-mreza.hr/ stecaj ili na www.vtsrh.hr u rubrici “web stečaj”.

SOBU blizu centra, Varaždin, Anina 15, jeftino iznajmljujem, uporaba kuhinje i kupaonice. Mob. 098/734522 ozn.3499

ZAGREB, iznajmljujem sobu u dvosobnom stanu studenticama, 1.000 kn + 1/2 režija. Tel. 351-461, 098/904-8219 poslije 15:30 h ozn.3523 IZANJMLJUJEM/prodajem namješteni, dvosobni stan 58 m², prvi kat, etažno plin. Mob. 098/921-7585 ozn.1925e JEDNOKREVETNU sobu u suterenu iznajmljujemo studentu, nepušaču, centralno g., ADSL, 1.500 kn (režije uključene). Mob. 098/607-620, 12:0020:00 h ozn.3527 MANJU namještenu kuću, 4 km od Vž, uređena, centralno g., plin, vrlo povoljno iznajmljujem. Moguće studentima. Mob. 099/317-3374 ozn.3538 SOBU u zgradi, centar grada, uporaba kuhinje i kupaonice, iznajmljujem studentu/studentici. Tel. 213-966, 091/5978-167 ozn.3540 DVOSOBNI stan, namješten, iznajmljujem. Tel. 331-854 ozn.3550 IZNAJMLJUJEM studentima, nepušačima sobu u centru grada. Tel. 042/210-068 ozn.3553 DVOSOBNI, polunamješteni stan u zasebnoj kući, u dvorištu, iznajmljujem.

Može i studenti. Mob. 098/414-128 ozn.3556 SOBU u dvosobnom stanu, korištenje kuhinje i kupaone, Banfica, etažna brojila, iznajmljujem. Lidija, mob.

098/975-4548, 047/581-823 ozn.3557 JEDNOSOBNI stan, kompletno namješten, vlastita brojila, u privatnoj kući, poseban ulaz, iznajmljujem. Mob. 091/608-0696 ozn.3577 NAMJEŠTENI, jednosobni stan, 38 m², u Ulici I. Meštrovića, iznajmljujem.

Mob. 098/683-668 ozn.3581 TRAŽIM cimericu za novouređen, dvosoban stan u centru Zagreba, u Branimirovoj, 200 € + pola režija mjesečno. Mob. 091/339-2221 ozn.3585 APARTMAN 3-sobni, centar, iznaj-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

6. rujna 2011., br. 381

mljujem trojici studenata. Mob. 098/1974-507, 042/210-826 ozn.3587

FIAT PUNTO 75 1.2, ‘95. g., reg. do 09/2012, očuvani, dosta opreme, vlasnik. Mob. 091/8807-245 ozn.3600

KUĆU, 5 soba, 2 kupaone, kuhinja, 700 kn + režije, iznajmljujem studentima, firmama, terenskim djelatnicima. Mob. 091/350-8213 ozn.3596 IZNAJMLJUJEMO sobe studentima. Mob. 098/408-112, 042/330-805 ozn.3603 DVOSOBAN stan u zgradi, pogodan za manju obitelj, namješten, vlastita brojila, na dulje vrijeme. Mob. 098/927-0143 ozn.3605 JEDNOSOBNI stan, etažno centralno, polunamješten, 1.000 kn + režije, iznajmljujem. Mob. 099/500-7489 ozn.3612 GARAŽU u Zrinskih i Frankopana (kod Branke), u Varaždinu, iznajmljujem.

Mob. 091/580-1425, 098/591-538 ozn.3613 DVOSOBNI stan, blizina centra, Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/591-538, 091/580-1425 ozn.3619 DVOSOBNI, etažirani stan, iznajmljujem. Upitati: 099/675-7764 ozn.3628 TROSOBAN, komforan, namješten stan na Banfici, dugoročno iznajmljujem. Mob. 095/820-6909, 098/574977 ozn.2232b STAN 30 m², u zgradi, 3. kat, iznajmljujem na duže vrijeme, Supilova ul.

Mob. 098/907-1645 ozn.2247b IZNAJMLJUJEM sobe studentima, kuhinja, kupaona, poseban ulaz.

Tel. 042/213-224, 098/9288- 601 ozn.2250b DVOSOBNI, namješten stan, iznajmljujem na duže vrijeme. Mob. 0 9 8 / 2 6 8 - 5 1 0 p o s l ij e 1 6 : 0 0 h ozn.2251b JEDNOSOBNI, namješteni stan, strogi centra, nasuprot FOI-a, iznajmljujem dvama studentima/cama, 1.500 kn + struja po potrošnji. Mob. 091/5971770 ozn.2238b GARSONJERU, blizina centra, centralno grijanje, iznajmljujem. Mob. 091/579-1091 ozn.2244b

APARTMANI SABUNIKE - apartman 3-5 osoba, pješčana plaža, već od 150 kn. Tel.: 098/9695 – 884 ozn.1918e SABUNIKE, apartman za 3-5 osoba, gril, parking, pješčana plaža.

Mob. 091/536-3041, 023/272-777 ozn.1919e PRODAJEM apartmane, Pag, od 15.000-35.000 €. Mob. 095/588-1546 ozn.3589

POLJOPRIVREDNI STROJEVI

KUKURUŽNJACI: dužine 5,3 m, visina 3 m, širina 80 cm, željezni i dužine 5 m, visina 3m, širina 80 cm, drveni. Tel. 042/690-421, 098/994-5634 ozn.3548

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE Ʉ ÿŀđĉåĒÑ ÿ ġėġĤÑĺÑĊ ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ĮĤÿġČåļ ÿ ġČåļÿûČÑĨĨ Ʉ ġÑĤĊÿĒû ĨåĒŀėĤÿ Ʉ ŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉå ÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ Ʉ ıĨČıûÑ ġĤÿĉåĺėŀÑ Ʉ ŀÑ ėĨÿûıĤÑĒÿĊå ėĨÿûıĤÑĺÑĉıßÿþ ĊıßÑ NG2 S8=ȩ ÑĊėĺåàĊÑ ɵɸȦ _ÑĤÑłáÿĒȩ SåČȹ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ėŀĒȩɴɼÝ EURO-KUKE za sva vozila, auto prikolice, nadstrešnice za automobile.

TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTOFLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c KUPUJEM automobile ispravne i neispravne, karambolirane, stare olupine; terenski viličar 5 t, 3.150 €.

Mob. 098/777-095 ozn.3525 GOLF III 1,9 TDI, ‘95. g., registriran godinu dana, prodajem. Mob. 098/1354443 ozn.3549 IVECO EUROCARGO 75-14, 1999. g., za dijelove. Mob. 098/446-443 ozn.3583 IVECO KOMBI 35-10, 1998. g., moguća zamjena za manji. Mob. 098/446-443 ozn.3583 WOLKSVAGEN KEDI 1.9 SDi, 1997. g., može zamjena, reg. 5. 1. 2012., u odličnom stanju, 1.800 €. Mob. 091/3368-303 ozn.3597

TOYOTA YARIS 1.0 VVTi, ‘04. g., odlična, 1. vlasnica, 57 000 km, servisna, 4.200 €; Citroen Xantia 1.6i, ‘01. g., salonski model, reg. do 01/2012., kao nova, 3.100 €, fuul oprema! Skuter 50 ccm i 125 ccm, najpovolj; Oldtimer P-204, ‘71.g., 3.000 €; gumeni čamac Qwick Silver 3,60i Johanson 9.9 KS za 12.000 kn!

Mob. 098/268-540 ozn.3625 KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3625

POSAO S_JS0 2VGJ N áȩėȩėȩ ĮĤÑłÿ ėĨėÜı Ĩ ŀĒÑĒĉåđ ÿ ÿĨĊıĨĮĺėđ ı ġėáĤıàĉı ġėČĉėġĤ ÿĺĤåáĒå đåþÑĒÿŀÑÝÿĉå ÿ ĤåŀåĤĺĒÿþ áÿĉåČėĺÑȩ GėłåČĉÑĒ đåþÑĒÿàĊÿ ĨđĉåĤȩ GėĮĤåÜĒå ĮĤûėĺÑàĊå ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒåȩ 7ėČÿđė Ĩĺå ĊÑĒáÿáÑĮå áÑ Ĩĺėĉå łÿĺėĮėġÿĨå ŀÑĉåáĒė Ĩ đėČÜÑđÑ ĪÑČĉı ĒÑȨ đÜėĤÿÝɝČıġĤåĨȩþĤ ÿČÿ áÿĤåĊĮĒė ĒÑ ÑáĤåĨı _ÑĤÑłáÿĒĨĊÑ ɷɳȦ ÑĤĮėČėĺåÝȦ ɷɵ ɵɳɵ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿ ėŀĒȩɹɳÝ S _JS0 2VGJ N áȩėȩėȩ ĮĤÑłÿ ĊėđåĤÝÿĉÑČÿĨĮı ŀÑ ĮåĤåĒĨĊÿ ġėĨÑėȩ GėłåČĉĒÑ ĉå _PN ÿČÿ _NN ġĤÿĤėáėĨČėĺĒÿþ ĨđĉåĤėĺÑȦ ĊÑė ÿ ÿĨĊıĨĮĺÑ ı ġĤėáÑĉÿ ÿ ġĤåŀåĒĮÑÝÿĉÿȩ GėĮĤåÜĒå Ĩı ĊėđıĒÿĊÑÝÿĉĨĊå ÿ ėĤûÑĒÿŀÑÝÿĉĨĊå ĺĉåĪĮÿĒåȦ ĨġėĨėÜĒėĨĮ ĮÿđĨĊėû ĤÑáÑȦ ÿĒėĺÑĮÿĺĒėĨĮ ÿ ĊĤåÑĮÿĺĒėĨĮȦ îČåĊĨÿÜÿČĒėĨĮȦ ėáûėĺėĤĒėĨĮȦ ġåáÑĒĮĒėĨĮ Ȧ ĨĒÑČÑłČĉÿĺėĨĮÿ đėĮÿĺÿĤÑĒėĨĮȩ 7ėČÿđė Ĩĺå ĊÑĒáÿáÑĮå áÑ Ĩĺėĉå łÿĺėĮėġÿĨå ŀÑĉåáĒė Ĩ đėČÜÑđÑ ĪÑČĉı ĒÑȨ đÜėĤÿÝɝČıġĤåĨȩþĤ ÿČÿ áÿĤåĊĮĒė ĒÑ ÑáĤåĨı _ÑĤÑłáÿĒĨĊÑ ɷɳȦ ÑĤĮėČėĺåÝȦ ɷɵ ɵɳɵ SĤĒėĺåÝ ÑĤĮėČėĺåàĊÿ ėŀĒȩɹɳÝ SJ g'7=Ȩ ĺėŀÑàå ŀÑ ĊÿġåĤ Ɂ ɵ ÿŀĺĤĪÿĮåČĉÑȩ VĺĉåĮ Ĩı ÿ ĊÑĮåûėĤÿĉåȩ 8ıáå Ĩå ĺĤČė ĨĮÿđıČÑĮÿĺĒÑ ġĤÿđÑĒĉÑ ÿ ÜåĒåîÿÝÿĤÑĒ ĤÑáĒÿ ĨĮÑłȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉå ĒÑȨ ɳɷɵȹɺɵɼȿ ɵɸɸȦ ɳɼɴȹɴɺɶɳȿɳɳɴ ÿČÿ ėĨėÜĒė ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ &V 0 SJ#=SJ 8NȦ ÿČĉåĺåÝ ɺɺȦ 7ÑĤıĪåĺåÝ ėŀĒȩɴɺÝ SPECIJALISTICA sigurnosti i zaštite (zaštite na radu) traži posao u struci.

Mob. 098/866-866 ozn.442a TRAŽIMO radnicu za rad u cvjećarnici.

Mob. 098/267-495 ozn.3552

Mali oglasi 49

TRAŽIMO samostalnog knigovođu sa iskustvom minimalno 3 godine na poslovima sastavljanja financijskih izvješća i obračuna plaća. Nude se stimulativna primanja i timski rad. Ponude sa životopisom dostaviti poštom ili osobno na adresu: HUDEK TRGOTRANS d.o.o., Biljevec 77, Maruševec, 042/729-255, 091/1599-008 ozn.17c PRIMA se građevinski tehničar, KV tesar i KV zidar u radni odnos. Ninex, 098/414-128 ozn,3556 TRAŽIM pomoć u kući (čišćenje). Tel. 212-675 ozn.2236b TRAŽIM bilo kakav posao, čuvanje djece, briga o starijim osobama, održavanje domaćinstva. Mob. 091/5131421 ozn.3568 TRAŽI se konobarica za rad u kafiću, u Varaždinu. Mob. 099/7747-883 ozn.3572 ŽENSKA osoba traži honorarni posao čišćenja stubišta, ureda i sl..Mob. 092/2688-971 ozn.3608 TRAŽIMO konobaricu za rad u caffe baru. Uvjeti odlični. Stan osiguran.

Mob. 099/841-9620 ozn.3622

USLUGE 0J=_'PS Ȩ ġĤåĊĤÿĺÑĒĉåȦ ÿŀĤÑáÑ ÿ ÑáÑġĮÑÝÿĉÑ ĊĤėĺÑȦ ÿŀĤÑáÑ ĊĤėĺĒÿþ ĊıßÿÝÑ ÿ ĒÑáĨĮĤåĪĒÿÝÑȩ eÿáÑĤĨĊÿ ĤÑáėĺÿȦ ĊĺÑČÿĮåĮÑ ÿ áıûėûėáÿĪĒĉå ÿĨĊıĨĮĺėȦ ġėĺėČĉĒå ÝÿĉåĒå ıĨČıûÑ ȿ 0J=_ 0=_ ȩ SåČȩ ɳɷɳȹɶɼɸȿ ɺɵɵȦ ɳɼɻȹɺɷɷȿɼɻɳ ėŀĒȩɴÝ =S G2/'_ 8/ ėáĺėáĒÿþ Ýÿĉåĺÿ ĨÑ ġėĨåÜĒÿđ ĨĮĤėĉåđȧ ÑáÑġĮÑÝÿĉå ĊıġÑėĒÑ ĨÑ Ĩĺÿđ ĤÑáėĺÿđÑȧ ġėĨĮÑĺČĉÑĒĉå ĊåĤÑđÿàĊÿþ ġČėàÿÝÑȦ ĺėáėĺėáÑȪ7ėÜȩɳɼɻȹɺɻɶȿ ɳɹɳ ėŀĒȩɴɳɺÝ 8SJbȿ 0 '/ # J g8'& _J S 8ėĺėîåĤđȦ _ÑĤÑłáÿĒȦ ĒÑĉġĤėáÑĺÑĒÿĉÑȢ V ġėĒıáÿ ÿ đėĮėĤÿ ŀÑ ėûĤÑáåȦ ġÑĤĊÿĤĒå ĤÑđġåȦ ıûĤÑáĒĉÑȦ ĨåĤĺÿĨÿȩ GĤåáĒėĨĮ ġČÑßÑĒĉÑ ȿ ÜåĨĊÑđÑĮĒÿ ĊĤåáÿĮÿȩ SåČȩ ɳɷɵȹɶɸɴȿɸɴɴȦ ɳɼɸȹɼɹɼȿɴɵɸɴȦ ĻĻĻȩåĒĮĤĽȩþĤ ėŀĒȩɸÝ

N J_'NȢȢ NåĤĺÿĨ Ĩĺÿþ ĺĤĨĮÑ ĊėĨÿČÿÝÑȦ đėĮėĊıČĮÿĺÑĮėĤÑȦ ĮĤÿđåĤÑ ÿ ėĨĮÑČÿþ đÑČÿþ ġėČĉėġĤÿĺĤåáĒÿþ ĨĮĤėĉåĺÑȦ ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑȩ =ĺČÑĪĮåĒÿ ĨåĤĺÿĨ &=7 2'S ÿ Jb= ' ĨĮĤėĉåĺÑ ÿ 8# # ĨĊıĮåĤÑ ÿ đėĮėÝÿĊÑČÑ ŀÑ _ÑĤÑłáÿĒĨĊı łıġÑĒÿĉıȩ 8Ñ ġėáĤıàĉı ûĤÑáÑ _ÑĤÑłáÿĒÑ ÿ ėĊėČÿÝå đėûıßĒėĨĮ áėČÑĨĊÑ ġė ĨĤåáĨĮĺė ĨåĤĺÿĨÿĤÑĒĉÑ ÿ áėĨĮÑĺå ġėġĤÑĺČĉåĒėû ĒÑ ĊıßĒı ÑáĤåĨı ȿ ÜåĨġČÑĮĒėȩ 'ĒîėĤđÑÝÿĉÑ ĒÑ ÑáĤåĨÿȨ 'ĒĺåĒĮėĤ áȩėȩėȩȦ NĤÑàÿĒåÝȦ 7ÿČĉåĒĊÑ NĮÑĒàÿßÑ ɷɵȦ ĮåČȨ ɳɷɵȹɵɳɼ ȿ ɼɻɴ ėŀĒȩɴɸÝ

eV7 Ȧ ÑåĤėġÿČÑĮåĨȦ ġÿČÑĮåĨȦ ĺĉåłÜå ŀÑ ĊĤÑČĉåłĒÿÝıȦ ÝþååĤČåÑáåĤĨÿÝå ĤÑĺė ı åĤėÜÿĊ ÝåĒĮĤı ĤÑĺėȦ 0ıĤåČàåĺÑ ɸ ɇĊėá _ÑĮĤėûÑĨĒėû áėđÑɉȦ ɳɼɻȹɺɹɶȿ ɳɵɸȦ ıĒĉÑ ėŀĒȩ ɶɶɷɳ

0J=_'PS Ȧ " N ÿ Ĩĺå ėĨĮÑČå ûĤÑäåĺÿĒĨĊå ĤÑáėĺå ÿŀĺėáÿ ÜĤŀėȦ ĊĺÑČÿĮåĮĒė ÿ ġėĺėČĉĒė ĮĺĤĮĊÑ 0=8SVJ áȩėȩėȩȩ 'ŀĺėáÿđė ĤÑáėĺå ÿ ĒÑ đėĤıȩ GėĒıáå ĒÑ ɳɼɴȹɸɺɷȿɸɸɷɵȦ ĻĻĻȩûĤÑáÿĮåČĉĨĮĺėȿĊėĒĮıĤÑȩþĤ ėŀĒȩɴɸɶÝ

OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331200, 098/977-5323 ozn. 2c ČISTIMO DUBINSKI strojno: tepihe, kožu, eko-kožu, tapecirani namještaj, sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke, ugovaramo održavanje. ADI SERVIS, 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ), ključevi i brave, Mul-t-lock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c KUHINJE PO MJERI! Ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata.

INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/ fax.: 042/200-066, mob: 091/7815790 ozn. 33c IZRADA ograda, nadstrešnica te raznih metalnih konstrukcija. Mob. 098/227-024 ozn.48c

50 Mali oglasi VODOINSTALATERSKE USLUGE - Firma sa dugogodišnjim iskustvom vrši izvođenje instalacija vode, centralnog grijanja, adaptacija kupaonica sa svim radovima, montaža sanitarija. Garancija na sve radove. Mob. 095/ 8540-727 ozn.69c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn.

Mob.091/7977-600 ozn.99c GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Mob.098/792-286, tel.714-521 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o., na broj 098/267-065 i 042/612-512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo.

Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice!

Instalacije grijanja, vodovoda, kanali-

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

zacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c

radovi - kvalitetno i povoljno. Mob. 098/791-092, 092/241-3204 ozn.314c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/9063361, 092/289-2214 ozn.231c

STROJOBRAVARSKE usluge – tokarenjem i glodanjem mehaničko održavanje strojeva. Izrada ograda i nadstrešnica. Radionica: B. Radić 104 os 6-14 h, tel. 260-724 ili mob. 099/6813133 ozn.325c

SERVIS RAČUNALA, PC servis Varaždin, K. Filića 39a, tel: 321-702, dolazimo na Vaš poziv. Mob: 092/2403-300, www. pcserviser.com,ozn.284c

KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739225, 098/966-2307 ozn.3410

GRADNJA KOJIĆ – visokogradnja – sve vrste građ. radova, gradnja „ključ u ruke“, fasade, žbuke, glazure, krovišta, adaptacije, sanacije, hidro izolacije, ograde i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c

DIMNJACI – montaža limenih (inox) dimnjaka, vrste goriva: kruto, nafta, plin. Mob. 095/862-1230 ozn.3417

GRADNJA KOJIĆ – niskogradnja – iskopi, navozi, rušenja, tlakovci, rubnici, ograde, kanalizacija, iskopi „mini“ bagerom, rušenja drveća, uređivanje zelenih površina i sl. Mob. 098/449-583 ozn.285c STOLARIJA EXCLUSIVE, Kučan Marof – izrada pločastog i masivnog namještaja po mjeri.; kuhinje dužine 2,6 m već od 4.000 kn; ormar sa kliznim vratima 230x140x60 od 2.600 kn. Mob. 091/5438985 ozn.292c UREĐENJE zelenih površina, izrada travnjaka, šišanje živice, čišćenje terena, košnja, odvoz. Mob. 099/412-7863 ozn.307c SOBOSLIKARSKI - ličilački i fasaderski

OBAVLJAMO fasadersko ličilačke radove, stiropor fasade, bojanje i gletanje, premaz fasade, knauf sistemi i žbukanje. Mob. 099/672-6574 ozn.3463 SELIDBE, prijevoz građevnog materijala – povoljno! Mob. 098/331-376 ozn.3511 RADIM manje soboslikarske radove te slikam uljanim bojama na zidu razne motive, na terasama i vikendicama. Tel. 042/208-160, 091/581-7742 ozn.3544 ROLETAR: montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Tel. 641-308, mob. 091/762-4286 ozn.3560 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran.

Vršimo selidbe, utovar – istovar osiguran. Mob. 099/722-4736 , 042/505-024 ozn.3561 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, vrtni namještaj, građevinska limarija, sve vrste materijala. Mob. 098/417-373 ozn.3571 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam Kalijeve peći (kamine) i postavljam keramičke pločice. Mob. 091/570-4956 ozn.3575 IZVODIMO sve vrste soboslikarskih radova i bojenje fasada, AKCIJA izotoplinskih fasada te postavljanje KERAMIKE. Mob. 095/922-0257 ozn.3578 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci.

Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.3588 PO VRLO povoljnim cijenama nudimo sve vrste poslova,: građevinski radovi, električarski, instalacije centralnog grijanja, vodoinstalacije, iskopi, odvoz, sekundarne sirovine, keramičarski posl., hitne intervencije, uklanjanje kvarova. Radimo i na moru. Poduzeće „Gager“ d.o.o., 095/588-1546 ozn.3589 CENTRALNO grijanje – solarni sistemi – vodovod, kanalizacija, montaža sanitarija i popravci. Brzo i povoljno.

Mob.091/184-7397ozn.3598 ŠIVANJE po mjeri te razni popravci odječe. Upitati: 095/5518-354 poslije 15:00 h ozn.3599 PARKETI i LAMINATI: postavljanje, brušenje i lakiranje. Brzo i kvalitetno.

Mob. 098/9066-889 ozn.3601 SOBOSLIKARSKI radovi, bojanje fasade, montaža knaufa, postavljanje laminata.

Mob. 091/924-8880 ozn.3615

KITRO d.o.o.

Pavleka Miškina 53 42000 Varaždin

VRLO povoljno! Priprema i farbanje stanova i ostalih prostorija, ograda te sve ostale metalne i drvene galanterije.

Mob. 092/304-8718 ozn.3627 SOBOSLIKARSKI ličilački radovi, pristupačno cijenom. Mob. 091/540-2681 ozn.79d

6. rujna 2011., br. 381

PILANSKA kratko piljena drva – 700 kn; odvoz šute i slično. Mob. 091/883-6732 ozn.3573

GROŽĐE kvalitetno, kelemen, rajnski rizling oko 500 kg, 3,5 kn/kg. Mob. 095/518-4814 ozn.3624

RAZNA oprema za lokal, stolovi, stolci, caffe aparat, ambalaža i drugo. Mob. 098/446-443 ozn.3583

KREDITI

ŠTENCE bijelog retrivera, čistokrvni, cijepljeni, sa knjižicom, prodajem. Mob. 099/239-1682 ozn.1920e

DRVA za ogrjev industrijska bukva, kratko piljena, kvalitetna, cjepanice, dostava. Tel. 042/210-461, 095/9008646, 098/190-0201 ozn.290c

ČISTOKRVNE štence nj. ovčara, stare 2,5 mjeseca, bez rodovnice, prodajem.

Mob. 099/788-6719 ozn.1921e

GROŽĐE cijep miješane sorte, iznad Jalžabeta, prodajem. Mob. 098/711-429 ozn.2226b

NOVO! Realizacija svih vrsta kredita. Pogodnosti za umirovljenike do 75. g. Pozajmice odmah! Mob. 091/506-1660, 099/528-3329, Nada ozn.3617

ODOJCI, bačva za vino 300 l, plug za vađenje krumpira za frezu MIO 620. Mob. 091/789-0285 iza 15.00 h ozn.3574

PROTOČNI plinski bojler 13 l na bocu, 3 plinske boce, prodajem. Tel. 042/711402 ozn.2227b

ODOJCI 25-27 kg, moguće klanje i dostava. Upitati: Vitez G., Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.3582

GROŽĐE bijelo rajnski rizling, graševina, šipon, iznad Jalžabeta. Mob. 098/9214760 ozn.2229b

DVA kozlića, svinju 250 kg, guske za klanje ili tov, prodajem. Tel. 042/666108, 099/806-7955 ozn.3594

VINO, kvalitetno, graševina s Varaždinbrega (Halić), 400 l, 11 kn/l, prodajem. Mob. 095/8011-881 ozn.2230b

ŽIVOTINJE

OSTALO VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica).

Mob.099/323-4334 ozn.1913e VINO cijep i grožđe miješano, prodajem. Tel. 731-282, 091/789-8086 ozn.1924e PRODAJEM grožđe, cijep, grožđe crno, brajda; vinske drvene i plastične bačve sa poklopcem; muljaču i prešu te hladnjak - samo 200 kn.

Mob. 099/7582-331, 042/ 350-601 ozn. 1918e VEĆU količina grožđa miješane sorte, 3,5 kn/kg, prodajem, Veliki Lovrečan. Tel. 042/739-019, 091/729-8898 ozn.3513 KVALITETNO, zdravo, bijelo grožđe – Halić Breg, cijena i količina – dogovor, prodajem. Mob. 098/915-4007 ozn.3522 PRODAJEM kotao za pečenje rakije, prešu za grožđe od 100 l, inox bačvu od 100 l, ručnu muljaču za grožđe i ručnu muljaču za voće. Sve minimalno korišteno. Mob. 098/812-302.ozn.1923e RAKIJA šljivovica i tropica, na mobitel 099/873-6665! ozn.1922e DVIJE plastične „pute“, prodajem. Tel. 042/214-478, 091/1847-431 ozn.3534 GROŽĐE cijep miješano na Falinić Bregu, Babinec, prodajem. Tel. 724-526 ozn.3535

UGLJEN Kreka i Stanari (lignit), drva, šljunak, sipina i usluge prijevoza. Tel. 042/714-191, 098/267-834 ozn.2231b CIGLA 6-1, gredice 4,2 i 2,2 m, punioci, crijep, fosne, željezo. Mob. 091/2711151 poslije 16:00 h ozn.2234b HOBLERICU MIO Standard, prešu za grožđe, mehanička 120 l, prodajem.

Tel. 666-069, 095/826-6189 ozn.2235b BIJELO sortno grožđe, crna frankovka i bijelo vino, prodajem. Upitati na: 647-247 ozn.2240b GROŽĐE rajnski, graševina, cijena 4 kn/kg. Križanec, Ribič, 651-751 ozn.3563 GROŽĐE, prodajem. Tel. 230-406, Ivanček ozn.3569 GROŽĐE cijep, kvalitetna miješane sorte, oko 1000 kg, prodajem. Tel. 724-077, 098/735-214 ozn.3579 KVALITENO grožđe miješane sorte i 300 l vina, prodajem. Tel. 042/724-600, 099/7844-258 ozn.3579 GROŽĐE – bijelo cijep cca 1000 kg miješane sorte, prodajem. Cijena po dogovoru. Mob. 098/527-985, 091/9763-431 ozn.3586 GROŽĐE, Varaždinbreg, prodajem.

Cijena povoljna. Mob. 099/877-9908, 651-887 ozn.3591 KREVET bračni, 200x185, madraci zima-ljeto, s podnicom, cijena 500 kn.

Mob. 091/536-1539 ozn.3604

GROŽĐE noja, 350 kg, prodajem. Upitati: 042/731-237 ozn.3537

VINO cijep, prodajem i kupujem drvenu bačvu 300 – 400 l. Mob. 091/7695227 ozn.3609

GROŽĐE miješanih sorti, prodajem.

Vinograd je u Beretincu. Tel. 731-638, 091/575-6248 ozn.3545

DOMAĆE kvalitetno vino, šipon, graševina, prodajem. Mob. 098/745-363 ozn.3610

BIJELO grožđe, odlične kvalitete, prodajem. Tel. 647-642, 18:00-20:00 h ili osobno Ljuba Crnko, Varaždinska 72, Kelemen ozn.3547

GROŽĐE Shardonnay, 1000-1500 kg, prodajem. Mob. 095/913-9876, 042/231-251 ozn.3611

PREŠANJE grožđa, uslužno i brzo (4 tone cca 2 h). Detalji po dogovoru. Mob. 092/250-3988 ozn.3558

DOBRO očuvane hrastove bačve: 250 l, 200 l i 150 l; razne veličine plastičnih kaca i električnu muljaču, prodajem. Tel. 042/211-027, 098/1619644 ozn.3614

OTKUPLJUJEM stare, neispravne , rabljene perilice rublja, peći sve vrste, škrinje, frižidere i ostalo željezo. Ne bacajte jer mi to plaćamo. Mob. 099/722-4736, 042/505-024 ozn.3561

OGRIJEVNO drvo bukva, grab, kratko piljena,cijepana, dostava, prodajem.

Mob. 099/741-8699, 091/188-7491 ozn.3616

SAZNAJTE sve o najpovoljnijim kreditima bez jamaca, HROK-a i C. L. Pozajmice odmah! Kristina, 098/937-0909, 091/1316-848 ozn.3617 KREDITI: nove 3 kreditne linije.

Više od 8 godina iskustva u radu. Jedinstvena kreditna linja za umirovljenike. Mogućnosti i bez gledanja HROK-a. Brzo i besplatno savjetovanje. Mob. 098/137-5727 ozn.440a FENOMENALNI krediti! Bez jamaca do 2/3 primanja do 200.000 kn uz najniže kamate. Expresne pozajmice na trajni nalog. Gđa. Ivana, 095/8859230 ozn.176c NEPONOVLJIVA akcija kredita do 2/3 primanja do 200.000 kn! Kratkoročne pozajmice u roku 48 h! Gosp. Baturić, 091/303-8054 ozn.176c AKCIJA kredita bez jamaca! 30.000 € do 2/3 primanja zatvaramo C. L., pozajmice – 20.000 kn/48 h! Nikolina, 097/702-0522 ozn.167c AKCIJA! Kreditna ovlaštena agencija pomaže Vam u realizaciji kredita do 30.000 €. Izuzetne pogodnosti za Boxmark i umirovljenike. Tel. 042/321144, mob. 099/488-5559 ozn.3439 ZAJMOVI uz zalog zlata (nakit, oštećeno zlato, dukati). Isplata odmah bez ovjere i drugih troškova. Povrat zaloga nakon otplate. K. Filića 39a, 042/321-701 ozn.284c NAJBRŽE i najjednostavnije do gotovine putem čekova i kreditnih kartica ( American, MasterCard, Dieners) do 60 rata, te sindikalnih kredita , isplata odmah. Mob. 098/987-0078 ozn.441a POZAJMICE na trajni nalog; rješavamo Varteks; krediti do 1/2 ili na 2/3 primanja. Mob. 098/1751-719, 091/2260-697 ozn.328c NOVO! Povoljni krediti za umirovljenike. Zaposleni do 200.000 kn bez jamaca, zatvaramo C. L. i zaduženja.

Mob. 092/263-9070 ozn.3592 EXPRES pozajmice zaposleni i umirovljenici bez HROK-a i C. L. Godine nisu bitne. Mob. 099/4000-613, 092/1474203 ozn.3594 POZAJMICE i krediti u roku 24 h za umirovljenike do 85 g., za zaposlene zatvaranje postojećih. Mob. 099/5795712, 092/119-0041 ozn.3594 KREDITI do 30.000 € do pol. plaće i mirovine. Pozajmice do 20.000 kn odmah. Novo – krediti do 50.000 kn umirovljenici bez dobnog ograničenja.

Mob. 098/964-5711. 092/145-7199 ozn.3621 POZAJMICE u 24 h! Bez jamaca i HROK-a krediti do 1/2 primanja. Mob. 099/250-7728 ozn.443a

RASPISUJE

NATJEČAJ

KREDITI i pozajmice bez HROK-a do 85 g. umirovljenici i zaposleni. Mob. 098/908-6028 ozn.443a

VODITELJ LJUDSKIH RESURSA

POZAJMICE bez jamaca, zatvaranje postojećih zaduženja. Mob. 092/1340333 ozn.443a

Ʉ _NN åĊėĒėđĨĊėû ÿČÿ ġĤÑĺĒėû ıĨđĉåĤåĒĉÑ Ʉ ġėłåČĉĒė ĤÑáĒė ÿĨĊıĨĮĺė Ʉ ġėŀĒÑĺÑĒĉå ĤÑáÑ ĒÑ ĤÑàıĒÑČı Ʉ ėĤûÑĒÿŀÿĤÑĒėĨĮȦ ĊėđıĒÿĊÑĮÿĺĒėĨĮȦ ĮÿđĨĊÿ ĤÑá Ʉ đĉåĨĮė ĤÑáÑȿ_ÑĤÑłáÿĒ Ʉ ĊÑĮåûėĤÿĉÑ eÑđėČÜı ĨÑ łÿĺėĮėġÿĨėđ áėĨĮÑĺÿĮÿ ġėĪĮėđ ÿČÿ ėĨėÜĒė ĒÑ ÑáĤåĨı ȫ 0'SJ=ȯ áȩėȩėȩ GÑĺČåĊÑ 7ÿĪĊÿĒå ɸɶȦ ɷɵɳɳɳ _ÑĤÑłáÿĒ ÿČÿ åȿđÑÿČȨ ĊÑáĤėĺĨĊÑɝĮġĺŀȩþĤȦ Ĩ ĒÑŀĒÑĊėđ ȫe 8 S/ /ȯȦ ı ĤėĊı ėá ɻ áÑĒÑ ėá ėÜĉÑĺåȩ _ÑĤÑłáÿĒȦ ɳɶȩɳɼȩɵɳɴɴȩ

POZNANSTVA POSREDUJEMO pri odabiru Vašeg životnog partnera. „DVOJE“, 040/822362, 099/516-6780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,52 kn/min ozn.166c 100 % za poboljšanje potencije 4 tablete 150 kn! Sigurno i bez nuspojava!

Dostava! Mob. 099/7741-575 ozn.3607

Zahvale i sjećanja 51

6. rujna 2011., br. 381

ZAHVALA

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti naše drage majke, svekrve, bake i prabake

u povodu smrti naše drage majke, bake i prabake

povodom smrti naše drage supruge, mame, svekrve i bake

MARICE VIDEC

ŠTEFICE PAVETIĆ

BARBARE MAGIĆ

blago preminule 1. rujna 2011. u 91. godini života.

blago u Gospodinu preminule 28. kolovoza 2011. u 88. godini života,

preminule 29. 8. 2011. u 73. godini života nakon duge i teške bolesti.

Iskreno zahvaljujemo svima koji su nam izrazili sućut, položili vijence i svijeće i bili uz nas na ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Zauvijek ćeš živjeti u našim srcima, mislima i molitvama.

Tvoji: sin Stjepan, snaha Štefanija, unuke, praunuci, obitelj Hančić i ostala tugujuća rodbina

TUŽNO SJEĆANJE na voljenog

dirnuti toplim izrazima suosjećanja brojnih rođaka, kumova, susjeda, prijatelja, poznanika i djelatnika gradskih ustanova i udruga, najiskrenije zahvaljujemo svima na riječima utjehe, telegramima, cvijeću i svijećama te dostojanstvenom ispraćaju pokojnice. Veliko hvala susjedama Bolić i Stanojević na pruženoj pomoći pokojnici u posljednjim danima njezinog života. Posebno duboko hvala župnicima vlč. Miji Horvatu i vlč. Ivici Horvatu, župnom vikaru Tomislavu Dodleku i Zboru Arka na molitvama uz bolesničku postelju, nadahnutim riječima oproštaja i ispraćaju na posljednje počivalište prema želji pokojnice.

Ožalošćene obitelji Pavetić

JOSIPA SUDECA 10. IX. 2006. – 10. IX. 2011.

Dokle god živimo i Ti ćeš živjeti jer si dio nas i naših sjećanja.

Od srca zahvaljujemo osoblju Bolnice Novi Marof IV. Odjela te dr. Pintarecu. Veliko hvala svim prijateljima, rodbini, susjedima koji su nam izrazili sućut i uveličali posljednji ispraćaj drage nam pokojnice. Zahvaljujemo župniku Josipu Vidoviću na dirljivim riječima i molitvama na obredu ispraćaja i misi zadušnici.

Ožalošćeni: suprug Florijan, sin Antun, snaha Verica, unuci Martina, Marko-Antonio i Tomislav *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, svekrvi i baki

BARBARI MAGIĆ USPOMENE koje traju zauvijek na voljenog

Sin Kruno s obitelji

ANDREASA ŠARKANJIJA

Po dobrom ćemo Te pamtiti, s ljubavlju spominjati i u srcu zauvijek čuvati.

Sin Antun s obitelji

6. 9. 2006. – 6. 9. 2011.

SJEĆANJE

STOJAN ZUBER 9. IX. 2000. – 9. IX. 2011.

Prošlo je tužnih 11 godina otkad nisi s nama.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Prošao je i 22. rođendan Tvoj, anđele moj, imam sve Tvoje, zlato moje.

ZAHVALA

Neka Te čuva dragi Bog.

povodom smrti naše drage majke i bake

Tvoji: mama, tata i baka

Hvala svima koji Te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

Dirnuti iskrenom pažnjom u teškim trenucima boli i tuge zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su nam izrazili riječi utjehe i sućuti te odar okitili cvijećem. Posebno zahvaljujemo HNS podružnici Ludbreg, Gradskom vijeću Grada Ludbrega, Udruzi „Črni maček ludbreški“, Rotary klubu Ludbreg, „Opremi Pit“ Ludbreg, dječjem vrtiću „Varaždin“.

Svima veliko hvala.

SJEĆANJE na naše roditelje

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

1 0 0 kuna! !!

ŠTEFICE HAJSOK preminule 1. 9. 2011. nakon duge i teške bolesti u 87. godini života.

PINTARIĆ ANĐELU

ZDRAVKA

† 6. 9. 2010.

† 13. 4. 1994.

Zauvijek u našim mislima.

Vaša djeca s obitelji

Ožalošćeni sinovi Božidar i Zlatko s obiteljima

ZAHVALA povodom smrti naše drage mame, punice i bake

SJEĆANJE

ANE BIŠKUP

FRANJO MAJCEN

preminule 30. 8. 2011. u 81. godini života nakon duge i teške bolesti.

6. 9. 2010. – 6. 9. 2011.

Prošla je duga godina dana, a tuga i bol uvijek je u nama.

Ožalošćena supruga Josipa s obiteljima Duspara i Majcen

SJEĆANJE

MIŠO KOLENKO 4. 9. 2009. – 4. 9. 2011.

U trenu život nestane, al’ naša ljubav i sjećanje ostaju zauvijek.

Obitelj

Zahvaljujemo svoj rodbini, susjedima, prijateljima i znancima koji su nam izrazili sućut i dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak. Hvala liječnicima i medicinskom osoblju Opće bolnice Varaždin, Odjela za infektivne bolesti. Veliko hvala dr. Špiranec, dr. Čelar, dr. Sedlar te sestrama Karmen i Božici na pruženoj brizi i njezi. Veliko hvala vlč. Josipu Pavleku na toplim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kći Katarina, zet Ivan, unuke Anita s Nenom, Ivančica s Pericom i ostala tugujuća rodbina

ZAHVALA povodom smrti moje voljene mame

TUŽNO SJEĆANJE

IVAN KUČKO 4. 9. 2010. – 4. 9. 2011.

Ti si u vječnosti, a živiš u našim srcima i lijepom sjećanju.

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

ANTONIJE BAJS rođ. BRLEK preminule u 88. godini života.

Najiskrenije zahvaljujem svima koji su tog vrućeg dana ispratili moju dragu mamu na vječni počinak. Hvala na riječima utjehe, položenom cvijeću i svijećama. Veliko hvala dr. Rihtarić, pateru Mirku Kemivešu na toplom ispraćaju i pjevačkom društvu „Arka“.

Tvoja tugujuća kćerka Miljenka

ANDRIJA VAJDIĆ

7 Plus i n l a n o i g e R Tjednik

10. 9. 2010. – 10. 9. 2011.

Hvala Ti za ljubav i dobrotu koju si nam darovao.

Uvijek Te se sjećaju i misle na Tebe sin Zdravko, snaha Ankica, unuci Andrej, Filip, Luka, Kristina i Aleksandra, praunuci Kristijan i Karolina

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog oca, djeda, brata i tasta

JOSIPA ŽUPANČIĆA † 26. 8. 2011.

SJEĆANJE

10. 9. 2010. – 10. 9. 2011.

Dirnuti pažnjom, izrazima sućuti i pomoći u najtežim trenucima, najtoplije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima i kumovima koji su iskazali poštovanje te cvijećem i svijećama okitili odar i otpratili ga na vječni počinak. Posebnu zahvalnost iskazujemo kolektivu Medicinske škole Varaždin.

Kćerke Dragica i Vera s obiteljima

Ožalošćeni: obitelji Zadravec i Župančić

na dragog tatu

ANDRIJU VAJDIĆA

52 Zahvale i sjećanja

6. rujna 2011., br. 381

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

ZAHVALA

VLADIMIR BUBNJAR

dragom bratu i ujaku

6. 9. 2009. – 6. 9. 2011.

Godine prolaze, sjećanje ostaje.

Tvoji najmiliji

ĐURE RIHTARIĆA

SJEĆANJE

BOŽIDAR HEHET 7. 9. 2010. – 7. 9. 2011.

Zauvijek u našem srcu.

Tvoji najmiliji

TUŽNO SJEĆANJE

MARIJA PUČEK 12. IX. 1994. – 12. IX. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomene na Tebe.

Tvoji najmiliji

Od srca zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, prijateljima te svima koji su na bilo koji način pomogli te bili uz nas u teškim trenucima boli i tuge. Hvala svima koji su nam uputili izraze sućuti, okitili njegov odar cvijećem i svijećama te ga dostojanstveno ispratili na vječni počinak. Veliko hvala župnicima Ivanu Sakaču i Josipu Vidoviću na dirljivim riječima i molitvama kod posljednjeg ispraćaja. Hvala kolektivu Arsenala Ivezić, DVD-u Strmec, limenoj glazbi Petrijanec te pjevačkom zboru Lepoglava koji su duhovnom glazbom i pjesmom uveličali posljednji ispraćaj dragog nam pokojnika.

Svima veliko hvala.

TUŽNO SJEĆANJE

Ožalošćeni: supruga Rozalija, sinovi Nikola i Mladen, snahe Sanja i Nada, unuci Melanija, Magdalena, Martin i Petar, sestra Zlata i punica Josipa

na drage roditelje

*****

IVANA RUŽU 6. 9. 1992. – 6. 9. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV dragom suprugu

LJUBICU RUŽA

ĐURI RIHTARIĆU

25. 8. 2011.

S ljubavlju i ponosom čuvamo uspomenu na vas.

U našim mislima i molitvama živite zauvijek.

Puno je suza iz oka palo, kada je Tvoje srce stalo, a bol i tuga još su veći, jer mi ni zbogom nisi stigao reći.

Ponosna sam što sam Te imala, a neizrecivo tužna što sam Te izgubila.

Bol u srcu nikad neće prestati, praznina u duši nikad neće nestati, a suze za Tobom nikad neće presahnuti.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

Tvoja supruga Rozalija

PAVAO KEREŽI 9. 9. 2010. – 9. 9. 2011.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoja dobrota i sjećanja na Tebe ostat će vječno u našim srcima.

Hvala ti.

Supruga Josipa i obitelj Rihtarić

ZAHVALA povodom smrti naše drage

dragom

TATI U svakom kutu Tvoja je sjena, ostat ćeš s nama za sva vremena.

Na Tvome grobu tiho se molimo, u nama tišina je nijema.

Bio si i ostao naš ponos, Tvoje riječi uvijek su znale utješiti.

Uvijek ćemo Te u srcu nositi i sjećanje na Tebe nikad neće nestati.

Toliko Te volimo, toliko Te trebamo.

Sin Nikola i snaha Sanja *****

POSLJEDNJI POZDRAV

ANE TRTINJAK

dragom

preminule 19. kolovoza 2011. u 94. godini života.

TATI

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, susjedima, prijateljima i znancima na upućenim nam izrazima sućuti, položenom cvijeću i svijećama i ispraćaju drage nam pokojnice na vječni počinak. Hvala velečasnom Jadranku Benjaku i Mariji Kezele na divnim riječima oproštaja.

Ožalošćeni: kćeri, zet, unuci, praunuci i prapraunuci

Otrgnula Te smrt iznenada, u tren, da nismo ni mogli reći zbogom.

A sada kad Te više nema, ostaje nam samo sjećanje i velika tuga za Tobom.

Nikada Te nećemo zaboraviti!

Tvoja sestra Zlata, nećak Ivica sa suprugom Bojanom, nećakinja Vesna sa suprugom Mariom, Tea i Marinko

SJEĆANJE na roditelje

HIŽMAN FRANJU

i

ALOJZIJU

1997. – 2011.

1991. – 2011.

Iako vas više nema, u našim srcima vječno ćemo čuvati uspomenu na vas.

Vaši najmiliji

SJEĆANJE

IVAN SILI 8. 9. 2009. – 8. 9. 2011.

Tvoj razigrani i borbeni duh, utjeha su nam i snaga da živimo, jer tako i Ti živiš u nama zauvijek.

Volimo Te, najmiliji

IN MEMORIAM na dragog mi sina

*****

Prošla je tužna godina dana otkako Te nema s nama.

ĐURI RIHTARIĆU

povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga, oca, svekra, djeda, brata i zeta

TEDIJA HIRŠA 10. 9. 2003. – 2011.

U mojem si srcu i u mojim mislima.

Počivaj u miru sa svojim ocem.

Tvoja majka Lidka i djeca

SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i tasta

JANKA ŠAŠKA 3. 9. 2003. – 3. 9. 2011.

Ni godine ove što su prošle, ni vrijeme koje teče, sjećanja na Tebe izbrisati neće.

Tvoja supruga Bernarda i kći Maja *****

Otišao si bez pozdrava u beskraj, koraci se tvoji više ne čuju, glasa tvoga više nema, sve je oko nas tako tužno otkada Te nema. Danima ćeš biti u našim mislima, noću u snovima i zauvijek u našim srcima.

Vrijeme zaborav donijelo nije, još živiš u meni kao i prije.

Dok suze padaju, a duša boli, srce moje ne može da Te preboli.

Unuka Sintija, zet Dražen, kći Aleksandra

Sin Mladen i snaha Nada *****

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

FRANJO ERNEČIĆ

dragom

10. 9. 2008. – 10. 9. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE

DEDI

MIJO LUKAČIĆ

Znaš, teški su dani ovi, teško je bez Tebe biti, teško je svoju bol kriti i nasmijan biti.

Naša srca uvijek će Te voljeti s ljubavlju koju smrt ne prekida.

Deda, znamo da ćeš uvijek biti s nama jer Ti si naša najsjajnija zvijezda, naša kap rose, naš najsjajniji zračak.

U mislima i molitvama uvijek si s nama.

6. 9. 2003. – 6. 9. 2011.

Nek’ s anđelima Tvoja duša mirno spi, sve dok nas ima, živjet ćeš i Ti. Brat i sestre s obiteljima

Tvoju unuci Melanija, Magdalena, Martin i Petar

na voljenu

DARINKU MILEC 5. 9. 2008. – 5. 9. 2011.

TUŽNO SJEĆANJE na voljenu

MIRJANU VINCEK

*****

SJEĆANJE

Tvoji: supruga i sinovi s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV dragom

ZETU

6. 9. 2009. - 6. 9. 2011.

Hvala Ti za Tvoju dobrotu, nježnost, pažnju i ljubav.

Tvoj dragi lik živjet će u nama zauvijek.

Zauvijek u našim srcima i mislima.

Bio si mi podrška i utjeha, a za Tobom ostaju samo bol i suze.

Neka Te čuvaju anđeli i molitve moje.

Obitelj Milec

Punica Josipa

Kćerka Svjetlana, unučad Vitomil, Una i Alek, sestre Svjetlana i Gordana, brat Zvonko s obiteljima

SJEĆANJE

SJEĆANJE

SJEĆANJE

na voljenog

na

na

BARICU TOPOLOVEC

ĐURU OŽINGERA

JOSIPA KOLARIĆA

4. IX. 1996. – 4. IX. 2011.

7. 9. 1995. – 7. 9. 2011.

Zauvijek u našim srcima, mislima i molitvama.

Voljeni ne umiru.

8. 9. 2009. – 8. 9. 2011.

S ljubavlju i tugom čuvamo uspomenu na Tebe.

Tvoja obitelj

Tvoja obitelj

Obitelj

Zahvale i sjećanja 53

6. rujna 2011., br. 381

SJEĆANJE

NATALIJU SLUNJSKI 6. 9. 2008. – 6. 9. 2011.

Ni godine koje će proći, ni život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće.

Suprug Kruno, kćerke Tanja i Irena

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj majci i baki

LJUBICI BUŽIĆ † 29. 8. 2011. „Čovjeka ne određuje koliko dugo je živio, već koliko traga je ostavio u dušama ljudi koji ga okružuju.“

ZAHVALA

ZAHVALA

na voljenu

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake i punice

JULKE GRAN rođ. FLIS preminule 28. 8. 2011. godine nakon duge i teške bolesti u 86. godini života.

Zahvaljujemo svim rođacima, susjedima i prijateljima na izrazima sućuti i dostojanstvenom ispraćaju na vječni počinak. Veliko hvala dr. Rožić, sestrama Ivkici i Biserki. Hvala velečasnom Siniši Dudašeku na lijepim riječima i ispraćaju drage nam pokojnice.

povodom iznenadne smrti dragog sina, brata, strica, šogora

MARIJANA ĐURASA preminulog 30. kolovoza 2011. u 56. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut i uveličali posljednji ispraćaj voljenog nam Marijana. Posebno veliko hvala obitelji Foder i obitelji Šipek. Veliko hvala DVD-u Kučan Donji, NK Zelengaj i Caffe baru „Sport“, obitelji Vugrinec, prijateljima Dugom i Ivici Težaku te velečasnom Karlu Koračeviću na dirljivom ispraćaju dragog nam pokojnika.

Hvala svima.

Ožalošćeni: suprug Josip, kćerke Božena i Ana, zetovi Josip i Stjepan, unuci i praunuci

Ožalošćeni: otac, majka, braća, šogorice, nećaci i nećakinje

*****

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

Uvijek ćeš živjeti u našim mislima i srcima.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji: sin Božidar, unuka Kristina, unuk Vinko i snaha Marica

dragom bratu

mami i punici

MARIJANU ĐURASU

JULKI GRAN TUŽNO SJEĆANJE

Otišla si tiho i nema Te više, uspomena na Tebe nikada neće da se briše.

PETAR BISTROVIĆ

Kći Božena i zet Josip

8. 9. 1994. – 8. 9. 2011.

*****

Vrijeme teče bez Tebe i samo mi znamo koliko nam nedostaješ.

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

JULKI GRAN Daleko na nebu Tvoj je dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

Kći Ana i zet Stjepan

MILICU ŠPREM

POSLJEDNJI POZDRAV

„…Da se barem opet vrati vrime kad smo sretni bili…“

Braća Slavko i Zlatko, šogorice Ljiljana i Katica

POSLJEDNJI POZDRAV dragom stricu

mami i punici

na našu dragu suprugu, mamu, baku, prabaku, svekrvu i punicu 1. 8. 2011. – 1. 9. 2011.

Daleko na nebu Tvoj je tihi dom, a mi Te čuvamo u srcu svom.

*****

baki i prabaki

MARIJANU ĐURASU Bol i tuga još su veći jer posljednje zbogom nismo si stigli reći.

Nek’ Ti Bog osvijetli put, a anđeli isprate na počinak dug.

Počivaj u miru.

Nećaci: Borislav, Slađana, Dado, Jasna, Darko, Danijela, Matilda, Damir, Roberto, Ela i Lucija

JULKI GRAN

Neutješni: suprug Gabrijel, djeca s obiteljima, unuci i praunuci

Neće Te izbrisati ni vrijeme, ni tama, sve dok nas ima, živjet ćeš Ti s nama.

POSLJEDNJI POZDRAV

Počivaj u miru, mamice.

Unuka Snježana s Draženom, praunuci Dejan i Damir s Tamarom

MARIJANU ĐURASU – MOMKU

*****

SJEĆANJE

FRANCISKA MARIĆ rođ. KELNERIĆ

POSLJEDNJI POZDRAV baki i prabaki

10. IX. 2009. – 10. IX. 2011.

JULKI GRAN

Godina za godinom odlazi, uspomene na Tebe ostaju.

Znamo da Te nema, u nama ćeš živjeti za sva vremena.

Sin Vlatko s obitelji

Unuk Mario s Editom i praunuka Ema

SJEĆANJE na voljenog

DINU KUNIĆA 6. IX. 1991. – 6. IX. 2011. ČASNIČKI NAMJESNIK PRIPADNIK 1. GARDIJSKE BRIGADE TIGROVI

SJEĆANJE

IVANKA KOREN

† 29. 8. 2011.

baki i prabaki

JULKI GRAN

SJEĆANJE

Unuka Marijana s Igorom, unuk Danijel s Kristinom, praunuci Patrik, Dominik, Sandro i Julia

ANTONIJA ŠANJEK 5. IX. 2004. – 5. IX. 2011.

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i svekra

Ni godine, ni vrijeme ne mogu izbrisati prazninu koja je ostala za Tobom.

Tvoja kći Marija s obitelji

SJEĆANJE na

preminulog 31. kolovoza 2011. godine u 72. godini života.

ANTUN NOVAK

Sin Stjepan, snaha Anđelka, unuci Danijel, Vlado i Slavica

Usnula si sanak, probudila se nisi, u srcima našim uvijek Ti si.

Daleko na nebu Tvoj tihi je dom, a mi Te nosimo u srcu svom.

Kroz bol i tugu javljamo da nas je 28. 8. 2011. u svojoj 78-oj godini napustio naš dragi suprug, tata, djed i pradjed

ANKI CMUK Naša bol i suze ne mogu Te vratiti, ali naša ljubav i molitve uvijek će Te pratiti.

FRANJE SIMONA

ZAHVALA

dragoj mami i baki

POSLJEDNJI POZDRAV

9. 9. 2006. – 9. 9. 2011.

Kći Jasna s obitelji

POSLJEDNJI POZDRAV

*****

U životu tišine vječnog mira već 20 godina je prošlo.

Naše misli, molitve i sjećanja s tugom u srcima uvijek Te prate.

Tvoji tata, mama, Dijana i ostala obitelj

Đura, Vitez, Rus, Danča, Šala, Evek

Najiskrenije zahvaljujemo svim rođacima, kumovima, susjedima, znancima i prijateljima na upućenim izrazima sućuti, pruženoj podršci, položenom cvijeću i svijećama uz njegov odar te prisustvu posljednjem ispraćaju dragog nam pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala kolegama i kolegicama iz Varteksa, Koke i OŠ Vidovec. Također zahvaljujemo i limenoj glazbi DVD-a Vidovec.

Ožalošćeni: supruga Jelena, sinovi Ivica i Krešo, snahe Anica i Lucija, unuci Ivana i Matija i Nikolina, Valentina, Paula i Petra

ANDRIJU ĐURASEKA

i

JULIJANU ĐURASEK

i ZLATICU LIBER Od kćeri i tete Kate s obitelji

SJEĆANJE na dragog

ANTUNA VITEZA 10. 9. 2005. – 10. 9. 2011.

Zaborav ne postoji dok žive oni koji Te vole!

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati, svekru i djedu

Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

Hvala rodbini, susjedima i prijateljima koji su nam izrazili sućut, bili uz nas ovih dana i koji su nam se pridružili na posljednjem ispraćaju. Posebno hvala djelatnicima Infektološkog i Tehničkog odjela OB Varaždin, djelatnicima tvrtke MOD-DIZ i Varkoma iz Varaždina.

a bol i tuga još su veći jer ni zbogom nisi stigao reći.

U molitvama s Tobom.

Ožalošćena supruga Marica, kćeri Anica i Antonija s obiteljima

Tvoj sin Ivan, snaha Anica, unuci Ivana i Matija

Supruga i djeca

FRANJI SIMONU Puno je suza iz oka palo kad je Tvoje srce stalo,

na

STANISLAVA ŠANTEKA 2. 9. 1997. – 2. 9. 2011.

54 S raznih strana

6. rujna 2011., br. 381

TU KRAJ NAS U Nagykanizsi održan 7. Festival Vino i Dödölle

Majstori čuda rade J Na gastronomskom festivalu u Mađarskoj sudjelovao

je mješoviti pjevački zbor KUD-a Katruže iz Ivanovca

Na aerodromu se školuju budući profesionalni i sportski piloti

USPJEH

Mađari su radi festivala iz “garaža” izvukli drvena kola i kočije koje su ulicama vukli lipicanci Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Sedmi po redu međunarodni festival Vino i Dödölle te natjecanje Most, održano je u subotu 3. rujna u Nagykanizsi. Dödölle je popularno jelo od krumpira koje ima dugu tradiciju u županiji Zala pa je tijekom ove gastronomske manifestacije održano i natjecanje u pripremi dödölla te drugih tradicionalnih mađarskih jela.

Pritom vješti kuhari i kuharice na svojim štandovima smještenim uokolo Szechenyieva

trga koriste razne kulinarske majstorije. Na jednom od njih zatekli smo ekipu domaćina čije su dödöle već oko 10 sati počele cvrčati na zavrelom ulju.

Tajni recept Uz dosta uvjeravanja uspjeli smo doznati tajni recept glavnog kuhara Györgyja koji tvrdi da od krumpira, brašna, vode i i soli, pravi majstori kuhinje – čuda rade. Dobro, mi mu vjerujemo jer 2006. godine taj je ekspert s kolegama sudjelovao u pripremi preko 2.300 porcija dödöla čime je postavljen i Gu-

innessov rekord. Treba znati da je u okviru IPA-inog prekograničnog programa Mađarska-Hrvatska, Turistička zajednica grada Čakovca partner na projektu KaČa II (Upgrade of Cultural connections on the cross-border area), u kojem s mađarskim partnerima nastoji kroz turizam i kulturu ojačati suradnju i povezati se. Tako je ove godine na festivalu sudjelovao mješoviti pjevački zbor KUD-a Katruže iz Ivanovca, a pored njih nastupili su predstavnici Srbije i Slovenije te velik broj glazbenika i plesača iz Mađarske. Prije nastupa

i gradsk jao an v z d o trg jesme je od p a po , i plesa iru“ p m u „kr a lo je n a is ir m e r t e kilom

n a centralnoj bini, izvođači su sudjelovali u velikom mimohodu glavnom ulicom, a najveću pozornost izazvali su spretni domaćini čije se pucanje bičevima daleko čulo. Iza njih slijedile su male mažoretkinje, pa performeri na štulama, limena glazba i zbor umirovljenika koji nas se posebno dojmio izvedbom tugaljive pjesme. Festival je trajao do kasnih večernjih sati, a zaključen je velikim vatrometom i nastupom artista - „gutača vatre“.

zločesta

Vrtoglavica

U kolovozu čak 1028 slijetanja zrakoplova!

Iako se nedavno u medijima špekuliralo o navodnom raskidanju „ugovora o koncesiji nad Aerodromom Varaždin između Grada Varaždina i tvrtke Winair d.o.o“ u tvrtci Winair ne obaziru se na te špekulacije već planiraju daljnji rast i razvoj. Naime, u sljedećih dvije do tri godine na Varaždin Airportu očekuje se otvaranje preko 10 0 radnih mjesta. Daljni razvoj aerodroma uključuje izgradnju hangara za servise i smještaj zrakoplova.

- S vremenom varaždinski aerodrom biti će bogatiji i za razne druge sadržaje što će privući još više korisnika - poručuju iz tvrtke Winair. O izvanredno dobrom poslovanju Varaždin Airporta možda najbolje govori činjenica kako je u kolovozu na varaždinskom aerodromu zabilježeno čak 1028 slijetanja, što je više nego sveukupno u posljednje tri godine.

Osim toga, očekuje se da će do kraja ove godine na varaždinskom aerodromu biti više od 5.000 slijetanja, što je brojka koju varaždinski aerodrom ne pamti u posljednjih 10 godina!

Spomenimo i to da je unazad godinu dana Agencija za civilno zrakoplovstvo morala zatvoriti osamnaest malih aerodroma diljem Hrvatske zato jer

Piše: RADAR

Ko tu koga… kandidira V

rnul sam se z godišnjega, dragi moji. Puno vas je pitalo gde sam nestal. Lepo je biti na moru ali je još lepše vu vlastitoj hiži, med bregima zelenima. I čim sam došel vu Velko Selo pri Dravi mam su me počeli bombarderati za koga bum glasal.

Kajti budu skoro izbori za burgemajstera. Štefeka sam poslal k vragu i rekel mu da se vu civiliziranom svetu ne pita za koga buš glasal,

kulka ti je plaća i kojemu se bogu moliš. Pri nam je sve nekak naopak.

Pa su i izbori postali kak nekakva pučka komedija , vu dva čina. Pa se ve , kak sem včera čul vu Veselom kutiću, za burgemajstera Velkog Sela pri Dravi kandidiralo veselo društvo svakakvih likova. Jen voli piti kaj deva i mlati ženu, drugi je ostal bez posla pa bi mu dobro došla plaćica od deset tisočakov kuni,

treći se razme vu stoku sitnog zuba, četvrti je zgubljeni vu svemiru i od hrasta šumu ne vidi, samo nekakve paragrafe… i tak dale. Dragi, moji vu politiku se rivleju fakat čudni likovi iz partijskih struktura. Pa budu ve zijali po svukud i skakali vun z paštete ak treba, samo da su prisutni.

I da izbore dobiju. Kajti je politika pri nami još uvek zlatna kokica, pa makar ve bila i malo rahitična.

Mlazni zrakoplov tvrtke Winair

nisu zadovoljavali minimalno potrebne uvjete.

Varaždin Airport možda bi se našao u istoj toj situaciji da se prije tri godine nije krenulo s intenzivnim ulaganjem u razvoj i sigurnost. Podsjetimo, zajedničko ulaganje Grada Varaždina i tvrtke Winair u Varaždin Airport u posljednje tri godine iznosilo je 20 milijuna kuna.

Vrijednost ovog projekta prepoznata je i od strane države te je resorno ministarstvo projekt poduprlo sa 6 milijuna kuna, dok je 3,7 milijuna kuna osigurao Grad Varaždin.

U posljednje je tri godine tako na varaždinskom aerodromu postavljena sigurnosna ograda i obavljeni drugi radovi, te je ishođena mnogobrojna dokumentacija potrebna za rad aerodroma, a dobiven je i certifikat od Agencije civilnog zrakoplovstva RH kojim se potvđuje da Varaždin Airport ispunjava sve uvjete i norme za obavljanje sigurnog zračnog prometa. Na svemu tome angažarano je brojno stručno osoblje, a najveću podršku projektu dala je tvrtka Winair. To su prepoznali i brojni poslovni partneri, pa tako sve više poslovnih korisnika odabire Varaždin Airport kao baznu zračnu luku sjeverozapadne Hrvatske.

Vodič 55

6. rujna 2011., br. 381

Fotografije šaljite na temu ljudi, priroda i životinje na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna.

Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

Zoran Mandić - Kak’ sam žedan

VREMENSKA PROGNOZA

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka 8. do utorka 13. rujna AUTI 2 (obiteljska animirana avantura) u 19 sati KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00) Srijeda, 7. rujan u 19 sati PREDSTAVLJANJE VARAŽDINSKOG KNJIŽEVNOG ZBORNIKA MUZEJI Stari grad Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno GALERIJE Zlati ajngel Otvoreno: utorak – petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13 sati, ponedjeljkom zatvoreno Galerijski centar Varaždin Stalni postav – Zbirka Miljenka Stančića Otvoreno: utorak – nedjelja 10-13 i 17-20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Muzej anđela u nastajanju Stalni postav - radovi Željka Prsteca Otvoreno: svakodnevno od 10 – 13 i 17 – 20 sati i uz najavu na tel. 098 569 520, moguć pristup s kućnim ljubimcima

ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU Kino Od petka 9.9. do utorka 13.9.

AUTI 2 (animirana akcijska komedija) u 18 sati PLANET MAJMUN: POSTANAK (akcijski SF triler) u 20 sati Mala scena Četvrtak, 8.9. u 20 sati DOBRI UJKICA (crna komedija), Beogradsko pozorište PREPORUKA TJEDNA

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – NEMA PRAVE KIŠE VREMENSKA SLIKA: Jedna pučka izreka kaže „Kakvo se vrijeme zadnjeg dana kolovoza pruži, tako se i jesen drži“. Ako se ona ostvari onda će nam i jesen biti lijepa. Prema pučkim izrekama ne možemo predviđati vrijeme za dalju budućnost, ali ona nam može poslužiti kao zanimljivost.

Budući da je i mjesec rujan počeo s ljetnim obilježjima, čini se da barem zasad ova tvrdnja stoji. Početak tjedna donosi nam jednu manju promjenu vremena, ali i veći dio ovog tjedna bit će sasvim ugodan. Za precizniju agrometeorološku ili vremensku prognozu slobodno nas nazovite na telefonski broj 060-555-555 uz cijenu poziva od 3,43 KN/min.iz fiksnih te 4,70 KN/ min. iz mobilnih mreža. Možete poslati i SMS na broj 66306, na početku SMS poruke obavezno napišite PROGNOZA1, a zatim vaše pitanje. (prognozu izradila udruga Crometeo 5.9.)

Roko traži dom!

!

Roko je veseo i vedar pas star oko 3 godine, nađen u Varaždinu.

Dulje je smeđe dlake, težine oko 12 kila.

Vrlo je dobroćudan te bi bio idealan pas za obitelj s djecom.

Udruga Spas 330-004

ROĐENI:

TRASH FILM FESTIVAL 6.

MMC Kult (izbor iz programa) Četvrtak, 8. rujna PROJEKCIJE: 17:00 BLOK A, 19:20 BLOK B 20:25 BLOK C 21:40 They call me Trinty (off program) i KONCERT: Renato Metessi (ex Zvijezde) Kronika Petak, 9. rujna PROJEKCIJE: 15:50 BLOK E, 19:20 BLOK F 20:30 BLOK G 21:40 Trinity is still my name (off program) 21:30 KONCERT Skynrd Crowd i Kiss forever Subota, 10. rujna PROJEKCIJE: 16:30 BLOK J i 19:30 BLOK K 21:00 Dodjela zlatnih motorki

VJENČANI:

DJEVOJČICE Petra Muškardin, Erika Pšak, Veronika Butko, Lucija Hižar, Laura Pintarić, Paola Majcan, Mihaela Svetec, Lorena Jagačić, Ema Želježić, Zara Bušnja, Lorena Novak

Tomislav Androić i Mija Benček, Goran Jošić i Marija Peručić, Mario Kolarić i Ana Marija Novoselec, Josip Majcenović i Ivana Možanić

DJEČACI Antonio Cestar, Pavao Čovran, Petar Bosilj, Borna Štengl, Leon Hrkač, Mihael Pintarić, David Peharda, Bernard Pomper, Niko Mikulec, Noa Bujanić, Dino Brkinjač, Luka Golub, Marin Galić, Mihael Ilčić, Mihael Hranić, Matej Jurenec, Dorian Vragović, Borna Uranić

UMRLI:

Štefica Pavetić (87), Nevenka Kundija (60), Marijan Đuras (55), Štefanija Hajsok (87), Josip Borovec (87), Ivan Stanek (80), Štefica Gašparić Negovec (74), Lidija Košić Negran (68), Milivoj Rihtarić (83), Valentin Vever (83)

56 Zadnja

6. rujna 2011., br. 381

NAJAVA

OTKRIVAMO Šesti Renesansni festival u Koprivnici nadmašio očekivanja

Kao u srednjem vijeku J Više od 700 kostimiranih sudionika dočaralo Koprivnicu iz 15. i 16. stoljeća I dok su kmetovi, njihove ovce i kravica u Koprivnici u subotu popodne radili pod užarenim suncem, a vitezovi podno bedema postavljali svoje logore, kralj, kraljica i njihovi plemići smjestili su se u debelu hladovinu kraj dvorca.

v

iteške borbe, gutači vatre, kmetovi s kravicom, samo dio bogatog programa Tamo su se do duboko u noć zabavljali gledajući gutače vatre, žonglere vatrenim kuglama, pjevače, kao i viteške borbe. Dobru zabavu pokvario je veliki napad na grad pod okriljem noći, ali veselju nije bilo kraja, jer su vitezovi uspjeli obraniti Koprivnicu od tog strašnog nasrtaja.

Ovo je samo dio atmosfere sa šestog po redu kopr ivničkog Renesan -

!

snog festivala koji je desetke tisuća posjetitelja na tri dana vratio u srednji vijek, u Koprivnicu kakva je bila u 15. i 16. stoljeću. Stigao je i zavidan broj stanovnika Varaždinske županije koji nisu krili oduševljenje onim što su priredili organizatori, TZ grada Koprivnice i Grad Koprivnica.

- Prvi put smo ovdje i prekrasno nam je. Ne samo da se ima puno toga za vidjeti, od srednjovjekovnih nošnji, oklopa i raznih alata, nego je i atmosfera odlična, vrlo opuštena – rekla nam je Ludbrežanka Snježana koja je tamo stigla sa svojim 2,5-godišnjim sinom Rafaelom.

Očito je da je šesto izdanje Renesansnog festivala, na kojem je nastupilo više od 700 kostimiranih sudionika, nadmašilo sva očekivanja. (vms)

Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata Podravke (UBIUDR) te koordinacija udruga proizašlih iz hrvatskog Domovinskog rata grada Koprivnice u nedjelju 18. rujna u Športskoj dvorani organiziraju dobrotvorni koncert „Svi za jednog, jedan za

sve“. Kako doznajemo, glazbeni spektakl u kojem između ostalih sudjeluju Tereza Kesovija, Dražen Zečić, Gazde, Zdravko Škender, Ivica Pepelko, Ivana Kovač, Mirko Švenda, Prva liga, Đuka Čaić, Darko Domjan, Mladen Kvesić, Kostadinka Velkovska, Mily i El combo, Garavuše, Oldies goldies, Mate Bulić i drugi izvođači počinje u 20 sati, a prihod od ulaznica koje se mogu kupiti po cijeni od 30 kuna, namijenjen je obitelji hrvatskoga generala Mladena Markača.

ZBOR ŠTIGLECI

Audicija ove subote U subotu 10. rujna u 10 sati u Ulici kralja Petra Krešimira IV. 6 počet će audicija za pjevanje u poznatom dječjem zboru Štigleci. Javiti se mogu djeca u dobi od 4 do 12 godina, a sve dodatne informacije zainteresirani roditelji mogu dobiti na broj mobitela 098/284-012.

Osim dječjeg zbora, u sklopu Udruge Štigleci djeluju i grupe solo pjevanje (djeca i mladi od 8 do 18 godina), klaviraonica i kreativna radionica (obje za djecu od 5 do 15 godina). Prijave i upisi subotom od 10 do 14 sati.

Vesela igra kauboja i Indijanaca na Trashu

Izvadite karirane košulje i kaubojske čizme, perjanice i ponesite, ako imate, svoje mobilne toteme. Tri dana u MMC-u Kult održavat će se Trash film festival, 6. po redu, u znaku vesterna.

Uz hrpu niskobudžetnih akcija, horora i ZF-ova očekuje nas i odlična zabava. Ovog četvrtka

Dobrotvorni koncert

na otvorenje u bijeloj limuzini i na crveni tepih dolazi Renato Metessi iz ex Zvijezda, a u petak nas očekuje i pirotehnički spektakl.

Iz Mađarske dolazi KISS forever najvjerniji tribute band ikad, a to će biti i svojevrsna Kiss konvencija. Ne propustite ni zatvaranje ove subote. I dobru zabavu...

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović