10 Život KAMPANJA
Cijepljeno je 3.500 pasa Obavezno cijepljenje pasa (pa i mačaka, ali u daleko manjem broju) protiv bjesnoće i dehelmentizacija (čišćenje od crijevnih parazita) počeli su 3. siječnja 2011. godine, pa nas je zanimalo kakav je ovogodišnji odaziv vlasnika životinja. - S obzirom na obavezu mikročipiranja, koja je sastavni dio kampanje, odazivom smo više nego zadovoljni. Naime, do danas je samo Veterinarska stanica Varaždin u svojim ambulantama i na terenu cijepila protiv bjesnoće oko 3.500 pasa – kaže mr. Drago Stupar i podsjeća da psa možete cijepiti protiv bjesnoće i čipirati u ovlaštenim veterinarskim organizacijama te privatnoj praksi ili veterinarskoj stanici bilo gdje u Hrvatskoj. Naime, svi se podaci o cijepljenju pasa protiv bjesnoće u cijeloj Hrvatskoj prosljeđuju Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodnoga gospodarstva (Upravi za veterinarstvo). Cijepiti i mikročipirati moraju se svi psi stariji od tri mjeseca, a od zadnjeg cijepljenja ne smije proći više od godinu dana. Za upis podataka o cijepljenju pasa potrebno je upisati OIB posjednika, broj osobne iskaznice i broj telefona. Stoga prilikom cijepljenja svakako pripremite OIB i osobnu iskaznicu.
Repelentne ampulice
!
SAVJETUJEMO
Pripazite na parazite
Sve toplije vrijeme nesumnjivo mami naše ljubimce na pojačano kretanje u prirodi. Stoga, ako imate psa ili mačku, trebate posebnu pozornost obratiti na parazite poput krpelja. Mr. sc. Drago Stupar, dr. vet. med., također podsjeća da su oni prijenosnici nekoliko zaraznih bolesti te je stoga dobro aplicirati ampulice protiv kožnih nametnika. One imaju repelentno i insekticidno djelovanje, pa je samim time vaš ljubimac višestruko zaštićen od nametnika.
15. veljače 2011., br. 352
DOZNAJEMO Lani je u Varaždinskoj županiji od 682 odstrijeljene lisice njih 28 bilo bijesno
Zbog ugriza bijesne lisice na Banfici, dva psa još u karanteni Urbane bjesnoće u RH nema, no djelatnici Veterinarske stanice Varaždin još imaju posla s posljedicama koje je 2010. prouzročila lija dolutala u naš grad Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN/BIŠKUPEC - Zahvaljujući značajnom angažmanu članova lovačkih udruga i društva s područja Varaždinske županije tijekom 2010. godine, uspješno je provedeno iskorjenjivanje lisica i drugih divljih životinja prijenosnika bjesnoće. Naime, iz pregleda kretanja bjesnoće u Varaždinskoj županiji doznajemo kako je ukupno na pretragu poslano 869 lešina, od čega je 28 bilo pozitivno na ovu opaku bolest.
Opaka bolest
snoće nakon pretrage lešina koje šaljemo u HVI prosječno se utvrđuje kod dva posto analiziranih uzoraka. O obujmu posla govore naše evidencije prema kojima smo 2010. godine na pregled poslali 390 lešina lisica, 71 kunu, jednog jazavca, 15 pasa, 3 mačke, 4 zeca pa čak i jednog ježa! Od 487 analiziranih lešina, bjesnoća je utvrđena kod 10 lisica i jedne kune. Od 1. siječnja ove godine do danas na pretragu smo poslali 61 lešinu lisica od kojih ni jedna nije bila pozitivna na bjesnoću – istaknuo je mr. Drago Stupar, dr. vet. med. dodavši kako djelatnici VSV-a do 9. ožujka nastavljaju povremeno kontrolirati zdravstveno stanje životinja koje su došle u kontakt s bijesnom lisicom koja je 9. rujna 2010. dolutala na područje grada Varaždina. O čemu se zapravo radi?
Analizu na bjesnoću radi Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu, a njegovi djelatnici nakon obrade 682 lešine lisica utvrđuju bjesnoću kod njih 26. A pozitivan nalaz bio je i kod jednog psa i jedne mačke. Od voditelja Veterinarske klinike Veterinarske stanice 180 dana izolacije d.d. Varaždin), mr. Drage - Spomenuta lisica imala je Stupara, doktora zanimljiv itenerar kreve te r i nar ske tanja. Bila je na Trgu m medicine, Pavla Štosa i Trgu o n a m ž doznajemo Mat ije Gup c a anga odručja i to da se te u Rapskoj i sp lovaca uspješno broj poKopr ivničkoj je i n zitivnih ulici. Dolutala a o up n ž e d nalaza na je i do vrtića rove p e j je bjesnoću na Banfici, no jivan n je r o još uvisrećom, ujela isk tora jek kreće je samo dva psa. preda u okvirima Mi ih nismo eutavišegodišnjih nazirali, ali oni zato p ro sj e k a . I n e moraju izdržati punih samo to. Iako službeno šest mjeseci karantene, bez u RH tzv. urbane bjesnoće najmanje mogućnosti konnema, djelatnici VSV-a još uvi- takta s drugom toplokrvnom jek imaju posla s posljedicama životinjom. Naime, bjesnoća koje je u rujnu 2010. prouzro- je jedina zarazna bolest koja čila bijesna lisica uhvaćena na ima veliki raspon inkubacije Banfici. te se po tome razlikuje od dru- Veterinarska stanica Va- gih zaraznih bolesti. Za sada, raždin svake godine bilježi veliki su izgledi da će ova dva desetak pozitivnih nalaza na četveronožna ljubimca ipak bjesnoću. Odnosno, zaraže- nastaviti uveseljavati svoje nost virusom silvatične bje- vlasnike – zaključio je.
Doktor veterinarske medicine mr. Drago Stupar priprema cjepivo
IZDVOJENO Rizik od bjesnoće je nizak, no Varaždinci trebaju znati:
2010. zabilježeno 55 ugriza pasa! Iz VSV-ove evidencije vođene u “Knjizi o ugrizenim osobama od životinja” doznajemo podatak o čak 55 ugriza ljudi koje su ugrizli psi i mačke na području Varaždina 2010. godine. Srećom, životinje – napadači bile su zdrave što su njihovim trokratnim pregledom ustanovili ovlašteni veterinari. Naime, nije svejedno je li netko
ugrižen za glavu, vrat ili lice, bio hospitaliziran, je li netko bio ugrižen na goloj koži ili preko odjeće... Na kraju, ne trebaju biti svi cijepljeni protiv bjesnoće. Rizik od bjesnoće je nizak, a ako se radi o ugrizu životinje poznatog vlasnika, ona se stavlja pod veterinarski nadzor u trajanju od 10 dana te se o tome dobije potvrda.
DVOJBA Od 2011. do 2014. uz javnu kampanju podizanja svijesti i znanja iz Europe preuzimamo oralnu vakcinaciju…
Hoće li Hrvatska zbog EU na lisice „dignuti“ avione?
Dr. vet. med. Zoran Studak i mr. Drago Stupar u ambulanti
Kontrolom od 1989. godine znanstvenici bilježe značajan porast broja slučajeva bjesnoće u životinja na području Europe. Idu i dalje pa u novije vrijeme zaključuju kako je njezino iskorjenjivanje korištenjem radikalnih metoda u svrhu smanjivanja populacije lisica praktično neizvedivo i znanstveno neopravdano. Hrvatskoj se stoga već od ove godine nameće opcija primjene oralne vakcinacije lisica jer je navodno nemoguće prorijediti njezinu populaciju do mjere kojom bi se onemogućio prijenos bolesti sa životinje na životinju. I ne samo to. Naime, financijski troškovi odstrela, zbrinjavanja i analiziranja lešina su veliki, a proizvodnje mamaca koji
u sebi sadrže plastičnu kapsulu s cjepivom protiv bjesnoće nisu. Ukupno područje RH na kojem bi se trebali polagati mamci je 35.000 kilometra četvornih, a na jedan se polaže 25 mamaca i to dva puta godišnje (u proljeće i jesen). Polaganje spomenutih mamaca, kojih će Hrvatska trebati skoro milijun godišnje, obavljat će se manualno i avionima (kakvim, to tijekom pripreme članka nismo uspjeli doznati). Implementacija programa oralne vakcinacije lisica u zemlji u svrhu iskorjenjivanja bjesnoće u populaciji divljih životinja trebala bi biti sufinancirana iz pretpristupnih fondova EU…