Page 1

INTERVJU Prof. dr. sc. Nenad Ban sa Švicarskog federalnog instituta tehnologije VESNA BOSANAC

POS STANOGRADNJA

Najromantičniji je bio i ostao prvi poljubac

Posao za čak 25 gospodarskih djelatnosti!

Stranica 43.

Stranice 6.-7.

Dnevne vijesti čitajte na www. regionalni.com

Stranice 2.-3.

Tjednik

ISSN 1846-8969

Regionalni

Plus

Besplatni primjerak

  

Broj 341 :: 30. studenoga 2010. :: www.regionalni.com

DOZNAJEMO Novomarofski gradski vijećnici odlučuju o dolasku Varteksa

Novomarofčani će spasiti Varteks? U Novi Marof je najavljen dolazak od 1.200 do 1.400 radnika iz Varteksovih pogona

Stranice 4.-5.

USPJEH

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak prorektorica Sveučilišta

Milihram naj kajakaš! Stranica 38.

Stranica 3.

EKSKLUZIVNO

Dom zdravlja liječnicima uputio nezakonite račune

Rudolf Fizir rođak poznatog varaždinskog filantropa Stranice 44.-45.

Prvi sajam EROS 4U

Stranica 12.

CRNA KRONIKA

Varaždinski dileri osuđeni za drogu u Zagrebu Stranica 26.

Snježne radosti za prvu nedjelju adventa

Na sajmu erotike i prateće industrije seksi pomagala, live seks i poznate porno zvijezde Stranice 32.-33.

MARINKO PRGA

Zanima me angažirano kazalište Stranica 12.


2

Aktualno

Riječ glavnog urednika Željko PAVLEK urednik@regionalni.com

„Si videl kak se pes stepel?“

30. studenog 2010.

PRIMJER Nastavak provedbe programa društveno po

POS stanogradnja posao za 25 gospo U prosječan trosobni stan treba ugraditi barem šestero vrata, jedan plinski bojler

P

onekad se teme za uvodnik nametnu same po sebi, poglavito ako ste svjedokom nekih nemilih događanja koja bi svakog normalnog čovjeka razljutila, rastužila i potakla na razmišljanja o ovom ludom svijetu u kojem živimo. Jučer, izjutra, tri mladića na putu prema školi, radi dosade ili nekih drugih razloga, svejedno, povremeno su kratila vrijeme bacajući petarde. Ništa novo i neobično iako još prerano za takvu vrstu zabave. ve bi to bilo koliko toliko podnošljivo da se jedan od njih, ugledavši psića u obližnjem dvorištu nije dosjetio baciti petardu na njega. Odmah zatim k psiću su doletjele još dvije petarde. Jedino što je jedan od tih seljačina s petardama prozborio nakon praska bilo je: „Si videl kak se pes stepel?“. Hrabri momci potom su potrčali i dali petama vjetra kako ih ne bi vidio vlasnik psića ili netko drugi s prozora obližnjih kuća. psić je ostao onako jadan, izbezumljen i valjda u velikom šoku, možda i s težim posljedicama po zdravlje od pucanja petardi. seća čula su višestruko osjetljivija od ljudskih i, usporedbe radi, prasak petarde za njih je po jačini istovjetan onom kao kad kraj čovjeka grune ručna bomba. Te mladiće za to je očito briga kao za lanjski snijeg. Imam kućnog ljubimca psa i vrlo dobro znam kako psi reagiraju na pojačanu buku, bilo koje vrste. Jedino što ostaje je zapitati se nakon svega hoće li možda sutra ti neobuzdani mladići petarde iz obijesti možda bacati i na ljude. Doista žalosno i zabrinjavajuće.

S

A P

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Društveno poticana stanogradnja u Varaždinu značajna je za urbanizaciju pojedinih naselja prema europskim standardima i rješavanje s Među najvažnijim kapitalnim investicijama u idućem razdoblju na području grada Varaždina nesumnjivo je nastavak realizacije programa društveno poticane stanogradnje. U prošlom smo broju pisali da bi u sklopu POS programa u Varaždinu u idućih deset godina trebala biti izgrađena 934 nova stana. To je nesumnjivo obradovalo čak 687 osoba koje se nalaze na listi čekanja za kupnju stanova iz programa društveno poticane stanogradnje. Uskoro će biti raspisan novi natječaj pa će ta brojka biti i veća. Ništa manje značajan ovaj projekt nije ni za građevinske, projektantske, instalaterske i obrtničke tvrtke s područja Varaždinske županije, kojima je u sadašnjim recesijskim vremenima svaki posao te vrste iznimno dragocjen. Poglavito radi održavanja kontinuiteta poslovanja i zapošljavanja raspoloživih proizvodnih kapaciteta. Da je tome tako, potvrdio nam je i Miroslav Bunić, direktor građevinske tvrtke Zagorje-Tehnobeton, koja je zajedno s kooperantskim tvrtkama bila glavni izvođač izgradnje dosadašnjeg 441 stana iz programa društveno poticane stanogradnje u

vinske industrije. Varaždinu. A koliko je ta činjenica važU špici radova na izgradnji POS stanova zapošljavali smo na, pokazuju iskustva iz razvii do dvjestotinjak radnika što jenih država Europe. U Špaje i tada, kada su građevinari njolskoj je, primjerice, upravo imali puno više posla nego zbog kolapsa građevinske danas, bilo veoma značajno. industrije nezaposlenost u državi povećana za 8 poSada su ovakvi poslosto, i da ne nabrajamo vi za građevinsku dalje. industriju još , No projekt POS mnogo važrske e t a l a t s t an o gr a dnj e niji jer osiIns , e k s r a svoju težiguravaju parket druge ima nu i po tome kontinuitet i e k č i n jer na sebe p ro iz vo d aju veže obrt više pratenje u doba obavlj radove tvrtke ćih djelatnosti. recesije e ć a – Za jedan trokada većina dom sobni stan treba građev insk ih barem šestero vrata i tvrtki vodi borbu druga stolarija, svaki stan za opstanak na tržištu ima barem jedan plinski boj– rekao je Bunić. Da je direktor Zagorje-Teh- ler, nekoliko klima-uređaja, nobetona u pravu, potvrđuju nemalu površinu pokrivenu i najnovije analize gospodar- keramičkim pločicama i parskih kretanja. Zbog kresa- ketima itd. Pomnožite to s nja troškova za građevinske brojem stanova koji se plainfrastrukturne projekte u niraju graditi i doći ćete do Hrvatskoj, prva se na udaru velikih brojki. Sve te poslove našla domaća građevinska obavljaju instalaterske i druge industrija koja ukupno zapo- tvrtke za opremanje stanova uglavnom iz Varaždina i okolišljava 85 tisuća djelatnika. Prema nekim analizama, ce koje time izravno održavaju upravo zbog nedostatka in- zaposlenost kapaciteta, a time frastrukturnih građevinskih i poslovanja – napomenuo je radova, bez posla će ostati Miroslav Bunić ponovivši da više od 8000 građevinskih su upravo zato poslovi staradnika. Projektima poput nogradnje u građevinarstvu POS stanogradnje izbjegao u današnje vrijeme izuzetno bi se kolaps domaće građe- važni.

!

U špici izgradnje dosadašnjih POS stanova u Varaždinu bilo je zaposleno dvjestotinjak radnika na gradilištu

!

Više od 25 građevinskih, projektantskih, instalaterskih, trgovačkih i drugih djelatnosti izravno je vezano uz POS izgradnju

!

U recesijsko vrijeme POS stanogradnja osigurava kontinuitet posla u građevinarstvu, a time i zaposlenost za radnike

!

Na listi čekanja POS stanova 700 građana; uskoro će biti raspisan novi natječaj


Aktualno

30. studenog 2010.

oticane stanogradnje - kapitalni projekt

3

USPJEH Varaždinka u vrhu Sveučilišta

osigurava darskih grana r, pet i više prozora...

V. KUKEC Ravnatelj tvrtke Gradski stanovi

Ostajemo vodeći u izgradnji POS stanova

stambenih pitanja građana

Prema programu POS-a, na šest lokacija u Varaždinu najkasnije do 2020. godine planira se izgradnja gotovo tisuću stanova, u što će biti uloženo 556 milijuna kuna. Iz toga je jasno da će ova investicija cijeloj županiji donijeti novi gospodarski zamah. - Podaci pokazuju da je u stanogradnju direktno ili indirektno uključeno više od 25 različitih gospodarskih grana, od građevinskih struka i njihovih kooperanata, pa sve do proizvođača namještaja, ali i tekstilne industrije, jer rijetko koji stan, primjerice, neće imati zavjese – kaže ravnatelj Javne ustanove Gradski stanovi Vladimir Kukec. Varaždin je prvi grad u Hrvatskoj u kojem su izgrađene zgrade po POS programu. Bilo je to još prije devet godina kada su u Harambašićevoj ulici izgrađena prva 52 stana u dva objekta. Gradnja je nastavljena u Jalkovečkoj ulici u kojoj je od 2003. do 2010. godine izgrađen 441 stan u 13 objekata.

Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu

Vladimir Kukec

Kada će na šest novih lokacija početi gradnja stanova, zanima više od 700 osoba čija su imena na listi reda prvenstva za kupnju POS stana. - O točnim rokovima vrlo je teško govoriti, jer trenutno rješavamo imovinsko-pravne odnose, a to je jedan od najtežih poslova za koji je gotovo nemoguće sa sigurnošću reći kada će biti dovršen – rekao je Kukec. Gradski stanovi započeli su izgradnju objekata na dvije lokacije u Hraščici, a pred dobivanjem su dozvola za gradnju četiriju objekata u Ulici Vilka Novaka u prvoj fazi. (vms)

Prosječna dob kupaca POS stanova je 34 godine, većinom su to obitelji s djecom

VAŽNO POS stanovi znače povoljnije uvjete financiranja za kupca

Izgradnja po kontroliranim cijenama Program POS-a je izgradnja po kontroliranim cijenama uz primjenu pozitivnih propisa i uz povoljnije uvjete financiranja za kupca. Uloga države je osiguranje poticajnih sredstava kao inicijalnih za početak aktivnosti, a uloga Grada je osiguranje zemljišta, komunalne i druge infrastrukture s priključcima, istaknuto je u Planu POS-a. - Sveukupni trošak kupac plaća u cijeni stana koja je limitirana, otplatama u roku od maksimalno 31 godine od useljenja, na način da u početku učešćem od 15 posto i kreditom banke

od oko 45 posto cijene, uz poticajna sredstva države, financira izgradnju, a po otplati kredita banke otplaćuje trošak zemljišta, komunalne i druge infrastrukture te poticajna sredstva države s propisanom kamatom. U program POS-a su, osim Republike Hrvatske, Grada i Gradskih stanova, projektanata, izvođača i nadzora, uključene i financijske institucije – pet banaka i dvije stambene štedionice – pojašnjeno je. Iz toga je jasno da će vlasnici novih stanova i dalje dobivati veliku potporu, pa ne treba čuditi

da Gradski stanovi svakodnevno imaju upite zainteresiranih građana koji bi se htjeli uvrstiti na listu za kupnju POS stanova. No potporu dobiva i Grad Varaždin. I dok drugi gradovi zbog nepripremljenosti odustaju od POS-a, Grad je s APN-om i resornim ministarstvom dogovorio daljnju POS izgradnju na lokaciji Vilka Novaka, i to dvije etape, za što je država odobrila čak 35 posto sredstava. Na kraju treba reći da u konačnici POS stanogradnja nije trošak ni za grad ni za državu jer će sve platiti kupac stana po povoljnim uvjetima. (vms)

Prof. dr. sc. Blaženka Divjak prorektorica Profesorica Divjak obavljat će iznimno važnu funkciju prorektorice za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu Piše: TIHANA DRUMEV tihana@regionalni.com

Profesorica FOI-a Blaženka Divjak, redovna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike, izabrana je na dužnost prorektorice za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu. Divjak je na tu funkciju predložio rektor Sveučilišta Aleksa Bjeliš, a odluku je potvrdio Senat Sveučilišta.Na tom će mjestu biti do 2014. godine. Odabir profesorice Divjak u Rektorat Sveučilišta iznimna je čast kako za nju samu, tako i za Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Potvrda je to njezina dugogodišnjeg izvanrednog znanstvenog i stručnog rada te sjajnih uspjeha Fakulteta organizacije i informatike. Fakultet, naime, već po drugi puta u nekoliko godina ima svojega predstavnika na najvišim instancama Sveučilišta, što zasigurno govori mnogo o ugledu i kvaliteti Fakulteta. Blaženka Divjak rođena je 1967. u Varaždinu, a

Redovna profesorica FOI-a Blaženka Divjak

1989. diplomirala je na studiju matematike i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, kasnije je magistrirala te doktorirala matematiku. Od 1994. zaposlena je na Fakultetu organizacije i informatike gdje predaje nekoliko matematičkih kolegija i upravljanje projektima, te je prije izbora za prorektoricu, obavljala dužnost prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju. Vrlo je aktivna u međunarodnoj suradnji Fakulteta na kojemu je pod njezinim vodstvom osno-

van Centar za međunarodne projekte. Uz brojne nagrade, ove je godine primila nagradu Sveučilišta za doprinos međunarodnoj suradnji, a prošle prvu nagradu za najbolji e-kolegij na Sveučilištu te se istaknula i radom na razvoju sustava kvalitete nastave i istraživanja (predsjednica je Odbora za upravljanje kvalitetom na Sveučilištu u Zagrebu). Autorica je 8 knjiga i 70tak znanstvenih i stručnih radova, a vodila je i pet međunarodnih i šest domaćih projekata.

IZDVOJENO Grad Varaždin trenutno stipendira 422 studenta

Sve više odličnih studenata! Broj stipendista Grada Varaždina povećao se za 202. “Čak 202 studenta imaju prosjek ocjena veći od 4,3 i bilo je teško bilo koga odbiti. Posebno nam je drago što su se na natječaj za stipendije javili studenti deficitarnih zanimanja – medicinari i stomatolozi”, rekla je pročelnica za prosvjetu Karmen Trumbić. Novi se stipendisti

pridružuju starima pa tako Grad trenutno stipendira

s

tipendisti su i studenti deficitarnih zanimanja 422 studenta sa 600 kuna mjesečno.


4

Aktualno

30. studenog 2010.

DOZNAJEMO Vijećnici novomarofskog Gradskog vijeća p

Sedam dana

Varteks u Novi Marof s 1.200 1.400 radnika!

Hrvatska i svijet Ivica KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

Još jedan Mladineo 23. 11.

Dok 77 “žigosanih” donosi proračun očaja, mi nudimo nadu, poručuje Čačić povodom izglasavanja proračuna. Njegova je struktura takva da je zaduživanje nasušna potreba, veli Šuker čija lakoća zaduživanja brine Lukovića. Sjeverna Koreja ispalila granate na južnokorejski otok, što je otvorilo dvojbu je li riječ samo o novom incidentu tipičnom za to područje ili nečem ozbiljnijem.

S obzirom na ishod sjednice novomarofskoga Gradskog vijeća, koja je održana u ponedjeljak, idući korak bit će prenamjena gradskog zemljišta uz bivši Levi’s, koje će se na javnom natječaju prodavati po početnoj cijeni od 58 kuna/ m2 te uz uvjet da se u godinu dana privede svrsi ili se vraća opet Gradu

24. 11.

Kolektivni ugovori vrijedit će nakon isteka još godine dana, dogovorili sindikati i Vlada koji su se usuglasili i da će se održati referendum ne o ZOR-u, već o referendumu, i to u vrijeme referenduma o pristupanju EU. Nakon nedavnog posjeta Ovčari, srbijanski predsjednik Boris Tadić u službenom posjetu Zagrebu gdje su su okupili gospodarstvenici obiju zemalja.

25. 11.

HNB tečajem Hrvatsku vodi u stečaj, tvrdi Kulić, koji traži povratak banaka u domaće vlasništvo. Država neće otkupiti plinski biznis od Ine, veli Šuker, što znači da slijedi novo poskupljenje plina.

26. 11.

Nakon što smo šest uzastopnih kvartala bilježili pad, nekad i vrlo značajan, dobro je da BDP sad raste, što je dokaz da definitivno idemo prema izlasku iz krize, poručuje Kosor iz Turske povodom procjene o rastu BDP-a od 0,2 posto, dok je euro prešao 7,41 kunu. Za bolje poslovno okruženje u Hrvatskoj EBRD vidi najveće prepreke u poreznoj administraciji, sudovima i kvalifikacijama radnika.

27. 11.

Još jedna optužnica protiv naših uglednika, šefa Konstruktora i šefa poreznika Mladinea, i to zbog spornih poteza u pretvorbi tvrtke daleke 1996. godine. Zbog štednje prosvjedi u Irskoj, koja ima proračunski deficit od 32 posto BDP-a, a satnicu poslodavci plaćaju osam eura.

28. 11.

Tečaj brani državu od kolapsa, odnosno skupljih kredita, inflacije i viših troškova života, uzvraća Rohatinski. Ministri financija članica EU odobrili pomoć Irskoj od 85 milijardi eura, a najviše odlazi u irske banke.

29. 11.

Hrvatska bi, ako sve bude u redu, mogla pristupne pregovore završiti sredinom iduće godine, veli EK. Istovremeno Europska komisija procjenjuje da će nezaposlenost u nas početi lagano padati tek 2012.

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com IMPRESSUM IZDAVAČ Plus

7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin

UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com

Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

NOVI MAROF/ VAR A ŽDIN – Vijećnici Novog Marofa u ponedjeljak su se pozitivno izjasnili o mogućem preseljenju proizvodnih pogona i djelatnosti Varteksa u pogon bivše novomarofske tvornice denima i okolne prostore.

Zemljište i od Grada To je bila jedina točka na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća koja je uslijedila nakon što su se 15. studenog u Varaždinu vijećnici susreli s Varteksovim poslovodstvom, ali i niza razgovora koje su vodili Zoran Košćec, predsjednik Uprave, te Darko Hrenić, novomarofski gradonačelnik. Koščecove i Hrenićeve razgo-

z

a preseljenje Varteks traži u Novom Marofu još 43 tisuće kvadrata vore u Varteksu ocjenjuju konstruktivnim, baš kao i sastanak vijećnika s poslovodstvom, što potvrđuju i navodi iz nedavnog pisma novomarofskom gradonačelniku u kojem predsjednik Varteksove uprave ističe da u kompaniji „postoji interes za uspješno okončanje pregovora“. - Dođe li do konkretne odluke da je Varteks dobrodošao u Grad Novi Marof, te ako nam predloženi uvjeti budu prihvatljivi, već su planirane aktivnosti na postojećoj parceli od oko 33.000 kvadratnih metara gdje je izgrađeno ukupno oko 9.500 kvadratnih metara neto, odnosno bruto oko 11.600, te oko 1.300 kvadratnih metara parkirališta. Naime, nakon završetka preseljenja, predviđamo parcelu

POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić

NOVINARI Vesna Margetić-Slatki

iharaci@regionalni.com

Josip Novak

Ivica Kruhoberec

josip@regionalni.com

ikruhoberec@regionalni.com

Denis Peričić

vmargetic@regionalni.com

denis@regionalni.com

od oko 76.000 kvadratnih metara na kojoj bi bili objekti od oko 21.000 kvadratnih metra neto, odnosno bruto oko 24.500, dok bi ukupna površina pod parkiKošćec ralištima bila oko a da 3.300 kvadratnih se nad rofu metara - najav. Ma je u N bojazni ljuje Košćec u io pismu Hreniću otklon mjera koje su dobili i o k vijećnici. Razlio na sa ku od oko 43.000 Vartek kvadratnih metara između sadašnjeg zemljišta Varteksa u Novom Marofu i onog koji traži za preseljenje, trebao bi osigurati Grad Novi Marof, koji uz pogon bivšeg Levi’sa ima parcelu koju Uz postojeću lokaciju na kojoj je bivši Levi’s, Varteks planira otkupiti još je Varaždinska županija dijelom dala novomarofskoj školi. Na u prostoru. okolice. - S obzirom na to da njemu bi varaždinska kompani- Tek nakon toga slijedi izrada je za preseljenje predviđeno ja gradila dijelom pogone, a dio lay-outa proizvodnje. No ne pla- 1200 - 1400 zaposlenika, uz bi ostao kao zelenilo. nira se gradnja visokih objeka- prirodnu fluktuaciju od oko - Ukoliko odbijemo površine ta, odnosno svi novoizgrađeni pet posto zaposlenika godišpod objektima i parkiralište, objekti trebali bi se uklopiti nje, predviđamo da će se svake ostat će oko 28.100 kvadrata u sadašnje visinske gabarite. godine otvoriti mogućnosti za otvorenih površina za travnja- Također, zbog promjene teh- zapošljavanje oko 60 - 70 djeke, park i slično - pojašnjava nologije više nije predviđena latnika od čega bi većina mogla Košćec koji se nada da je ovime izgradnja postrojenja visina i biti s područja Novog Marofa, a otklonio bojazni vezane uz volumena kakvi danas postoje ovisno o raspoloživosti profila veličinu i korištenje zemljišta, na u Varaždinu, već će se svi djelatnika - upozorava Košćec odnosno o poslovnim namjera- prateći objekti maksimalno pri- ističući da su koristi za lokalnu ma kompanije Varteks. lagoditi okolišu - ističe Košćec zajednicu i više nego vidljive. upozoravajući i na pridržavanje S obzirom na ishod Gradskog vijeća, idući korak bit će prepropisa o zaštiti okoliša. Prilika za posao Međutim, Novomarofčane namjena gradskog zemljišta Međutim, idejno rješenje ili projekt, kako upozorava, ne vjerojatno najviše zanima hoće uz bivši Levi’s, koje će se na može se izraditi prije nego što li se otvoriti nova radna mjesta javnom natječaju prodavati po se dobiju povratne informacije nakon dolaska Varteksa u ko- početnoj cijeni od 58 kuna/m2, o fizičkom izgledu parcele te ka- jem sada radi preko 120 ljudi te uz uvjet da se u godinu dana kav je mogući smještaj objekata iz grada Novog Marofa i bliže privede svrsi.

Varteksu popust za kupnju zemljišta u Novom Marofu? Dok je u Novom Marofu napravljen mali ali važan korak za dolazak Varteksa, već neko vrijeme stoje višegodišnji pregovori oko preseljenja s Gradom Varaždinom koji muku muči kako da od Varteksa naplati dugove. - Grad Varaždin dao je pozajmicu Varteksu kada je to bilo najpreče, a budući da je i Čačić

SURADNICI Davor Pejnović Darko Rušec Damir Ivančić Gordana Igrec Mateja Ratković Tihana Drumev

za pomoć Varteksu, pozivam Štromara da ispuni obećanje i pomogne kompaniji - rekao je gradonačelnik Ivan Čehok pred novinarima. Međutim, kako doznajemo u Varaždinskoj županiji, već se razmatra mogućnost da se Varteksu osigura određeni popust za dio zemljišta u Novom Marofu.

LEKTORICA Isidora Vujošević

GRAFIČKA REDAKCIJA Sandra Malenica

PRODAJA: Zdenka Jagić

isidora@regionalni.com

voditeljica grafičke redakcije sandra@regionalni.com

voditeljica prodaje

Dragutin Kliček

zjagic@regionalni.com marketing@regionalni.com Tel. 042/290-778

FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com

dragutin@regionalni.com

Tomislav Makaj

Robert Marciuš

foto@regionalni.com

roby@regionalni.com

Mira Ljubić mljubic@regionalni.com Tel. 042/290-775

Ivana Novosel inovosel@regionalni.com Tel. 042/290-776


Aktualno

30. studenog 2010.

pozitivno o mogućem dolasku Varteksa

Još 300 zaposlenika višak? Još 124 radnika Varteksa proglašena su tehnološkim viškom, i to uglavnom u Tivaru koji ostaje na tridesetak zaposlenika, dok ih je nekada u proizvodnji tkanina radilo 500-tinjak. Novo smanjenje zaposlenika, kako objašnjavaju u Upravi Varteksa, sukladno je lani napravljenom Integralnom planu poslovnog i financijskog restrukturiranja, čiji je glavni cilj stabilizacija poslovanja te stvaranje preduvjeta za održivi razvoj u budućnosti. Programom zbrinjavanja viška radnika, kako doznajemo, dijelu tehnološkog viška bit će ponuđen posao u konfekciji, čiji je broj smanjen kroz manja otpuštanja. Među-

Zoran Košćec

tim, usprkos upražnjenim mjestima, pitanje je koliko će žena proglašenih tehnološkim viškom prihvatiti novi posao s obzirom na dosadašnje radne vještine i životnu dob. Kako bilo, Varteks neće stati na ovim otpuštanjima. Naime, uskoro slijedi još jedno smanjivanje broja zaposlenika. Ako je suditi po izjavama izrečenim na konferenciji za novinare Ivana Čehoka i Zlatka Horvata, saborskih zastupnika te varaždinskih gradskih čelnika, bez posla bi moglo ostati još 180 radnika, čime bi broj zaposlenih pao na oko dvije tisuće, upravo onoliko koliko je najavljivao Stjepan Igrec.

š 43 tisuće kvadrata koje je Varaždinska županija dala novomarofskoj osnovnoj školi, odnosno Gradu

NAŠA POSLA Zbog male cijene, mešetari se dionicama Varteksa

Najveći pojedinačni dioničar - osnivač portala MojPosao!? Umjesto Stjepana Igreca, najveći, javnosti poznati pojedinačni suvlasnik Varteksa postao je Nenad Bakić, osnivač portala MojPosao. Bakić je 22. studenog kupio 80.304 dionice Varteksa, što predstavlja 4,18

B

akić je za 80.304 dionica dao tek 1,1 milijun kuna ili 14 kuna po dionici

posto udjela u vlasništvu varaždinske kompanije. Za to je platio 1.123.425 kune, odnosno 14 kuna po dionici. ”Time se ukupni broj dio-

nica u njegovom vlasništvu popeo na 14 8. 404 , što predstavlja udjel u vlasništvu od 7,726 posto i isto toliko glasova”, navodi se u priopćenju Zorana Košćeca, predsjednika Uprave, objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Zašto Bakić kupuje dionice Varteksa može se zaključiti iz njegovog bloga „Kako ostvariti prinos od 150% u pet godina?“ Ima tvrtki, kako piše Bakić, koje imaju razmjeno veliku šansu propasti, ili ne posluju naročito dobro, ali i s obzirom na njihovo poslovanje, dionice su smiješno jeftine. ”Poanta kod ovih tvrtki je da ako uzmete, recimo, njih

šest sličnih, te ako dvije prežive, one će i više nego nadoknaditi gubitak na onima koje ne prežive. Ima li Varteks šanse preživjeti? Ako mislite da ima, uočite da joj je tržišna kapitalizacija svega nešto preko 3 milijuna eura ili oko 23 milijuna kuna, uz kapital od skoro 200 milijuna kuna”, upozorava Bakić. No ne kupuje samo Bakić dionice. Naime, usporedo s pregovorima oko preseljenja, Varteks provodi i prvu fazu ESOP-a, odnosno prodaju 305.005 dionica zaposlenicima. Budući da je njihova cijena s popustima za neke manja od 10 kuna, interesa za kupnju ne manjka.

PRIJAMNA MJESTA: MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.

VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13

com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789

Kapucinski trg 5 (ulaz iz Blažekove ul.) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h

NOVI MAROF Galerija Bukovčan Novi Marof Zagorska 20 pon - pet: 09 - 16 h subotom: 09 - 12 h

LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg / I. kat Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h

REDAKCIJA: Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789

5


6

Intervju tjedna

30. studenog 2010.

INTERVJU Prof. dr. sc. Nenad Ban sa Švicarskog federalnog instituta teh

Hrvatskoj manjkaju tehn Trenutačno proučavamo proces sinteze proteina u višim organizmima. Za razliku od bakterijskih ribosoma, ribosomi u našim stanicama mnogo su kompliciraniji Piše: GORDANA IGREC

Prof. dr. sc. Nenad Ban rođeni je Zagrepčanin. Potječe iz obitelji sveučilišnih profesora. U Zagrebu je završio studij biologije, a poslijediplomski studij završava u SAD-u. Postdoktorski studij nastavlja na prestižnom Sveučilištu Yale. Ovogodišnji je dobitnik njemačke nagrade Heinrich Wieland za definiciju molekularne strukture masnih kiselina kod gljiva i sisavaca, koja mu je donijela 50 tisuća eura. U 44. godini života radi na prestižnom Švicarskom federalnom institutu tehnologije u Zürichu gdje se posebno bavi istraživanjem središnjih staničnih procesa. Za prosječnog čitatelja ovaj bi podatak bio tek “mrtvo slovo na papiru” da posljedica istraživanja središnjih staničnih procesa nije korist u istraživanju tumorskih i genetskih bolesti.

Stanje znanosti Upravo o istraživačkim procesima u biologiji, uzrocima interesa za biologiju, primjenjivosti rezultata istraživanja u svakodnevnom životu, stanju znanosti u Hrvatskoj u usporedbi s Europom i SAD-om, kao i o fenomenu odljeva mozgova te njegovim uzrocima, s članom Njemačke akademije znanosti – Leopoldine i dopisnim članom HAZU, za Regionalni tjednik razgovarali smo s mladim prof. dr. sc. Nenadom Banom. Diplomirali ste u Zagrebu, ali ste na postdiplomski otišli u SAD. Što vas je potaklo na odlazak iz rodnoga grada? Tijekom studija shvatio sam da su mi opcije za postdiplomski u Zagrebu ograničene i da ću se moći baviti nekim područjima koja me zanimaju u biologiji jedino ako nastavim s postdiplomskim studijem na nekom drugom sveučilištu. Proces aplikacija za postdiplomski studij u Americi u to je vrijeme bio posebno dobro organiziran i bilo je moguće aplicirati iz bilo koje zemlje u svijetu. Za to je bilo potrebno položiti testove, poslati prijepis ocjena i pisma preporuke. Uspješni aplikanti primljeni su kao studenti na sveučilište i dobili su stipendiju, koja im je pokrivala troškove školarine, te dovoljno novaca za skroman studentski život. Godine 1989. aplicirao sam na tri sveučilišta i dobio dvije ponude. Jedino mjesto gdje nisam bio primljen bilo je Yale, no tamo sam otišao nakon doktorata i radio na strukturi ribosoma u laboratoriju Toma Steitza – on je prošle godine za

istraživanje na ribosomu bio nagrađen Nobelovom nagradom. To pokazuje da nikada ne treba odustati od dugoročne vizije; ako nije moguće ići prema cilju direktno, bit će moguće obilaznicom. Ustvari sam imao sreće da sam bio primljen na postdiplomski s obzirom na to da sam aplicirao na svega nekoliko programa, svaka aplikacija stajala je 50 dolara i nisam imao mogućnosti aplicirati na više od nekoliko sveučilišta. Za usporedbu, američki studenti apliciraju često na nekoliko desetaka sveučilišta istovremeno. Novac za tih nekoliko aplikacija zaradio sam radeći noćne smjene (21:00 - 6:00) na Medicinskom fakultetu tijekom zadnje dvije godine svojeg studija biologije na Zagrebačkom sveučilištu. Kako ste se uopće odlučili na studij biologije? Kako biste definirali biologiju? Odmalena su me zanimali biologija mora i ronjenje, uvijek sam mislio da ću se baviti takvom vrstom biologije. Međutim, postepeno me privukla jedna nova disciplina u biologiji - molekularna biologija. To je interdisciplinarno područje na granici biologije i kemije gdje se proučava život na nivou molekula. To područje biologije razvilo se krajem prošlog stoljeća i pretvorilo biologiju u jako egzaktnu znanost. Danas se općenito biologija i sva potpodručja, npr. evolucija, medicina, forenzične znanosti, ekologija, ne mogu zamisliti bez molekularne biologije. Biologija danas proučava sve aspekte života na Zemlji i krajnji joj je cilj razumjeti sve procese na detaljnoj kemijskoj razini, tako da ćemo, jednom u dalekoj budućnosti, moći predvidjeti ili izračunati kako će određeni uvjeti ili lijekovi djelovati na organizam bez potrebe za dodatnim pokusima.

Doktorat Koja je bila vaša doktorska disertacija? Postdiplomski studij, koji sam upisao na kalifornijskom sveučilištu u Riversideu, bio je iz područja biokemije. Tamo sam doktorirao 1994. godine baveći se strukturalnom biologijom. Proučavao sam molekule imunog sistema i viruse. Kada ste otišli u Zürich? Nakon doktorata u Kaliforniji otišao sam 1995. godine na postdoktorski studij na Yale sveučilište. Tamo sam i dobio svoju prvu neovisnu znanstvenu poziciju kao istraživački profesor. U 2000. godini došao sam na ETH Zürich – Švicarski federalni institut tehnologije

rala inspiri ga ji me kn ki ru t s “Dvo mesa a J helix” ona Wats

Prof. dr. sc. Nenad Ban sa Švicarskog federalnog instituta tehnologije

kao profesor strukturalne molekularne biologije. Koje dužnosti obnašate na Švicarskom tehnološkom institutu? Moje su dužnosti na ETHZürich jednostavno definirane, ali ih nije lako dobro obavljati. Od mene se očekuje da ću se baviti apsolutno vrhunskim istraživanjem i da ću biti u tom pogledu kompetitivan s najboljim laboratorijima u svijetu. Također predajem biokemiju studentima prve godine i studentima treće godine - kolegij o molekularnoj strukturi i funkciji. Pored toga, član sam mnogih lokalnih i internacio-

nalnih komisija i često putujem te držim predavanja na međunarodnim konferencijama i sveučilištima gdje sam pozvan. Godišnje imam barem 20 takvih predavanja zbog kojih moram putovati, a barem dvostruko toliko poziva moram nažalost odbiti jer nemam vremena putovati više. Što za vas znači biti član Leopoldine? Biti član Leopoldine (Njemačke akademije znanosti) je velika čast, isto tako prošle godine izabran sam za dopisnog člana HAZU. Ta su članstva i odgovornost jer član akademije može više utjecati na razvoj znanosti

u Hrvatskoj i na percepciju znanosti u javnosti. Koje su vaše oblasti istraživanja? Što točno istražujete? Moja grupa na ETH-u bavi se proučavanjem središnjih staničnih procesa. Trenutačno se ponajviše bavimo proučavanjem procesa sinteze proteina. To je zadnji stupanj ispoljavanja genetičke informacije – od DNA u proteine. Proteini su odgovorni za većinu funkcija organizma – proteini su enzimi odgovorni za skoro sve kemijske reakcije u organizmu, proteini su i mišići koji nas pokreću… Kako su vaša istraživanja primjenjiva u svakodnevnom

životu običnog čovjeka? Istraživanja u mojem laborator iju bazične su naravi. Međutim, za naša se otkrića često zanimaju farmaceutske kompanije. Na primjer, na osnovi strukture ribosoma ustanovljena je kompanija u SAD-u koja se bavi razvijanjem novih antibiotika koji mogu djelovati na bakterije rezistentne na većinu postojećih antibiotika. Ta farmaceutska kompanija sad ima nekoliko lijekova koji su u zadnjim fazama testiranja. Vaši profesionalni planovi za budućnost? Trenutačno proučavamo proces sinteze proteina u višim


Intervju tjedna

30. studenog 2010.

7

hnologije, član Leopoldine i dopisni član HAZU o otkrićima u biologiji

nička pomagala i novac organizmima. Za razliku od bakterijskih ribosoma, ribosomi u našim stanicama mnogo su kompliciraniji. S obzirom na to da je regulacija sinteze proteina ključna za funkciju zdravog i bolesnog organizma, ta istraživanja bit će korisna u istraživanjima tumora i genetskih bolesti.

Konkurentnost Mora li današnja znanost biti interdisciplinarna? Mislim da - da. U znanosti se treba koristiti svim metodama koje su moguće (i dostupne) da bi se otkrilo nešto novo o tome kako život funkcionira. Međutim, to čini znanost sve kompliciranijom i često treba mnogo iskustva i studiranja da bi čovjek postao ekspert u raznim znanstvenim metodama. To također znači da su za uspješna istraživanja potrebna velika novčana sredstva i velika grupa ljudi u laboratoriju s interdisciplinarnom pozadinom u obrazovanju. Je li dobro da iz Hrvatske puno mladih stručnjaka odlazi u inozemstvo? Što kažete na naš fenomen odljeva mozgova? I pridaje li Hrvatska dovoljno pažnje razvoju znanosti i znanstvenika? Ulaže li dovoljno u njih? Velika je šteta da mnogi znanstvenici odlaze iz Hrvatske, to samo znači da uvjeti još nisu optimalni da bi se u Hrvatskoj razvila kompetitivna i široka

o

sim biologije uvijek sam volio sport, umjetnost i putovanja znanstvena baza koja bi zaustavila odljev mozgova. U znanost treba ulagati na svim razinama, sveučilišta i znanstvene institucije trebaju imati modernu opremu, znanstvenici trebaju imati kompetitivne plaće i treba se uspostaviti sistem nagrađiva-

nja i objektivnog vrednovanja znanstvenog uspjeha na svim razinama, od studenata do profesora. To, naravno, nije lako usred ekonomske krize, ali takva ulaganja imat će dugoročne dobre posljedice na društvo. Postoje već neki dobri projekti u Hrvatskoj koji pomažu razvoju znanosti, dobar je primjer projekt “Jedinstvo uz pomoć znanja”, u sklopu kojega je grupa profesorice Ivane Weygand-Durašević u Zagrebu dobila sredstva za istraživanje uz mogućnost kolaboracije s mojom grupom u Švicarskoj. Takvih bi projekata trebalo biti više. Jesmo li mi konkurentni na “znanstvenom tržištu” Europe, SAD-a, Japana...? Nažalost - ne. Trenutačno je jako teško malim zemljama konkurirati i uspoređivati se sa znanstvenim rezultatima koji se postižu u najrazvijenijim i velikim zemljama. Švicarska je možda izuzetak u tom pogledu jer usprkos tome što ima samo 7 milijuna stanovnika ulaže ogromna sredstva u znanost. Na primjer, godišnji budžet našeg odjela za biologiju s 30 - 40 profesora i njihovih grupa na ETH sveučilištu je više od 50 milijuna eura, djelomično od federalnog budžeta, a djelomično od internacionalnih grantova. Koja je knjiga osobito utjecala na vaš znanstveni rad? Kao student pročitao sam knjigu “Dvostruki helix” Jamesa Watsona o otkriću strukture DNA molekule. Ta me knjiga, iako je napisana na popularan način, jako inspirirala jer sam u isto vrijeme spoznao da je bitno raditi na bazičnom i važnom problemu u biologiji, i koliko je strukturalna biologija važna da bi se razumjela funkcija molekula u organizmu. Zamislite koliko bi bilo teško čovjeku u srednjem vijeku razumjeti kako automobil funkcionira ako ga samo može vidjeti izvana, ali ga ne može rastaviti i proučiti. Strukturalna biologija “rastav-

OSOBNO

Znanost, etika i religija

Kakvo je stanje u znanosti u Hrvatskoj? Na ljestvici od 1 do 10, kako biste vrednovali stanje u znanosti u Hrvatskoj? Ne bih htio izreći takvo vrednovanje. S obzirom na razne načine rangiranja sveučilišta, očito je da nismo na vrhu ljestvice, ali mislim da bismo morali pokušati stati uz bok, na primjer, Sveučilištu u Ljubljani (u 2010. godini Sveučilište u Ljubljani rangirano je na 151. poziciji svjetske liste, a Sveučilište u Zagrebu na poziciji 1211.). Naravno, takva rangiranja nisu sve i ne treba ih uzeti u obzir previše ozbiljno, ali su ipak neka indikacija. Što u našem obrazovnom sustavu najviše

lja” stanicu ili organizam da bismo bolje razumjeli principe života. Koje vrijednosti njegujete u privatnom životu? Što su vam prioriteti? Kako odgajate djecu? Osim biologije uvijek sam vo-

nedostaje kad je pitanje dobrog i kvalitetnog obrazovanja znanstvenika? Tehničkih sredstava ili dobre volje i inspiracije? Naši su znanstvenici po mnogim kriterijima izvrsno obrazovani, mnogi su studenti uspješni sa svojim aplikacijama da nastave školovanje na prestižnim sveučilištima u Europi i Americi. Ti rezultati pokazuju da dobra volja i inspiracija ne nedostaju, ali bi moderna tehnička sredstva još uvelike popravila situaciju u obrazovanju. Suvremena oprema laboratorija postaje dodatno važna kada se treba početi baviti kompetitivnom znanošču na internacionalnoj razini.

lio sport, umjetnost i putovanja. Imam dva sina i provodim mnogo vremena s njima, od tenisa i nogometa do proučavanja žaba i glista. Bavljenje znanošću uzima puno vremena i postoji tendencija da čovjeka toliko obuzme znanstveni problem da

počinje zapostavljati sve ostalo u životu. S obzirom na to da sada radim kao voditelj znanstvene grupe i ne moram sam sprovesti svaki eksperiment, lakše je organizirati vrijeme da provedem više vremena s obitelji.

Potiru li se znanost i religija ili se nadopunjuju? Je li potrebno imati vjere kad se ulazi u neki znanstveni projekt? Pretpostavljam da se nadopunjuju, ali to je jako individualno, postoje mnogi izvrsni znanstvenici koji su religiozni, ali također i mnogi koji smatraju da je religija nekompatibilna sa znanstvenim načinom razmišljanja. Kada se ulazi u neki zahtjevni znanstveni projekt, potrebno je imati izuzetnu motivaciju i biti spreman žrtvovati mnogo toga u životu da bi se dovoljno vremena moglo posvetiti znanosti. Situacija je slična i u vrhunskom sportu i u umjetnosti. Kako naći tu vjeru i motivaciju, opet je individualno i svaki znanstvenik slijedi svoj put u tom pogledu. Je li se suvremena znanost odvojila od etike i postala sama sebi svrhom ili...? Jako je važno uzeti etiku u obzir kada se regulira istraživanje. Međutim, isto je tako važno napraviti dobru odluku da se ne bi spriječila istraživanja koja mogu biti značajna i korisna u biomedicini. Mislim da se takve odluke na neki način same reguliraju i da vrijeme najbolje pokaže koje se kočnice u istraživanju mogu popustiti bez da se ugroze etičke norme. Izuzetno je važno da se u takvim komisijama ne nalaze predstavnici koji bi mogli profitirati od određenih odluka.

IZDVOJENO Nije moguće podignuti općenitu razinu obrazovanja i znanosti bez ulaganja znatnih sredstava

Jedan od kolega na Institutu dobitnik je Nobela za kemiju Je li nužno biti bogata zemlja ili bogat pojedinac da bi se moglo posvetiti na dostojanstven način znanosti? To je teško odgovoriti, u svim zemljama bit će izuzetnih otkrića i izuzetnih pojedinaca koji će u bilo kakvom okruženju napraviti fantastične znanstvene rezultate, međutim nije moguće podignuti općenitu razinu obrazovanja i znanosti bez ulaganja znatnih sredstava. Treba i dodati da je potrebno uspostaviti objektivni i transparentni sistem vrednovanja u znanosti

i obrazovanju da se uspjesi prepoznaju i stimuliraju. Namjeravate li vratiti se u Zagreb? U Zagreb dolazim nekoliko puta godišnje, ali ne namjeravam vratiti se u Zagreb da bih nastavio s istraživačkim radom. Tip istraživanja kojim se bavi moja grupa je jako interdisciplinaran i zahtijeva vrhunsku i skupu tehnologiju. Po tom pitanju ETH je jedno od rijetkih sveučilišta gdje bi se takva istraživanja uopće mogla sprovoditi, postoji svega nekoliko sveučilišta i znanstvenih

institucija u svijetu koja se mogu usporediti s njim. Jeste li ikad primijetili da se u Švicarskoj na Institutu prema vama ponašaju kao prema strancu? Imate li u bilo čemu drugačiji tretman? Ili znanost ipak ne poznaje granice? Švicarska i pogotovo ETH imaju reputaciju da zapošljavaju profesore isključivo uzimajući u obzir znanstvene kriterije. Na ETH sveučilištu manje od polovice profesora su Švicarci i zbog toga se koji put postavlja pitanje u javnosti je li to fer prema švicarskim

znanstvenicima. Na takva pitanja ETH uvijek daje odrješiti odgovor da je to jedini način da se garantira internacionalna kompetitivnost i da je, s obzirom na to da se svaka pozicija nudi najboljem kandidatu, pedeset postotni udio Švicaraca na profesorskim pozicijama zapravo visok i reflektira visok nivo školstva u Švicarskoj. Jeste li zadovoljni uvjetima rada na Institutu u Zürichu? S kojim “zvučnim imenima” radite? Jedan od mojih najbližih

kolega na ETH sveučilištu koji vodi laboratorij pored mojega je Kurt Wuethrich, dobitnik Nobelove nagrade iz područja kemije u 2002. godini. Nagrađen je Nobelovom nagradom zbog njegovih doprinosa razvoju metoda za određivanje molekularnih struktura u otopini nuklearno magnetskom rezonancijom. Inače, mnogi Nobelovci su radili na ETH sveučilištu, da napomenem nekoliko: Röntgen, Einstein, Pauli, i dva nobelovca hrvatskog porijekla - Ružička i Prelog. ETH ima tradiciju

podržavanja dugoročnih i zahtjevnih istraživanja. Takav mi model financiranja jako odgovara jer se u mojem laboratoriju bavimo projektima koje je teško sprovesti i koji put treba mnogo godina da bi se rezultati doveli do publikacije. U drugačijoj atmosferi financiranja istraživanja, kao što je slučaj u SAD-u gdje se istraživanja podupiru po principu “publiciraj ili si gotov”, dugoročni i zahtjevni projekti koji mogu rezultirati jako značajnim otkrićima često nisu mogući.


8

Oglasi

Međimurska 12, Varaždin, 042/ 234-100 Vi ste dinamična osoba, želite da za svoj rad primite poštenu plaću, želite napredovanje u karijeri, a interesira Vas rad na jednom od niže navedenih radnih mjesta, javite nam se. 1. Viši suradnik u prodaji i nabavi 2. Viši suradnik u prodaji 3. Suradnik u prodaji 4. Suradnik u terenskoj prodaji

Poželjno je da imate: Pod 1. VSS ili VŠS, znanje engleskoj jezika, minimalno 2 godine iskustva na poslovima prodaje i nabave, dokazane organizacijske sposobnosti, napredno znanje rada sa MS Office paketom. Pod 2. VSS ili VŠS tehničkog smjera, znanje engleskog jezika (znanje francuskog jezika poželjno ali nije uvjet), poželjan afinitet prema planinarenju i alpinizmu, dokazane organizacijske sposobnosti, napredno znanje rada sa MS Office paketom. Pod 3. minimalno SSS, komunikativnost i pedantnost, 1 godina iskustva na administrativnim poslovima, napredno znanje rada sa MS Office paketom. Pod 4. minimalno SSS, vozačku dozvolu B kategorije, 2 godina iskustva na poslovima terenske prodaje, komunikativnost, prezentacijske vještine, osnovno znanje rada sa MS Office paketom. Cijenjene ponude molimo dostaviti u roku od 10 dana od objave oglasa na e-mail : siga@siga.hr ili na adresu : Siga, Međimurska 12, 42000 Varaždin

30. studenog 2010.


30. studenog 2010.

Oglas

9


10 Život Zlatno doba

Tko se boji vuka još...? Nevenka SUHIĆ

“Viagra” za mirovine! E to opet novih zastrašivanja umirovljenika! Vijest da u idućoj godini nema nikakvih šansi za porast plaća i mirovina, uzburkala je javnost. Iako svi znaju kakva je opća gospodarska situacija, nikome nije ugodno suočiti se s činjenicom da će od gorega možda biti – još gore! bzirna Vlada tu je vijest dobro verbalno zakamuflirala, rekavši kako će u 2011. godini mirovine slijediti rast plaća. Svi su u prvi mah čuli ono što su željeli čuti. Bit će veće mirovine! A onda se otrijeznili, kad su shvatili da Vlada nije rekla ono najbitnije, a to je da plaće neće rasti jer će njihov rast biti zamrznut! To, pojednostavljeno rečeno, znači da će one biti u odnosu na realne životne troškove još niže nego što su sada. A tako će biti i s mirovinama! One koji imaju strane ili domaće, pristojne, da ne kažem velike mirovine, ta vijest i nije naročito zabrinula, ali svekoliko pučanstvo s prosječnom hrvatskom ili i nižom mirovinom, pošteno je uzdrmala. Njihovom ionako narušenom zdravlju jedna takva naoko bezazlena vijest može prouzročiti brojne zdravstvene probleme. Što je opet dobro, jer dok jednima ne smrkne, drugima ne svane. Porast će potrošnja lijekova, pogotovo za one pod stresom. Ali i «viagre» za penziće koje ništa ne može iznenaditi!

30. studenog 2010.

PREDSTAVLJAMO 9. podružnica za četiri prigradska naselja

Veseli umirovljenici iz triju Kučana i Zbelave!

O

JUBILEJ Varaždinska udruga samaca

Ispred Društvenog doma

Od 150 članova podružnice većinu čine žene, od kojih su više od polovice - udovice! Piše: NEVENKA SUHIĆ

15 godina zajedno! Prigodnom svečanošću ove je nedjelje u Hotelu «Turist» obilježena 15. godina postojanja i rada Udruge samaca Varaždinske županije. Uz članove, ovoj su svečanosti prisustvovali i predstavnici udruga samaca iz Čakovca, Koprivnice i Zagreba, kao i Kluba starijih osoba iz Varaždina, s kojima ih vežu dugogodišnja vrlo uspješna suradnja i prijateljstvo. Kako nam je rekla dosadašnja predsjednica Nevenka Štrlek, varaždinska udruga samaca ima 60-ak članova,

a cilj organiziranih druženja uz glazbu i ples, izleta i drugih zanimljivih kulturnih sadržaja je upotpuniti život osoba koje su zbog raznih životnih situacija ostale same. Neposredno prije svečane večere održana je godišnja izborna skupština, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo udruge. Izabrani su novi Upravni i Nadzorni odbor te stegovna komisija. Za novog je predsjednika izabran Izidor Furjan, a za dopredsjednicu Anica Zorec.

Iako ih, kako bismo u šali rekli, dijeli tek korak do grada, varaždinska 9. podružnica umirovljenika pokriva četiri prigradska naselja. To su Kučan Marof, Kučan Donji, Kučan Gornji i Zbelava, koji će jednog dana zasigurno prerasti u gradske četvrti, kao što su to već neka druga naselja na jugu grada. Tri Kučana i Zbelava, među kojima su rijetka čista poljoprivredna gospodarstva, sve više gravitiraju gradu i poprimaju gradski način života.

Veselo druženje U razgovoru s vrlo susretljivim sugovornikom, gospodinom Brankom Cafukom, predsjednikom podružnice koji ovu dužnost obavlja već treći mandat, i članom Izvrš-

Mislim - još uvijek jesam

Zašto se u bankama mirovine ne isplaćuju prvog, umjesto 5. ili čak 10. u mjesecu?”

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Usprkos godinama i zdravstvenim teškoćama, bračni par Marija i Josip Soldatek nisu propustili ni jedan izlet koji je organizirala njihova podružnica. Po tome su primjer i puno mlađima od sebe! - Za mog supruga i mene ova su druženja, putovanja i izleti nešto najljepše u našoj podružnici. Posebno me veseli što se na svakom koraku osjeća prijateljstvo i sloga. Nikad ne propuštamo ni jedan izlet, jer volimo putovati i volimo se družiti, a i ne želimo se zapustiti! Nije dobro kad se ljudi ipak drugačiji od drugih. A prvo što nam je rekao, konstatacija je koja o njima govori i više od riječi: - Mi smo veseli umirovljenici! Složni smo i volimo se družiti! Na nedavnu proslavu Martinja išli smo s autobusom skoro većim od naše ulice! Imao je 70 mjesta i, naravno, toliko putnika, naših umirovljenika - našalio se Branko te dodao: Ova podružnica ima oko 150 aktivnih članova, a većinu čine žene! Zbog toga, a naročito zato što je velik broj udovica, na neki se način razlikujemo od drugih. No usprkos takvim životnim sudbinama, žene ne posustaju i uključene su u sve aktivnosti podružnice, od praćenja aktualnih zbivanja o kojima raspravljaju umirovljenici, socijalne problematike i pomoći egzistencijalno ugroženim i bolesnim sumještanima, do sportskih aktivnosti i natjecanja te organiziranja svima najdražih izleta, putovanja i druženja.

Problemi? Branko Cafuk, predsjednik

ANICA HRUŠKAR, VARAŽDIN

Soldatekovi – zaštitni znak podružnice!

nog odbora Gradske udruge umirovljenika, saznali smo kako žive umirovljenici tih četiriju prigradskih naselja, kako se snalaze u ovo recesijsko vrijeme i po čemu su možda

Koliko god umirovljenici triju Kučana i Zbelave nastoje kroz razne zabavne, rekreacijske, sportske i slične sadržaje zaobići probleme, oni su, kako nam je rekao predsjednik Branko Cafuk, itekako prisutni. - Sve nas skupa muči miro-

otuđuju i misle samo na svoje probleme i bolesti. Takvima je još teže, jer postaju žalosni, bolesni i sami. A nas dvoje uvijek idemo skupa, pjevamo, plešemo, putujemo i, jednostavno, ne damo se! - energično će gospođa Marija. Njen suprug Josip, kojeg svi zovu Pepek, smije se i dodaje: - A kaj nam u tim godinama drugo preostaje? Moramo biti zajedno, brinuti se jedno o drugom i skupa putovati, kao što smo i svih ovih godina putovali kroz život. I družiti se s ljudima!

Bračni par Soldatek

usprkos svojim životnim sudbinama, žene ne posustaju i uključene su u sve aktivnosti podružnice

dina, prošle i ove nažalost dobivamo sve manje novaca za naše aktivnosti, pa tako i za program socijalne skrbi, zbog čega u ovoj inače teškoj situaciji sve manje možemo pomagati onim našim sumještanima kojima je pomoć najpotrebnija. Ali i tu se nekako snalazimo te se brinemo o starima i bolesnima te ih posjećujemo.

gospodarska kriza i najave zamrzavanja mirovina te egzistencijalna neizvjesnost koju ona nose. To se vidi i na našim sastancima Izvršnog odbora, na kojima se puno o tome raspravlja, umirovljenici postavljaju brojna pitanja i vrlo su nezadovoljni takvim stanjem. Za razliku od ranijih go-

Iako posebno cijeni to što su članovi ove podružnice složni, Branko Cafuk želio bi da se njegovi umirovljenici ne zatvaraju u kuće, već da se još više druže i vesele, jer uz to što će se međusobno bolje upoznati, zajednički će se lakše nositi s teškoćama, pa će im i starost biti sadržajnija i ljepša.

vinski zakon i njegove najnovije izmjene koje nam nikako ne idu na ruku, kao i sveopća

!

Želje?


30. studenog 2010.

Oglas 11


12 Život KONCESIONARI

Tko je još zakinut? Nakon što su potpisali ugovore o koncesiji s Varaždinskom županijom, 162 liječnika medicine i stomatologije dobila su rješenja Ministarstva zdravstva i socijalne skrbe na temelju kojih mogu obavljati zdravstvenu djelatnost putem koncesije. - Još jedino čekamo nove ugovore od HZZO-a – navodi dr. Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica županijske podružnice KoHOM-a. U Varaždinskoj županiji će kao koncesionari raditi 78 timova za opću/ obiteljsku medicinu, 71 tim za stomatološku zdravstvenu zaštitu, osam pedijatrijskih timova i pet ginekoloških. Umjesto zakupnine koju su dosad plaćali Domu zdravlja, dosadašnji „zakupci“ sada će Varaždinskoj županiji mjesečno plaćati 1.250 kuna koncesijske naknade, što je maksimalni iznos koji je odredio ministar zdravstva. Dr. Zrinka Huđek Leskovar upozorava da svi koncesionari nisu u jednakom položaju. – Liječnici čije su ordinacije u prostorima u vlasništvu općina ili gradova morat će plaćati koncesiju Županiji, a uz to još i zakupninu vlasniku prostora. Riječ je o 30-ak koncesionara. Smatramo da je župan za njih mogao odrediti minimalnu koncesiju od jedne kune kako bismo svi bili u istom položaju – rekla je dr. Huđek Leskovar.

30. studenog 2010.

DOZNAJEMO Doktore ogorčili računi u kojima im je retrogradno obračunat PDV

Liječnici: Dom zdravlja poslao nam je protuzakonite račune U Domu zdravlja navode da su PDV obračunali sukladno mišljenju Ministarstva financija koje je stiglo u rujnu Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

Kad je prije dva tjedna u ordinaciju opće medicine u Donjoj Višnjici stigao račun za zakupninu, mr. sc. Svjetlana Rajković bila je šokirana. Dom zdravlja Varaždinske županije od nje je zatražio da plati PDV na zakupninu, ali ne samo za listopad, nego i za razdoblje od siječnja do kraja rujna ove godine. No isti računi stigli su na adrese još 100-tinjak „primaraca“, liječnika opće i obiteljske prakse, ginekologa i stomatologa iz Varaždinske županije, čije se ordinacije nalaze u prostorima Doma zdravlja. U sličnoj situaciji su i njihovi kolege zakupci iz cijele Hrvatske.

Spornih 2.500 kn - Ugovorena mjesečna zakupnina iznosi 1.250 kuna, a Dom zdravlja nas sada tereti za PDV koji su obračunali retrogradno. Ne namjeravam platiti PDV za listopad, a kamoli za prvih devet mjeseci, jer smatram da je riječ o nezakonitim računima – rekla je mr. sc. Rajković. Spornih 2.587 kuna, koliki je iznos PDV-a obračunatog na zakupnine od siječnja do rujna, ne namjeravaju platiti ni drugi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Potvrdila je to predsjednica županijske podružnice KoHOM-a dr. Zrinka Huđek Leskovar. - Za plaćanje računa ne postoji nikakva pravna osnova. S Domom zdravlja ugovorili smo mjesečnu najamninu u iznosu od 1.250 kuna, što je sukladno naredbi ministra zdravstva. U našim ugovorima jasno piše da se iznos zakupnine može mijenjati jedino u slučaju da ministar donese novu naredbu, što se nije dogodilo. A nisu nam dostavljeni ni aneksi ugovora sa zakupninom uvećanom za PDV – navela je dr.

Huđek Leskovar.

Oprečna tumačenja Dom zdravlja Varaždinske županije je, kao i svi drugi domovi zdravlja, obveznik PDV-a postao 1. siječnja ove godine. Zašto su zakupcima ordinacija tek sada poslali račune u kojima ih terete za PDV? – Iz Zakona o PDV-u i Pravilniku nije bilo jasno vidljivo je li zakup prostora ordinacija oporeziv – naveo je Crnković. U mišljenju Ministarstva zdravstva od 25. ožujka prošle godine navodi se da je zakup poslovnih prostora za obavljanje zdravstvene dje-

d

oktori navode da nisu obveznici PDV-a, zakupnina je fiksna, a anekse ugovora nisu dobili latnosti liječenja neporeziv. Županijski dom zdravlja na temelju toga nije slao račune za zakupnine i režije s obračunatim PDV-om. Međutim, u rujnu je objavljeno mišljenje Ministarstva financija, koje nam je Crnković proslijedio. – Dom zdravlja obavezan je ispostaviti račun zakupcu, odnosno liječniku primarne zdravstvene zaštite s obračunatim PDV-om s obzirom na to da je navedena usluga zakupa oporeziva, bilo da se radi o najmu po tržnoj cijeni ili o najmu po povlaštenoj cijeni koju propisuje ministar zdravstva – piše u mišljenju. Dr. Zrinka Huđek Leskovar pak ističe da liječnici nisu obveznici PDV-a, imaju ugovorenu fiksnu zakupninu koju ministar zdravstva nije promijenio, a uz to nisu dobili nikakve anekse ugovora.

Mr. sc. Svjetlana Rajković iz Donje Višnjice: Ne namjeravamo platiti račune

Nekad rupe u podu, danas k’o u Grazu Kad je prije 16 godina počela raditi u Donjoj Višnjici, mr. sc. Svjetlana Rajković primala je pacijente u ordinaciji s rupama u linoleumu na podu, neoličenim zidov ima i grijanjem na drva. Kada danas uđete u moderno

uređenu ordinaciju, teško je vjerovati da riječ o istom prostoru. – Iako je riječ o ordinaciji Doma zdravlja, od 1998. godine sam kao zakupac polako sama uređivala prostor, za što sam podigla i kredit. Grad Lepoglava

donirao je EKG uređaj, što je iznimno važno za moje pacijente koji do Varaždina moraju putovati 40-ak minuta. Dom zdravlja, nažalost, nije pomogao iako je dužan brinuti se o vlastitom prostoru – kaže mr. Rajković.

OTKRIVAMO Nove ugovore o zakupu prostora s Domom zdravlja odbilo potpisati 40-ak liječnika primaraca

„Ne možemo dopustiti diskriminaciju pacijenata“

Dom zdravlja nije osigurao EKG uređaje, boce s kisikom...

Račune u kojima im je obračunao PDV na zakupnine Dom zdravlja poslao je u zadnji čas: 162 tima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Varaždinskoj županiji su od 1. studenoga koncesionari. Njih oko 75 posto ordinacije ima u prostorima Doma zdravlja, pa s njima trebaju potpisati novi ugovor o zakupu. Međutim, 40 -ak liječnika odbilo je ponuđene ugovore, a među njima je i mr. sc. Svjetlana Rajković, čija se ordinacija nalazi u Donjoj Višnjici.

- Najspornije je pitanje opreme, po čemu su naši pacijenti diskriminirani. Naime, sve ordinacije u prostorima Doma zdravlja nisu opremljene aparatom za davanje kisika, bocom s kisikom, defibrilatorom i EKG aparatom. Riječ je o opremi koja znači spas za pacijenta, posebice ovdje u Višnjici, jer je najbliža hitna pomoć u Ivancu, a do Varaždina je 40-ak minuta vožnje. Dom zdravlja je kao ustanova, koja nam u zakup daje prostore koji su u vlasništvu Županije, još prije tri

godine svima nama trebao osigurati tu opremu – pojašnjava mr. Rajković. Navodi da je to propisano Prav ilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti iz 2004. godine. – Učinjena je velika diskriminacija. Dom zdravlja je navedenu opremu osigurao za ordinacije liječnika koji su njihovi zaposlenici, i to iz decentraliziranih sredstava. Riječ je o novcu iz državnog proraču-

na koji se dostavlja Županiji, pa bi trebao biti na dobrobit svih pacijenata. Međutim, tim novcem mojim pacijentima, kao i pacijentima drugih zakupaca nije osigurana nikakva oprema – kaže liječnica. Smatra da je nužno mijenjati takvu praksu, posebice zato što je većina dosadašnjih zaposlenika Doma zdravlja otišla u koncesionare, dakle i oni su postali privatnici. – Opremu moraju dobiti sve ambulante, što uostalom propisuje i Zakon o zdravstvenoj zaštiti– zaključila je.


30. studenog 2010.

KTC 13


14 Oglasi

30. studenog 2010.


Grad Novi Marof 15

30. studenog 2010.

PROJEKTI Kultura, školstvo i gospodarstvo u fokusu razvoja Novog Marofa

Kulturni centar čeka otvorenje ŠKOLSTVO Dobra vijest za studente

Mjesečne stipendije od 600 do 800 kuna Od realizacije postojećih projekata važna je izgradnja odnosno dovršetak nove škole u Remetincu. - Teško da će projekt biti završen do početka drugog polugodišta ove školske godine, ali nam to daje vremena da izgradimo sportsku dvoranu i uredimo okoliš za početak sljedeće školske godine. Naime, postoje veliki izgledi da krenemo druge godine s početkom izgradnje sportske dvorane jer se ona nalazi na samom vrhu prioriteta Varaždinske županije. Također, tu je i izgradnja škole u Oštricama za koju vjerujem da je izgledna u 2012. godini – rekao je gradonačelnik Darko Hrenić. Ovih dana raspisan je i na-

tječaj za dodjelu stipendija studentima. - Pet stipendija je za nadarene studente, a pet se odnosi na studente slabijeg

v

jerujem da je gradnja škole u Oštricama izgledna u 2012. godini socijalnog statusa. Tako ćemo sveukupno stipendirati šezdesetak studenata. Oni koji studiraju u Varaždinu i Čakovcu dobivat će 600 kuna, a oni koji studiraju u Zagrebu ili ostalim gradovima dobivat će 800 kuna mjesečno - najavio je gradonačelnik Hrenić.

Kulturni centar spreman za otvorenje, no uređenje okoliša čeka - ljepše dane

Još se ne zna hoće li otvorenje Kulturnog centra “Ivan Rabuzin” biti krajem ove ili u travnju iduće godine – rekao je Hrenić Radovi na Kulturnom centru u Novom Marofu privedeni su kraju, a prošli tjedan započeli su radovi na uređenju i asfaltiranju Ulice Antuna Mihanovića kojom se dolazi do te ustanove.

Postoje dvojbe - Radi se o radovima u sklopu dijela uređenja Kulturnog centra, ujedno i uređenja nerazvrstanih cesta temeljem Ugovora koji smo potpisali s poduzećem Cesta-Varaždin, a koji obuhvaća uređenje odnosno asfaltiranje jedanaest cesta na području grada, čija je vrijednost 2,5 milijuna kuna. Nažalost, ovaj snijeg je odgodio završetak radova na neko vrijeme. Treba naglasiti da je ove godine u proračunu za ceste bilo milijun kuna više, ali smo ceste, u kojima građani nisu uplatili svojih 40 posto udjela, prebacili u proračun za iduću godinu. Što se tiče Kulturnog centra, ne-

davno je napravljen tehnički i onda ćemo znati da li će to pregled koji je prošao iznad biti krajem ove ili u travnju očekivanja, bilo je vrlo malo iduće godine. Treba još doprimjedbi, a izvođač Zagor- dati da će Centrom upravljati je-Tehnobeton ovih će dana Pučko otvoreno učilište koje bi uskoro trebalo dootkloniti i te nedostatke. biti ravnatelja Okoliš Centra nećeGrads nakon tre mo moći urediti zbog knjižn ka ćeg pro dolaska zime, već ic vedenog ćemo s tim radopočeti a neće natječavima krenuti na s rado k a m k o smo ja – reproljeće. Za sada p la je nirali r pona kao je još postoje dvojv lj a gradomo jav be oko otvorenja natječ n i a j za op načelnik Centra za gra Darko đanstvo. Naime, knjižn remu ice Hrenić. Gradska knjižnica Osim što je i čitaonica neće pojednim dijelom četi s radom kako smo pažnja usmjerena planirali jer ponavljamo javni natječaj za opremu knjižni- prema kulturi, puno više poce. Prema očekivanjima, taj zornosti građani daju gospoposao trebao bi biti gotov darskim temama, konkretnije, do travnja iduće godine. Sve mogućem preseljenju tekostalo spremno je za otvore- stilne proizvodnje poduzeća nje Kulturnog centra “Ivan Varteks u Novi Marof. - Varteks je potencijalni Rabuzin”. Konačnu odluku donijet ću nakon konzultacija investitor na našem području. s članovima Gradskog vijeća Naime, uz pogon koji se nala-

zi u njihovom vlasništvu, Varteks je zainteresiran za 47.000 četvornih metara zemljišta koje bi im prema njihovim riječima trebalo u njihovim poslovnim planovima.

Sportski park? O tome će svoje mišljenje reći članovi Gradskog vijeća i nakon toga znat ćemo hoće li se ići u izmjenu Prostornog plana, jer dosadašnja namjena ovog zemljišta je za sportski park. Mislim da je pametnije preseliti sportski park na neku drugu lokaciju, a ovdje omogućiti prodaju zemljišta putem natječaja na koji se mogu javiti i ostali zainteresirani. Svakako ću predložiti članovima Gradskog vijeća, jer mislim da je svako zapošljavanje i investiranje u ovim vremenima dobrodošlo, a recesijsko vrijeme za nas bi moglo još potrajati – istaknuo je Hrenić.

Dovršetak škole u Remetincu među prioritetima

Ulaz u tvornicu u Novom Marofu

POLITIČKA POSLA Reagiranje gradonačelnika Hrenića na priopćenja HDZ-a i HSS-a

“ Darko Hrenić

Darko Hrenić: Krajnje je vrijeme da o budućnosti Novog Marofa prestanu odlučivati oni koji stavljaju privatni interes iznad općeg

Politikanti s privatnim interesima - Zadnjih mjesec dana pristižu u javnost priopćenja novomarofskog HDZ-a i HSS-a koja su destruktivna i ispolitizirana, valjda zbog nadolazećih parlamentarnih izbora. Ta priopćenja u sebi sadrže neistine koje služe obma-

njivanju javnosti, a budući da sebe držim poštenim i iskrenim političarem, pozivam te stranke da pronađu isto takve nove i neiskvarene ljude koji će zajedno sa mnom tražiti put prema modernijem i razvijenijem Novom Marofu.

Krajnje je vrijeme da o budućnosti Novog Marofa prestanu odlučivati oni koji stavljaju privatni interes iznad općeg. Samo ću s takvim ljudima surađivati kao gradonačenik našega grada i samo takvo novo političko okruženje

može stvoriti preduvjete za bolji i ljepši Novi Marof – poručio je novomarofski gradonačelnik Darko Hrenić svoje nezadovoljstvo nedavnim događajima koji su poprilično zaoštrili političke pozicije na području Novog Marofa.


16 Život

TOMISLAV MAKAJ

30. studenog 2010.

OTVORENO Marinko Prga, poznati kazališni, filmski i televizijski glumac

Zanima me angažirano kazalište O mrtvom teatru ne mogu govoriti u superlativima, iako će mi to mnogi zamjeriti Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Marinko Prga već je 13 godina u varaždinskom HNK. Iako je široj publici poznat iz dramske serije “Luda kuća”, riječ je o jednom od najpouzdanijih hrvatskih glumaca, kojeg odlikuje velika mogućnost transformacije. No Prga nerado daje intervjue. Ne voli odgovarati na pitanja o privatnom životu ili o tome što radi u slobodno vrijeme, a na učestalo pitanje koliko je dugo u Varaždinu sa smiješkom odgovara: - Dovoljno dugo da znam razliku između “teknuti” i “fteknuti”... Stoga smo i mi odabrali pitanja koja su izravno vezana uz glumački poziv.

Don Juan i Lule

U Varaždinu je bicikl Marinkovo najčešće prijevozno sredstvo

Poznati ste kao majstor transformacije. Koja je suštinska razlika između uloge Don Juana u Moliereovoj drami i, recimo, Lule u Brešanovom “Maršalu”? Kao prvo, radi se o dva različita medija, pristupa i načina. Misaoni proces je drugačiji, sve je drugačije. Na filmu se radi fragmentarno, ostaje zabilježeno, a u kazalištu je gluma proces koji obnavljam svakom sljedećom izvedbom. Ali to su i dijametralno različiti tipovi likova odnosno uloga. Kako uspijevate u takvim metamorfozama? Ja u tim metamorfozama uživam! Volim napraviti ulogu različitu od prethodne. A kako uspijevam? Hm... talent,

Najveći problem hrvatskog filma je scenarij Glumili ste u čak 30-ak filmova; kakvo je vaše mišljenje o hrvatskoj kinematografiji? Glavni problem hrvatskog filma je scenarij, to nije ništa novo. U posljednje vrijeme ima odličnih filmova, kao što su “Živi i mrtvi” Kristijana Milića ili “Šuma summarum” Ivana Gorana Viteza, koji na jako duhovit način kritizira hrvat-

možda... ha, ha... Uvijek volim dodati neki detalj koji “začini” ulogu. Moram priznati da vas uopće nisam prepoznao kad sam gledao “Maršala”... To mi je najveći kompliment. Pogotovo kad mi priđu ljudi i kažu mi, recimo, kako su se smijali dok je na scenu stupio onaj Meksikanac u “Bubi u uhu” i pitaju me koji je to glumac. Onda je to iskreno i stvarno! Jesu li se naši glumci odviše tipizirali po pojedinim vrstama uloga?

P

redstave ne moraju nužno “mijenjati svijet i poredak”, ali ne smiju publiku ostavljati ravnodušnom

Tipizirali su ih! Redatelji guraju glumce u pojedini fah. Jedan već u trećem filmu za redom glumi retarda. Zašto? Valjda će se netko sjetiti da mu ponudi ulogu Hamleta??? Neeee... jer je i Hamlet (a namjerno

sko društvo i pritom ne štedi nikoga. Dojmili su me se i “Crnci” Zvonka Jurića i Gorana Devića. Ta priča ne bi prošla unatrag šest ili sedam godina. Sviđa mi se kako film korespondira s realnošću, jednostavnom i jasnom stilizacijom, dosljednošću lokacije i rasvjete, nešto u stilu danske “Dogme 95” Larsa von Triera i ekipe.

uzimam njega) od klasicističkih normi nadalje plavokosi i mišićavi ljepotan i što ti ga ja znam... a u Shakespearovo doba tumače ga sasvim drugačiji glumci! Stereotipi su neizbježni i sveprisutni i ja sam za to da ih se razbije kad god je to moguće, jer publika prihvaća stereotipe i kvalitetu kakvu im namećemo u umjetnosti. Na žalost, u zadnje vrijeme češće - nekvalitetu.

Mrtvi teatar Kakvo vas kazalište i zanima, a kakvo ne? Zanima me angažirana umjetnost, kritičko kazalište koje nosi poruku, ismijava, ironizira, urla, pljuje i ukazuje na negativne pojavnosti u društvu. Kazalište s kojim se identificiraš i koje ima reference. Predstave ne moraju nužno “mijenjati svijet i poredak”, ali ne smiju publiku ostavljati ravnodušnom. Unutar takvog (pretpostavimo uspješnog) repertoara želim djelovati. Još smo daleko od umjetnosti koja se odvija u europskim gabaritima, ne znamo ni što se “tamo negdje” događa, ali mi bumo lepo delali “Groficu

Maricu” pa budu oni... Komm mit nach Varaždin! Najte kaj zameriti... Ne zanima me mrtvi repertoar. Dio publike zna razlučiti dobro od lošeg, a ostalima ne želim rušiti iluziju. Ista publika koja odaziva na “Mariju Stuart”, plješće na “Ljubicu”, a popljuje Wernera Schwaba tj. predstavu “Uništenje naroda”, u kojoj se progovara o pedofiliji, incestu, j...nju, mučnom odnosu sina i majke, koja je uz to i vjerski fanatik, et cetera... Što je, dakle, mjerilo kvalitete? Režija ili poanta? Zašto publika plješće nakon dva i pol sata prosječne literature (“Ljubica”), a popljuje Schwaba? Zato jer se u Šenoi “lepo spomina”, a u Schwabu se “ne spomina lepo”? Ma hajte, molim vas... Smjele tvrdnje, reći će neki, a možda i zamjeriti... A tko? Šenoa? Ili “supervizor” koji slaže repertoar kazališta? Ne mogu govoriti u superlativima, bez obzira na zamjerke. Opaske se ne odnose na glumce. Problem je malo kompleksniji. Što mislite o “Brezi”? Mislim da je Ante Babaja snimio sjajan film.


Život 17

30. studenog 2010.

OBI ANĐELI OBI i njegovi volonteri uređuju stan višečlane obitelj iz općine Trnovec Bartolovečki

OGLAS

OBI će mladoj obitelj pokloniti - potpuno uređenje potkrovlja!

Alen Slavik, David Martinec i Nikola Rasol, trojica od ukupno sedamnaest volontera, djelatnika varaždinskog OBI-ja, koji kompletno uređuju stambeni prostor mlade obitelji s četvero djece

Ukupna vrijednost radova zajedno s materijalom iznosi oko 110 tisuća kuna Ovih posljednjih dana u ovoj godini vrlo je živo i veselo u šesteročlanoj obitelji iz općine Trnovec Bartolovečki. Razlog tome nije toliko radost zbog nadolazećih blagdana, kako bi se vjerojatno očekivalo, već dolazak volontera varaždinskog OBI-ja. To nimalo ne iznenađuje ako se zna da će OBI i njegovi zaposlenici angažirani u projektu OBI Anđeli kompletno urediti njihov stan koji se nalazi u potkrovlju obiteljske kuće. Ukupna vrijednost radova iznosit će 110.000 kuna, a izvest će ih 17 volontera, zaposlenika varaždinskog OBI-ja koji osigurava i besplatan sav materijal koji se koristi u sklopu uređenja potkrovlja. - Radovi na kompletnom uređenju stana idu prema planu,

Uz OBI sve je lako i jednostavno OBI, europski lider u trgovini za kuću i vrt, pokrenuo je projekt OBI Anđeli, koji je namijenjen obiteljima s više djece koje nisu u mogućnosti same poboljšati stambene uvjete. - Kampanjom „Solomaheri“, koju smo predstavili ovo proljeće, dokazali smo kako je uz OBI gotovo svaki posao u kući i oko nje lak i jednostavan. Projektom OBI Anđeli željeli smo učiniti iskorak i pokazati kako ideja Solomahera funkcionira i u praksi. Tako se rodila inicijativa o pomoći višečlanim obiteljima u sređivanju njihovih stambenih uvjeta. Osim u samom materijalu potrebnom za renovaciju, OBI pomaže i u radovima, zahvaljujući volonterima – zaposlenicima OBI centara koji su stručno obučeni i koje s ponosom možemo nazvati majstorima za sve - naglasio je Saša Jovicki, regionalni voditelj prodaje, prilikom predstavljanja projekta.

Projekt OBI Anđeli teško bi bio izvediv bez lokalnih partnera

tako da smo zadovoljni njiho- smo s uređivanjem podova, odvim tijekom, tim više ako se zna nosno postavljanjem glazura, a zatim s uređivanjem zidova i odakle smo počestropova koje ćemo najli. Naime, kada za prije toplinski izolirati smo došli, e s i t a nad s deset centimetara u prostoa n d e ij vr debelim izolacijskim rijama a ij da će c k a a nije bilo j materijalom na koji nitarn a o v m s u i h idu montažne ploče ni struje, bit t i i do - pojašnjava David pa smo zaživje vak iduće a t Martinec, kojeg smo najpr ije nas e zatekli kako postavlja morali ragodin kupaonske zidne plozvoditi elekčice zajedno s kolegama trične vodove. Alenom Slavikom te Nikolom Nakon toga krenuli

Prostorija u potkrovlju prije početka radova...

...već nakon tjedan dana dobiva novi izgled

Rasolom. Zajedno s ostalim volonterima iz OBI-ja, uredit će dvije sobe, kupaonicu, dnevni boravak te predsoblje i kuhinju u koju će postaviti i dio namještaja. - U jednoj sobi stavljamo parket, u drugu laminat, a u dječju sobu ide topli pod. Usporedo s podovima uređujemo i zidove te stropove. Kada dovršimo ove grube radove u stanu, slijedi bojanje i tome slično. Sve bi trebalo biti gotovo kroz

tjedana dana, kada ćemo uz pomoć naših volonterki očistiti stan - veli Alen Slavik. Sva trojica volontera trgovci su OBI-ja, a ujedno su i majstori, kako dodaju, solomaheri. - Treba imati samo volje, a znanje i iskustvo lako se onda stječu kroz primjerenu obuku i u praksi - poručuju OBI-jevi volonteri koji se nadaju da će ova vrijedna humanitarna akcija zaživjeti, odnosno dobiti nastavak kako bi se pomoglo većem broju obitelji.

Kupaonica je zahtijevala kompletno uređenje...

IZDVOJENO

Bolje od Djeda Božićnjaka Super je. Dečki rade bez primjedbi, radovi idu bolje od očekivanog, a njihova je kvaliteta više nego zadovoljavajuća, baš kao i materijal koji se ugrađuje, vele u mladoj obitelji koja će iduću godinu dočekati u vlastitom, potpuno preuređenom stanu u potkrovlju. To, kako ističu roditelji, posebno veseli najstarije od četvero djece u dobi od tri mjeseca do pet godina. - To ih raduje više nego pokloni sv. Nikolie i Djeda Božićnjaka - dodaje majka koja pohvaljuje projekt OBI Anđeli te zahvaljuje svima koji su im pomogli.

...što za OBI-jeve majstore nije nikakav problem


18 Reagiranja čitatelja - Pisma, polemike i vaše vijesti

Sveti Nikola u Vinici U proračunu Općine Vinica i ove godine osigurana su financijska sredstva za prigodne darove povodom blagdana Svetog Nikole. Djeci od navršene 1. godine do 4. razreda 400 darova bit će uručeno na priredbi koja će se održati u nedjelju 5. prosinca u 16 sati u dvorani Općine Vinica. Svakom djetetu na kućnu će adresu biti poslana pozivnica. U Općini je obilježen i blagdan Sv. Martina, a na tradicionalnom druženju pod službenim nazivom „Martinje – krštenje mošta u Vinici“ pokrenuto je prije nekoliko godina na inicijativu općinskog načelnika sa svrhom oživljavanja i očuvanja narodnih običaja. Nakon još jednog uspješnog „Martinja“, načelnik Marijan Kostanjevac zahvaljuje na pomoći i aktivnom sudjelovanju u organizaciji druženja: članovima DVD Donje Vratno, Vinica i Gornje Ladanje, ženama iz Udruge umirovljenika i KUD-a Gornje Ladanje, članovima Udruge vinogradara „Vinea“ Vinica, Lovačke udruge „Opeka“ i ŠRK Vinica, članovima UDVDR-a - Klub Vinica, Školskoj zadruzi “Vrčeki“ iz OŠ Vinica, OPG-u Bregović, KUD-u „Vinica“ i Viničkim tamburašima te gospodinu Juri Sremecu, kao i svim stanovnicima općine Vinica i njihovim gostima. Općina Vinica

Tradicionalno Martinje Članice Udruge žena Kučana Donjeg i ove su se godine pobrinule za proslavu krštenja mošta - Martinja. Vrijedne ruke naših žena pobrinule su se za gastronomski užitak, pa je tu bilo svega, od raznog pečenja do naših tradicionalnih kolača, od kojih moramo izdvojiti naše kučanske: hajdini štrukli, kukuruzna zlevka, orehnjača, makovnjača, gibanica... Naravno, bilo je tu još mnogo vrsta raznih modernih kolača. Za zabavu, ples i druženje do ranih jutarnjih sati pobrinuo se bend “Total”. Predsjednica Udruge Štefica Vidović ističe da je cilj ovakvih priredbi očuvanje tradicije koja se prenosi s koljena na koljeno te da mladi vide i osjete kako su se njihove bake i djedovi nekada zabavljali i veselili. Udruga žena Kučana Donjeg

Uspješni na Kajkavijadi Na ovogodišnjoj Kajkavijadi treći put su uspješno nastupili isti učenici Osnovne škole Kneginec. OŠ Kneginec

Treščecu četvrto mjesto Na svjetskom prvenstvu frizera u Parizu Mario Treščec iz Zagreba osvojio je četvrto mjesto u kategoriji Fantasy. Riječ je o službenim rezultatima objavljenim na internet stranicama OMC hairworld. U prošlom broju objavili smo neslužbene rezultate natjecanja, koji se ne poklapaju s konačnim i službenim rezultatima, pa se ispričavamo natjecateljima i čitateljima.

Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@ regionalni.com.

30. studenog 2010.

ČITATELJI PIŠU U Šestoj OŠ Varaždin posebna pažnja glazbenom odgoju

Prvi susreti s glazbom uvijek se pamte U VI. osnovnoj školi Varaždin aktivno djeluje ogranak Glazbene mladeži, čija je voditeljica Ružica Kapitan, učiteljica savjetnica za glazbenu kulturu. Aktivnost Glazbene mladeži namijenjena je učenicima od petog do osmog razreda s ciljem stvaranja i odgoja mlade publike koja će biti sudionikom kulturnih, koncertnih, kazališnih, muzejskih i sličnih događanja koji mladu osobu nedvojbeno čine bogatijom, plemenitijom, zadovoljnijom i sretnijom, te poticanja mladih na sudjelovanje u kulturnom životu grada i šire. Aktivnosti se realiziraju u suradnji s Glazbenom mladeži Varaždina te Hrvatskom glazbenom mladeži kroz susrete s glazbenim umjetnicima u razredu, koncertima u školi, odlascima na koncerte u našem gradu te odlascima na koncertne izvedbe u Zagrebu. U prvom obrazovnom razdoblju ove školske godine organiziran je za učenike sedmih razreda uz pratnju učiteljice glazbene kulture Ružice Kapitan te razrednica sedmih razreda Željke Šalamon, Tine Čerpinko, Marine Cestar i Marine Kožulj odlazak na koncert Za-

grebačke filharmonije “Čarolija filmske glazbe”, koji je 12. studenog ove godine održan u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu. Bio je to zapravo jedan od najboljih primjera izvanučioničke nastave glazbene kulture. Naime, dolaskom na koncert u ovu dvoranu realizirano je više odgojno-obrazovnih ciljeva, od vizualnog i akustičkog doživljaja naše najpoznatije koncertne dvorane, upoznavanja s glazbalima simfonijskog orkestra te njegovim akustičkim zvukom do razvoja filmske glazbe i njezine uloge u filmu. Simfonijski orkestar Zagrebačke filharmonije pod vodstvom dirigenta Dinka Appelta majstorski je izveo poznate glazbene ulomke iz filmova Harry Potter i Gospodar prstenova, a sve to uz

filmsku projekciju inserata iz navedenih te nekolicine drugih filmova. Koncert je uz asistenciju voditelja Joška Marušića te pijanista Branka Bulića koncipiran pregledom razvoja filmske glazbe od pojave tzv. nijemog filma, kada su za vrijeme nijemih filmskih projekcija angažirali glazbenika koji je zajedno s publikom, gledajući u platno, improvizirao na glasoviru, pokušavajući slijediti ritam radnje, do današnje filmske glazbe kao multimedijske umjetnosti. Kako se prvi susreti s glazbom i glazbeni doživljaji koji nam se dogode u djetinjstvu dugo pamte, tako će i ovaj koncert na kojem su izvođači nagrađeni dugotrajnim pljeskom publike sigurno ostati u sjećanju svih sudionika. Ružica Kapitan

ČITATELJI PIŠU Novom regulacijom prometa žrtvovan Prolaz Nikole Fallera

Što je sa sigurnošću djece i invalida? Novom regulacijom prometa kroz Nazorovu ulicu u Varaždinu žrtvovan je Prolaz Nikole Fallera, uska ulica između kuta zgrade u Nazorovoj 12 i palače Keglević. Fallerov prolaz nema potrebnu širinu za dvosmjerno odvijanje prometa, dovoljno mjesta za parkiranje i nogostup. Kada bi prometna kultura svih sudionika bila veća, ne bi se događalo da netko u većoj brzini skrene u prolaz gdje su

SVETI ILIJA

Vukovar u srcu Kako bi što dostojnije obilježili Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, učenici i djelatnici OŠ „Vladimir Nazor“, ali i mještani općine Sveti Ilija i ove su godine 18. studenoga zapalili lampione na školskom igralištu i posložili ih u obliku slova V. Oko zapaljenih lampiona učenici razredne i predmetne nastave zajedno sa svojim učiteljima i ravnateljicom Anđelkom Rihtarić formirali su veliko srce za Vukovar i tako odali počast svim žrtvama Vukovara. Tatjana Bosilj

obično parkirani automobili građana koji posjećuju Zavod za zapošljavanje ili onih koji izbjegavaju naplatu parkiranja u Nazorovoj ulici. Dodatni “začin” dao je i prolazak autobusa gradske linije koji kroz Frallerov prolaz i Trenkovu ulicu izlazi na Zavojnu prema Kauflandu. Stanari tog dijela grada postavljaju otvoreno pitanje odgovornima: što je s toliko naglašavanom potrebom sigurnosti

djece, pješaka, invalida i biciklista? Što je s prema tome zanemarivom vibracijom i pucanjem zidova zaštićenih zgrada? Netko štedi na vremenu, netko na parkiranju, netko ne smije dirati u postojeće stanje i GUP, a mi gledamo, čudimo se i čekamo. Stanari koji vole svoj grad (podaci poznati redakciji)


30. studenog 2010.

OPĆINA SRAČINEC I ove godine misli na najmlađe

Darovi za Svetog Nikolu!

Općina Sračinec i ove godine je osigurala u svom proračunu sredstva u iznosu od 40.000,oo kn kako bi već tradicionalno razveselili svoje najmlađe mještane povodom blagdana Svetog Nikole.

Darovi Tako će i ove godine sv. Nikola 3. prosinca 2010 (petak)u 17 sati obići Osnovnu školu Sračinec gdje će darivati petstotinjak školaraca i tako ih razveseliti poklonima, a oni će prirediti prigodan program . U subotu 4 . prosinca 2010. u 17 sati sv. Nikola će pohoditi one najmlađe u Domu kulture u Sračincu. Tako će biti darivano i oko 350 djece predškolske dobi. Program će upotpuniti vrtićka djeca.

Oglasi 19


20 Školstvo

30. studenog 2010.

MEĐUNARODNI PROJEKTI OŠ Sračinec uključena u tri međunarodna projekta

ZADRUGARSTVO

Monografija Licitarskog srca Učenička zadruga “Licitarsko srce” OŠ Klenovnik pripremila je i tiskala Monografiju s fotografijama učeničke zadruge, urednice pedagoginje Ankice Džalto. U Monografiji je prikazan petogodišnji rad u obnovljenoj zadruzi, podatci o školi i učeničkoj zadruzi. Za svaku školsku godinu navedene su aktivnosti, sudjelovanja, priznanja i nagrade. Opisan je rad sekcija i sve je popraćeno fotografijama. Izdavanje monografije omogućili su Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstava i OŠ Klenovnik.

DODATNA NASTAVA

Velika očekivanja

Varaždinski Centar izvrsnosti iz matematike, fizike, informatike i poduzetništva održava se subotom u Elektrostrojarskoj, Gospodarskoj i Strojarskoj školi, te Prvoj gimnaziji. Prema rasporedu radit će do kraja prosinca, a nastavljau polovicom siječnje. Kako je ove godine osigurano mjesta za 24% više polaznika očekuju se i zapaženiji rezultati, kako na natjecanjima, radu na projektima ali i dugoročno prilikom odabira i upisa na fakultete. Ovaj jedinstveni projekt podržava Varaždinska županija koja je osigurale 1,5 milijun akuna za sve potrebne uvjete za rad Centra izvrsnosti uključujući i besplatni prijevoz učenika te užinu.

Gdje smo u usporedbi s Europom i svijetom? Uključili su se putem Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja kako bi vrednovali, unaprijedili i usporedili svoj rad Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

IEA instituciji daju Svjetska banka, UN-ovi razvojni programi, OŠ Sračinec ove se godine Europska komisija, Eurydice, uključio u međurarodne pro- Sveučilište Humboldt, Odjel za znanost američke vlajekte TIMSS (Trend sin de i Američki naInternational Mathecionalni centar matics and Science đenje o v o za edukacijsku Study – Procjena r P a g statistiku. Veučeničkih dostia kru g o n d je gnuća iz mateekta liki broj svjetj o r p skih institucija matike i prirode PIRLS pet koje se bave i društva), PIRLS aje r t obrazovnim (Progress in Intera godin sustavima članational Reading novi su IEA orgaLiteracy Study – Menizacije i uključene su đunarodno istraživanje o učeničkim dostignućima u različite projekte u okrilju te u području čitanja) te ESCL organizacije. (European Survey on Language Competences – Europsko Dostignuća U OŠ Sračinec pokušava se uvođenjem pegagoških i metodičkih novina povećati razina znanja istraživanje jezičnih kompeProvođenje jednoga kruga tencija). Uključili su se putem PIRLS projekta traje pet godina popratnim upitnicima prikuNacionalnog centra za vanjsko čime se nastoje mjeriti me- pljaju se pozadinski podaci vrednovanje obrazovanja kako đunarodni trendovi u čitalač- čiji rezultati služe poboljšanju bi vrednovali, unaprijedili i kim sposobnostima, ali i šire, procesa poučavanja i učenja usporedili svoj rad s drugim obrazovne politike i aktivnosti čitanja. osnovnoškolskim ustanovama vezane uz čitanje i pisanje. Projekt ESLC usmjeren je na u Hrvatskoj, zemlji i svijetu. Projekt PIRLS 2011. predstavlja ispitivanja znanja učenika iz treći krug međunarodnoga stranih jezika u kojem sudjeluju istraživanja procjene učeničkih zemlje članice EU i RH. U svakoj Četvrti razredi Međunarodni projekt TIM- dostignuća na području čitanja. se zemlji ispituju dva strana SS je pr idružena aktivnost Prvi i drugi krug projekta pro- jezika. OŠ Sračinec jedna je od projekta PIRLS pa ostaju i isti vedeni su 2001. i 2006. godine, 145 hrvatskih škola u kojima će koordinator i. Tako će se u a danas je u PIRLS 2011. uklju- se provesti određivanje razine četvrtim razredima škole pro- čeno preko 50 zemalja cijeloga znanja svakog učenika koji će vesti sveobuhvatno vredno- svijeta. Posebno pripremljenim sudjelovati u istraživanju. Okoliš škole prilagođava se potrebama učenika i njihovoj zaštiti vanje kompetencije učenika iz hrvatskog jezika (čitalačke sposobnosti), matematike i prirode i društva. Međunarodni projekt PIRLS provodi se u okviru IEA organizacije (International Association for the Evaluation of Educational Achievement – Međunarodno udruženje za vrednovanje obrazovnih dostignuća) koja je proistekla iz UNESCO-voga instituta za znanost. Danas IEA organizira provedbu brojnih projekata u različitim obrazovnim sustavima širom svijeta među kojima je i projekt PIRLS. Podršku radu Sportski projekti također su dio svakodnevice u OŠ Sračinec Informatička oprema omogućuje razvoj u novim tehnologijama

MUP I UN Zajednička kampanja uspješno završila u Osnovnoj školi Vidovec

Djeca i odrasli za život bez nasilja Varaždinska policija prošle je srijede za kraj kampanje “Živim život bez nasilja” organizirala interesantnu priredbu. Čak je i hokej koji su zajedno odigrali novinari, lokalne vlasti, policija i nekoliko učenika iz Osnovne škole Vidovec prošao bez naguravanja. Hokej nije bio na klizaljkama, već u dvorani sa spužvastim palicama i loptom. Uz tu utakmicu, koja je bila zabavnija za igrače nego za

gledatelje u dvorani OŠ Vidovec, pred publikom od čak 500 gledatelja nastupio je i twirling majstor Tihomir Bendelja te devetogodišnjakinja Tia Pikija koja je sve još jednom pozitivno šokirala svojim glasom. Nastupile su i plesačice školske skupine “Eli” i tamburaši “Carevi”. Izabrani su i najbolji likovni radovi koje su djeca slala na adresu policije upravo na temu “Živim život bez nasilja”. Najboljim

radom proglašen je crtež šestašice Laure Težak iz Vidovca. Nastupi kao i izbor radova bili su finale kampanje koju su zajedno pokrenuli MUP i UN Hrvatska, a u svakoj županiji održana je po jedna slična priredba. Kampanja je počela 8. studenog, a njen je osnovni cilj bio utjecati na mlade i cijelu javnost da reagira i prijavljuje sve oblike nasilničkog ponašanja. (td)


Poslovni svijet 21

30. studenog 2010.

DOZNAJEMO Ministarstvo gospodarstva odlučuje o sudbini tvornice BBS

TRŽIŠTE RADA

Stečaj ili ipak prilika za partnera iz Italije? Tvrtka Sky plastic recycling and commerce spremna je preuzeti BBS Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

NOVI MAROF - Sudbina tvornice za preradu PET boca u Podrutama, odnosno njezinih 150 zaposlenika, ovisi o stavu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Naime, njegovi predstavnici moraju se izjasniti ostaju li na prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka nad tvrtkom BBS, koji je zagrebačkom Trgovačkom sudu podnesen početkom godine od kada tvornica više ne radi.

Kolike su obveze? Evidentirane nepodmirene obveze BBS-a, kako je utvrđeno na zagrebačkom Trgovačkom sudu u listopadu, iznose blizu 27 milijuna kuna, zbog čega je žiro-račun tvrtke u blokadi više od dvije godine. No sudeći da samo Varaždinska biskupija potražuje od BBS-a 18 milijuna kuna, potraživanja od banaka i drugih vjerovnika vjerojatno su osjetno veća od dosada evidentiranih. Međutim, prijedlog za stečaj nije

podnio nitko drugi osim Fonda za razvoj i zapošljavanje temeljem zakonskih ovlaštenja zbog neplaćanja kreditnih obveza BBS-a. Naime, za razliku od svih ostalih vjerovnika, Fond nije bio sklon reprogramiranju obveza, pa je njegovo ukidanje poslovodstvo BBS-a dočekalo s olakšanjem, budući da se nadaju većem razumijevanju od Ministarstva gospodarstva

VARAŽDIN – Da bi se povećala mogućnost zapošljavanja nezaposlenih žena u dobi iznad 40 godina, Razvojna agencija Sjever osmislila je projekt „Njezina druga šansa“ za koji je dobiveno 118 tisuća eura u sklopu IPA IV – Razvoj ljudskih potencijala/Žene na tržištu rada. - Nakon anketiranja 200 žena, izabrat ćemo sto kojima ćemo osigurati različite programe za razvoj poslovnih vještina kako bismo povećali njihovu zaposlenost - najavila je Jasenka Hutinski, ravnateljica varaždinskog HZZ-a koji je uključen u projekt zajedno s Gradom Varaždinom i POU Varaždin.

e

videntirane nepodmirene obveze BBS-a iznose blizu 27 milijuna kuna Detalji oko podmirenja obveza BBS-a nisu dogovoreni jer je priveden ravnatelj Fonda

koje je preuzelo poslove bivšeg Fonda. Kakav je stav Ministarstva o otvaranju stečaja nad BBS-om, odnosno načinu podmirenja njegovih obveza, pokušavali smo doznati zadnjih desetak dana. Odgovor nismo uspjeli dobiti jer, kako nam je pojasnila Marijana Šundov, slučaj

se stalno preispituje, čak i dan uoči zakazanog ročišta. Na neizvjesnost sudbine BBS-a utjecalo je više stvari. Tako je potencijalni nizozemski partner odustao od ulaska u BBS, ali je pronađen novi u talijanskoj tvrtki Sky plastic recycling and commerce. Ta

je tvrtka spremna preuzeti poduzeće, ali pod određenim uvjetima, među kojima je na prvom mjestu nastavak isporuka PET otpada, koji je Fond za zaštitu okoliša prestao isporučivati u prosincu. - To je partner koji u šest mjeseci nudi rješenja za sve

vjerovnike, pa tako i Fond, isplatiti plaće te u što kraćem roku nastaviti s proizvodnjom. Detalji oko podmirenja obveza trebali su se dogovoriti prošli ponedjeljak, ali je sve propalo jer je priveden ravnatelj Fonda - doznajemo od Barbare Bešenić iz BBS-a.

IZDVOJENO Kome je u interesu stečaj?

OTVORENO U BBS-u odbacuju nagađanja

Tko želi kraj BBS-a!?

“Nismo plaćali reket”

Na neizvjesnost sudbine BBS-a utjecali su i mediji. - Nekoliko dana uoči ročišta zakazanog za 30. studenog objavljen je članak koji obiluje netočnostima i prešućuje sve činjenice. Recimo, BBS se proziva zbog pomoći od strane fondova, a nigdje se ne veli da su drugima pomogli još i više, i to u istom sektoru zbrinjavanja PET amba-

Projekt za drugu šansu

laže - upozorava Bešenić dodavši da je u svemu ipak najzanimljivije to da su informacije za članak potekle iz Fonda za zaštitu okoliša u kojem je bilo rečeno da BBS treba – uništiti! Bešenić veli da joj je jasno kome je u interesu prestanak rada tvornice, odnosno tko u tome sve sudjeluje, ali zasada ne bi o imenima.

Barbara Bešenić

Radi se o konfliktu politika, a ne nezakonitostima, tvrdi Bešenić upozoravajući da je još 2008. financijska policija provjerila navodno sporno poslovanje BBS-a s Retablom iz Metkovića. - Zbog nekih političkih, ali i drugih interesa po svaku se cijenu želi BBS odvesti u stečaj. Istina, zapali smo u probleme, ali zbog

krize i smanjenja isporuke ambalaže. Nikada nismo nikome plaćali nikakav reket. Uostalom, nama je prvi novac odobren još 2003. u vrijeme koalicijske vlade, što ne čudi jer se radilo o dobrom projektu koji smo najprije mislili pokrenuti sa Slovencima veli Bešenić koja sumnja da iza svega stoje i neki vrlo utjecajni političari.

TRGOVINA

Lesninin treći rođendan Treću godišnjicu Lesnina Varaždin obilježila je na svim odjelima uz prigodne popuste i prihvatljive cijene. Od petka 26. studenog do nedjelje 28. studenog posjetitelji su imali prigodu kupovati nešto iz bogatog Lesnininog asortimana po povoljnijim cijenama. Posjetitelji su imali priliku uživati i u bogatom zabavnom programu. Uz glazbu tamburaša, održane su i razne promocije. Tako je renomirani hrvatski kuhar Almo Čatlak održao promociju novih aparata Gorenje, uživo je kuhao poznati francuski kuhar Stephan Macchi, a održan je i kuharski dvoboj.

Prava odluka Kako motivirati zaposlenike? U

Nina BEGIČEVIĆ doc. dr. sc.

današnje vrijeme menadžerima je teško motivirati svoje zaposlenike, a zaposlenicima je teško pronaći razloge da budu motivirani za rad. Ukoliko zaposlenik već mjesecima ne dobiva plaću, jedina motivacija mu je da će doći dan kada će mu se isplatiti barem jedna plaća. Kako menadžer može motivirati takvog zaposlenika? Obećanjima da će zajedničkim snagama i radom uspjeti sakupiti novce za isplatu plaće, motivacijskim govorima da će se poduzeće izvući iz

krize ukoliko se svi žrtvuju i budu strpljivi? Nažalost, to je naša realnost, ili to ili čekanje na burzi rada, a red se svakim danom povećava. akon što sam napisala naslov, htjela sam pisati o načinima motiviranja. Prvo kako motivirati zaposlenika pomoću najjačeg motivatora: novca, ali kako pisati o novcu, kada ga većina poduzeća nema, zatim o drugom motivatoru: participaciji u odlučivanju, ali kako motivirati zaposlenika uključivanjem u odlučivanje

N

i povećanjem odgovornosti, kad zaposlenika ne zanima naziv funkcije ili veća odgovornost u poduzeću, već mu je glavni problem kako sa svojom plaćom izdržati mjesec. uspješnom poduzeću zaposleniku je važno da mu je radno mjesto i posao koji obavlja izazovan i odgovoran, da radi u kvalitetnoj radnoj sredini te da ima mogućnost napredovanja. Motivacija mu se može povećati većom slobodom u odlučivanju, povećanjem osjećaja

U

osobne odgovornosti za izvršenje zadataka te davanjem pozitivne povratne informacije o njegovim postignućima. Međutim, danas je u većini poduzeća jedini motivator zaposlenicima taj da zadrže svoj posao, da poduzeće ne propadne i da dobiju plaću koju su zaradili, a menadžeri umjesto novcem, participacijom u odlučivanju i povećanjem kvalitete radne sredine motiviraju svoje zaposlenike s rečenicom: “Budite sretni što imate posao i čuvajte ga!”.


22 Zagorje Tehnobeton

30. studenog 2010.


Zagorje Tehnobeton 23

30. studenog 2010.

PRIMJER Uz 64. obljetnicu varaždinske graditeljske tvrtke, svečanost za jubilarce

Zagorje-Tehnobeton i ove godine s više zaposlenih U odnosu na prošlu godinu, broj zaposlenih povećan je za deset, tako da ih je ukupno 868, od čega je sto jubilaraca

USPJEH

Prihod veći od milijarde kuna

I ove godine nastavili smo naročito u građevini, uistitradiciju okupljanja naših nu je rijetkost i odudara od jubilaraca povodom dana crnih statistika. Zadržavanje poduzeća, točnije njegove razine zaposlenosti rezultat je 64. obljetnice, tradiciju koja velikih napora zaposlenika, a doprinosi našem zajedništvu naročito poslovodstva i mei boljitku te zorno svjedoči da nadžmenta koje nastoji naći tvrtka i dalje živi i ide dalje, posao na drugim tržištima i to usprkos krizi, što govori budući da je sve manje posla o našoj tradiciji i kvaliteti, u Hrvatskoj. Širenje u regiji duistaknuo je Miroslav Bunić, goročno će sigurno doprinijegeneralni direktor Zagorje- ti našem uspjehu - naglasio je Bunić u Hotelu Turist Tehnobetona, tijekom gdje su se, uz jusvečanosti u Hotelu u bilarce, okuTurist gdje je čak u pili i članovi stotinu zaposleram g o r p Nadzornog nika pr imilo ja je n a r i d odbora i jubilarne nastipen , a kroz poslovodgrade za dek i n set, petnaest, 51 uče uspješno stva, predstavnici dvadeset, dvaje njega o 113 sindikata i deset i pet, tril š radničkog videset, trideset pro jeća te predi pet te četrdeset stavnici tvrtki iz godina rada u poregije, točnije Srbije, duzeću. U vrijeme gospodarske kri- Kosova i BiH. Zagorje-Tehnobeton, kako ze u kojoj naročito trpi graditeljski sektor, što najbolje je dodao, misli i na mladost govore velika otpuštanja gra- koja će biti temelj njezine đevinaraca, Zagorje-Tehnobe- budućnosti. - U našem programu stipenton ne samo da je nagradilo lojalnost velikog broja svojih diranja učenika za deficitarna zaposlenika, čija je brojka jed- zanimanja u ovom trenutku naka broju zaposlenosti nekih imamo 51 stipendista za zagrađev inskih tvr tki, nego nimanja zidar i tesar, dok je je ukupan broj zaposlenih njega uspješno završilo 108 zadržalo na prošlogodišnjoj učenika koji rade u našoj razini. Točnije, ne samo da tvrtki. Moramo biti ponosni nije bilo otpuštanja, već je na ove, kao i ostale podatke i ove godine povećalo broj te ostvarene rezultate, i to u zaposlenika za deset, tako da vremenima koja nisu naklonajveće graditeljsko poduzeće njena realnom sektoru koji sjeverozapadne Hrvatske i već drugu godinu potresa krijedno od najvećih u Hrvatskoj za - naglasio je Bunić dodavši da ogromni napori, energija i sada ima 868 radnika. - Rast broja zaposlenih u domišljatost naših ljudi stoje trenucima velikih otpuštanja, iza ostvarenog.

- Prema pokazateljima za devet, odnosno deset, pa i jedanaest mjeseci, ova godina bit će za nas razmjerno uspješna. No ako bismo se uspoređivali s ostalim graditeljima, onda bi bila izuzetno uspješna - veli Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona. Prihod Zagorje-Tehnobetona prijeći će milijardu kuna, točnije bit će oko 1,15 milijarde kuna. - To doduše nije na razini 2009. godine, koja nam je usprkos krizi bila rekordna po prihodima. Takav uspjeh teško je ponoviti u vreme-

Za jubilarce Zagorje-Tehnobetona u Hotelu Turist priređen je i atraktivan zabavni program

IZDVOJENO Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona

Zadnje dvije godine nisu nas mazile Raduje me saznanje i činjenica da su mnogi od nas, a naročito oni na visokopozicioniranim funkcijama, prigrlili poznatu Einsteinovu izreku da prilika leži među teškoćama. Duboko sam uvjeren da je to doista istina, da splet crnih okolnosti moramo doživjeti kao priliku koju treba iskoristiti. To je izazov koji, usprkos velikim naporima, moramo iskoristiti, upozorio je Bunić. Rezultati koji su postignuti u zadnje dvije godine velike krize, kako je dodao, ostvarenje su svih, a naročito truda, energije i entuzijazma voditelja projekata i pojedinaca čije primjere valja slijediti zbog sigurne budućnosti tvrtke.

- Naša je obveza stalno graditi prepoznatljivu tvrtku koja će svojom poslovnom kulturom privlačiti kupce i investitore, u kojoj će se svaki radnik osjećati ugodno, partner sigurno, a okruženje prihvaćati. Na to nas obvezuje naša tradicija, a to očekuju i naraštaji mladih ljudi koji će biti spremni, nadam se, prihvatiti izazove regionalnog tržišta. No zadnje dvije godine nisu nas mazile. Tek što smo zajedničkim snagama vrlo uspješno stabilizirali vlasničku strukturu, koja je pohlepom nekolicine bila ozbiljno ugrožena te prijetila urušavanjem kompanije, nastupilo je razdoblje globalne

krize koja je naročito pogodila graditelje. Zbog velike gladi za poslovima, nastupilo je novo doba velike nelojalne konkurencije, narušenog odnosa među konkurencijom koja se ne libi udaraca ispod pojasa. Tržišna utakmica postala je gotovo nepodnošljiva. Izgleda kao da nema kraja pritisku na cijene, bahatosti nekih partnera, pa i bankara te lokalnih moćnika. No kako je rekao jedan pisac, uspješan je onaj tko svoj uspjeh može napraviti od kamenja koje su drugi bacili na njega - rekao je Bunić naglasivši važnost ustrajnosti, entuzijazma i složnosti za gradnju zajedničke budućnosti.

u

sprkos krizi, rezultat nadomak lanjske, rekordne godine nima kada se kriza produbljuje. No nadomak smo prošlogodišnjeg rezultata i trebamo biti zadovoljni, naročito postignutim na regionalnom tržištu na koje nas je potaknula ova krizna situacija u graditeljskom sektoru. Taj iskorak, vjerujem, dat će još više rezultata u idućim godinama - veli Bunić. Investitori iz Hrvatske i regije, kao i poslovni partneri te dobavljači, okupit će se na velikoj svečanosti iduće godine kada će se obilježavati 65. godina najvećeg graditeljskog poduzeća sjeverozapadne Hrvatske i jednog od najvećih u Hrvatskoj.

ZAHVALA Dragutin Slatki u ime jubilaraca

JUBILARCI Kako gledaju na rad u tvrtki i njezine rezultate

Rad i upornost za vrh graditeljstva

Dragutin Slatki

Stanislav Važanić

Spomenka Peharda

Dalibor Lukčić

Dijete kombinata

Ozbiljno i zahtjevno

Godine sve govore

Korektni odnosi

Dijete sam kombinata u kojem sam počeo raditi kao učenik, a zatim sam se zaposlio. U tvrtki sam 40 godina, zapravo 43, budući da sam u međuvremenu otišao u vojsku. Bilo je svakakvih vremena, međutim, danas smo tu gdje jesmo i ne možemo se žaliti. Nadam se da će tako i ostati do 2012. kada ću imati 60 godina.

Ove sam godine otišao u mirovinu, nakon 40 godina rada u poduzeću. Radio sam uglavnom kao strojar, kako na starim, tako i na novim strojevima. Nešto sam radio na betonari. Bilo je nekad ozbiljno i zahtjevno, ali nikada nije bilo strašno. Sve u svemu, u redu, pogotovo u usporedbi s drugima.

U poduzeću sam dvadeset i pet godina i sama brojka govori o mom zadovoljstvu što radim u Zagorje-Tehnobetonu. Radim kao financijski referent i mogu reći da je tu lijepo raditi. Ne bih se mogla ni na što požaliti, a vjerujem da će tako biti i idućih godina jer svoju budućnost i nadalje vežem uz tvrtku.

U Zagorje-Tehnobetonu radim petnaest godina, sada kao poslovođa na betonari. U poduzeće nisam došao slučajno, budući da i moj otac radi u njemu već 35 godina. Posao je u redu, a odnosi poslovodstva prema zaposlenicima su korektni. Plaća je uvijek na vrijeme, što je temelj korektnih odnosa.

U ime svih jubilaraca građevine diljem Hrvatposlovodstvu i general- ske najbolje svjedoče o nom direktoru Zagorje- bogatoj prošlosti naše Tehnobetona riječi za- tvrtke koja se digla u vrh hvale uputio je Dragutin hrvatskoga graditeljstva i Slatki. sada traži svoje mje- Povijest naše sto pod suncem a k t r tvrtke veoma na europskom v t t je duga. U tržištu. Rijets e a n t građevinko se koja u pe sko m sm o tvrtka može odina g sektoru avi pohvaliti čir p a l e više od šest njenicom da doživj desetljeća. je petnaest cvat o r p Naša je tvrtka g o d ina vo d i u svojoj burnoj ista osoba. Kroz prošlosti nevjeroto vrijeme bilo je i jatnom upornošću bru- teških vremena, ratnih sila svoje graditeljsko i poratnih dana, no niti umijeće, i to u najtežim u jednom trenutku niti prilikama. Mnogobrojne jedna plaća ili rok njezine

Jubilarci uz tvrtku

isplate nije došao u pitanje. Štoviše, redovito se isplaćivalo sve ostalo iz kolektivnog ugovora, pa čak i više od toga. Tvrtka je zadnjih petnaest godina doživjela pravi procvat - ističe Slatki.


24 Županijska uprava za ceste

OGLAS

30. studenog 2010.

I TOGA IMA

Semafor ide na - prijelaz S obzirom na doba godine, ŽUC radi planove za iduću godinu. Tako će se, uz ostalo, postaviti semafori kod pružnog prijelaza – kučanske rampe. - Za taj projekt dobili smo 500 tisuća kuna od ministarstva. Već je proveden natječaj za nabavu uređaja koji bi postavili kada to dopuste vremenski uvjeti. Semafori će se uskladiti sa spuštanjem, odnosno dizanjem rampe. Naime, kada će se rampa dignuti, oni koji su najdulje čekali išli bi prvi, pojašnjava Osonjački dodavši kako ovo rješenje sigurno nije idealno kao što bi bio podvožnjak, ali je neusporedivo jeftinije.

NAPLATA PRISTUPA

Zakonska obveza Od ove godine počela je naplata pristupa županijskim cestama, koja je izazvala negodovanja kod dijela poduzetnika i obrtnika. - Razumijem da danas nije lako podmirivati sve obveze. Međutim, to je naša zakonska obveza, pa smo ažurirali podatke i krenuli s naplatom. Sve dok ta obveza postoji, odnosno neće biti smanjena ili ukinuta, morat ćemo je provoditi - veli ravnatelj Županijske uprave za ceste, dodavši da tako postupa sve više uprava, kao i Hrvatske ceste gdje postoji cijeli odjel za naplatu ove naknade.

PRUŽNI PRIJELAZI

Oprezno s inovacijama U Županijskoj upravi za ceste pozorno prate pilot-projekt obilježavanja pružnih prijelaza LED diodama koji je pokrenula Krapinsko-zagorska županija. - To je nova tehnologija koja u praksi još nije dovoljno isprobana. Stoga treba biti vrlo oprezan kod njezinog uvođenja kako se ne bi dogodilo da, recimo, ta signalizacija zakaže u trenutku nailaska vlaka. Naime, ukoliko bi došlo do nesreće, to bi automatski otvorilo pitanje (su)odgovornosti onoga tko je postavio LED diode - upozorava Osonjački koji sve želi uskladiti s HŽ-om.

Ovaj je vikend pao snijeg, i to u količinama koje su neke i iznenadile, no ne i nas jer su meteorolozi predvidjeli zahlađenje i snježne oborine, veli Osonjački

DOZNAJEMO Prvi snijeg nije iznenadio varaždinsku Županijsku upravu za ceste

Osigurano 3.000 tona soli i 2.000 m3 kamenog posipala To je nešto više nego prošle zime, tako da ne bi smjelo biti problema, veli Tomislav Osonjački, ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije Snijeg, koji je u petak i nedjelju navečer padao na području Varaždinske županije i većem dijelu kontinentalne Hrvatske, nije izazvao veće probleme u prometu, iako je posebice gusto padao zadnji dan vikenda. Uz subotnji prestanak oborina i kratkotrajno zatopljenje, koje je potrajalo sve do nedjelje popodne, razlog za izostanak većih teškoća u prometu je i rad zimske službe Županijske uprave za ceste Varaždinske županije. - Rad naše zimske službe, sukladno zakonom utvrđenom razdoblju, počeo je 15. studenog i trajat će do 25. ožujka. Sve do ovog vikenda nismo imali potrebe za intervencijama na prometnicama, pa smo imali manja dežurstva i pripreme za zimu. Međutim, ovaj je vikend pao snijeg, i to u količinama koje su neke i iznenadile, no

IZDVOJENO Za sigurnu vožnju ne trebaju samo očišćene prometnice

Zimska oprema ide već ispod 7°C

ne i nas jer su meteorolozi predvidjeli zahlađenje i snježne oborine - veli Tomislav Osonjački, ravnatelj ŽUC-a. Već uoči vikenda, sukladno

u

kupna dužina prometnica pod upravom iznosi 952 kilometra najavama meteorologa, pojačana su dežurstva ekipa koje su u petak i nedjelju navečer solile županijske prometnice ili ih na druge načine održavale pogodnim za prometovanje. - Stanje na terenu stalno se prati, a preko Hrvatskih cesta osigurali smo ove godine tri tisuće tona soli i dvije tisuće kubika kamenog posipala. To je nešto više nego prošle zime, tako da ne bi smjelo biti proble-

Tomislav Osonjački

ma - pojašnjava Osonjački. Za prohodnost prometnica, kako dodaje, stalno je zaduženo desetak ekipa, a u slučaju većeg naleta snijega, njihov broj se penje do četrdeset. Poslovi su povjereni PZC-u. - Ukupna dužina prometnica u Varaždinskoj županiji koje su pod našom upravom iznosi 952 kilometara. To dovoljno govori o zahtjevnosti, pogotovo ako se zna da imamo i brdsko-

Za sigurnu vožnju u zimskim uvjetima nisu dovoljne očišćene prometnice. Naravno da je to važno, ali isto tako je važna, kao što upozorava policija, i primjerena zimska oprema koju treba na vrijeme staviti na vozila. Naime, velika je razlika voziti po snijegu na zimskim ili ljetnim gumama, ali to ne vrijedi samo za vožnju na snijegu, nego i kada temperatura padne ispod 7°C - veli

planinsko područje, kao što su Vinica, Bednja, Voća. To su gotovo planinske dionice koje zahtijevaju dodatni napor - veli Osonjački. Deseci ljudi zimske službe uključeni su u čišćenje prometnica Varaždinske županije. - Velika smo i uhodana organizacija pa građani s pravom očekuju prohodne prometnice bez obzira na vremenske uvijete. Trudimo se, ali nije

Osonjački. Naime, kako upozorava, zbog svog sastava, zimske gume bolje prianjaju za kolnik kada su niske temperature i kada nema snijega. - Poseban kemijski sastav zimske gume čini elastičnima i na niskim temperaturama. Nasuprot tome, ljetna se guma na niskim temperaturama „plastificira“ pa nema dobra svojstva - pojašnjava Osonjački.

lako držati tolike ceste stalno očišćenim i maksimalno prohodnim kada snijeg jače pada, tim više što zakon propisuje da službe izlaze tek kada snijeg prestane padati. Naravno, tako ipak ne radimo jer bi se moglo dogoditi da ne izlazimo i po nekoliko dana. Stoga izlazimo kada snijeg napada desetak centimetara, pojašnjava ravnatelj Županijske uprave za ceste Varaždinske županije.

RADOVI Asfaltni tepih na dvadesetak kilometara prometnica

Za 477 metara - 2,27 milijuna kuna

Novi izgled Ulice kralja Petra Krešimira nakon 40 godina

Na području Varaždinske županije tijekom ove godine ŽUC je presvukao novim asfaltnim tepihom dvadesetak kilometara cesta. Za presvlačenje Hallerove aleje te Ulice K. Hegedušića, primjerice, utrošeno je 650 tisuća kuna. Uz to, napravljeno je i nekoliko većih rekonstrukcija u suradnji s gradovima

i općinama. - Jedna od takvih je i 2,27 milijuna kuna vrijedna rekonstrukcija 477 metara duge Ulice kralja Petra Krešimira koja više od četrdeset godina nije obnavljana, već je samo dobivala novi asfalt, zbog čega je djelomice bila viša od nogostupa. Uređuje se i Mažuranićeva

ulica u Biškupcu, za što je izdvojeno dva milijuna kuna - veli ravnatelj ŽUC-a koji je inzistirao da sve komunalne tvrtke srede vodove kako bi kolnik ostao neoštećen dulje vrijeme. U Varaždinskim Toplicama, kako dodaje, gradi se most zajedno s Hrvatskim vodama.


30. studenog 2010.

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

Oglasi 25


26 Crna kronika

30. studenog 2010.

I TOGA IMA Višegodišnje zatvorske kazne skupini krijumčara heroina uhićenih još 2005.

PU VARAŽDINSKA

Maloljetnici pa provalnici Do igračaka i slatkiša, ali i mobitela te cigareta i alkoholnih pića, provalama u kioske dolazila je skupina mladih provalnika u kojoj je najmlađem tek 11, a najstarijem 17 godina. Oni su provalili u kiosk „iNovine“ u Meštrovićevoj ulici u Varaždinu, a tom prilikom počinili su štetu od oko 10.000 kuna. Uz to, kako osnovano sumnja policija, trojica od navedenih maloljetnika te jedno 12-godišnje dijete, zajedno su s 11-godišnjim djetetom tijekom noći s 15. na 16. studenog prošle godine provalili u kiosk „Tisak“ u Ludbreškoj ulici gdje su napravili štetu od 22 tisuće kuna.

KAZNIONICA

Kazna za bivšeg ravnatelja ZAGREB/LEPOGLAVA Stjepan Loparić, bivši upravitelj lepoglavske kaznionice, te njegov pomoćnik Neven Putar i načelnik Odjela tretmana Ivan Benček, osuđeni su zbog zloupotrebe položaja i ovlasti te krivotvorenja. Zbog premještaja poznatih zatvorenika iz zatvorenog u poluotvorene odjele, iako nisu bili ispunjeni uvjeti za premještaj, kao i omogućavanja napuštanja kaznionice i vraćanja bez pretresa te telefoniranja izvan dopuštenog termina, Loparić je nepravomoćno osuđen na 20 mjeseci zatvora, Putar je dobio 14 mjeseci zatvora, dok je Benčeku izrečena uvjetna kazna od sedam mjeseci.

OPĆINSKI SUD

I Fara na slobodi VARAŽDIN – I Davor Fara, posljednji od sedam optuženih ginekologa, pušten je da se brani sa slobode. Naime, tijekom suđenja na varaždinskom Općinskom sudu zbog zlouporabe položaja i poticanja na zlouporabu saslušani su svi svjedoci na koje bi liječnici mogli utjecati na slobodi. Uz to, Fara je od varaždinske Opće bolnice zatražio sporazumni prekid radnog odnosa, čime je prestala i opasnost od ponavljanja kaznenog djela, što je također bio razlog pritvaranja.

Heroin iz Makedonije sve do Varaždina, pa zatim u Italiju Halim Halili osuđen je na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora, a Alen Kapeš na tri i pol Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com

ZAGREB – Višegodišnje zatvorske kazne zagrebački je Županijski sud izrekao članovima skupine uglavnom hrvatskih i makedonskih državljana, dobrim dijelom žitelja Varaždina, koje se teretilo da su od 1998. do 2005. iz Makedonije preko Hrvatske prokrijumčarili desetke kilograma heroina, a dio droge prodavali i na domaćem tržištu.

Zapao u dugove Na dvanaest godina zatvora osuđen je prvooptuženi Sami Bajrami koji je iz Makedonije prevozio heroin koji je kupovao i pripremao za transport sedmooptuženi Tadžedin Redžepi, koji je osuđen na 14 godina zatvora. Drogu je dovozio na varaždinsko ili zagrebačko područje, ovisno o Redžepijevim uputama. ”Nakon dolaska u Hrvatsku, ključeve automobila predavao bi osobama koje su drogu prevozile dalje u Italiju. Tako je heroin bio prevezen najmanje 20 puta, i to u količinama između šest i osam kilograma, pri čemu je svaki put zarada bila 500 eura po kilogramu”, stoji u obrazloženju presude u kojoj se navodi da je Bajrami i sam dvaput išao u Italiju. Ponudu da prevozi heroin za zapadnu Europu, kako je rekao Bajrami, prihvatio je jer je njegova slastičarnica zapala u novčane probleme i dugove, tim više što u Makedoniji ima petero djece i nezaposlenu suprugu.

Droga do Varaždina Trećeoptuženi Halim Halili osuđen je na jedinstvenu kaznu od šest godina zatvora jer je preuzimao drogu od Bajramija po dolasku u Varaždin, i to zajedno sa Svetlanom Šantek koja je pronalazila vozače za Italiju, pa tako i devetooptuženog

Alena Kapeša, koji je osuđen na tri i pol godine zatvora. Dok su prevozili drogu u Italiju, Halili je u dogovoru s Redžepijem provjeravao gdje se nalaze te im davao upute kuda trebaju voziti i kome trebaju predati drogu. Tako su najmanje u šest navrata prokrijumčarili drogu, pri čemu je samo tijekom jednog prijevoza u drugoj polovici 2003. Šantek zaradila 2.500 eura, Kapeš 6.000, a Halili 1.500 eura.

Isporuka u Milanu Uz to, Halili je osuđen jer je ponudio na prodaju 19 kilograma heroina prikrivenom istražitelju te zbog toga što je zatražio da petookrivljeni Burim Redžepi, koji je osuđen na tri godine zatvora, proda Svetlani Šantek 500 grama heroina za 7.000 eura na poček. U toj kupoprodaji je i posredovao, budući da je Šantek vozio u Novi Marof kako bi predala

s

vi su znali što prevoze u Italiju, rekla je Svetlana Šantek dio kupoprodajnog iznosa koji je prodala prikrivenim istražiteljima MUP-a. Svetlana Šantek kupila je pola kilograma heroina i od prvookrivljenog Bajramija za 9.000 eura, od čega je 150 grama prodala neidentificiranoj osobi Luka za 4.500 eura, a 200 grama prepakirala je u manje količine koje je dala optuženom Mirku Joviću na daljnju prodaju. Svetlana Šantek rekla je da je vozače za krijumčarenje iz Hrvatske u Italiju tražila na poticaj Halilija kod kojeg je radila. Svi su po njoj znali što prevoze, a droga je uglavnom isporučivana u Milanu.

Članovi skupine preprodavača izazvali su medijsku pažnju u trenutku uhićenja 2005. godine

IZDVOJENO Uz kazne, oduzima se i imovina preprodavačima

Bajrami ostaje bez - 794.910 kuna! Osim višegodišnjih zatvorskih kazni, zagrebački je Županijski sud odredio i oduzimanje imovinske koristi koju su optuženi ostvarili počinjenjem kaznenih djela. Tako bi se od prvooptuženog Samija Bajramija trebalo oduzeti 794.910 kuna, od trećeoptuženog Halima Halilija 48.425 kuna, od devetooptuženog Alena

Kapeša 96.620 kuna, od petooptuženog Burima Redžepija 37.200 kuna te 37.000 kuna od desetooptuženog Danijela Šoštarića, koji je osuđen na dvije godine zatvora zbog prijevoza heroina u Italiju. Tako je za prijevoz droge u proljeće 2004., kako se navodi u obrazloženju presude, dobio 5.000 eura.

DOZNAJEMO Ukinuta mjera opreza zabrane približavanja i uspostavljanja veze sa svjedokinjom u postupku iznude

Nakon ispitivanja svjedokinje nema više zabrana

Policijska intervencija u Gajevoj ulici kada su uhićeni Zagrepčani

VARAŽDIN - Županijski sud u Varaždinu ukinuo je mjeru opreza zabrane približavanja na razdaljinu od 50 metara, odnosno zabranu uspostavljanja ili održavanja veze sa svjedokinjom Štefanijom M. iz Varaždina. Ta je mjera u trajanju od dva mjeseca izrečena prvoosumnjičenom Zrinku Jerkoviću i drugoosumnjičenom Ivanku Jurleti iz Zagreba te trećeosumnjičenom Igoru Vučemilu i četvrtoosumnjičenoj Lotos Barbot Vučemilo iz Varaždina. Kako se navodi u obrazloženju, rješenjem istražnog suca određen je pritvor četvero osumnjičenika, koje je preinačeno rješenjem izvanraspravnog vijeća, i to na način da im je pritvor određen samo zbog postojanja osno-

vane sumnje da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke. ”Nakon što su saslušani svi svjedoci osim Štefanije M., istražni sudac odredio je mjeru opreza zabrane približavanja osumnjičenicima, i to na razdaljini od 50 metara i zabrane uspostavljanja ili održavanja veze sa svjedokinjom u trajanju od dva mjeseca, počevši od 17. rujna 2010. godine te im je stoga ukinut i pritvor”, navodi se u obrazloženju odluke te dodaje da je Štefanija M. saslušana pred sudom u svojstvu svjedoka, pa je stoga prestala i potreba mjere opreza zabrane približavanja, uspostavljanja ili održavanja veze s osumnjičenima od kojih su dvojica uhićena prilikom policijske intervencije u Gajevoj ulici zbog sumnje na iznudu.


30. studenog 2010.

Oglas 27


28 Oglasi

Dnevne vijesti Ä?itajte na www.regionalni.com

30. studenog 2010.


Urbana kultura 29

30. studenog 2010.

NAJAVA

PRAVI ROCK Gitarist Anđelko Petek i Boogiebass

Igračka + kuna = osmijeh djeteta!

Obrade velikana na vlastiti način

Udruga mladih V.U.K. ovaj petak 03.prosinca, a s početkom u 20:30h u Rogozu organizira glazbeno-humanitarnu akciju „Igračka + kuna = osmijeh djeteta!“. Svoj doprinos koncertu dat će slovenski progresivci The Equasion, zagrebački math metalci Throattwister, te varaždinski bendovi Sagan i The Old Smuggler. Ujedno, poznati varaždinski umjetnik Mario Sokolić predstavit će svoje modele oslikane bodypaintingom, dok će ekipa iz Rocklive promotion djeliti nekoliko free upada za Winter metal fest u Koprivnici. Upad je 10 kuna + igračka ili 15 kuna pri čemu će 5 kuna biti pridruženo sredstvima koje prikuplja Studentski zbor FOI-a za liječenje teško bolesnog trogodišnjeg Ivana dok će skupljene igračke bit podijeljene u suradnji s Bedemom ljubavi djeci iz siromašnijih višečlanih obitelji.

U subotu 27. studenoga na podrumskoj sceni Rogoz cjelovečernji koncert održao je domaći sastav Boogiebass, varaždinsko-ludbreške provenijencije, ali nadaleko širih kvaliteta. Predvođeni sjajnim gitaristom Anđelkom Petekom zvanim Joe te s Goranom Petekom na basu i Miroslavom Vađuncem na bubnjevima, trio Boogiebass predočio je niz obrada rock&blues velikana – od Willeja Dixona, Johna Mayalla, Vana Morrisona, Johnnyja Leeja Hookera, Jimmyja Hendrixa do

Roryja Gallaghera i mnogih drugih. Za razliku od većine „cover“ bandova, Boogiebass ne skidaju svaki ton, rade vlastite aranžmane i sviraju vlastite

verzije standarda. Stoga i kažu da im je najveći kompliment ako i upućenija publika barem isprva ne prepozna o kojoj se klasičnoj stvari radi! Kao predgrupa su s par stvari Hendrixa (tj. Band of Gypsies) i Claptona istupili The Blue Rockets na čelu s Hrvojem Horvatićem, a u Roadhouse Bluesu The Doorsa neumrlog je Jima Morrisona uspješno zamijenio Siniša Kolarić Koki. Bilo je dobro, čvrsto i raspoloženo, bilo je i staro i mlado, pa Samir ne treba brinuti za budućnost kultne vž rock pozornice. (dp)

Regional band u subotu u Ivancu Nastavlja se serija koncerata Regional banda. Sljedeći je u subotu 4. prosinca u klubu INFERNO u Ivancu, a tjedan dana poslije u klubu Leonhart na Banfici. Potom slijede koncerti u Novom Marofu i Čakovcu.

NAJAVA Mladi varaždinski bend Retro Pult u pohodu na rock scenu

Retro koji nije nimalo retro Članovi benda su mladi i ambiciozni dečki, koji uz svirke studiraju i rade

Grupa Retro Pult novost je na varaždinskoj rock sceni, a postoji svega tri mjeseca. Članovi su Damir Šalajić (bubanj, back vokal), Igor Kranjec (bas gitara, synth) i Janko Kralj (gitara, glavni vokal). Dečki zajedno sviraju već pet godina, a filozofija im je vrlo jednostavna: stvaranje dobre glazbe na vaše i njihovo zadovoljstvo. Ideja o imenu došla je iz usta jedne od voditeljica na radionici projektiranja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, a termin opisuje niz polica na kojima se drže žestoka pića. U glazbenom smislu, Retro Pult nije nimalo „retro“, već leži na snažnom bubnju, virtuoznim bas dionicama, distorziranom zvuku gitare i upotrebi laptopa za puštanje loopova i u korištenju metronoma, sve da bi se dobio što bolji zvuk na svirkama uživo. Svoju glazbu dečki nazivaju modern rock. Dečki su do sada već snimili tri pjesme (Nad morem odsjaj, Pravim putem, Gdje je rock),

koje možete poslušati na njihovom MySpace profilu, www. myspace.com/retropult. Pjesme su snimljene u Pušćinama, a producent je Peter Horvat, kojem ovom prilikom dečki zahvaljuju na susretljivosti i strpljenju.

Uz glazbu Damir Šalajić studira strojarstvo i paralelno radi, a kad uz to naiđe na nešto slobodnog vremena, bavi se suvremenim plesom i plivanjem, Igor Kranjec je odličan student na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i strastveni je nogometaš, a Janko Kralj studira na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje je demonstrator na dva kolegija i bavi se izradom računalnih 3D modela. Sprijateljite se s grupom Retro Pult na Facebooku i ne zaboravite posjetiti caffe bar Elephant u subotu 4. 12. u 22 sata, gdje će dečki zaružiti uživo i podijeliti promo materijale!

Art/media Crnci su Nijemci G

ledao sam neki dan na HTV-u dobar hrvatski film “Crnci” i ništa nisam čuo. Nekako sam razumio priču, pod “slušaj najglasnije”, ali tu ne pomaže ništa – ni digitalizacija, ni Dolby Surround, nikakav tehnološki napredak. Ton Denis Peričić, domaćih filmova ostao mr. sc. je na istoj razini kao u “Ne okreći se sine”. Pa su Crnci (p)ostali – Nijemci. ako su, naime, naši “Praslavani” nazvali svoje germanske susjede, jer ih nisu razumjeli, pa su ih doživljavali – nijemima. Ništa se, unatoč napretku tehnike, nije promijenilo još od barbarskih vremena: sami sebi postali smo – nijem(c)i! Vjerojatno to bolje funkcionira u kinu, ali na televiziji je jezivo. I sad se pitam jednu stvar: zašto domaći filmovi i serije nemaju titl? Ne samo za nas koji patimo zbog lošeg tona, nego zbog onih naših sugrađana koji su uskraćeni za sluh? Pa barem onako, opcionalno, putem teleteksta. Stisneš 888 i imaš titl. Naša slavna javna HTV se time svojedobno strašno dičila, a ono, možeš čitati titl samo kad je Dnevnik i neke vijesti. A i to je jadno, puštaju ono što voditelj čita s blesimetra. Čim se netko javi s terena, iako nije uživo, nema više titlova. Gdje je tu briga za osobe oštećenog sluha? Zar su dužni gledati samo strane filmove i serije? Zašto ne bi pratili i domaće? Jednom sam (i službeno) predložio da se s titlovima prikazuju i srpski filmovi i serije. Barem preko teleteksta. Ali u prijevodu na hrvatski jezik. Iz zakona proizlazi da to mora biti tako. Kome bi to smetalo? Imaš izvorni ton i hrvatski prijevod. Od viška glava ne boli. Ali nitko me nije čuo. A nisu bili oštećenog sluha. o, u ovoj zemlji ionako nikog ništa ne čuje. Čuju se samo Hebrang i Mesić. Jednom godišnje. Upravo preko – televizije. Nek’ se malo, za promjenu, slušaju preko telefona. Normalne ljude baš više i ne zanima kaj si lud i zbunjen imaju za poručiti.

T

N

POWERED BY


30 Kulturni obzor

U D-duru

Večer francuske glazbe U

srijedu 24. studenoga, u Velikoj koncertnoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu održana je kulturna manifestacija pod nazivom “Večer francuske glazbe”. Organizator komornog koncerta bio je Francuski klub u suradnji s Koncertnim uredom Varaždin. astupili su komorni Darko RUŠEC duo Bruno Philipp na profesor gitare u klarinetu te Ivan Batoš Glazbenoj školi Varaždin na klaviru izvodeći djela francuskih kompozitora. van Batoš (Split, 1979.). Nakon završene gimnazije i srednje glazbene škole u klasi prof. Ivane Oreb, diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi doc. Đure Tikvice 2002. godine. Poslijediplomski studij nastavlja u klasi doc. Lovre Pogorelića. Osim niza prvih nagrada na hrvatskim državnim natjecanjima, dobitnik je nagrade za najboljeg umjetničkog suradnika na Tribini mladih umjetnika Darko Lukić, te godišnje nagrade Društva sveučilišnih profesora i drugih znanstvenika u Zagrebu za područje glazbene umjetnosti za ak. god. 2002./2003. Za koncert održan na 52. Splitskom ljetu u duetu s Gordanom Tudorom dobio je nagradu Judita za najuspješniji glazbeni program na cjelokupnoj manifestaciji. Od ožujka do rujna 2003. godine bio je znanstveni novak na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, a od rujna 2003. godine radi kao stalni umjetnički suradnik na Odsjeku za duhačke instrumente Muzičke akademije u Zagrebu. runo Philipp (1978) diplomirao je klarinet na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu 2000. god. u klasi prof. Milka Pravdića. Specijalizaciju je polazio kod prof. Alain Damiensa na Konzervatoriju CNR d’Aubervilliers i prof. Jean-Marc Volte na Konzervatoriju “Maurice Ravel” u Parizu. Osvojio je prvu nagradu na državnom natjecanju u Rijeci 1996., Dekanovu nagradu, drugu nagradu na natjecanju Radiopodij 2000., prvu nagradu na europskom natjecanju Picardie 2002. u Francuskoj te četvrtu nagradu na međunarodnom natjecanju iz suvremene glazbe u Krakovu 2007. Za najbolju interpretaciju domaćeg autora (A. Klobučar) u sklopu natjecanja ‘Darko Lukić’ 2003/2004, dobitnik je nagrade Hrvatskog društva skladatelja. d 2004. predaje klarinet na glazbenoj školi Zlatka Balokovića u Zagrebu. Stalni je vanjski suradnik nacionalnog folklornog ansambla LADO i Glazbene škole Vatroslav Lisinski. U travnju 2009. položio je audiciju za mjesto solo klarineta Simfonijskog orkestra HRT-a. Bruno Philipp i Ivan Batoš izvodili su kompozicije Eugena Bozzea, Camillea SaintSaensa, Henrija Rabauda, Claudea Debussyja, Jeaninea Rueffa i Louisa Cahuzaca. lazbenici su maštovitim, stilski vjernim i tehnički dotjeranim interpretacijama oduševili varaždinske poklonike francuske glazbe i bili nagrađeni dugim aplauzom.

30. studenog 2010.

DOGAĐAJ Nova izložba Nenada Opačića

Briljantna simbioza rajskog i paklenog

N

I

B

O

G

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

Reljefi od željeza su veliko otkriće, ali aktovi su – možda i savršeni Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Izložba Nenada Opačića, koja je nedavno otvorena u njegovoj galeriji u Zagrebačkoj ulici 130, s pravom je privukla pozornost javnosti. Opačić je, jednostavno, autor koji je odavna izgradio svoj likovni prosede, kako onaj slikarski, tako i kiparski, postavši autor koji čvrsto stoji u vrhu hrvatske umjetničke scene, pa se svaki njegov iskorak dočekuje s posebnim zanimanjem.

Fuga Nova izložba opet je veliko iznenađenje. U postavu su ravnopravno, jedni uz druge, predstavljeni naizgled raznorodni opusi: osam velikih aktova u tehnici ulja na platnu iz 2007. godine i dvadeset reljefa od zavarenog željeza iz ciklusa “Infernalna fuga” nastalih 2009. godine. Reljef i su uistinu – otkriće. Ono što je Opačić, kao legitimni nasljednik ekspresionizma i futurizma, iznimnom energijom de-

setljećima gradio u svojim slikama i skulpturama, sada se spojilo u nekoj međuformi, radovima koji su ujedno i željezne trodimenzionalne

O

pačićev izraz u aktovima se razvio do istinskog majstorstva

slike, a ujedno i skulpture koje žele biti slikama! Iako i tehnikom i “motivikom” prizivaju Opaćićeve kiborge, prije svega je u tih reljefa zamjetan autorov znatan istup u apstrakciju. No, to je apstrakcija koja čuva naznake određenih, ali bitno odalečenih fragmenata, pri čemu opčinjava svakog recipijenta, jer “udara” na ono arhetipsko, a istovremeno pruža jasan izraz devast iranog, otuđenog vremena, koje nije otuđeno samo u tehnološkom, nego poglavito i u – moralnom smislu.

Pomalo u sjeni senzacije reljefne “Infernalne fuge” ostao je drugi segment izložbe – aktovi. Malo je reći da su dobri – oni su možda i savršeni.

Aktovi Poznavatelji tradicije aktova u povijesti umjetnosti moći će ih usporediti isključivo s najboljim primjerima, a opet će teško pronaći prave usporednice. Ljepota nagog tijela izražena je nevjerojatnom kombinacijom ljepote modela i snage čistog ero-

tizma koji je realiziran u tek nekolicini dugih, suverenih Opačićevih poteza. Način na koji je Opačić slikao, recimo, masline, ili slike iz ciklusa “Corpus Christi”, koji su dosad možda njegove tehničke najbolje izvedbe, u ovim se aktovima razvio do neporecive suverenosti istinskog majstora. Veliki umjetnički događaj, jedan od vrhunaca ne samo ove kulturne godine, jedan od rijetkih koji po svojoj kvaliteti daleko nadilaze varaždinske okvire.


Kulturni obzor 31

30. studenog 2010.

POTHVAT Braća hrvatskoga zmaja

Otkrivena spomenploča Miri Ilijanić Izdavanje je poduprlo i Ministarstvo kulture Varaždin je bogatiji za još jednu spomen-ploču koja je zadužila naš grad, a to imamo zahvaliti Družbi “Braća hrvatskoga zmaja”, posebice njenom Varaždinskom stolu, koji predvodi ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin dr. Branko Spevec. Na kući u kojoj je živjela, u Draškovićevoj ulici 8, “zmajevi” su u subotu 27. studenoga, uz prigodnu svečanost postavili spomen-ploču Miri Ilijanić (1915. - 2000.), koja

Prizor iz nagrađene predstave

PINKLEC/HNK U VARAŽDINU Nagrada hrvatskog glumišta

Najbolji “Cvilek” Nakon još jednog priznanja Dječjoj i lutkarskoj sceni, praizvedena je predstava “Stolek, stolek” redatelja Dubravka Torjanca Piše: DENIS PERIČIĆ denis@regionalni.com

Ni ovogodišnja svečanost dodjele Nagrada hrvatskog glumišta, održana u srijedu 24. studenoga u zagrebačkom HNK, nije prošla bez priznanja za Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu. Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji najbo-

n

ominirane i Jagoda KraljNovak te Petra Kurtela lje lutkarske predstave ili predstave za djecu i mladež osvojila je predstava “Dječak Ivek i pas Cvilek” Jelene Kovačić, napisana prema motivima romana Đure Vilovića “Pas Cvilek, dječak Ivek i dudaš Martin”, u režiji Anice Tomić i izvedbi Kazališne družine Pinklec iz Čakovca u koprodukciji s Dječjom i lutkarskom scenom HNK u Varaždinu. Podsjetimo da je ista predstava na 13. Susretu profesi-

onalnih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ, održanom nedavno u Čakovcu, od 11. do 15. listopada ove godine, osvojila četiri nagrade, uključujući i onu za najbolju predstavu. Dramatizaciju i dramaturgiju dječjeg romana nekad slavnog, a danas gotovo posve zaboravljenog pisca Đure Vilovića, objavljenog 1934. godine, potpisuje Jelena Kovačić, a glazbu Nenad Kovačić. U predstavi nastupaju Marija Kolb, Jelena Dokleja, Mario Jakšić, Igor Baksa i Bruno Kontrec. Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu imalo je još dvije nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta 2010. Za glavnu žensku ulogu bila je nominirana Jagoda KraljNovak za ulogu Juliške u predstavi “Familija u prahu” Nine Mitrović u režiji Same M. Streleca i izvedbi varaždinskog HNK i Gledališča Novi Zato Ptuj, a za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina (ženska uloga) nominirana je bila Petra Kurtela za ulogu Janice Labudan

O

držano je XII. Zmajsko sijelo s više predavanja

je bila direktor ica Gradskog muzeja Varaždin od 1957. pa sve do umirovljenja 1973. godine. Mira Ilijanić bila je prva profesionalna varaždinska muzealka koja

je započela obradu muzejskog fundusa po načelima struke, a napisala je i cijeli niz stručnih i znanstvenih radova, većinom posvećenih varaždinskoj kulturnopovijesnoj baštini. U nastavku je u palači Herzer održano i XII. Zmajsko sijelo, na kojemu su predavanja održali Ivan Biondić, Miroslav Klemm, Nina Lipljin, Valentin Puževski i Ivan Zvonar. Predstavljen i novi dvobroj publikacije “Hrvatske obljetnice”. Na svečanosti otkrivanja spomen-ploče i na XII. Zmajskom sijelu okupili su se “zmajevi” i drugi uglednici iz cijele Hrvatske. (dp)

GMV Izložba Damira Širole

Svjedok urbaniteta

Lutkarska predstava “Stolek, stolek”

u predstavi “Breza” Borivoja Radakovića u režiji Želimira Mesarića i izvedbi varaždinskog HNK.

Praizvedba Netom nakon tog priznanja, samo četiri dana kasnije, u nedjelju 28. studenoga, na velikoj sceni HNK u Varaždinu praizvedena je predstava “Stolek, stolek”. Prema motivima narodnih priča poznatih u obradama braće Grimm, na kajkavskom ju je jeziku napisao i režirao

Dubravko Torjanac, voditelj Dječje i lutkarske scene. U predstavi nastupaju Sven Jakir, Dunja Fajdić, Zdenko Brlek, Matija Kezele, Beti Lučić i Darko Plovanić. Autor lutaka, scenograf i kostimograf je Ivan Duić, a autori songova su Vesna KosecTorjanac (tekst) i Dragutin Novaković Šarli (glazba). Generalni sponzor predstave je Zagrebačka banka. Sljedeće dv ije izvedbe “Stoleka” u subotu i nedjelju su – rasprodane.

Nakon Gorana Vranića, u salonu palače Sermage Gradskog muzeja Varaždin predstavlja se još jedan fotograf srednje generacije. Zagrebački autor Damir Širola pr isutan je na sceni još od 80-ih godina, kada je vlastitu estetiku razvijao s “poletovcima”, u vrijeme kultnog Novog vala. No prvu samostalnu izložbu priređuje tek prošle godine, što je i svojevrsna šteta, jer mu je poetika osobna i specifična, i, kako

ističu kritičari, odlikuje se portretiranjem zagrebačkog urbanog života s prikazima ljudi ili bilježenjima različitih segmenata grada kroz promatranje situacija. Širola je, zanimljivo, i predsjednik Udruge “Bicikl”, pa citirajući H. G. Wellsa kaže: “Kada vidim odraslog čovjeka na biciklu, znam da postoji nada za spas čovječanstva.” Otvaranje je u četvrtak 2. prosinca s početkom u 20 sati. (dp)

LUV Izložba Marija Sokolića

Bodypainting - mimikrija U petak 3. prosinca, u Galeriji LUV u Kukuljevićevoj ulici u 19 sati bit će otvorena 39. samostalna izložba varaždinskog

autora Marija Sokolića, naslovljena “Bodypainting - mimikrija u prirodi”. U okviru programa bit će održan i bodypainting performans. (dp)

BEZ ROCKA TRAJANJA U Varaždinu predstavljena knjiga Anđela Jurkasa o glazbi bivše države

Izvrstan Jurkasov presjek ex-yu rocka Teško se danas oduševiti ičim, kamoli knjigom, ali ono što je napisao Anđelo Jurkas dužno je svakog poštovanja. Vrlo kratko predstavljena u petak 26. studenoga u Tisak media centru u Varaždinu, knjiga “Bez rocka trajanja – Glazbeno dešifriranje Balkana” (u nakladi “Znanja”) sveobuhvatan je i nadasve hrabar presjek fenomena ex-yu rocka. Pravnik, pedagog, aktivni pop-kulturni novinar i or-

ganizator srodnih zbivanja, režiser, glumac, i što još sve ne – Anđelo Jurkas prihvatio se vrlo zahtjevnog zadatka da na 350 stranica (s popratnim CD-om i glazbenom kartom) prikaže 100 najvažnijih albuma s prostora bivše države. Uz Jurkasove eseje, svaki album popraćen je i izjavom glavnog protagonista, ali i različitih glazbenih stručnjaka. Ponavljamo, hrabar je to potez, jer će već i sam pore-

dak izazvati silne rasprave. Na prvom mjestu je debitantski album Haustora, na drugom “Nova iznenađenja za nova pokolenja” Discipline kičme, na trećem Azrina “Sunčana strana ulice”... Među 100 najvažnijih našle su se i neobične ploče, poput onih Zdravka Čolića, Lepe Brene, Šabana Bajramovića... No, u Jurkasovoj optici sve to dobiva neki poseban, dosljedan smisao, jer je svaka ploča

stavljena u širi kontekst, koji se razumijeva tek nakon cjelovitog čitanja knjige, pa tek onda postaje jasno zašto je Bijelo dugme tek na 13. mjestu, a Rambo Amadeus na – 100. Jurkas kaže da poredak i nije pretjerano bitan te da shvatimo ovu knjigu prvenstveno kao zabavu. Zabavna jest, ali je i dragocjen skup podataka o jednom glazbenom fenomenu koji je obilježio sve nas. (dp)


32 Duplerica

30. studenog 2010.

EKSKLUZIVNO Posjetili smo Prvi hrvatski sajam erotike i prateće industrije na

Eros preko Save za brojnu Prvi hrvatski sajam erotike i prateće industrije predstavio javno ono što se dešava uglavnom u tajnosti spavaćih soba Piše: DRAGUTIN KLIČEK dragutin@regionalni.com Snimio:TOMISLAV MAKAJ foto@regionalni.com

Prvi put u Hrvatskoj netko je skupio hrabrosti, i u društvu koje je još uvijek često rezervirano i u kojem se lome koplja oko seksa, javno prezentirati ono što se uglavnom još uvijek drži u privatnosti spavaćih soba ili smatra tabu temom. Prvi hrvatski sajam erotike i prateće industrije, Eros 4U, okupio je vodeća imena svjetske porno industr ije, većinu sex shopova, mnoštvo posjetitelja te ponudio puno vrućeg, vrućeg sadržaja.

Dildo

Velika gužva uiu la da s vati a z a k po Hr ecesije a, doba r trebiti seks o p i i i e ruš željn ko se a pola eme... tabu t

Neki štandovi isticali su se ponudom, neki hostesama, a neki s oboje...

Najčešći izložbeni primjerak na štandovima zasigurno je bio ženin najbolji prijatelj dildo. Svih boja i oblika, različite centimetraže, ponekad nepojmljivo velike, ponekad diskretno zapakirane, u cjenama od 50 kn do 1.400 kn, bilo je izbora. Iako ponekad pomalo sramežljivo, bračni parovi, solo djevojke, dečki, razgledavali su ponudu, tražeći nešto čime bi dodatno rasplamsali svoje strasti. Nacija u kojoj je seks svakodnevica (i u kojoj se upražnjava redovito, a još je uvijek tabu tema) znatiželjna je i gladna sadržaja poput ovoga, a to je najbolje pokazala velika gužva koja se stvorila pred ulazom, binama, ali i na štandovima sajma.

Varaždinci na svom štandu - Eroticom shop

Dobro organiz irani, na prostoru kineskog paviljona Zagrebačkog velesajma, u trajanju od 26. do 28. studenog, okupio je sve (punoljetne) generacije, a bilo je svega za svakoga. Dildo, “flashlight”, sado-mazo namještaj, seksi odjeća, korzeti, bičevi, lubr ikanti, porno filmovi, ali i edukacijski sadržaji te afterparty privukli su posjetitelje, a i Varaždin je imao svog predstavnika. Tattoo & piercing salon “M” nudio je svim posjetiteljima sajma besplatno intimno pirsanje za vrijeme trajanja sajma, što su mnogi i iskoristili, dok su se pojedinci vratili s trajnom uspomenom - tetovažom. Da sve ne bi bilo vezano uz sex trgovinu, pobrinuli su se vodeći svjetski fotografi s područja erotske fotografije i crtanja, koji su izložili svoje radove, originale čija vrijednost dosiže cijenu od nekoliko tisuća eura te nekoliko tvrtki s prirodnom intimnom kozmetikom, pripravcima i pomagalima.

Međutim, najzanimljiviji je zasigurno bio erotski program na čak 3 stagea pred ko-

!

erotski program uživo održavao se na tri pozornice pod budnim okom brojne publike

jima su se tiskale stotine, kako muškaraca, tako i žena. Svoj obol dale su vodeće porno zvijezde, te su nastupile Tarra White, Lioness, Regina Moon, Loona Lux, Anett Mendelson, Teena, te Hally Thomas, a djevojke su prikazale kako barataju dildom, ledom, jedna drugom, a i dečkima iz publike, (gdje su pojedinci dobili sočne poljubce). Za djevojke su se pobr inuli striperi Marcello Bravo Jeffrey Fire te Kev in, pr i čemu su bili uniformirani, između ostaloga i u Darth Vadera!

Neki vole i ovako...

ANKETA Što kažu posjetitelji o sajmu?

Hally Thomas i Marcello Bravo - poze u kama sutri...

Dragana Pečatnik studentica

Luka Božek djelatnik

Kristina Poropat fizioterapeut

Pa s obzirom na to da je ovo prvi sajam ovakvog tipa, mislim da organizatori zaslužuju svaku pohvalu, kako za sam sajam, tako i za popratne sadržaje koji su ga obogatili. Posebice Nudie Bar gdje se u “Only men stuff” kategoriji uvijek nešto odvijalo. Ovoga treba još... Kad će ovo Varaždin imati?

Bilo je super, okupilo se puno ljudi da vide kako to izgleda uživo, striptizete na glavnoj bini iznenadile su me profesionalnošću, veliki program s puno raznih rekvizita i svega šta se tiče porno industrije, s obzirom na to da je ovo prve godine u Hrvatskoj, svaka pohvala organizatorima.

Bilo je super i raznoliko, interesantno, kao i velika ponuda za razgledati. Mislim da cure nisu bile “top”, s obzirom na to da su sve imale skoro istu točku, tek se poneka izdvojila, dok su striperi bili angažiraniji i kreativniji po pitanju svojih nastupa. Dolazim iduće godine sigurno.

Kad se cure zaigraju iznad sretnika iz publike...


Duplerica 33

30. studenog 2010.

a Zagrebačkom velesajmu

STAND UP Usprkos snježnim nanosima opet pun Leonhart na Banfici

u publiku Fore je valjao Ivan Šarić

Jeffrey Fire bljuvao vatru, međutim, uvertira je bila bitna...

Ni krpe snijega koje su padale u petak navečer nisu spriječile ljubitelje komedije da se pojave na još jednoj, trećoj po redu, Večeri standup komedije u Leonhartu na Banfici. Tamo je uz kratku pomoć svog prijatelja Mirka Fabrisa - Kave s mikrofona fore valjao Ivan Šarić. Šarić se držao razlika muškaraca i žena, ismijavanja svoje i svih majki te dobrih starih i zauvijek općepoznatih stereotipova ex-yu nacionalnih pripadnosti. “Znate koje je drugo najpopularnije ime u Hercegovini? Hrvatoljub. A prvo? Srbomrz. I svi ga, na žalost ćaćinu zovu - Srbo. Pa onda kad je u krčmi frendovi mu kažu – daj Srbo, nemoj biti Cigan i plati cugu”, samo je jedna od Šarićevih bisera kojom ističe istinu – mi Balkanci, više volilmo mrziti druge nego ih voljeti. Šarić je vodio RTL-ov show Hrvatska traži zvijezdu, a tada je žuta štampa pisala da je u vezi s

Ivom Šulentić. On to sve dobro iskorištava za svoj nastup. “Mojoj dalmatinskoj materi je najbitnije da joj je sin na televiziji pa može otvarat bajadere i pričat: A tvoj je doktor, a? A je l’? A nije na televiziji? A moj Ivan, on ti je na televiziji. A to, što ti se priča da je s Ivom, ma može on i bolje. I Severinu bi mogo. Znaš, on ti je na televiziji”, ispričao je Šarić. Sljedećeg petka u Leonhartu nastavlja se ovaj Festival stand-upa, a nastupit će Pedja Bajović. (td)

Ivan Šarić

USKORO Bogat program Rudarskih dana ovog vikenda u Ivancu

Za očuvanje rudarske baštine Atraktivne medicinske sestre na ulazu u Only men stuff

U sklopu ana skih d Rudar tvoren o bit će sajam i v a drž n nira suve

Dildo kakav možete vidjeti i u popularnoj seriji “Sex i grad”

Gužva, gužva na ulazu, gužva na štandovima, gužva pred binom

Jedini dani posvećeni rudar ima održat će se ovog vikenda u Ivancu. Ivanečkim rudarskim danima želi se obogatiti turistička, gospodarska i kulturna ponuda, unaprijediti turistički proizvod destinacije, te se želi utjecati na očuvanje kulturnog povijesnog nasljeđa i baštine ivanečkoga kraja. Putem organizacije ovakve vrste događanja ljudima se želi približiti nekadašnji život ivanečkih rudara.Obnova povijesne postrojbe Ivanečke rudarske čete koju još nazivaju gospodarskim promotorom, uvelike je pridonijela obogaćivanju

turističke i gospodarske ponude ovoga kraja. Rudarsku četu još nazivaju gospodarskim promotorom. Tradicionalno će se održati mimohod pov ijesne postrojbe Rudarske čete, bivših rudara, stanovništva uz pratnju baklji članova udruga obučenih u tradicionalne nošnje. Posebno će biti svečano u prepunoj župnoj crkvi na misi i prije kada se održava kulturnoumjetnički program uz prisutnost stanovništva, gostiju i posjetioca. Rudarski dani trajat će tri dana. Tako će u petak 3. prosinca u Srednjoj školi Ivanec u 18.00 sati biti održan svečani program i

dodjela rudarskih priznanja i zahvalnica. Uz to bit će otvoren državni sajam suvenira, rukotvorina i proizvoda te izložba fotografija, razglednica i poštanskih maraka na temu rudarstva. Slijedi rudarski domjenak i prezentacija autohtonih ivanečkih jela uz glazbeni program u izvođenju Brass ansambla iz Lepoglave. U subotu pak, 4. prosinca, .slijedi: od 10 do 19 sati moći će se razgledati sajam suvenira, rukotvorina i proizvoda te izložbe na temu rudarstva u izlogugaleriji. U 10.15 predstoji „Putem ivanečkih rudara“ (šetnja od izloga-galerije do separatora u „Kartonažu-Jedinstvo

d.d.“, uz pratnju članova čete), a u 17.30 mimohod povijesnih rudarskih postrojbi ivanečkim ulicama s bakljama te svečano postrojavanje ispred crkve. U 17.50 je na redu rudarska misa u Župnoj crkvi sv.Marije Magdalene, povodom Dana sv. Barbare, zaštitnice rudara, a u 18.40 Ivanečka rudarska četa dočekuje uzvanike ispred restorana „Paradiso-Inferno“ gdje će biti održan rudarski party uz glazbeni program u izvedbi Regional banda U nedjelju od 9 do 13 sati na rasporedu je razgledavanje sajma suvenira, rukotvorina i proizvoda te svečano zatvaranje Ivanečkih rudarskih dana.


34 Putopisi

30. studenog 2010.

Priprava parfema pomoću procesa vrenja i destilacije

Tvornica parfema Galimard

PUTOPIS Varaždinac Enzo Starčević posjetio je poznato odmaralište - Azurnu obalu (2)

Opijeni mirisima parfema Sva ljepota francuske umjetnosti, kulture i današnjeg modernog života sadržana je u uličicama, galerijama i klubovima Azurne obale Piše: ENZO STARČEVIĆ

ssovog muzeja u Antibesu, filmska palača i akademija u Cannesu, samo su neke od obližnjih „mjestašaca“ koje pripadaju u nezaobilazni dio turizma Francuske rivijere.

Osim središta Azurne obale - sunčane i rasplesane Nice, brojna krasna provincijska i mala urbana središta svojim koloritom i kulturnim značajem dodatno upotpuGurmani njuju dojam francuske obale. Iako nisu nabijena akcijom Poznate tvornice parpoput središnje Nice, fema u Grasseu, o b l iž nja mj e s t a a tvr tka Galipoput Antibeželj mard, koje sa, C annesa za vas opijaju ili Gr ass ea jem n a v svojim nude uv id a n z o up mir isima u bogati sta i r u t h i mirokulturni i noj svoji r u z A dijama, gurmana je l e j i a n umjetničski život do ro p o k s i l k i muzeji Francuza. oba lavu Bogatstvo i pav iljoni ratsku s e j v s poput Mattiznolikosti naciseovog ili Picaonalnih kuhinja

Živopisne uličice Antibesa

oplemenjuje skoro svaku ulicu, s neizbježnim popratnim sadržajem McDonalds restorana. Takva mjesta predstavljaju raj za sve umjetničke duše ili osobe željne životnog mira, jer gradići odišu mirnoćom i spokojem, a male se krivudave kamene ulice isprepliću tvoreći mrežu prepunu starinskih kuća, galerija i staretinarnica. Umjetnički pogledi nad visokim grebenima u otvoreno more, poput onoga u Picassovom muzeju, predstavljaju okosnicu svega onoga što vam Azurna obala nudi: ljepotu, sklad i mir.

Kip dame Antibesa na hridini Picassovog muzeja

Pristupačni ljudi Pristupačnost ljudi u provincijskim okruzima, ali i samoj Nici, predstavlja jedan od glavnih razloga plodnog razvoja francuskog turizma - otvorenost, srdačnost i ljubaznost. Izrazita želja za upoznavanjem svojih turista donijela je Azurnoj obali i njenim domaćinima skoro pa svjetsku slavu na turističkim ljestvicama, tvoreći time mjesto poznatih događaja, poput revija i izložbi te odmarališta poznatih i slavnih. Sv a ljep ot a f r an cuske umjetnosti, kulture i današnjeg modernog života sadržana je u uličicama, galerijama i klubovima Azurne obale. Sustavna modernizacija donijela je francuskom turizmu središnje mjesto u gospodarskom razvoju zemlje, stvorivši tako destinaciju za svakog svjetskog putnika ili osobe željne osobnog uspjeha, kulturnog uzdizanja ili danonoćne zabave. Svi će naći nešto za sebe.

Parfumerija iznutra

Vesela družina ispred filmske palače u Cannesu


30. studenog 2010.

Oglasi 35


36 Oglasi

Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Kao dobavljači svjetski poznatih tvrtki u automobilskoj industriji cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda, a stalna ulaganja u razvoj i nove tehnologije naš su imperativ. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom: Novim članovima našeg tima nudimo : dobra i redovita primanja i stimulacije stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu organiziranost, komunikativnost, timski rad sistematičnost i analitičnost

SURADNIK NA ULAZNOJ KONTROLI ROBE (m/ž) Vaši zadaci: Ulazna kontrola robe (fizička provjera robe te provjera dokumentacije) Prikupljanje i arhiviranje uzoraka Korespodencija sa dobavljačima (upiti, reklamacije) Ocjenjivanje kvalitete robe Izrada i aktualizacija radnih uputstava za ulaznu kotrolu Vaše kvalifikacije: Najmanje SSS tehničkog usmjerenja Obavezno poznavanje njemačkog jezika, engleski je prednost Poznavanje rada na računalu Poželjno QS znanje i iskustvo sa ISO standardima, ali nije uvijet

LABORANT (m/ž) Vaši zadaci: Mjerenje fizikalnih i mehaničkih svojstava materijala (tekstila, kože, plastike, metala) Prema utvrđenim standardima izrada procjena, popratne dokumentacije i izvješća Stručna i tehnička podrška za kvalitetu kod primitka robe, obrade reklamacija i u razvojnim projektima Spremnost na putovanja, školovanje u inozemstvu i rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske Vaše kvalifikacije: VŠS tehničko kemijskog usmjerenja Obavezno poznavanje njemačkog jezika, engleski je prednost Poznavanje rada na računalu Poznavanje tehnike i tehnologije mjerenja fizikalnih i mehaničkih svojstava materijala – kože, tekstila, plastike, metala Iskustvo u automobilskoj industriji je prednost

STRUČNJAK ZA UPRAVLJANJE KVALITETOM (m/ž) Vaši zadaci: Sudjelovanje u održavanju i daljnjem razvoju sustava upravljanja kvalitetom grupacije Boxmark prema normi ISO TS 16949 Kontinuirano unapređivanje internih procesa Rješavanje problema vezano za procese proizvodnog pogona te kvalitete proizvoda Provedba i praćenje unutarnjih audita Izrada kontrol-planova Obrada reklamacija Kontrola dokumenata Vaše kvalifikacije: VŠS tehničkog usmjerenja Relevantno radno iskustvo upravljanja kvalitetom i / ili rješavanja reklamacija Iskustvo u vođenju projekata Iskustvo u vođenju ljudi Jake organizacijske i komunikacijske vještine Odlično poznavanje rada na računalu - prednost poznavanje SAP-a Obavezno poznavanje njemačkog jezika u govoru i pismu, poznavanje engleskog je poželjno Iskustvo u autoindustriji i u tehnologiji šivanja

RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U TAPETARIJI (m/ž) Vaši zadaci: organizacija radnih mjesta i radnih operacija u tapetariji te raspoređivanje kadrova organizacija pripreme za tapeciranje i tapeciranje elemenata osiguravanje kontrole i kvalitete tapeciranih elemenata organizacija sortiranja, pakiranja i otpremanja gotovih tapeciranih dijelova Vaše kvalifikacije: VŠS, SSS tekstilnog ili obućarskog smjera, višegodišnje radno iskustvo na poslovima tapeciranja i vođenja tapetarije, njemački i/ili engleski jezik u govoru i pismu poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel)

TAPETAR (m/ž) Vaši zadaci: tapeciranje, završavanje elemenata, fina obrada kontrola svakog komada odmah nakon tapiciranja Vaše kvalifikacije: SSS ili KV, smjer tapetar ili lakirer radno iskustvo na poslovima tapeciranja

ŠIVAČI (m/ž) Vaše kvalifikacije: Najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera Radno iskustvo na poslovima šivanja Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: posao@boxmark.com, ili osobno u kadrovski odjel. Sve dodatne informacije na broju: tel: 042/404-694

30. studenog 2010.

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje

JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Teretni automobil „FIAT Ducato“ 1.9, 1998. g. 50.000,00 kn Osobni automobil „AUDI A4 AVAN Quattro“ 3.0 V6, 2001. g. 100.000,00 kn Teretni automobil „Citroen Jumper“2.5 D, 2001. g., neisp., nereg. 35.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 06. 12. 2010. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“. II. Osobni automobil „Honda Civic“ 1.5 CL, 1991. g,, 2.000,00 kn neregistrirani, neispravan JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 06. 12. 2010. G. S POČETKOM U 11.30 SATI U G. KNEGINCU, ŠMIČKOVEC 24 A. III. Teretni automobil „Hyundai H 100“, 1994. g., JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 07. 12. 2010. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, PREŠERNOVA 5A.

5.000,00 kn

PONOVLJENU JAVNU PRODAJU sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I. Elementi i dijelovi za kupaonicu, vod. inst., i central. grijanje 18.487,00 kn (pumpe, sifoni, šelne, stalci, brtvila, ventili, T-komad, koljena, kape, četke, čepovi, spojnice, holender, manometar, odsisavači, tuš stranica, bide i radijatori) JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 06. 12. 2010. G. S POČETKOM U 10.00 SATI U VARAŽDINU, FABIJANSKA 30. II. Teretni automobil „FIAT Ducato“ 2.3 JTD, 2005. g. 112.000,00 kn Osobni automobil „Nissan Maxima“ QX3. OSE 4D, 1998. g. 70.000,00 kn Teretni automobil FIAT Doblo“ 1.3 JTD, 2005. g. 70.000,00 kn Telefax „Canon“ JX-200 1.400,00 kn Mehanička pumpa „Vija“, za tekućine 730,00 kn Reduktor s motorom, sklopka, brojčanik sati rada 5.380,00 kn Usisivači razni, rabljeni, 9 kom. 1.800,00 kn LCD monitor „Hansol“ 700,00 kn Printer „Canon“ i560 400,00 kn Telefax „Panasonic“ 900,00 kn Montirka za montažu auto-guma „FAIP“ 30.000,00 kn Balansirka za gume „FAIP“ 40.000,00 kn Kompresor za zrak, 270 l, 15.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 06. 12. 2010. G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C - SKLADIŠTE TVRTKE „INTEREUROPA“. III. Oprema za trgovinu, kiosk, police, stalaže 29.520,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 06. 12. 2010. S POČETKOM U 12.00 SATI U LUDBREGU, TRG SV. TROJSTVA 2. IV. Viseća skela za izvođenje građevinskih radova (600 m²) 50.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 06. 12. 2010. G. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, PAVLINSKA 5 (SKLADIŠNI PROSTOR). V. Teretni automobil „MAN“ 19.321, sandučar, 1983. g, neregistrir. 40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 07. 12. 2010. G. S POČETKOM U 10.30 SATI U IVANCU, R. RAJTERA 119. VI. Deka 400,00 kn Set posuđa – „Millerhaus“ 16 kom u setu, 800,00 kn Dva kompleta posuđa, „BACHMAYER – Solingen“, 1658, 800,00 kn Komplet posuđa, „BACHMAYER – Solingen“, 1654, 400,00 kn Komplet noževa „Royality Line Switzerland“ 100,00 kn Ribički štap „Lord internacional“ 300/7 , špula „Vigor TP RD 40“ 100,00 kn Ribički štap za kedere „Hunter 300 G CHIN“ 100,00 kn Ribički štap „Topas 60 bazler“ sa špulom „Silstar FX40 B“ 200,00 kn Dva kompleta posuđa – „Hermann – Miller“ – Ambasador line 16 kom. 700,00 kn Dva kompleta noževa – u koferu „BACHMAYER – Solingen“ 600,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 08. 12. 2010 G. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, VRAZOVA 4 (GARAŽNI PROSTOR). Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina. Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.


!

30. studenog 2010. skupština Udruge Osnivačka

za promociju i očuvanje tradicije nogometa u Varaždinu „Đuro Kulčar“ održat će se u caffe baru „Sloboda“ 30. studenog u 18 sati

Sport sport@regionalni.com

Sport 37

Na 1. međunarodni rukometni turnir Varaždin Open 2011. dolaze RK Crvena zvezda Alumil, RK Bosna BH Gas, RK Nexe i RK Varteks Di Caprio

NOGOMET Zlatko Horvat, predsjednik NK Varaždin najavljuje izlazak iz financijske krize

Kredit odobren?! Kada dobijemo sredstva od kredita i novac od transfera Brezovca, blizu smo da podmirimo sva dugovanja prema igračima, zaposlenicima i dobavljačima Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

CO Zagreb na Dravi

NK Varaždin još uvijek nije uspio ishoditi traženi kredit od osam milijuna kuna, ali predsjednik kluba Zlatko Horvat najavljuje rješenje za ovaj četvrtak. - Razgovarali smo s predsjednikom Uprave PBZ banke gospodinom Božom Prkom i želja nam je da sve bude zakonski. Zato smo morali prikupiti još neke dokumente među kojima je i suglasnost Grada za hipoteku nad stadionom. Sada imamo sve i u četvrtak bi u banci trebali odlučiti. Nadamo se da će odgovor biti pozitivan jer smo sve napravili u tom smislu.

Jedan od najvećih rukometnih događaja sezone su utakmice Varteks Di Caprija i Croatia osiguranja Zagreb. Tako će i ovaj susret 12. kola Premijer lige privući pažnju ljubitelja rukometa, pogotovo onih najmlađih u Gradskoj sportskoj dvorani na Dravi. Susret će se odigrati u utorak 30. studenoga s početkom u 19 sati. Što

Četiri izjednačene ekipe

Zadržati mlade Što će klubu donijeti transfer Josipa Brezovca u Dinamo? U ovom trenutku bili smo prisiljeni prodati Josipa Brezovca i odreći se jednog od najboljih igrača zbog financijske situacije i zbog drugih igrača. Naime, kada dobijemo sredstva od kredita i novac od ovog transfera blizu smo da podmirimo sva dugovanja prema igračima, zaposlenicima i dobavljačima. Ukupni dug je veći, ali taj dio od oko 7 milijuna kuna duga Poreznoj upravi imaju svi klubovi i dogovor je da će on po završetku privatizacije postati udio Grada u vlasništvu. Blizu smo konačnog rješenja. U prilog našim nasto janjima na tom planu i d u s p o r tski rezultati koji su odlični i pravi su podvig u ovakvoj situaciji. Imamo pet U21 reprezentativaca što je veliki potencijal i oni su bili još jedna motivacija za prodaju Brezovca kako oni ne bi otišli bez odštete. Već se dulje vrijeme spominje privatizacija kluba. Dokle

U košarkaškoj B ligi sjever nakon 6. kola četiri vodeće ekipe su izjednačene i maju po tri pobjede i dva poraza. Nakon odigranih susreta Prelog - Grafičar 62:76 i Koprivnica - Međimurje - Globetka 64:73, dok je Lepoglava bila slobodna, situcaija na ljestvici postala je izjednačena. Koprivnica, Grafičar, Međimurje - Globetka i Prelog imaju po 8 bodova dok je posljednjeplasirana ekipa Lepoglave bez pobjede.

U nedjelju je teren također bio vrlo neprikladan za igru pa je remi zadovoljio obje momčadi

se stiglo na tom planu? Što se procesa privatizacije tiče, u njega smo ušli i poslano je pismo svim vjerovnicima da svoja potraživanja pretvore u udjele kluba ali to nije naišlo na veće razumijevanje te je samo nekoliko vjerovnika pristalo na tu s oluc iju. Sada Ministarst vo finacija traži procjenu imovine kluba, ali u noj naravno nije stadion jer je on gradski, i radimo odgovarajuće pripreme za to. Važno je da cijeli proces završi pozitivno jer ukoliko to ne bude klub može doživjeti i stečaj. Kakvi su planovi za vrijeme

važno ijeli je da c izacije privat proces zitivno, jer po završi to ne bude o ukolik lub može tako, k i stečaj et doživj

Smjene zbog snijega NK Varaždin ovaj se vikend potezao po medijima zbog neočišćenog snijega. Kako se to moglo dogoditi? Strašno sam ljut i razočaran. U subotu u 11 sati imali smo IO kluba i do tada nitko nije počeo čistiti snijeg već su bili zimske stanke? Nakon završetka jesenskog dijela prvenstva dogovorene su već pripreme u Turskoj u sklopu transfera Josipa Brezovca u Dinamo. Ide se 29. siječnja i tamo će ostati 14 dana. U Tursku se ne ide iz hira već su tamo pripreme 30 posto jeftinije nego kod nas, a uvjeti su bolji. Čak 12 naših klubova ide u Tursku na pr ipreme. Osim toga, tamo su i klubovi iz drugih zemalja pa smo već dogovorili 6 pripremnih utakmica s jakim protivnicima.

RUKOMET

Vidovec BIOS stigao na korak do trona Vidovec BIOS stigao je i do sedme pobjede iz sedam prvenstvenih utakmica 2. HRL Sjever. I to u još jednom derbiju, na gosotvanju u Virovitici, kod RK Viro Virovitice. Konačan rezultat bio je 28:20 za Vidovec BIOS, ali pobjeda je ostvarena nakon 60 minuta vrlo

se tiče položaja na prvenstvenoj ljestvici Zagrepčani se nalaze na prvom mjestu bez poraza dok su Varaždinci trenutno šesti sa sedam pobjeda i četiri poraza. Iako je konačni rezultat lako pretpostaviti, nadamo se da će svi ljubitelji rukometa moći uživati u vrhunskim potezima zagrebačkih i varaždinskih rukometaša. (di)

teške «bitke» na parketu, gdje je pobjednik odlučen tek u posljednjem dijelu utakmice. U ovom kolu pobjedu je ubilježio i Trnovec, pobijedivši rezultatom 35:34 AG Dinas i popeo se tako do šeste pozicije na tablici. Prvo mjesto, naravno, drži

stopostotni Vidovec BIOS. U sljedećem kolu Vidovec BIOS bit će domaćin Novoj Gradiški, a nakon toga i AG Dinasu, čime će i završiti prvi dio sezone. Pobjedom protiv Nove Gradiške, Vidovčani bi i matematički osigurali naslov jesenskih prvaka druge lige.

Poražen i MOK Zagreb Odbojkaši OK Varaždina pobijedili su ekipu MOK Zagreb s 3:0 (25:14, 25:19, 25:15) u 8. kolu Superlige. Na prvenstvenoj ljestvici Varaždinci su drugi iza Osječana koji imaju pobjedu više. U sljedećem kolu koje je posljednje prije zimske stanke, Varaždinci putuju u Karlovac kod istoimene petoplasirane ekipe prvenstva. Susret se igra u subotu 4. prosinca u 18:15 sati. (di)

na kavi. Imamo čovjeka zaduženog za stadion i morat će snositi konkretne posljedice. Ne čisti se snijeg od 12 sati već od 7 sati ujutro i ne čeka se predsjednik kluba da zove tko će pomoći u čišćenju.

FOTO FOKUS

Zlatko Horvat


38 Sport

U zaleđu Damir IVANČIĆ urednik sportske rubrike

Sportski turizam O T

rganiziranjem raznih sportskih događanja koja prerastaju lokalne okvire može se govoriti i o sportskom turizmu. o je u svakom slučaju specifičan oblik turizma. Možemo razlikovati natjecateljski sportski turizam u kojem su turisti sami natjecatelji koji dolaze na određeni lokalitet gdje se održava neko natjecanje ili dolaze radi priprema. Kako sudjelovanje na ovim sportskim događajima može biti aktivno ili pasivno, govorimo o sportašima, trenerima i pomoćnom osoblju, te o gledateljima kao pasivnim sudionicima. akođer se razlikuje zimski i ljetni sportskorekreacijski turizam u kojem su najvidljivije skupine skijaša zimi i ljubitelja vodenih sportova ljeti, pa se prema tome mijenjaju i lokacije. Uz razvoj specifičnog oblika turizma kojem smo dali naziv sportski turizam, javlja se i potreba za sportskim stručnjacima koji će stručno pratiti potrebe tih specifičnih turista. Od organizatora događanja do popratnog pomoćnog osoblja i prostora (primjerice fitnes centre) za takve goste. atim, vrlo je specifična motivacija za dolazak u određeni kraj u kojem će boraviti ti turisti. Oni zatijevaju određene sportske terene, ali vrlo često i klubove i sportaše koji mogu biti sparing partneri u pripremama. Što je više ekipa na okupu, to odredište dobiva na cijeni. Samo sportsko događanje, turnir ili slično ima svoju “težinu” u sportskom smislu pa samim tim zanima veći ili manji krug gledatelja od kojih će neki biti i turisti. a kraju ima i onih koji su u određeni kraj stigli iz posve drugih pobuda; no sportska ili rekreacijska ponuda može ih privući ali bez sportskih stručnjaka u turizmu nemoguće je planski razvijati taj vid turizma koji sve više otvara nove mogućnosti u turizmu i varaždinskoga kraja.

T

Z

N

GRADSKA SPORTSKA DVORANA EVENT CALENDAR Utorak, 30.11.2010. - velika dvorana – rukometna utakmica RK Varteks di Caprio – RK Croatia osiguranje Zagreb s početkom u 19,00 sati Petak, 03.12.2010. - kuglana – kuglačka utakmica KK Cesta - KK Ivančica s početkom u 18,00 sati - kuglačka utakmica KK Obrtnik - KK Obrtnik KRT. s početkom u 18,00 sati Subota, 04.12.2010. - velika dvorana – međunarodni karate turnir „Sveti Nikola“ s početkom u 08,00 sati - kuglana – kuglačke utakmice 20. ekipno prvenstvo Republike Hrvatske za mlađe juniorke s početkom u 11,00 sati - kuglačka utakmica KK Lepoglava - KK Bjelovar s početkom u 18,00 sati Nedjelja, 05.12.2010. - velika dvorana – humanitarni koncert „U rukama anđela“ za projekt Asistent u nastavi s početkom u 15,30 sati

Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com

30. studenog 2010.

USPJEH Zaslužena titula za našeg vrhunskog sportaša

Emil Milihram najkajakaš 2010. Kajak kanu klub Varteks ima 60 članova u natjecateljskoj kategoriji Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U organizaciji Hrvatskog kajakaškog saveza 26. studenog 2010. u Zagrebu održano je tradicionalno svečano proglašenje kajakaša godine. Emil Milihram je u konkurenciji sportaša iz 34 kluba u Hrvatskoj proglašen za kajakaša 2010. godine.

Rezultati Zahvaljujući vrhunskim rezultatima koje je Emil osvajao ove godine, a to su naslov Emil Milihram na maratonu u Ardecheu svjetskog prvaka, pobjednik Svjetskog kupa, državni prvak i na kraju pobjednik Europskog kupa u maratonu, zbroPovijest kajakaštva u Varaždinu veoma čamce, teretana i klupske prostorije. U jem svih bodova proglašen je duga, prvi sklopivi kajak pojavio se u međuvremenu je baraka zamijenjena je kajakašem godine ispred Varaždinu na Dravi davne 1936. godine. U zbog dotrajalosti metalnim hangarom svojih reprezentativnih koleveljači 1954. god. utemeljen je Kajak klub za čamce uz koji je novi zidani objekt u ga Tomislava Lepana, Igora “Tekstilac” u sklopu Radničkog športskog kojem su kupaonica, toaletni prostor, Gojića, Siniše Martinčevića društva “Tekstilac” koje je djelovalo kod svlačionica i teretana koja omogućava i Elvisa Sanjkovića. Nagradu Varaždinske tekstilne industrije Varteks, cjelogodišnji trening. Danas je KKK Varmu je uruč io predsjednik teks jedan vrlo organizirani klub u kojem čiji je naš klub ponosni nasljednik. Hrvatskog kajakaškog saveza Klub je u svojoj povijesti bio na više djeluje športsko-natjecateljski pogon, Petar Lovrić. lokacija, a na sadašnju lokaciju Klub je škola kajaka i kanua te rekreacijski tim. Kajak kanu klub “Varteks”, preseljen u proljeće 1983. godine kada Klupski natjecatelji konstantno sudjeluju kojeg je član Emil Milihram, je od HE Varaždin dobivena montažna na državnim i međunarodnim utrkama i natječe se u svim rangovima baraka u kojoj je uređeno spremište za to s vrlo dobrim rezultatima. natjecanja predviđenim planom natjecanja Hrvatskog kajakaškog saveza: zonskim natjecanjima (divlje vode), utrka - rekao je Mario Šobak, dva člana Matej Herkov i Dino državnim natjecanjima, natje- predsjednik KKK Varteks. - Bužić (nastupili na Europskom canjima za Svjetski kup, europ- Ukupno je osvojeno više od juniorskom prvenstvu u Kraskim i svjetskim prvenstvima 100 medalja. U seniorskoj re- ljevu). (juniori i seniori). Matej - 11. mjesto spust, 17. prezentaciji Hrvatske Klub danas ima 60 iz našeg kluba mjesto sprint. Dino – spust: članova u natjenastupila su 3 17. mjesto i 4. mjesto ekipno, atelji natjec eks cateljskoj katenatjecatelja i sprint: 13. mjesto i 4. mjesto t r gor iji. Kadeta to Emil Mi- ekipno. K Va K K 10 natjecatelja, Klub je organizator 4 utrka lihram (već ine d o g e juniora 8 i seov od navedeno), i to Spust utrka „Memorijal e š i v niora 42 regiSiniša Mar- Siniše Razloga“; Državno juli su strirana natjet i n č e v i ć i niorsko i kadetsko prvenstvo osvoji edalja m catelja. Elvis Sanjko- u spustu; Državno juniorsko i 0 10 - U 2010. godivić (državni pr- kadetsko prvenstvo u sprintu ni naši natjecatelji vaci C2-spust. 8. te Međunarodni kajakaški manastupili su na ukupno mjesto na svjetskom raton koji je svake godine sve 28 utrka od toga međuna- prvenstvu). U juniorskoj re- brojniji, a ove godine je bilo rodnih 15 utrka i domaćih 13 prezentaciji nastupaju naša više od 100 natjecatelja. Svečanost proglašenja

Dugogodišnja tradicija

TENIS Na teniskom Zagi kupu, za djevojčice do dvanaest godina u Zagrebu nastupile su i tri tenisačice TK Varteks i postigle su uspješne rezultate: Karla Kukina GraPaula ponovno dečak u finalu (2. kolo), Doroteja Vr b a n e c Paula, Doroteja s trenerom

(četvrtfinale) i Paula Šimunčić (finale). Paula je do finala stigla pobjedama nad Inajdom Karić, Leom Jurković i Petrom Majetić, a u finalu je bila bolja Slovenka Kristina Novak 2:1 (6:3, 1:6, 6:2). Karla Kukina Gradečak izgubila je u 2. kolu od Ande Pintar ić dok je Doroteja

Vrbanec izgubila u četvrtfinalu od pobjednice turnira Kristine Novak. Sljedeći teniski turnir na kojem će sudjelovati mladi tenisači TK Varteks je 4. prosinca u Nacionalnom teniskom centru u Zagrebu, gdje se također očekuju dobri i zapaženi rezultati.


Sport 39

30. studenog 2010.

NOGOMET Grassroots centar za pripremu sportaša u Lepoglavi

Fitness Bojan GOLUB Kondicijski trener fitness cluba “Sportlife” 042/241-600

Savjeti za vježbanje (1) V

eliki broj ljudi započinje vježbanje više puta, ali zanimanje i motivacija ne potraju dugo. U početku smo puni volje i poleta, ali nakon nekoliko tjedana odlučnosti nestaje. Započeti novi program vježbanja i ustrajati u njemu nije lako. Evo nekih razloga zbog kojih odustajemo od vježbanja i kako se oduprijeti i ostati usredotočeni na svoj cilj. Ponesite ručnik. Gotovo u svim dvoranama obvezna je upotreba ručnika koji se prostire prije sjedanja na spravu ili podlogu za vježbanje. Time se sprečavaju gljivične infekcije. apuče. Ne zaboravite papuče koje ćete nositi u svlačionici ili u tušu nakon tjelesne aktivnosti. Štite od gljivičnih infekcija, lako mogućih u vlažnim, toplim prostorima. To ne znači da je dvorana prljava i da se ne vodi računa o higijeni, no ako netko od vježbača ima gljivičnu bolest ili bradavice, a druga se osoba nasloni golom i vlažnom kožom na isto mjesto, vrlo je malo potrebno da se infekcija prenese. Odjeća i obuća u kojoj vježbate, površina na kojoj trenirate i oprema kojom se koristite mogu poboljšati ili ometati vježbanje. Izbjegavajte preširoku odjeću i nabavite obuću namijenjenu vježbanju. Pravilan izbor obuće za vježbanje još je važniji od odabira odjeće. Primjerene tenisice. Postoje razne vrste tenisica, koje se razlikuju prema sportskoj aktivnosti kojom se bavite. Ako je riječ o aerobiku (step i druge aerobične vježbe), stražnji dio tenisica mora biti pojačan u odnosu na prednji, da se amortiziraju udari koje trpi kralježnica uslijed kontinuiranog skakanja i ne uzrokuju male ozljede koje bi s vremenom mogle izazvati zdravstvene probleme. Preskočiti zagrijavanje. Nikada ne smijete započeti vježbe bez pravilnog zagrijavanja.

P

Lepoglava bi nakon dogradnje uz postojeće terene trebala postati središte za pripremu nogometaša amatera iz cijele regije

Pripreme amatera Hrvatski nogometni savez podupire izgradnju Grassroots centra u Lepoglavi u koji bi još trebalo uložiti oko 3 milijuna kuna kako bi bio na europskom nivou Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

U Lepoglavi je predstavljen idejni projekt Grassroots centra, jedinog takvog u Hrvatskoj. Radi se o projektu sportskog centra, odnosno kampa za pripremu sportaša, prije svega nogometnih skupina koje se ne bave profesionalnim nogometom, već nogometom na najširoj osnovi, kao npr. mladi, žene, invalidi, veterani, mlađe uzrasne kategorije na nivou lokalnih, regionalnih i nacionalnih selekcija.

Ribolov Budimir ŠEBEČIĆ Totalni FM, marketing budimir.maletajne@gmail.com

Europski san Ovaj projekt pokrenut je prije više godina na inicijativu Grada Lepoglave i Zajednice sportskih udruga na lokaciji postojećeg Sportsko-rekreacijskog centra u Lepoglavi, a sadašnja vrijednost centra s cjelokupnom infrastrukturom, terenima i objektom od 2.100 četvornih metara procjenjuje se na oko 2,5 milijuna eura. Za dovršetak Centra potrebno je uložiti dodatna 3 milijuna eura. Taj bi se novac utrošio na adaptaciju i dogradnju postojećeg objekta u hotel s tri zvjezdice sa šezdesetak ležaja te izgradnju wellness centra, kuglane i kompleksa vanjskih i zatvorenih bazena. Lepoglavski gradonačelnik najavio je kandidiranje ovog projekta i za sredstva iz europskih, ali i domaćih investicijskih fondova. također se nadaju da će se ja-

Prirodni mamci U Lepoglavi se organiziraju razne sportske manifestacije među kojima i festival ženskog nogometa

viti i privatni investitori koji bi ovom dijelu Europe. S obzirom mogli pronaći dobru ekonom- na visinu ulaganja, osnovna sku računicu uđu li aktivno u ideja razvoja centra trebala bi ići putem partnerstva, a ovaj Centar koji bi od izuzetnog značaja mogao imati , l e t ho je potpora Hrvatskog kontinuira, nogometnog saveno puno lness l e w za, s kojim je Grad gostiju , a n a l sportaša kug i Lepoglava potpin e r o v sao pismo namjeamatera i i ot re o partnerstvu iz cijele tvoren portski a z s u projektu “HNS regije. , i n e z ba Grassroot centar Po za .. tereni Lepoglava”. vršetku, Pismo namjere potCentar bi pisali su gradonačelpokrio potrebe nik Lepoglave Marisv ih kategor ija jan Škvarić te Zorislav “grassroots” noSrebr ić, generalni gometa u Hrvattajnik HNS-a. skoj, ali i država u

ORGANIZACIJA

Iskustvo na strani Lepoglave Lepoglava i tamošnji sportski djelatnici projekt ovakvih razmjera najvjerojatnije mogu uspješno provesti, a toj tvrdnji u prilog idu i dosadašnja iskustva u organizaciji međunarodnih projekata, a jedan od takvih je i festival ženskog nogometa. Za kontinuirano organiziranje takvih manifestacija na popularizaciji nogometa dodijeljeno im je i visoko priznanje predsjednika UEFA-e Michela Platinija.

O

sim mesnih crva za lov bijele ribe kao mamci odlični su i brašneni crvi. To su ličinke tzv. brašnog mlinara. To je crno-smeđi kukac veličine 12 - 20 mm koji se obično uvlači u veće količine odstajalog brašna u skladištima i mlinovima. Kao i mesne, i brašnene crve možemo uzgajati. U posudu kapaciteta 4 - 5 litara stavimo nekoliko kuglica običnog bijelog papira koji prekrijemo s 20 cm debelim slojem brašna. Sve to pokrijemo vunenim krpama između kojih će kukci izleći jaja dok će se ličinke hraniti brašnom. takvim uvjetima pri temperaturi od 25° Celzijusa može se održati i do 300 ličinki koje svakih četrnaest dana dohranjujemo komadićima mrkve i krumpira. Kad crvi izrastu do 3 cm, polegnu po brašnu tj. na vunene krpe kako bi se mogli začahuriti. Nakon tri tjedna izlaze iz čahura. Tada im treba svaki treći dan dodavati sočnu hranu. Poslije nekoliko tjedana razmnožavaju se i ženke ležu jajašca. Nakon dva do tri mjeseca kukci ugibaju. Otpadni sastojci iz posude moraju se povremeno uklanjati, pa stoga cijeli sadržaj posude treba prosijati kroz sito u kojem ostaju uginuli crvi, ljušture i ostaci hrane. Osim ovih crva, za ribolov nam mogu poslužiti i crvi potkornjaci te gusjenice i ostali crvi koji žive na drveću, u grmlju i uz stare panjeve. lista je uz crve također univerzalni mamac. Obično koristimo dvije vrste glista: crvenu i običnu glistu. Crvena glista je mala i tanka, a zadržava se u stajskom gnojivu dok običnu krupnu glistu možemo naći u vrtovima.

U

G


40 Sport

30. studenog 2010.

ODBOJKA ACH Volley iz Bleda u Ljubljani gledalo 12.500 gledatelja

SPORTSKI PLES

Svjetska plesna elita

Sportski spektakl Susret u Stožicama nadmašio je i posjećenost naših nogometnih stadiona, a navijanje je bilo maksimalno pozitivno uz bogati popratni program Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Dvorana Stožice u Ljubljani bila je potpuno ispunjena, a nitko nije otišao nezadovoljan

Takvu je atmosferu potpuno nemoguće usporediti s našim odbojkaškim utakmicama na bilo kojoj razini. Susret u Stožicama nadmašio je i posjećenost naših nogometnih stadiona. Na utakmici u Stožicama bila je i delegacija OK Varaždin, što bi mogao biti dobar znak da se ubuduće mogu očekivati i u Varaždinu pomaci u organizaciji susreta i kvaliteti igre jer je uspostavljena suradnja između ova dva kluba.

WWW.ACH-VOLLEY.SI

od razloga velikog broja gledatelja. Ekipa Bleda pokazala Prvi susret u odbojkaškoj je daleko više od Crnogoraca. Ligi prvaka ACH Volley iz Bleda Međutim, osim odbojkaške protiv ekipe Budvanske rivije- utakmice gledatelji su mogli re odigrana je u dvorani Stoži- doživjeti kompletan show od ulaska u dvoranu, ce u Ljubljani i srušila je sve u kojoj je jedan rekorde posjećenosti sat pr ije po susreta u početnoj osim četka susrefazi natjecanja. U e k š a ta trajao dvorani u Ljudbojk o p ro g r a m bljani okupilo ice m k a t u u kojem se nevjero gli o m u je vodijatnih 12.500 elji s t a n d a t e l e g telj stalljubitelja odpl m o k i t e no podbojke. doživj how gr ijavao s nav ijačku Rekord atmosferu. Takve brojke do Odigrano je sada su se javljale nekoliko nagradnih samo uz susrete u samoj završnici natjecanja. Osim igara za gledatelje, nastupio toga, organizator je utakmicu je i jedan operni pjevač, zatim odlično organizirao u 60-ak svoje umijeće pokazale su i kilometara udaljenoj dvorani. dvije cheersleaders skupine, Nova dvorana u Stožicama svim gledateljima podijeljeni tako je ušla u povijest kao su rekviziti za navijanje. Cijeli dvorana koja je okupila ovaj tijek meča i navijanje vodio je nevjerojatan broj gledate- vrhunski službeni voditelj, a lja. Popularnost odbojke u samo navijanje bilo je toliko Sloveniji očito je nadjačala i korektno da protivnicima nije upućen niti jedan zvižduk nogomet. Organizacija je bila u svim ili ružni povik, ali je zato segmentima na vrhunskom navijanje za svoju ekipu bilo nivou i možda je i to jedan maksimalno.

Navijači su organizirano stigli iz Bleda kako bi podržali klub

U Zagrebu je održan Bodovni plesni turnir Hrvatskog sportskog plesnog saveza. Na natjecanju je nastupilo preko 200 plesnih parova iz 32 kluba. Za plesni klub “Harmony” nastupilo je 28 plesnih parova, a osvojeno je 16 prvih mjesta, 11 drugih i 8 trećih mjesta, te 1 četvrto, 3 peta i 1 šesto mjesto. Za sve ljubitelje plesa ovaj će se vikend, u subotu i nedjelju 4. i 5. prosinca, u organizaciji PK “Harmony” u Sportskoj dvorani u Graberju održati najznačajnije i najcjenjenije plesno natjecanje u ovom dijelu Europe – Croatia Open Varaždin 2010. Varaždin je tako uvršten u službeni međunarodni kalendar IDSF-a uz svjetski poznate plesne metropole poput Barcelone, Pariza, Beča, Stuttgarta, Londona, Moskve, Šangaja, Singapura i Tokija.


30. studenog 2010.

Oglas 41


42 Savjetnik

30. studenog 2010.

Veterinarska klinika

Hortikultura Franjo PAVETIĆ

Davorin LUKMAN

“Nije sramota raditi, a kamoli u vrtu”

Dr. sc. dr. vet. medicine, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka (Ambulanta, Trnovečka 6, Varaždin, hitni slučajevi 0-24 na 098/267-458 www.dr-lukman.hr)

Dome, slatki dome N

etko jednom reče: „Lijepo je putovati svijetom kako bi uvidio da je doma ipak najljepše“. Ukoliko u svoj dom ugradimo i sebe, onda je to mjesto istinske topline u kojem uvijek iznova ukućani i dragi nam prijatelji širokog osmijeha borave u njemu. Iako će ove rečenice djelovati bajkovito, činjenice oduvijek potvrđuju da je najčešće potrebno samo malo za radost, a možda samo sitni detalj u pravom trenutku i na pravome mjestu! Ne poznajem ljude u jednoj “kućici” na početku Jurkovićeve ulice u našem gradu Varaždinu, ali odjednom poželjeh nepozvan ući u nju! Tako mali a neodoljivi detalji ponukali su me na tu pomisao. Kuća prizemnica, bijele fasade s pet prozora, a iza svih pet prozora po jedna lončanica božićne zvijezde s krasnim crvenim cvjetovima. Tako nenametljivo, tako neponovljivo, iza stakala govore o domu u kojem se nalaze i blagdanima koji nam eto ubrzo dolaze. Gledajući ovaj bajkoviti prizor odjednom zaplovim na krilima mašte. Nižu se slike trenutaka nadolazećih blagdana Adventa, Božića, Nove godine. Kao da već od nekud dopiru mirisi anisa, cimeta, tek pečenih medenjaka, tik narezanih kriški i to makovnjače, orehnjače. Kako je lijepo primijetiti ono što nam makar sitni detalji govore! Detalji govore i nama proizvođačima božićnih zvijezda da unatoč vidnoj recesiji još ima onih koji ne mogu odoljeti čaroliji cvijeća. Kupnjom ovih prekrasnih i zahtjevnih cvjetova u procesu proizvodnje nagradit će na kraju godine višemjesečni trud nas vrtlara.

Mikročipiranje postaje obvezno za sve pse! P

rema Zakonu o veterinarstvu iz 1997. godine trebao je biti objavljen Pravilnik o označavanju pasa. No tek 2003. godine stupa na snagu prvi Pravilnik kojim se uvodi mikročipiranje kao trajna oznaka za pse. Iako je to bila obveza, nikome se izgleda nije činilo da je to mikročipiranje važno za veterinarsku medicinu, kinologiju, držatelje pasa pa čak i za cijelo društvo. Većina europskih zemalja do tada je već uvela mikročipiranje kao metodu obveznog označavanja svih pasa, a značajan je i podatak da je u to vrijeme vlada Poljske mikročipiranje financirala iz državnog proračuna. rvatska se tim prvim Pravilnikom obvezala za minimum ispunjavanja kriterija EU i propisala da je mikročipiranje obvezno samo za pse oštenjene nakon 1. listopada 2003. Međutim, ubrzo se u praksi pokazalo da je Pravilnik manjkav. Broj mikročipiranih pasa kroz protekle godine bio je znatno manji od očekivanog. Zašto? Vlasnici, uglavnom zbog novog financijskog izdatka, nisu to htjeli shvatiti kao obvezu, a svoju odgovornost imaju i veterinarske organizacije, koje cijepljenje pasa protiv bjesnoće obavljaju u pravilu kod kuće. S

H

Normalan život

Z

S

B

M S

Siniša ČESI

Eva MAKOVEC

iperaktivno ponašanje izražava se na različite načine, ovisno od dobi djeteta. Najčešći simptomi su često tresenje rukama ili nogama, vrpoljenje na stolici, pretjerano trčanje ili penjanje u situacijama u kojima to nije prikladno, teškoće prilikom mirne i tihe igre, pretjerano pričanje... Većinu djece predškolske dobi karakterizira motoričko aktivno ponašanje, ali se ono kod djece s hiperaktivnim poremećajem ipak razlikuje (stalno su u pokretu i svugdje prisutna, jure naprijed -natrag, skaču ili se penju po namještaju, imaju poteškoća u sjedilačkim aktivnostima npr. prilikom crtanja, pričanja priča...). Kod djece predškolske dobi hiperaktivnost se izražava tako da im je teško dugo mirno sjediti, često ustaju i vrpolje se, lupaju rukama ili nogama, često ustaju od stola, pretjerano pričaju. Kako djeca sazrijevaju, simptomi mogu postati manje uočljivi, smanjuje se pretjerana motorička aktivnost, najčešće se uočava vrpoljenje, ili osjećaj razdražljivosti ili nemira. adatak roditelja i učitelja je da budu pozitivni, da komentiraju, nagrađuju i uočavaju dobro i poželjno ponašanje. Na taj način će dijete početi vjerovati da može uspijeti. Pohvala, nagrada, osmijeh ili zagrljaj mora uslijediti odmah nakon dobrog - poželjnog ponašanja. Vrlo korisna tehnika za smanjivanje nepoželjnih oblika ponašanja kod hiperaktivne djece je time out ili isključenje. Isključenje podrazumjeva da se dijete makne iz situacije u kojoj se ponašanje pojavilo te da provede određeni vremenski period na nezanimljivom, ali sigurnom mjestu. Vrijeme koje dijete provodi u isključenju ne smije biti predugo i treba biti u skladu s djetetovom dobi (obično se preporuča onoliko minuta koliko dijete ima godina).

T

Život i socijalna skrb dipl. soc. pedagog, certificirani supervizor ravnatelj Centra za socijalnu skrb Novi Marof

Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, profesor rehabilitator, makoveceva@gmail.com

Simptomi ADHD-a (2) H

obzirom na to da je u takvim uvjetima teško i cijepiti psa i obaviti mikročipiranje apliciranjem mikročipa pod kožu, ono u pravilu nije provođeno. akođer je shvaćeno da je velik broj članaka Zakona o zaštiti životinja kojima se propisuje odgovornost vlasnika vezano uz pse neprovediv, jer bez mikročipiranja nema dokaza o vlasništvu psa pa tako ni dokaza o odgovornosti vlasnika. Zato i imamo situaciju neodgovornog napuštanja životinja i prepune azile za pse. toga je Ministarstvo poljoprivrede donijelo novi Pravilnik o označavanju, koji propisuje da svi psi koji do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika nisu označeni mikročipom moraju biti označeni u skladu s ovim pravilnikom najkasnije do 13. lipnja 2011. udući da vlasnici nisu uopće upoznati sa sadržajem novog Pravilnika, mi u veterinarskim ordinacijama trebali bi biti ti koji će ih upoznavati s novom obvezom. I što ako vlasnik to ne želi učiniti? i bismo ih trebali prijavljivati nadležnoj inspekciji?! matram da i u ovom slučaju treba apelirati na samosvijest i odgovornost ljudi, jer će inače argumentiran propis opet ostati samo mrtvo slovo na papiru.

Briga o starima i nemoćnima D

o sada sam većinom pisao o mladoj populaciji. Iako su djeca i mladi naše najveće bogatstvo, ne smijemo zanemariti ni ostale dobne skupine kojima treba pomoć. Prije svega, jedna od najugroženijih dobnih skupina uglavnom su oni koje često zovemo „treća životna dob“. I kod nas je sve više ljudi upravo iz te skupine. Neki od njih su malo sretniji pa kad dođu u situaciju da im zbog bolesti i starosti treba pomoć, imaju djecu na koju se mogu osloniti te u svojoj kući mogu biti zbrinuti na odgovarajući način. Doba u kojem živimo, zauzetost svakodnevnim poslovima, briga o vlastitoj djeci, često nam ostavljaju sve manje vremena za brigu o vlastitim roditeljima te često ne zato što bi ljudi to htjeli, nego zato što su prisiljeni moraju pronalaziti neka druga rješenja kako bi zbrinuli svoje roditelje. Ima i starijih ljudi koji se nisu ženili, nemaju vlastite djece niti nekog drugog tko bi vodio brigu o njima. Neki od njih sklapaju ugovore o doživotnom uzdržavanju s raznim osobama te prepisuju cjelokupnu imovinu na neku osobu u zamjenu za uzdržavanje i brigu. Tu nažalost postoje mnogi loši primjeri koji su vidljivi iz prakse, kada se iskorištava tuđa bolest i starost kako bi se ishodila materijalna korist, a da se zauzvrat ne vodi briga na odgovarajući način. Stoga bi trebalo voditi računa o tome da se ugovor sklapa s osobom od povjerenja, netko koga poznajemo dugi niz godina, i da se prije sklapanja ugovora posavjetujemo sa socijalnim radnikom u Centru za socijalnu skrb, ili s odvjetnikom kako bi nas ugovor zaštitio, a ne ostavio na milost i nemilost osobi s kojom je sklopljen ugovor. Ukoliko se skrb ne može ostvariti kod kuće ili u vlastitoj obitelji, alternativno rješenje, koje je uvijek manje kvalitetno je smještaj. Institucija kao takva, odnosno razni domovi umirovljenika, najgore su rješenje. Institucija je nešto što je potpuno različito od obitelji, zbog čega se u novije vri-

jeme preferira udomiteljstvo kao humaniji i prirodniji oblik smještaja, ili obiteljski domovi koji mogu imati najviše deset osoba na smještaju. Osoba koja ne može pronaći adekvatno rješenje za sebe u obitelji ili kroz ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, može doći u Centar za socijalnu skrb i dati zahtjev za smještaj u udomiteljsku obitelj, obiteljski dom, ili dom za starije i nemoćne osobe. entar za socijalnu skrb odlučuje o izboru udomiteljske obitelji ili doma socijalne skrbi prije svega vodeći računa o željama same osobe koja se smještava, te o psihičkim i tjelesnim sposobnostima klijenta, njegovim materijalnim mogućnostima, kulturnim navikama, prirodnom okruženju i drugim prilikama u kojima je živio prije smještaja, slobodnim mjestima u udomiteljskim obiteljima, popunjenosti doma socijalne skrbi i vrstama usluga koje on pruža. Za osobe za koje troškove smještaja u cijelosti snosi ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi, stalni smještaj osigurava se u pravilu u domu socijalne skrbi treće kategorije. okumentacija koja je potrebna za podnošenje zahtjeva za smještaj u udomiteljsku obitelj: - potvrda o visini prihoda za korisnika (mirovina i drugo), a po potrebi i potvrde o visinama prihoda za punoljetnu djecu korisnika - rodni list - domovnica - kopija osobne iskaznice - kopija kartice za oslobađanje od participacije - kopija zdravstvene iskaznice - kopija medicinske dokumentacije iz koje je vidljiva potreba tuđe pomoći i njege druge osobe, odnosno nesposobnosti za rad - posjedovni list

C

D


30. studenog 2010.

Oglasi 43


44 Vidokrug

30. studenog 2010.

OTKRIVAMO Konstruktorski genij iz Ludbrega inž. Rudolf Fizir možda ne bi sagr

Fizir - rođak najvećeg va

Po izbijanju Prvog svjetskog rata kao daroviti apsolvent, Rudolf Fizir u rujnu 1914. radi u tvornici zrakoplova Anthonyja Fokkera u Schwerinu

Podatak da je inženjer Fizir zapravo bio bliski rođak najvećeg varaždinskog filantropa Ivana Nepomuka Petrovića zapravo je značajna koincidencija, jer temeljem Petrovićeve oporuke rodbina je uživala prednost pri dodjeli stipendija iz zaklade Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

Prvi inženjeri strojarstva u Hrvatskoj bili su obrazovani u inozemstvu - pretežno u zemljama Europe, kojima smo tada i društveno bili usmjereni. Većim su dijelom ti stručnjaci diplome stjecali na visokoškolskim ustanovama u Beču, Pragu, Budimpešti, Zürichu i drugdje, a kasnije posao pronalaze u najrazvijenijim civilnim i vojnim proizvodnim sustavima.

Skupo školovanje

Inž. R. Fizir ispred tvornice

Njihovo školovanje izvan domovine bilo je izuzetno skupo pa su obitelji sa skromnim primanjima nastojale osigurati stipendije svojim školarcima ili studentima. Iznimka nije bila obitelj najpoznatijeg Ludbrežana, inženjera Rudolfa Fizira – najvećeg hrvatskog konstruktora zrakoplova. Iako to ni u jednoj njegovoj biografiji ne piše, pionir svjetskog zrakoplovstva, konstruktor koji je svoj prvi avion konstruirao samo tri godine nakon prvog leta aviona u Hrvatskoj i 10 godina nakon prvog leta aviona u svijetu, školovan je zahvaljujući izdašnoj stipendiji Grada Varaždina! O čemu se zapravo radi? Rudolf je rođen 13. siječnja 1891. u podravskom gradiću Ludbregu, kao drugo od četvero djece Mije i Valentine Fizir.

Fizirovi dosezi u aerotehnici i danas oduševljavaju Naš najveći i najproduktivniji graditelj zrakoplova umro je 11. studenoga 1960. godine u Zagrebu, od upale pluća. Međunarodna zrakoplovna federacija (Fédération Aéronautique Internationale) posmrtno mu iste godine dodjeljuje uglednu diplomu Paul Tissandier za ukupan doprinos svjetskom zrakoplovstvu. Hrvatska aerotehnika poslije je

Po završetku osnovne škole u Ludbregu, upisuje se u Obrtnu školu u Zagrebu. Tijekom 1906. ili najkasnije 1907. godine upućen je u višu tehničku školu u Beč (Technischen Hochschule in Wien) gdje pokazuje i razvija svoju iznimnu nadarenost za tehničke nauke. Kako njegovi roditelji nisu bili u mogućnosti sami snositi ukupne troškove

v

eć svibnja 1906. godine Rudolfu Fiziru odobrena je stipendija od 700 kruna školovanja, obraćaju se za pomoć tadašnjem gradskom zastupstvu koje je dodjeljivalo novčane potpore školarcima i studentima iz „Stipendijske zaklade Ivana Nepomuka i Rozalije Petrović“ koja je utemeljena

iznjedrila još nekolicinu istaknutih zrakoplovnih konstruktora, no danas je ta aktivnost u našoj zemlji zamrla. Fizirovi dosezi trebali bi biti vodilja modernoj hrvatskoj aerotehnici, koja se, uz časne iznimke, svela na redovito održavanje isključivo uvoznih letjelica. Ploča postavljena u njegov spomen nalazi se na Trgu sv. Trojstva u Ludbregu.

u Varaždinu 1904. godine.

Prva potpora… Već svibnja 1906. Rudolfu Fiziru odobrena je stipendija od 700 kruna, no je li to prva potpora koju je primio iz spomenute zaklade (detaljnije o njoj i njezinom utemeljitelju vidi u okviru) – nije nam poznato, ali njegovo stipendiranje je svakako nastavljeno. Tako u lokalnom tjedniku Hrvatske pravice iz 1908. godine (broj 40 od 3. listopada) pronalazimo podatak da je Rudolfu Fiziru iz Ludbrega (za polazak više obrtne škole u Beču) dodijeljena „štipendija“ u iznosu od 500 kruna. 1910. godine Fizir dobiva 300 K i to kao slušač „privatističkog zavoda - Österreichische Technikum“. Iduće godine Rudolf Fizir nastavlja školovanje na prestižnom Tehničkom fakultetu u Toulouseu u Francuskoj, a pored redovne Grad mu dodjeljuje i izvanrednu novčanu potporu u

iznosu od 300 K. Treba znati da smo tijekom našeg istraživanja pronašli još jedan značajan podatak. Inženjer Rudolf Fizir zapravo je bio bliski rođak najvećeg varaždinskog filantropa Ivana Nepomuka Petrovića! Bila je to, vrijeme će pokazati, iznimno značajna koincidencija jer temeljem Petrovićeve oporuke, rodbina je ipak uživala prednost pri dodjeli stipendija iz fonda zaklade. Godine 1911. ili 1912. napušta Toulouse i odlazi u Wismar u sjevernoj Njemačkoj, na obali Baltika, gdje upisuje aerotehničku inženjersku akademiju.

… i prvi zrakoplov Svoj prvi zrakoplov konstruirao je još kao student 1913., no konstrukcija toga sportskog dvokrilca ostaje u nacrtima. Prema dostupnim podacima, posljednju stipendiju Rudolf Fizir dobio je u svibnju 1914. godine. Uskoro je počeo Prvi


Vidokrug 45

30. studenog 2010.

radio ni jedan od svojih 18 aviona da nije bilo izdašnih stipendija iz Varaždina

araždinskog filantropa! MECENA Da nam je danas načelnika kakav je bio I. N. Petrović

Čime je sve raspolagala zaklada obitelji Petrović? Ivan Nepomuk Petrović, dobrotvor i osnivatelj zaklade iz koje je stipendiran inženjer Rudolf Fizir, rođen je u Varaždinu 1817., a u rodnom je gradu i umro 1. veljače 1904. godine. Od 1839. godine bio je činovnik u Gradskom poglavarstvu Varaždina, tri godine i gradski načelnik, a više od trideset godina obavljao je dužnost gradskog zastupnika. Punih šest godina bio je narodni zastupnik, a gotovo cijeli svoj radni vijek skrbio je za sirotinju. Prema njegovoj oporuci osnovana je 1904. godine i “Stipendijska zaklada Ivana Nepomuka i Rozalije Petrović”. Ta je zaklada u vrijeme osnivanja raspolagala s više od 500.000 kruna, čime je predstavljala jednu od najbogatijih zaklada te vrste u Hrvatskoj. Iz zaklade bračnog para Petrović pomagalo se stipendijama i

Ivan. N. Petrović

jednogodišnjim potporama siromašnim školarcima - od učenika pučkih škola do studenata sveučilišta. Godišnje se tako podupiralo od 30 do 70 stipendista. Zaklada je djelovala do 1946. godine. A iz pera Tomislava Đurića,

našeg poznatog publicista, doznajemo da su iz ostavštine obitelji Petrović isplaćeni i legati brojnim varaždinskim i hrvatskim kulturnim društvima i zavodima. Prema arhivskim podacima (istraživala ih je naša poznata arhivistica Vida Pavliček) Petrovićeva zaklada imala je u vlasništvu najviše nekretnina. To su u prvome redu bile vrijedne kuće u Varaždinu te zemljišta - livade i oranice. U Zakladi se primjerice nalazila kuća u Kranjčevićevoj ulici broj 2, kuća na uglu Franjevačkog trga i Gundulićeve ulice, kuća u Gundulićevoj ulici (dugo godina u njoj je bio robni magazin VAMA), kuća na uglu Gajeve i Uske ulice, kuća u Zagrebačkoj ulici 63 (sa sjenokošom i oranicom) te kuća s vrtom kod Graberja broj 2.

Amfibija Fizir Vega iz 1928. godine

Suradnici inženjera Fizira (sjedi 1. slijeva)

svjetski rat, a Fizir kao daroviti apsolvent u rujnu 1914. radi u tvornici zrakoplova Fokker Flugzeugwerke u Schwerinu. Godine 1915. polaže završni ispit i stječe diplomu aerotehničkog inženjera. Kada je njegov poslodavac Anthony Fokker krenuo u izgradnju podružnice svoje tvrtke u Mađarskoj, zadaću uhodavanja proizvodnje u budimpeštanskom MAG-u dobio je mladi Fizir. U Mađarskoj radi od travnja do rujna 1916. Potom se vraća u Njemačku i radi kao konstruktor u tvrtki Hansa und Brandenburg Flugzeugwerken u Brandenburgu kraj Berlina. U srpnju je konstruktor u tvrtki Hansa-Lloyd-Werk u istom gradu, a tu je dočekao i sam kraj rata. Nakon poraza Centralnih sila od studenoga

1918. Fizir radi u autoindustriji u tvrtki Steyer Automobilwerke u Settinu, gdje stječe značajna iskustva na motorima s unutarnjim izgaranjem. Godine 1920. vraća se u domovinu i rodni Ludbreg.

Povratak u Ludbreg Uključen je u projekt izgradnje zagrebačke tvornice zrakoplova. Kad taj projekt zbog srbijanskih interesa propada, Fizir je prisiljen potražiti posao u Novom Sadu, središtu zrakoplovstva nove države. Radi u Vazduhoplovnoj komandi (poslije 1. zrakoplovni puk), gdje je, od svibnja iste godine, na dužnosti šefa “Vazduhoplovnog odseka”. Fizir svoje zrakoplove gradi u dvorištu obiteljske kuće u Petrovaradinu,

Avione je gradio – i u svojem dvorištu

o svom trošku i bez razumijevanja vlasti (detaljnije o nastavku njegove iznimne karijere vidi u knjizi Leonarda Eleršeka - Homo volans, Rani hrvatski avijatičari). Kako mu ove godine u njegovom rodnom gradu nije na dostojan način obilježena pedeseta obljetnica smrti, ostaje nam vidjeti hoće li

s

voj prvi zrakoplov konstruirao je još kao student 1913. na akademiji u Wismaru se kulturna javnost u Ludbregu sjetiti da u siječnju iduće godine obilježi 120. obljetnicu rođenja inženjera Rudolfa Fizira.

Tabla na Trgu sv. Trojstva u Ludbregu

TREBA ZNATI Rudolf Fizir sudjelovao je u puču Vokić-Lorković

Otac i sin - antifašisti Od 1941. do 1945. god. Rudolf Fizir je dopukovnik zračnih snaga NDH, a istodobno je redoviti profesor na tadašnjem Tehničkom fakultetu u Zagrebu na Strojarskom odjelu iz predmeta gradnja zrakoplova. Po dolasku na fakultet osniva Zavod za zrakoplovstvo. Najveće odlikovanje dobio je od poljskog maršala Josefa Pilsudskog. No manje je poznato da je tijekom rata inženjer Fizir bio izraziti antifašist. Do danas nije do kraja razjašnjena njegova uloga u puču VokićLorković kojim se trebala svr-

Portret ing. Fizira gnuti ustaška vlast na čelu s dr. Antom Pavelićem. Baš kao što se prečesto zaboravlja da je njegov sin, Rudolf Fizir

mlađi, kao pričuvni poručnik zrakoplovstva NDH bio involviran u organiziranje preleta čak triju zrakoplova na stranu NOVJ i saveznika. Na žalost, stradao je na obroncima Cincara kod Livna 1943. godine u skupini dvadesetak zrakoplovaca koji su se pridružili NOP-u (ukupno njih dvadeset i troje). U čast Rudolfa Fizira šezdesetih je godina pokrenuto natjecanje motornih pilota u preciznom letenju - „Fizir kup“. Prvo je održano u Zagrebu 7. svibnja 1966. godine, a natjecali su se i varaždinski piloti.

Hidroavion Fizir FN iz zbirke Tehničkog muzeja Zagreb


46 Oglasi

30. studenog 2010.

TUI GENERALTURIST Doček Nove godine na najljepšim svjetskim destinacijama

Novogodišnja avantura u Egiptu i ludi provod u Madridu Proučite ponudu blagdanskih putovanja u TUI Generalturistu i poklonite sebi i svojoj obitelji nezaboravnu avanturu Egipatska avantura, što objedinjuje različitost bogatog drevnog svijeta i suvremenog arapskog duha, najvidljiva je u glavnom gradu zemlje, Kairu. Golem je i posjeduje silan šarm i

eklektiku koja je najuočljivija na legendarnom, najvećem bazaru Kan-Al-Khalili gdje se prodaje sve – od igle do lokomotive. Upravo je taj najstariji souk, za koji vam nisu dovoljni sati da ga temeljito „pretresete“, duša suvremenog arap skog svijeta – na ulicama je vječita vreva i cjenkanje,

naravno, obavezno, no kada s džamije krene poziv za molitvu, sve prestaje i svi se klanjaju. Egipatske bogate civilizacije ne bi bilo da nije bilo rijeke Nil. Zato je bog Nila glavno i vječno egipatsko božanstvo. Rijeka je toliko velika i široka da izgleda kao more, hrani zemlju čitavu povijest, a po njegovom vodostaju su svećenici čak određivali v isinu poreza. Krstarenje njime je jedinstven doživljaj, posebno s obzirom na to da vodi do čuvenih egipatskih arheoloških nalazišta – Luxora i Tebe. Faraoni su željeli biti pokopani negdje gdje lopovi neće moći krasti njihova posmrtna blaga, uslijed čega su našli jedini brdoviti kompleks u zemlji – Tebu – te tamo, u Dolini kraljeva i Dolini kraljica, gradili svoje slavne grobnice. Upustite se u egipatsku novogodišnju avanturu s Generalturistom! S polaskom 26. 12. 2010. za posebnu cijenu već od 6.990 kuna + 790 kn (pristojbe zračnih luka i viza), osmodnevno putovanje s 5 zvjezdica uključuje let

charterom s polaskom iz Zagreba.

Doček u Madridu Naglašeno, pa možda i sukobljeno tradicionalno i moderno u Madridu oduševljava svakog posjetitelja! Uzavrela krv njegovih stanovnika pretače se na posjetitelje čim uđu grad. Hodajući po njegovim ulicama, primijetit ćete kako se često izmjenjuju impresivne povijesne znam enitos t i i moderna arhitektura. Turistička tura donosi mnogo ljubiteljima umjetnosti i arhitekture, kao i gurmanima koji će imati priliku uživati u vrhunskoj gastronomskoj ponudi! Španjolski nacionalni muzej Prado je nezaobilazan zbog španjolskog identiteta koji čuva, a u značajna mjesta za posjetiti ubraja se i Plaza de Cibeles, gradski trg u čijoj se sredini nalazi fontana Cibele, božice plodnosti, koja je poznata i po tome što ovdje navijači Real Madrida slave svoje osvojene naslove. Madrid je ponosni vlasnik titule jednog od najzabavnijih europskih gradova. Nakon večere, oko jedan uju-

tro, obično kreće obilazak barova i klubova. U gradu u kojem prometna gužva ne jenjava niti u 4 ujutro, vrijedi planirati nezaboravan

doček Nove godine! Putujte s Generalturistom u Madrid na nezaboravno novogodišnje putovanje! S polaskom 30. 12. 2010.,

putovanje 4 dana posebnim zrakoplovom iz Zagreba možete kupiti za već od 3.690 kuna + zrakoplovne pristojbe 690 kn.


Vidokrug 47

30. studenog 2010.

HUMANO Mladi volonteri prikupljali dobrovoljne priloge i hranu za napuštene pse u skloništu udruge “Spas”

Za zimske dane svaka je pomoć psima dragocjena Grupa mladih volontera iz Vidovca Damira Sobota, Nikola Bočkaj, Alen Kuščar i Adam Šantek prošle su subote samoinicijativno organizirali prikupljanje dobrovoljnih priloga za mnogobrojne napuštene pse u skloništu udruge za zaštitu životinja Spas. Prethodno su izradili i po cijeloj općini podijelili prigodne letke sa zamolbom građanima da se odazovu ovoj humanitarnoj akciji. U najvećem broju odazvali se

najmlađi i to učenici Osnovne škole u Vidovcu koja je ujedno besplatno umnožila letke. Svako je dijete kod kuće animiralo roditelje tako da se na dan prikupljanja dobrovoljnih priloga ispred mnogih kuća moglo naći drva za ogrjev, starih deka i ručnika, hrane za pse, pa čak i jedna potpuno nova kućica za pse posebno izrađena kao donacija za sklonište. Mladi volonteri u nekoliko su navrata prikupljene

stvari odvozili do skloništa u Varaždinu gdje se na kraju našla hrpa prijeko potrebnih “rekvizita”.

Akcija i u Varaždinu Udruga za zaštitu životinja Spas zahvaljuje svih građanima, a posebno najmlađima u općini Vidovec koji su na ovaj način pomogli da štićenici udruge lakše prebrode nadolazeće zimske dane. I Odbor Mladih HNS-a Varaždinske županije u sklopu humani-

tarnih akcija koje provodi odlučio je pomoći i Udruzi za zaštitu životinja Spas. Prošle su subote mladi organizirali na Franjevačkom trgu prikupljanje dobrovoljnih priloga kojima su kupili konzerve i suhu hranu za pse u skloništu. Članice udruge Spas dijelile su edukativne brošure i vodile brigu o nekoliko pasa kojima se građanima željela skrenuti pozornost na sve veći problem namjernog napuštanja pasa i kućnih ljubimaca.

Prikupljena hrana i druga pomoć za napuštene pse

OTKRIVAMO Ako tvornički proizvedena hrana sadrži tek 4 posto mesa, ljubimci gladuju

MALI GURMANI

Kako da budu “fit”?

Bolja reklama pojedinih proizvođača rezultat je niže kvalitete lijepo dizajniranog proizvoda

Pretvaramo li nehotice pse i mačke u vegetarijance?! Korištenje komercijalno proizvedene hrane za kućne ljubimce trebalo bi biti za dobrobit pasa i mačaka Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com

VARAŽDIN - Psi, mačke, kao i sve ostale životinje, jeli su uvijek hranu koja je primjerena njihovim potrebama i metabolizmu. No, otkad služe čovjeku i praktički žive s njim kao dio obitelji, brigu o nabavi njihove hrane preuzeo je na sebe čovjek. S obzirom na današnju dinamiku života, držateljima kućnih ljubimaca (poglavito u gradovima), nemoguće je da sami pripremaju hranu za svojeg psa ili mačku. U gradovima – odavno ne sijemo, niti lovimo životinje.

Treba i “Vegeta”? Takav razvoj događaja najbolje je iskoristila industrija! U proizvodnji i preradi hrane

uvijek postoji znatan dio sirovine koja nije dovoljno kvalitetna te se stoga mora odbaciti. Odbačena sirovina, mogla bi naime naštetiti onome tko je jede te stoga ne samo da nije adekvatna za ljudsku prehranu, već ne ispunjava ni uvjete za prehranu kućnih ljubimaca, upozorio nas je dr. sc. Davorin Lukman, specijalist za uzgoj i bolesti pasa i mačaka. Od njega doznajemo da sve što može naštetiti čovjeku može itekako zagorčati zdravlje i psu ili mački. - Svrha korištenja komercijalno proizvedene hrane za kućne ljubimce trebala bi biti za dobrobit pasa i mačaka. Barem nas tako uvjerava oportuni marketing pojedinih proizvođača. Čak

i Zakon dozvoljava deklari- isključivo zdrave, prirodne ranje dehidriranih briketa ili tvari, 60 - 70 posto svježeg mesa, dovoljnu količinu konzerviranih namirvitamina i, što je ponica kao hranu trebno posebno za pse, iako je do istaknuti, mora udio mesa h i n m o biti bez konu njima ogr h i n e zer vans a – ponekad vstv a r d z naglasio je jedva 4 ma e l b o r dr. sc. Davoposto! p h i n a v rin Lukman, Do znauzroko renom dr. vet. med. čajnih, e j čak i eprim azi Konzumiral n o d nje hrane ima fatalnih nom prehra brzo svrhu zadovozdravstveo l vr ljavanja potrenih p ro b l e ba za energijom, a ma, uzrokovanih proces pretvorbe hrane životinjskom metabolizmu nepr imjerenom u energiju nazivamo metaprehranom, dolazi ponekad bolizam. Najvažniji uvjet koji hrana i u vrlo kratkom roku. Doktori veterinarske medicine, treba zadovoljiti je da su specijalisti za nutricionizam, osnovni sastojci u svojem odavno su zaključili da hra- prirodnom stanju i da su u na za pse mora sadržavati potrebnim količinama. To

znači da trebaju biti upravo onakvi kakve bi npr. vuk ili divlje mačke kao srodnici psa ili domaće mačke mogli naći sami u prirodi. Na ove činjenice uvijek pomislite kad s police u prodavaonic i uz imate u ruku konzervu ili vrećicu s hranom za svojeg ljubimca. I obavezno pročitajte (ponesite povećalo!) što pripravak te hrane sadrži. Prevelike količine žitarica nikako nisu prihvatljive u prehrani pasa ili mačaka, unatoč njihovoj kakvoći i energetskoj vrijednosti. I zapamtite – bolja reklamna kampanja pojedinih proizvođača u pravilu je rezultat niže kvalitete njihovog lijepo dizajniranog finalnog proizvoda, koji možda još jedino treba posuti s “Vegetom”…

Nedavno je dr. sc. Davorin Lukman jednoj četveronožnoj pacijentici kirurški uklonio iz mokraćnog mjehura kamence, od kojih je najveći bio promjera od čak tri i pol centimetra! Taj i čitav niz drugih primjera pobolijevanja pasa i mačaka uzrok ima u “komociji” držatelja životinja, koji ih za pravo nehotice potpuno pogrešno hrane. No, kako doznajemo, da bi mali gurmani bili zdravi, na hrvatskom tržištu odnedavno postoji hrana koja je itekako potrebna našim kućnim ljubimcima. Hranu PET-fit zato preporučaju samo najbolji doktori veterinarske medicine. Njena je prednost da se osim u svakodnevnoj prehrani, preporuča i kao medicinski oblik prehrane pasa i mačaka, koji već boluju od alergija na hranu te kroničnih upala želuca i crijeva. O čemu se radi? – Spomenuti brand razv ijen je u Njemačkoj prije pet godina analizom dosadašnjih negativnih posljedica na zdravlje pasa i mačaka, a sve zbog prehrane nekvalitetnom komercijalnom hranom. Hrana PET-fit sadrži 60 do 70 posto čistog svježeg mesa, koje je proizvedeno isključivo iz kontroliranog uzgoja. Briga o konzumentima PET-fita prepuštena je najpriznatijim medicinskim laboratorijima u Njemačkoj koji provode permanentno testiranje svih sastojaka i finalnog proizvoda. Također sadrži samo najkvalitetnije iznutrice koje se koriste u prehrani ljudi (srce, jetra, pluća) te probrane energetski visokovrijedne ugljikohidrate (riža, tjestenina, krumpir). Prirodni vitamini životinjama su osigurani posebnom pripremom svježeg povrća, a navedeni udio mesa garantira da naši ljubimci neće postati “vegetarijanci” – ustvrdio je dr. Lukman.


48 Zdravlje

Kondomi i bedževi u borbi protiv AIDS-a

U šest srednjih škola u Međimurskoj županiji ove srijede, 1. prosinca, vršnjački edukatori i volonteri učenicima će pod velikim odmorom dijelit i bedževe s crvenom vrpcom, simbolom borbe protiv AIDS-a i edukativne letke o važnosti ABC prevencije (A - apstinencija, B - budi vjeran/na, C - kondomi (condoms). Akciju organizira udruga Zora povodom Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, koji se obilježava 1. prosinca, a taj će dan u suradnji s caffe barom “Zrinski” iz Čakov-

ca posjetiteljima dijeliti kondome u edukativnopromotivnim kutijicama, kao i edukativne letke. - Aktivnosti se provode u sklopu projekta “Širi znanje, a ne spolno prenosive infekcije” koji financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Projekt ima dvije glavne aktivnosti, a to su provođenje istraživanja o stanju i ponašanju mladih vezano uz spolno reproduktivno zdravlje s nagla-

OTKRIVAMO Odgajateljice iz Lepoglave i Klenovnika poha

Zašto si danas Djeca ljutnju često izražavaju agresijom, pa je problem kontrole ljutnje izražen već u vrtićima. Zbog toga je psihologinja Obiteljskog centra Jasenka Barković školu ljutnje za odrasle prilagodila potrebama odgajatelja ILUSTRACIJA

NAJAVA

30. studenog 2010.

Širi znanje, a ne spolno prenosive infekcije” skom na spolno prenosive infekcije u Međimurskoj županiji te provođenje javne kampanje podizanja svijesti o važnosti edukacije o spolno-reproduktivnom zdravlju te rizičnim ponašanjima i njihovim posljedicama – izvijestili su iz Udruge Zora. (vms)

Donacija Kluba mladeži Volonteri iz Kluba mladeži Društva Crvenog križa Varaždinske županije u petak su Dječjem odjelu varaždinske bolnice uručili igračke i didaktički materijal vrijedan oko 3.000 kuna, koji će uljepšati dane malim bolesnicima. Riječ je o novcu koje su mladi volonteri prikupili tijekom Špancirfesta kada su prodavali svoje proizvode. Klub mladeži DCK Varaždinske županije radi u prostorijama Društva Crvenog križa dva puta tjedno,

Kada stignu u vrtić, mališani iz Dječjeg vrtića Lepoglava mogu uzeti “smiješka” ili “plačka” i tako dati do znanja kako se taj dan osjećaju Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

utorkom i četvrtkom od 18 do 20 sati. Cilj rada s mladima je razvijanje osjećaja humanosti, tolerancije, milosrđa, suosjećanja i razumijevanja. (vms)

RODIN Dan volontera Udruga RODA – Roditelji u akciji i ove će godine u Varaždinu obilježiti Međunarodni dan volontera. Građane pozivaju da u subotu 4. prosinca dođu na Trg slobode i od

10 do 13 sati posjete njihov štand, na kojem će moći doznati sve o RODINIM aktivnostima, uzeti edukativne materijale i kupiti njihove proizvode. (vms)

Kada ujutro stignu u vrtić, mališani iz Dječjeg vrtića Lepoglava mogu uzeti “smiješka” ili “plačka” i tako dati do znanja kako se taj dan osjećaju. Odgajateljice na taj način kod djece pokušavaju osvijestiti emocije kako bi znale kada su sretni, a kada ljuti, ali i zbog čega.

Emocije... - Kada se posvađaju zbog igračke, primjerice, s djecom prvo razgovaramo zašto su se razljutili, a onda ih potaknemo na to da sami nađu rješenje koje je prihvatljivo za jedno, ali i drugo dijete. Na taj način prepoznaju svoje emocije, ali ujedno uče kako

pravilno postupati – rekla je odgajateljica Valentina Husnjak-Ribić. Plakati sa “smiješkićima” i “plačkićima” u lepoglavskom

odgajateljice iz Lepoglave, kao i Klenovnika, primijenile u svakodnevnom radu s djecom.

Školu kontrole ljutnje osmislila je i vodi Jasenka Barković, psihologinja Obiteljskog centra Varaždinske županije. Riječ je o jedinstvenoj školi koju je ovo ljeto prošlo desetero korisnika usluga Obiteljskog centra. Svi su oni imali teškoća s kontrolom ljutnje. Na poticaj djelatnika u predškolskom odgoju, Jasenka Barković školu za odrasle pr ilagodila je potrebama odgajatelja. Trenutno je provodi u vrtiću u Lepoglavi, a u nju je uključeno 13 odgajateljica iz

Što im je?

Kada naučimo sami nositi se sa svojom ljutnjom i rješavati probleme koji dovode do ljutnje na konstruktivan način, dat ćemo primjeren uzor mladima.”

vrtiću samo je dio praktičnih savjeta iz škole zanimljivog naziva “Srdit – ljut”, koje su

Lepoglave i Klenovnika. - Djeca se znaju ljutiti i u ranom djetinjstvu, a ljutnju često izražavaju agresijom, pa je problem kontrole ljutnje izražen već u vrtićima. Uključili smo i ravnateljicu vrtića “Škrinjica” iz Vidovca, odgajateljicu Darinku Vrbanec, koja našu školu upotpunjava vlastitim primjerima iz prakse, vlastitim iskustvima primjene ovih sadržaja u grupi djece u vrtiću – pojašnjava Jasenka Barković. Ističe da je ljutnja korisna dok je usmjerena prema izvoru, dok nije prejaka, dok nije prečesta - dok je držimo pod kontrolom. - U suprotnom nas vodi u sukobe praćene agresijom, šteti našem zdravlju, dovodi u pitanje sve što

Savjeti iz ordinacije Hiperglikemija - previsoka razina glukoze u krvi A

Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine

ko inzulina nema dovoljno ili je njegova aktivnost preslaba da bi svladao otpor stanice, glukoza se gomila u krvi. Tamo je ima previše, a unutar stanica premalo pa snaga slabi, javlja se osjećaj umora, iscrpljenosti, žeđ je pojačana, a mokrenje obilno. Hiperglikemija i ketoacidoza nastaju zbog nedovoljne količine inzulina u krvi ili preskočene inzulinske injekcije; zbog drugih akutnih bolesti: infekcije, povišena tjelesna temperatura, akutne bolesti kao srčani infarkt i slično.

K

ako si bolesnik može sam pomoći? Potrebno je nadoknaditi što nedostaje - inzulin, koji će omogućiti ulazak glukoze u stanice i na taj način vratiti energiju. Potrebno je piti dovoljnu količinu tekućine kako bi se suvišna glukoza iz krvi izlučila mokraćom. Učestala samokontrola glukoze i ketona u krvi i mokraći omogućit će bolesniku bolju kontrolu nad nastalim poremećajem i pravodobnu reakciju. isoka razina glukoze u krvi ne boli, a ostavlja trajne posljedi-

V

ce! Povremeni osjećaj umora, žeđi, učestalog noćnog mokrenja, slabosti ili zamućenja vida, tumači se svakodnevnim životnim naporima. Tek pojačani simptomi bolesti dovode bolesnika liječniku, često kada su se već razvile promjene na krvnim žilama i živcima, što izaziva oštećenja svih vitalnih organa u tijelu (očiju, bubrega, srca, mozga, udova). Najteži problem u osoba s neliječenom šećernom bolešću su završni stadiji bolesti s komplikacijama, od kojih su najizraženije sljepoća, zatajenje

rada bubrega uz potrebu provođenja dijalize, preuranjeni srčani udar ili moždani udar, crijevne smetnje te rane koje teško zacjeljuju. rema prikupljenim podacima iz Centara za dijabetes, u Hrvatskoj od šećerne bolesti boluje 25 bolesnika na 1000 osoba (2.5%). Prema preliminarnim nacionalnim ispitivanjima očekuje se da je učestalost šećerne bolesti daleko veća, između 4 i 5 posto, jer zbog blagih simptoma bolesti svaki drugi oboljeli još ne zna da je bolestan.

P


Zdravlje 49

30. studenog 2010.

ađaju jedinstvenu školu kontrole ljutnje

KATASTROFE Nužna brza reakcija na lokalnoj razini

srdit i ljut? ŠKOLA Zašto je Jasenka Barković pokrenula školu “Srdit - ljut”

Agresivno ponašanje sve češće kod odraslih i djece Zašto je Jasenka Barković, psihologinja Obiteljskog centra Varaždinske županije, odlučila pokrenuti školu ljutnje? - Sve češće smo svjedoci različitih oblika agresivnog ponašanja kako odraslih, tako i djece. Odasvud nas preplavljuju informacije o ratovima, terorističkim napadima, nasilju u obitelji, nasilju među mladima… Posvuda nasilje, agresija. Veoma često agresija predstavlja posljedicu intenzivne ljutnje, izmakle kontroli – pojašnjava psihologinja. Ljutnju svi doživljavamo, napominje. - Ona nam pomaže da ostvarimo neka naša

prava, koja su nam, po našem mišljenju, neopravdano i namjerno uskraćena. Tada se nastojimo izboriti za sebe i ona je korisna za nas. Zato vjerojatno i ne posvećujemo dovoljno pažnje njenoj kontroli. No ako je ne držimo pod kontrolom vodi nas u sukobe praćene agresijom – upozorava. U školi ljutnje polaznici stoga dobivaju informacije o tome kako se osjećaj ljutnje razvija ovisno o dobi, o intenzitetu tog osjećaja, ali i o tome kako ga kontrolirati. Zato uče kako promijeniti vlastiti doživljaj događaja koji je doveo do ljutnje, kako smiriti

čini naše vrijednosti: ljude koje volimo, stvari koje nas okružuju, odnose s drugim ljudima, nas same. A djeca od nas uče ponašati se. Koriste nas odrasle kao modele po kojima će oblikovati svoje ponašanje. Malo - pomalo ih usvajaju. I evo ih: ljutitih, agresivnih… Tada se pitamo: „Što im je?“ - ističe. Navodi da rijetko prepoznajemo sebe same. - Još rjeđe prepoznajemo da smo im slali poruke pune ljutnje, poticali ih „da se bore za sebe“, nudili im filmove, igrice… Pritom im nismo dali odgovarajuću uputu: “Kako?“ I napravili su što su znali i umjeli! Zašto bi uopće prihvatili odgovornost za takvo ponašanje? Ta odrasli se tako ponašaju – ilustrira problem psihologinja. Napominje da, želimo li nešto promijeniti, moramo poći od sebe. - Kada naučimo sami nositi se sa svojom ljutnjom

i rješavati probleme koji dovode do ljutnje na konstruktivan, društveno prihvatljiv način, promijenit ćemo nešto. Dat ćemo primjeren uzor mladima – zaključila je. Ovaj projek t, kao i sv i projekti Obiteljskog centra provode se u skladu s nacionalnim programima i strategijama, u sklopu aktivnosti resornog ministarstva.

Katastrofa, srećom, u županiji nije bilo, no svi pamtimo posljedice olujnog nevremena 2008.

Za potrese i poplave moramo biti spremni Katastrofe su sve češće, pa su nužni educirani timovi, istaknuto je na predavanju u Lepoglavi Jasenka Barković

tijelo, uče tehnike kontrole ljutnje, kao i to kako riješiti problem, čime se ljutnja najučinkovitije može riješiti.

Ljutnja je korisna dok je usmjerena prema izvoru, dok nije prejaka, prečesta - dok je kontroliramo. Inače nas vodi u sukobe praćene agresijom, šteti našem zdravlju.”

Školu trenutno pohađa 13 odgajateljica

Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com

U samo nekoliko minuta ogroman val otrovnog mulja, koji je iscurio iz spremnika tvornice glinice, prije mjesec dana potopio je kuće i ulice na zapadu Mađarske, ali i odnio mnoge živote. Katastrofa koja je zadesila stanovnike susjedne države pokazuje koliko je važno imati dobro organizirane službe koje će brzo i učinkovito reagirati, jer samo to može spasiti ljudske živote.

Smanjiti rizik U Varaždinskoj županiji, srećom, katastrofa takvih razmjera nije bilo, no svi još dobro pamtimo olujno nevrijeme prije dvije godine. Tada nije bilo stradalih, ali je bila nužna brza reakcija javnih službi kako bi štete bile što manje. Upravo je priprema i djelovanje u katastrofama i velikim nesrećama te ulozi Crvenoga križa bila tema predavanja koje je prošli tjedan u Lepoglavi održao Marinko Metličić iz Odjela za pripremu i odgovor na

NE BIRAJU MJESTO NI VRIJEME - Katastrofe i velike nesreće, bez obzira na uzrok, porijeklo ili način djelovanja ne biraju mjesto niti vrijeme kada će nastupiti. Unatoč velikim naporima da se umanje rizici od katastrofa, očekuje se da će katastrofe biti sve češće. Srećom, jezgra timova te institucionalno i pojedinačno znanje za edukaciju i djelovanje timova već postoje, ali potrebno je znanje i uvježbanost proširiti na nove ekipe, odnosno gradske i općinske interventne timove - istaknuto je na predavanju “Uloga Crvenog križa u pripremi i djelovanju u katastrofama” u Lepoglavi. katastrofe HCK - Nacionalnog društva Zagreb. - Posljednjih nekoliko godina velike se tragedije, nažalost, učestalo ponavljaju širom svijeta pa je potrebno sustavno razvijati i usavršavati službe za brzi i učinkoviti

!

županijski interventni tim prošao obuku iz pružanja prve i psihosocijalne pomoći

odgovor na katastrofe. Te snage moraju biti spremne i obučene da bi se smanjili rizik i stradanja koje donosi budućnost. Na lokalnoj razini riječ

je o županijskim, gradskim i općinskim interventnim timovima – rekao je Metličić. Ravnateljica Društva Crvenoga križa Varaždinske županije Nada Liber izvijestila je da je Županijski interventni tim već prošao obuku iz pružanja prve pomoći te psihosocijalne pomoći. - Osim edukacije timova za različite izazove i aktivnosti, trenutno traje postupak nabave potrebne opreme – navela je Nada Liber. Na predavanju u Lepoglavi okupilo se 70-ak volontera Crvenoga križa, predstavnici Stožera zaštite i spašavanja grada Lepoglave i Zapovjedništva civilne zaštite grada Lepoglave, izvijestili su iz Varaždinske županije.

Zdravo tijelo Gornja endoskopija, tj. gastroskopija nije bauk? (1) G

Dr. Mladen MAKITAN internist Ravnatelj Poliklinike Živa Optujska 52, Varaždin 042/303 979

ornjom endoskopijom (popularni je naziv gastroskopija) pretražuje se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, odnosno jednjak, želudac i dvanaestpalačno crijevo (početni dio tankog crijeva). Pretraga se izvodi instrumentom koji se zove gastroskop. Na savitljivom i tankom produžetku nalazi se mali optički instrument koji omogućuje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu. Ova pretraga omogućuje jasan uvid u stanje gornjeg dijela probavnog sustava, onako kako to u stvarnosti izgleda. Možemo

vidjeti promjene na jednjaku, želucu ili dvanaestpalačnom crijevu. U otkrivanju upalnih promjena sluznice (gastritis), vrijedova (ulkusa), raka (tumora) jednjaka, želuca ili dvanaesnika i u otkrivanju drugih promjena na sluznici ova je pretraga bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca. To je najbolji način utvrđivanja uzroka krvarenja iz gornjeg dijela probavnog sustava. Liječnik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na vidljivo

promijenjenoj sluznici radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni. Uzorak se tkiva može uzeti i iz drugih razloga, primjerice ako se želi dokazati prisutnost bakterije H. pylori, koja predstavlja čimbenik rizika za razvoj nekih bolesti želuca. Malom četkicom moguće je isto tako uzeti uzorak površinskih stanica za još neke dodatne pretrage (zovemo ih citološke, jer se pod mikroskopom traže promjene na stanicama) koje mogu pomoći u lakšem dijagnosticiranju bolesti gornjeg probavnog sustava. Gornja

endoskopija omogućuje i neke nužne zahvate na gornjem djelu probavnog sustava kada je to potrebno. Tako se može uvesti instrument kojim će se odstraniti dobroćudna ili zloćudna izraslina na sluznici, zaustaviti krvarenje, proširiti neko suženje koje onemogućuje normalan prolaz hrane ili tekućine i drugo. Ako imate simptome koji upućuju na probleme sa želucem, vaš će vam liječnik, osobito ako tegobe traju dugo ili se radi o alarmantnim simptomima, preporučiti takvu pretragu.


50 Ženski svijet

30. studenog 2010.

MODA Kakve se zimske jakne i kaputi nose ove sezone?

Prošivena jakna s krznom - pun pogodak!

Crveno-crnom kombinacijom protiv zime

Bezvremenska klasika

Zimski glamur Neki modni dizajneri inspiraciju za kapute potražili su u 60-im godinama prošlog stoljeća, drugi su dali ženski štih klasičnim muškim kaputima, dok su neki ponudili ženstvene kaput-haljine Piše: IRENA HARAČI PINTARIČ iharaci@regionalni.com

Narodna izreka “sveta Kata, snijeg na vrata” pokazala se istinitom. Temperature ispod nule i prve pahuljice snijega najavile su kako više nema šale: zima je pred vratima. Ako još niste, krajnje je vrijeme da uskočite u tople kapute i zimske jakne kako se ne biste prehladili.

Bez iznenađenja Ove sezone neki modni dizajneri inspiraciju pri kreiranju kaputa potražili su u 60-im

!

značajka svih tih modela je ta da su strukirani te sežu mak s imalno do ispod koljena. Iznimka je jedino Burrbery Prorsum, koji žene ove zime vidi u kratkim sportskim kaputima dvorednoga kopčanja s obaveznim reme nom u struku, koji jedva pokrivaju stražnjicu. Po pitanju boja najtoplijeg odjevnog komada, ove sezone nema velikih iznenađenja. Uz vječnu crnu boju, nose se kaputi sive boje, bež ili boje meda, a

uz vječnu crnu boju, nose se kaputi sive boje, bež ili boje meda, crveni i žuti

Pletivo – toplo i praktično Kape, šalovi i rukavice neizostavni su i obavezni dio zimskog asesoara. Želite li da oni izvršavaju svoju osnovnu funkciju grijanje, tada je najbolje da odaberete kapu, šal i ru-

godinama prošlog stoljeća, drugi su dali ženski štih klasičnim muškim kaputima, dok su neki ponudili ženstvene kaput-haljine. Glavna

Ženstveno i glamurozno

za one odvažnije i hrabre, crvene i žute. Prada je svoje kapute upotpunila krznenim ovratnicima, koji su iste boje kao i kaputi. Ako baš niste ljubiteljica kaputa, tada se odlučite za toplu zimsku jaknu. Nije važno hoće li ove sezone zimska jakna biti strukirana, duža ili kraća, važno je samo da je - prošivena. Dopuštene su sve boje, a poželjan detalj svake ovosezonske jakne je krzno, koje će i onoj najobičnijoj dati ženski štih.

kavice od pletiva. Ne samo da dobro grije, pletivo je vrlo zahvalno i po pitanju kombinacija. Ogrnuti njime možete bez problema otići na posao, a potom u kino ili večeru s prijateljima.

Frizerski salon Punđe i ukrasi u kosi

J

Marijana GREGURIĆ Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420

esu li punđe i ove godine u modi? Činjenica jest da nema modne revije na kojoj punđice ne šetaju pistama, a ni crvenog tepiha bez njih. Punđa je, iako najklasičnija, i ove sezone najpoželjnija ženska frizura. ne mogu biti različite, od klasičnih punđi, koje mogu biti postavljena nisko ili visoko na glavi, romantične, koje se nalaze sa strane, iznad uha, a mogu

O

biti i pomalo razbarušene i neuredne. Također, nosi se kosa zarolana u svim mogućim smjerovima. Uglavnom, sve je dopušteno, a koju ćete punđu odabrati, ovisi o prigodi za koju je namijenjena. unđu možete ukrasiti i rajfom, mašnicom, ukosnicama ili upotpuniti šeširićem, njegujući izgled prave pin-up djevojke. Za večernje izlaske dajte si

P

oduška i slobodno odaberite pernate ukrase u charleston stilu.


Ženski svijet 51

30. studenog 2010.

MALI ŽENSKI RAZGOVORI Vesna Bosanac, ravnateljica vukovarske bolnice

Najromantičniji je bio - prvi poljubac! Najpoznatija hrvatska liječnica za sebe kaže da je humana, uporna i predana, priznaje da je ljubomorna, voli kuhati i obožava sataraš nikad ne bih mogla op laž os rostiti obe o d povje renja

Dermatolog Sanja PETEK-MODRIĆ dr. med. specijalist dermatovenerolog Kralja P. Krešimira IV. 41 a, Varaždin 042/302-080

Ožiljci - a što sad? O

žiljci mogu za pacijenta predstavljati veliki kozmetički, ali i fizički problem, osobito ako se nalaze na vidljivim dijelovima tijela ili npr. iznad zglobova gdje znatno ograničavaju njihovu pokretljivost. Stoga se provode brojni postupci kojima se tretiraju nastali ožiljci. Veliki broj postupaka provodi se u dermatološkim ordinacijama i ne zahtijeva osobitu pripremu. U iznimnim slučajevima, kao kod npr. ožiljaka od opeklina, potrebna je opća anestezija i hospitalizacija. Valja zapamtiti da nijedan postupak ne može u potpunosti ukloniti pojedine ožiljke (npr. keloide) i kožu dovesti u stanje prije ozljeđivanja, no brojnim postupcima postojeći ožiljci mogu se znatno ublažiti. oji postupak je najprikladniji, odlučit će liječnik. To ovisi o tipu ožiljka, njegovoj lokalizaciji, godinama starosti pacijenta… akon kirurških tretmana, preporučuju se različiti lokalni pripravci koji ubrzavaju i poboljšavaju cijeljenje kože. Najčešći postupci koji se primjenjuju u dermatološkim ordinacijama u svrhu uklanjanja odnosno ublažavanja ožiljaka su dermoabrazija, kemijski pilinzi, krioterapija, laserski tretmani, injekcije kortikosteroida… ijamantna dermoabrazija označava postupak kojim se uz pomoć pravih dijamanata uklanja zadebljali i odumrli površinski sloj kože. Namijenjen je osobito uklanjanju ožiljaka od akni, vodenih kozica i slično, ali i uklanjanju plićih bora, pigmentacija, proširenih pora i pretjeranog mašćenja kože. Tijekom tretmana uklonjene mrtve stanice kože usisavaju se pomoću podtlaka, koji istovremeno stimulira stanice fibroblasta na proizvodnju novih i kvalitetnih stanica kolagena. Znatno se ubrzava i mikrocirkulacija te obnova stanica, što sveukupno pridonosi ljepšoj i “čišćoj” koži, bez nepravilnosti. Dakle, unutar jednog tretmana prisutno je dvostruko djelovanje. kemijskim pilinzima uklanjaju se stanice površinskog sloja kože, a koriste se u terapiji plićih ožiljaka. Atrofični ožiljci i dublje bore mogu se ispunjavati preparatima hijaluronske kiseline, dok injekcije kortikosteroida ublažavaju keloide. rlo je važno da se svi ožiljci štite od sunca, osobito tijekom prvih mjeseci od njihovog formiranja.

K N D

Poznata hrvatska liječnica jutra započinje - crnom kavom Piše: GORDANA IGREC

Rođena je u Subotici. Kao mala došla je u Vukovar i napuštala ga je tek u nekoliko navrata - prvi put kad je odlazila na studij medicine u Zagreb, poslije na specijalizaciju, a potom jer ju je rat na to natjerao.

Vesela narav Dr. Vesna Bosanac, ravnateljica Opće bolnice u Vukovaru specijalizirala je pedijatriju i od 1971. godine zaposlena je u vukovarskoj bolnici. Kada je rat zakucao na vrata Vukovara, postala je ratnom ravnateljicom bolnice i tijekom okupacije Vukovara, zajedno sa svojim kolegama i kolegicama, zbrinula 3.470 ranjenika. U Vukovaru je bila od početka napada na grad, pa sve do 2. studenog kad je odvedena u zarobljeništvo. Nakon osobne tragedije vraća se u Zagreb gdje djeluje kao ratna ravnateljica bolnice u Vukovaru, a i danas je na toj radnoj funkciji. Nakon što je Hrvatski kulturni klub dodijelio Vučedolsku golubicu, zastupnici u Europskom parlamentu Doris Pack, ova je nagrada došla u prave ruke, dr. Bosanac. Legendarna liječnica, koja bi prije odlaska u mirovinu željela u potpunosti obnoviti vukovarsku bolnicu i izgraditi Centar za rehabilitaciju žrtava rata, uvijek se vodila Hipokratovom zakletvom

koja je za nju više od medicinskog principa. - U njoj je sažet princip ljudskog življenja prema kojem valja naučiti da treba svaki dan dijeliti ljubav, sreću, ljubaznu riječ. Dobro djelo je sve što znači biti čovjek, pružiti ruku u nevolji, pomoći u trenutku kad treba – tvrdi dr. Bosanac. Poznata hrvatska liječnica skromno je, tiho i samozatajno odškrinula vrata svojeg ženskog svijeta i na kratko odložila bijelu kutu te progovorila o najdražim joj filmovima, parfemima, motu koji je nosi kroz život, majčinskom pozivu i još koječemu drugom što njezin život čini ispunjenim. Jutro započinjete sa... Crnom kavom. Kako biste se opisali u tri riječi? Humana, predana poslu i uporna. Vaš uzor u životu? Moja teta koja je također bila liječnica. Što je najvažnije u vezi? Povjerenje. Najromantičniji trenutak u životu bio je... Prvi poljubac. Što vas je privuklo vašem suprugu? Vesela narav i povjerenje. Jeste li ljubomorni? Da.

Ah taj mobitel Što je za vas majčinstvo? Božji dar. Što nikad ne biste mogli

Kao Vukovar, bez Dunava Vaš moto u životu? Pomoći ljudima. Iz takta me može izbaciti... Ljudska sebičnost. Svaka prava žena nikad ne smije... Odustati. Što je za vas uspjeh? Uspjeh na poslu i sreća

u obitelji. Kako provodite slobodno vrijeme? U krugu svoje obitelji i prijatelja. Jeste li posjetili Varaždin i kako vas se dojmio? Nekoliko puta... Sličan je Vukovaru, ali mu nedostaje Dunav.

Nova bolnica u Vukovaru

oprostiti? Laž osobe od povjerenja. Omiljeni parfem? Calvin Klein. Najdraži film? Prohujalo s vihorom. Koju glazbu slušate? Sve osim narodnjaka. Volite li kuhati? Da. Omiljeno jelo? Sataraš. Koji odjevni stil njegujete? Klasični.

Na telev iziji nikad ne propuštate... Dnevnik. S kojim glumcem biste rado otišli na večeru? Bruceom Willisom. Jeste li praznovjerni? Ne. Iz kuće ne izlazite bez... Mobitela. Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Sreću i zdravlje svojoj djeci i unucima i sebi.

I

V


52 Ženski svijet

Trudnoća Martina ŠEBIJAN licencirani voditelj vježbi i tjelesnih aktivnosti za trudnice, prenatalfintess@gmail.com

Vježbanje u trudnoći T

ijekom cijele trudnoće vaše će se tijelo mijenjati i pripremati za porođaj. Sposobnost tijela da se transformira u ovom životnom razdoblju prirodan je proces u kojem su veoma važne fizičke aktivnosti. Svaku trudnicu s urednom trudnoćom vježbe mogu učiniti zadovoljnom i sretnom te sposobnom za obavljanje svih uobičajenih aktivnosti u toj neobičnoj i čudesnoj simbiozi. Koncepcija vježbanja u trudnoći prilagođava se tjednu, odnosno tromjesečju trudnoće zbog praćenja fizioloških promjena (promjene u disanju, cirkulaciji, opterećenju mišićno-koštanog sustava itd.) ijekom prvog tromjesečja većina trudnica nema posebne tegobe pa uz dopuštenje ginekologa mogu vježbati po uobičajenom programu, ali isključivo pod uvjetom da su i prije trudnoće redovito vježbale. Program osnovnih vježbi u prvom je tromjesečju osmišljen tako da se ojača područje trbuha, leđa i zdjeličnog pojasa, da se održi kondicija i poboljša disanje. Vježbe se izvode u položajima koji će se u kasnijoj trudnoći uglavnom izbjegavati. U drugom tromjesečju vježbanje se nastavlja ili tek započinje. Trudnica koja je vježbala tijekom prvog tromjesečja može povećati broj ponavljanja vježbi i nastojati zadržati postignutu razinu tjelesne kondicije, dok one koje počinju vježbati u drugom tromjesečju slijede osnovni program za drugo tromjesečje. Program vježbanja za posljednja tri mjeseca trudnoće uglavnom se sastoji od vježbi opuštanja, a naglasak je na mobilizaciji i istezanju, posebice u području zdjelice. Vježbe disanja u trudnoći provode se usporedo sa svakom vježbom, naročito prilikom korekcije držanja. Ove vježbe treba razlikovati od tehnika disanja u pripremi za porođaj, iako se i one mogu uklopiti u osnovno vježbanje. U trudnoći se smanjuje respiratorni kapacitet. Dok raste maternica, sve više pritišće ošit, pa dolazi do promjena u ritmu disanja te do skraćivanja udisaja i izdisaja. Izdisaj uvijek prati zahtjevniji dio pokreta. dišite kroz nos, a izdišite kroz nos ili usta. Oduzimanje daha, plitko disanje i probadanja, naročito u zadnjem tromjesečju, mogu se izbjeći redovitim vježbanjem.

30. studenog 2010.

MALE TAJNE ŠMINKANJA Na što sve treba obratiti pažnju?

Svadbeni make up Kod svadbenog make upa najvažnije je naglasiti oči – naglašavanje usana proći će neslavno jer ćete se cijelu večer brinuti oko popravaka ruža Piše: IVANA BLAŽOTI www.sminkerica.com e-mail: info@sminkerica.com

Vjenčanje slovi kao jedan od najljepših dana u životu. No osim što većina mladenki sanja o savršenom piru u krugu najbližih prijatelja i obitelji, postoji još nekoliko detalja koji pridonose savršenstvu tog dana. Jedan od njih je i make up.

Pozor – snima se

T

U

Zlatne i ružičaste nijanse sjenila pristaju svima

Postoji razlika između trajnog make upa i fasade

PRIJE

POSLIJE

Mlada prije i nakon uljepšavanja za vjenčanje

Svadbeni make up trebao bi što bolje naglasiti prirodnu ljepotu žene. Dakle, čak i ako niste tradicionalan tip, taj dan zaboravite na ekstremni smokey, ipak želite da vas uzvanici i en prepoznasvadb p ju kada u e k a m ost, se pr v i n j a r t put poeva zahtij reživjeti” jav ite p “ a b pred tre oj i n z , n jima. e suz Moj stav nje e j l b u j l jest da je najvažnije lijepo naglasiti oči – naglašavanje usana proći će neslavno jer ćete se cijelu večer brinuti oko popravaka ruža te oko toga je li vam završio na zubima ili haljini. Kada naglašavate oči, birajte nijanse koje odgovaraju vašoj boji očiju. Ukoliko ste neodlučne, nijanse zlatne, smeđe i ljubičaste te ružičaste pristaju gotovo svima. No ukoliko niste najsigurnije u svoje vizažističko umijeće, najbolje je da make up prepustite u ruke profesionalca. Vizažist, odnosno kozmetičar, napravit će vam kod svadbenog make upa nekoliko tjedana ranije probni make up te preporučiti kozmetičke preparate u skladu s vašim tenom, a na vama je da ih u tih nekoliko tjedana zaista testirate. Na taj način izbjeći ćete osip, cijeđenje make upa i slične neprilike tijekom svadbene ceremonije. Prije svega, svadbeni make up zahtijeva trajnost. Dakle, trebao bi preživjeti suze, znoj i ljubljenje. U te svrhe koristi

se baza sa silikonima koja se nanosi nakon kreme za lice, a ispod podloge u skladu sa zahtjevima vašeg tena. Čitav make up na kraju se dodatno fiksira puderom u kamenu ili prahu te poprska fiksatorom u obliku spreja. Nekoliko mladenki koje sam šminkala požalilo mi se kako su im vizažistice, kako bi im šminka trajala što dulje, nanijele nekoliko slojeva pudera na lice, što je zahvaljujući dobroj bazi i fiksatoru zaista nepotrebno. Na svadbeni dan trebale biste se osjećati nesputano i lagano, a ne nositi fasadu na licu. Za kakav god se make up na kapcima odlučile, lijepo oblikovane obrve i umjetne trepavice fiksirane slojem vodootporne maskare odradit će većinu posla te učiniti vaš pogled neponovljivim. Make up na kapcima i obrazima trebao bi biti nešto jači jer će fotoaparati u pravilu izblijediti boje i do 30 posto te ćete izgledati nenašminkano. Zbog blica fotoaparata potrebno je izbjegavati i pretjerano šljokičasta sjenila – najbolji izbor su ona sedefasta. Naravno, baza za sjenilo je neizostavna. I sada, kada ste lijepo naglasile oči, nema brige oko usana – jednostavno nanesite ruž bež nijanse ili sjajilo, a ako se i obrišu, ne morate se pretjerano brinuti.

Bez brige na svadbu

Svadbeni make up trebao bi biti sredstvo uljepšavanja, a ne nešto što će vam čitavu večer zadavati brige. Želite li lijep svadbeni make up ili make up za bilo koje druge svrhe te vizažisticu koja će sav posao odraditi u miru vašeg doma, svakako mi se javite.

DOZNAJEMO U Varaždinu će se 19. prosinca održati Druga Šminkaonica

Radionica šminkanja dostupna svima Šminkaonica je projekt kolaborativnog make up & lifestyle portala Šminkerica sa sjedištem u Varaždinu za koji danas piše 15 autorica. Šminkerica je portal na kojem autorice snimaju video tutoriale, recenziraju kozmetičke proizvode te daju razne savjete, a sve na temelju vlastitog iskustva. Nakon manje od godinu dana rada djevojke su odlučile svoj rad prenijeti u stvarni

svijet te su 16. listopada u Zagrebu organizirale radionicu osnova šminkanja pod nazivom Šminkaonica. Prvu Šminkaonicu posjetilo je 77 djevojaka. Uz prezentacije o osnovama šminkanja uz demonstraciju, djevojke su uživale u druženju. Na kraju je organizirana i tombola s vrednijim nagradama koje su donirali brojni sponzori. Druga po redu Šminkaonica

održat će se u Varaždinu 19. prosinca u 13 sati u prostorima velike sportske dvorane s ogledalima novog Studentskog doma. Ujedno će Šminkerica na ovoj Šminkaonici proslaviti svoj prvi rođendan. Želite li naučiti sve o osnovama make upa te se pritom dobro zabaviti, skoknite na Šminkericu (www. sminkerica.com) i rezervirajte svoje mjesto. Ivana BLAŽOTI


Ženski svijet 53

30. studenog 2010.

Vaša Diva Pogled na svijet iz ženske perspektive zenski-svijet@regionalni.com

Prsten i flert D

J

Puno je onih koji tvrde da se seksaju svaki dan i to čak nekoliko puta

ISTRAŽUJEMO Koliko često vodite ljubav sa svojim partnerom?

Seks baš svaki dan Normalno je da je želja za seksom na početku veze veća i češća, dok s vremenom oslabi, što potvrđuju i seksolozi Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com

Hrvati, očito, imaju jako dobar seksualni život. To se može zaključiti na temelju odgovora sudionika na forumu o tome koliko često vode ljubav sa svojim partnerom. Premda ima dosta onih koji odgovaraju kako to rade dva do tri puta tjedno, puno je više onih koji tvrde kako to čine svakodnevno, čak i nekoliko puta ako im obaveze to dopuste!

Glupost ili? Zlobnici će reći kako su te tvrdnje čiste gluposti. - Da ja imam vremena pisati po forumima o svojem seksualnom životu, onda bih se imala i vremena seksati šest puta dnevno - ustvrdila je 35-godišnja Varaždinka. Njoj, kao i većini onih koji čitaju ovaj tekst, prvo što pada na pamet je pitanje čime se svi ti ljudi koji tvrde da to rade svakodnevno po nekoliko puta bave, koliko imaju godina i koliko dugo su u vezi?

Jer, normalno je da je želja za seksom na početku veze veća i češća, dok s vreme-

!

da imam vremena pisati po forumima o svojem seksualnom životu, onda bih se imala i vremena seksati šest puta dnevno

nom oslabi, što potvrđuju i brojni seksolozi i seks-terapeuti. No čini se da ni to ne treba generalizirati. - Žena mi ima malo slabiji libido, ali četiri do pet puta tjedno nije valjda tako malo nakon što smo već 13 godina skupa – ustvrdio je jedan forumaš. Naša sugovornica i tu tvrdnju dovodi u pitanje. - Ako je to istina, ja im čestitam. Divim se toj ženi što ima takav libido uz redoviti posao, kuhanje, pranje i čišćenje te svakodnevnu brigu o djeci, ako je imaju –

N

Ne postoji idealna učestalost, tvrde seksolozi

Odzvonilo maratoncima Prema nekim istraživanjima, koje su napravili kanadski i američki seksolozi, idealno trajanje seksualnog odnosa je između sedam i 13 minuta. - Seks od minutu do dvije prekratak je, tri do sedam minuta “dovoustvrdila je. Dakle, koliko često treba voditi ljubav? Nema pravila, tvrde sek-

Aromaterapija

ljan”, a pola sata seksa za svakog je previše – utvrdili su. Odzvonilo je i maratoncima u krevetu. - Da bi seks bio dobar, ne treba trajati cijelu noć – poručuju i time potvrđuju da je zapravo kvaliteta važnija od “štopanja”. solozi. Ne postoji idealna učestalost, već sve ovisi o samim osobama te je kod svakog para drugačija.

Marija NEKIĆ Aromamaser, 091/92 99 329 Aromamedia d.o.o., Salon za masažu, Vinogradska 1, Ludbreg

Eterično ulje borovice djeluje protuupalno B orovica (lat. Juniperus communis L.) je cijenjena biljka, još od antičkih vremena, zbog izuzetnih antiseptičnih svojstava – sprečava razvoj bakterija. Stari Egipćani koristili su borovicu upotrebljavali za fizičko i duhovno pročišćavanje. U tradicionalnoj medicini pripravci od češera borovice koristili su se za poboljšavanje apetita i probave, za olakšavanje nadutosti, ublažavanje bolova u zglobovima i

obre su mi one fore s vjenčanim prstenom. Kad je frajer prije spojaka skinul prsten i glumil slobodnjaka. Tipa bez obaveze. Takve su se scene znale često vidjeti u starim filmovima. U njima je bil najveći zaplet onaj kad se muž vratil doma bez prstena, a žena je napravila fajer! Koja nevina vremena!? Danas se uokolo ševi i s prstenom i bez njega. Što potvrđuje da nisu samo žene emancipirane, nego i muškarci. Pa vjenčano prstenje već odavno nema ulogu prezervativa! Zaštite od izvanbračnog seksa. edan moj frend koji naveliko šara, nikad ne skida vjenčani prsten. Baš naprotiv. Uporno ga nosi i pokazuje, jer tvrdi da mu je prsten odlična zaštita od mogućih problema. On ništ ne skriva, veli, nego svakoj svojoj laverici jasno daje na znanje o čemu se radi. I da ni jedna takva veza ne bu završila s vjenčanim prstenom. Jer, s njim nije ni počela. Kaj to nije o.k.?! Tu se radi o slobodi ljubavi i slobodi izbora. Ne znam zakaj se onda uopće drami. Kao u “1001. noći” kad onaj neukalupljeni, nepoćudni sin Al Kemal, tobože jadan i nesretan, mulja, a onda cmizdri zbog nesretnog flerta! A samo je,veli, htel malo više ljubavi. Ma da ne bi. Ko da je ljubav kruh, pa si ga, kad si gladan, malo otrgneš... I kaj uopće znači to «malo»? Stvar je puno delikatnija nego kaj se misli. Kao i sve drugo što je vezano uz ljubav. Ako se igra s otvorenim kartama, nijedna veza neće imati problema. Ili bar ne takvih kakvi se u tim vezama najčešće i događaju. Onda će i glad za ljubavlju imati pravi značaj. ajblesavije je kad se u tim okolnostima govori o nesretnim ljubavima. Nema nesretnih ljubavi, ima samo onih koji se u ljubavi nisu snašli. Koji ljubav ili nisu doživjeli, ili je nisu osjetili. Koji su se zeznuli u procjeni ili očekivanjima. A za to nije kriva ljubav, nego oni sami. Ne jednom preispitivala sam svoju ljubav. Slušala sam svoje tijelo i osjetila onaj unutarnji drhtaj već pri samoj pomisli na ljubav. Naša me veza u potpunosti zaokuplja. Ja sam zadovoljna žena! A kad to više neću biti, ni vjenčani prsten neće me spriječiti da krenem u flert!

mišićima te za uklanjanje crijevnih parazita. Eterično ulje borovice djeluje protuupalno, blagi je diuretik i detoksicirajuće sredstvo. Zbog tih svojstava odlična je pomoć u terapiji gihta, artririsa i reumatizma te kao dodatak preparatima za tretiranje celulita, edema i pretilosti. Njegova antiseptična, adstringentna (zateže) i detoksicirajuća svojstva čine ga izuzetno dobrim za tretiranje masne

kože, kože s aknama i začepljenim porama, dermatitisa, mokrog ekcema, psorijaze i rana. Zbog istih svojstava često se koristi za tretiranje hemeroida. Ovo ulje ima umirujuće djelovanje pa se može koristiti kod poticanja relaksacije i ublažavanja nesanice do tretiranja tjeskobe, živčane napetosti ili tegoba uzrokovanih stresom. Ulje borovice je ulje za čišćenje psihičkog i emotivnog otpada.


54 Mali oglasi KUĆE KUĆE: K. Patačić 90.000 €, P. Miškine, Đ. Kuhara, Z. Kunc, R. Hor vata, Kneginec…Ve nek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c LUKSUZNU, novoizgrađenu vikend kuću, 90 m², u Leštakovcu, Mali Vrh, prodajem. Dvoetažna, namještena vikend kuća sa velikom terasom i nadstrešnicom i 7000 m² obradivog zemljišta. Mob: 091/352-0026 ozn. 1491e KUĆE prilike ! Kuća od 140 m² i 650 m² dvorišta u Katarine Patačić, te trosobna novouređena kuća od 100 m² u A. B. Šimića kraj VI OŠ, i dr..! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE okolica! Novouređena u Gojancu (mirni kvart) od 100 m², sa dva stana - 39.000 €, novouređena u Trnovcu od 100 m² (svi priključci) - 45.000, € i dr. Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c VIKEND kuće! Prekrasna vikendica u Ledincu od 40 m², te starija kuća od 60 m² na Iliji, s pogledom na Varaždin i velikom okućnicom! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c HITNO i povoljno prodajem kuću u Varaždinu ili mijenjam za stan. Mob. 098/924-5957 ozn.145c ŽELIMORSKI d.o.o. prodaje: kuće u Varaždinu: Šterova 105.000 €, Trenkova 140.000 €, Trenkova 70.000 €, Jalkovečka 135.000 €, V. Gotovca 155.000 €, L. naselje 105.000 €, Harambašićeva 60.000 €. Mob. 098/166-1177 ozn.188c ŽELIMORSKI d.o.o. prodaje: kuće D. Kneginec 220.000 €, Halić 74.000 €, Halić 58.000 €, Halić 22.000 €, Svibovec 58.000 €, Mađarevo 120.000 €, Jalkovec 65.000 €, Vinica Breg 30.000 €, Trnovec 30.000 €. Mob. 098/166-1177 ozn.188c ŽELIMORSKI d.o.o. prodaje: vikendice. Leštakovec 45.000 €, Stepski Dol 14.000 €, Seketin 15.000 €, klijet i vinograd Križanče 18.000 €. Mob. 098/166-1177 ozn.188c KUĆA s dvorištem, Cestica, 565 m², 35.000,00 €, prodajem. Zvati na: 214-311 ozn. 274c VARAŽDINBREG - Mali Vrh, lijepa kuća, 150 m², 1200 m² uređenog okoliša, kamin, zimski vrt. Mob. 099/6772-771 ozn.1527b KUPUJEM kuću do 30.000 € u okolici Ivanca ili na potezu Varaždin – Lepoglava. Mob. 091/760-2192 ozn.1549b KUPUJEM useljivu kuću u Varaždinu (visoku prizemnicu). Isplata odmah. Mob. 099/681-7936 ozn.1559b KUĆU u Svibovcu Podravskom, useljivu, cijena prema dogovoru, prodajem. Mob. 091/768-6670 ozn.3847

STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 1491e DVOSOBAN stan 68 m² u Vž, Zagrebačka 19, prodajem ili mijenjam za trosoban, uz nadoplatu. Tel. 098/622-082 ozn.1493e DVOSOBNI stan u Koprivničkoj ulici u Varaždinu, 64 m², južna

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

strana, klimatiziran, uređen, odmah useljiv. Informacije: 098/435119 ozn.116c

ozn.141c

NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 37,25 m² i garsonijera 29,00 m² u Dravskoj ulici. Odmah useljivo. Informacije: 099/708-7528 ozn.116c

MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c

NAJPOVOLJNIJE cijene novogradnje: 2-sobni stan 36,20 m² i 58,60 m², 3-sobni 58,60 m² i 4-sobni 87,70 m² Grabanice. Odmah useljivo. Informacije: 099/708-7528 ozn.116c

DVOSOBNI, uređeni stan od 67 m², 850 €/ m², Miroslava Krleže 1A, povoljno prodajem. Tel. 048/626-545, mob.098/608-952 ozn.3572

nice. Mob. 098/734-522 ozn.3777 1-KREVETNU i 2-krevetnu sobu, poseban ulaz, kuhinja, kupaona, Internet, iznajmljujem studentimacama/zaposlenim m/ž samcima. Mob. 091/5134602 ozn.3814

prodajem. Mob. 098/551-408, 091/352-0083 ozn.1495e

TROSOBAN stan od 70 m² u strogom centru Varaždina, ulica V. Nazora, prizemlje, adaptiran 2009. godine u uredski prostor, etažno centralno, alarm, nove instalacije prodajemo. Pogodan za urede, ordinacije i slično, a može i za stanovanje. Stanu pripada spremište i parkiralište u dvorištu. Upitati: 042/332-670, 098/446-710 ozn.280c

KOMFORNI, jednosobni stan 46 m², polunamješten, na Banfici, 5. kat, ima lift, sve komunalije, povoljno prodajem, 38.500,00 €. Tel. 042/230-060 ozn.1488b

GRADILIŠTE u Hrašćici kod zaobilaznice, lijepi kvart, 500 m² i 600 m², prodajem. Mob. 099/8530930 ozn.3835

EKSKLUZIVNI dvosobni stan „ključ u ruke“, 57 m², 6.kat, Ulica Tina Ujevića/Aleja kralja Zvonimira, VŽ, 1.950 €/m².Useljivo. Info: 091/2690-265 ozn.223c

SUPER prilika! Jednosobni od 38 m² u Supilovoj (nova zgrada) najpovolJnije i dvosobni 37 m² u Grabanicama! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c

STANOVI - višeobiteljska kuća, Varaždin, Bosanska 1 i Slave Raškaj 12. Trosobni 90 m², četverosobni 112 m² i peterosobni 123 m². Klasična gradnja, klima, garaža, useljivo. Tel. 042/351-777; 098/379- 660 ozn.61c

IZNAJMLJUJEMO do 1000 m² poslovnog prostora pogodan za trgovinu, proizvodnju, skladište i kancelarije. Može i u manjim površinama. Informacije: 098/359404. ozn.54c

PONUDA tjedna! Novogradnja trosobni u Zagrebačkoj 68 m² kraj Euroherca te novogradnja dvosobni 48 m² u Zagrebačkoj! Lucerna nekretnine, 099/4048241 ozn.62c TROSOBNI Grabanice! Grabanice trosobni - od 58 m², 68 m² , 79 m² po najnižim cijenama! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI! Prekrasan trosobni 84 m², blizina bolnice i centra, s pripadajućom garažom! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c SUPER prilike! Dvosobni stan u Trakošćanskoj 54 m² - 42.000 €, dvoipolsobni u Masarykovoj 69 m², novouređeni u Zrinskih Frankopana 54 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c ŽELIMORSKI d.o.o. prodaje: stanovi: Jurkovićeva 36,76 m², 48.000 €; Trakošćanska 59 m², 50.000 €; S. Vukovića 45 m², 42.000 €: Milkovićeva 35 m², 30.000 e. Mob. 098/166-1177 ozn.188c VRAZOVA 44 m² 818 €/m²; Z. i Frankopana 52 m² 769 €/m²; Trakošćanska 59 m² 749 €/m²; Z. i Frankopana 62 m² 700 €/m²; Vukovarska 65 m² 800 €/m²; Slavenska 88 m² 636 €/ m²…Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

KNEGINGRAD d.o.o. prodaje odmah useljiv stan od 46 m² u Zagrebačkoj ulici, u Varaždinu, cijena 1.150 €/m², u cijenu uključeno jedno parkirališno mjesto. Ostale informacije: 091/350-0220 ozn.281c PRODAJEM/iznajmljujem dvosobni stan u Lepoglavi, I. kat, namješten. Tel. 042/791- 657 ozn.3785 DVOSOBNI stan 44,10 m²: dvije sobe, kuhinja, predsoblje, kupaonica s wc-om (sa pripadajućom šupom u dvorištu), prodajem. Mob. 099/212-3130 ozn.3786 NAJJEFTINIJI stanovi u gradu, dvoetažni (platiš 86 dobiješ 100 m²), s kuhinjskim namještajem po mjeri - gratis, klasična gradnja, useljivo. Stanovi u izgradnji, Kumičićeva, cca 50 m². Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c DVOSOBAN stan od 49 m², u Varaždinu, prodajem. Mob. 091/5080026, 042/231-377 ozn.3797 DVOSOBAN stan, 61 m², jugoistočna strana, etažno grijanje, PVC stolarija, Koprivnička 3, prodajem. Mob.091/9023-321 ozn.3799 NOVI trosobni stan 71 m², vlasništvo 1/1, Jalkovečka ul., za samo 67.000 € prodajem. Mob. 091/904-8002 ozn.3837

GRABANICE odmah useljivi stanovi „ključ u ruke“, već od 1.000 €/ m². Venek-nekretnine, 042/301234, 091/301-2335 ozn.72c

PRODAJEM/iznajmljujem prekrasni dvosobni, namješteni stan, 46 m², novogradnja, u centru Varaždina. Tel. 042/213-203, 098/912-8282 ozn.3866

B. RADIĆA: 42 m², 52 m², 57 m², 60 m², 80 m², 84 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c

DVOSOBNI stan 54 m² u Trkošćanskoj, vrlo povoljno. Mob. 091/1241-137 ozn.1564b

JEDNOSOBNI i jednoipolsobni: Trakošćanska 31 m² , Z. i Frankopana 35 m², Supilova 40 m², Ludbreška 43 m² (etažno). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI: Meštrovićeva 42 m²; Trakošćanska 59 m² (lift); Milkovićeva 62 m²: Zagrebačka 64 m² (etažno, novija gradnja). Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c NOVOGRADNJA ,Grabanice, useljivo - 1.000 €/m², 3-soban, 84,45 m², spremište i parkirno mjesto u podrumu. MEN-ARS NEKRETNINE, www.men-ars.hr, 098/1644-483

NOVI, moder no namješten (ugradbeno), jednosobni stan, prodajem. Mob. 099/234-6814 ozn.1553b

ZEMLJIŠTA NUDIMO na prodaju gradilišta u Varaždinu za individualnu stambenu izgradnju površina cca. 400,00 m², na lokaciji Jalkovečka - Grabanice. Informacije: 042/290-240, 098/493-731 ozn.116c GRAĐEVINSKO zemljište u Varaždinu od 703 m² sa plaćenim svim komunalnim doprinosima,

30. studenog 2010.

POSLOVNI PROSTORI

POSLOVNI prostor u samom centru Varaždina na adresi Petra Preradovića 4, iznajmljujemo. Prostor je potpuno uređen i prikladan za uredski posao, te je pod tehničkom zaštitom i ima čuvani vlastiti parking. Za sve dodatne informacije nazvati u radno vrijeme na: 042/407-555 ozn.276c DVA POSLOVNA prostora, 50 i 100 m², nasuprot ZA-BE, prodajem. Mob. 098/593-803 ozn.1544b PRODAJEM/iznajmljujem poslovno skladišni prostor, 400 m², na građ.parceli 3 200 m², pogodno za sve namjene. Mob. 098/268919 ozn.3824 POSLOVNI prostor u S. Vraza 15, kuću 55 m² (ured, ordinaciju, kancelariju…) i parkiralište, iznajmljujem. Mob. 091/1211-509 ozn.3842

NOVOUREĐENI stan u centru Varaždina, Radićeva 27, I. kat, 80 m², posebno parkiralište, pogodan i kao poslovni prostor za javnobilježničke, odvjetničke urede, zastupstva i ordinacije, dajemo povoljno u najam. Informacije: 092/269-2584 ozn.1571b SVIM zainteresiranima (obitelji, samci, studenti), iznajmljujem namještenu kuću, prizemnicu, sa plinskim centralnim grijanjem, u centru grada. Mob. 098/267-901 ozn.3855 GARSONIJERU u centru Varaždina, iznajmljujem. Mob. 091/895-9800 ozn.3858

VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE ɄĮĤÿġČåļÿġČåļÿûČÑĨĨĨĮÑĊČÑ ɄĨåĤĺÿĨÑıĮėĨĮÑĊČÑ ɄıûĤÑáĒĉÑġÑĤĊÿĒûĨåĒŀėĤÑ ɄŀÑĮÑđĒĉÿĺÑĒĉåÑıĮėĨĮÑĊÑČÑ ɄŀÑėĨÿûıĤÑĒÿĊåėĨÿûıĤÑĺÑĉıćih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ îÑļȨ ɳɷɵȹɵɶɵȿɻɳɳȦ ɵɶɴȿɵɼɻ ozn.19c EURO-KUKE za sve tipove vozila te prodaja i Renta a Car prikolica. TEHNOMETAL&CO. Mob.098/9833910 ozn. 38c

SKLADIŠNI prostor 250 m² u Varaždini, sa kancelarijama, pristup kamionima, iznajmljujem. Mob. 098/1743-007 ozn.266c

PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50 vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379885, 098/390-644. ozn. 52c

VARAŽDIN, centar, iznajmljujem dućan 30 m² ulični i manji posl. prostor, frekventno mjesto. Mob. 098/792-016 ozn.3856

RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241161 ozn.148c

POSLOVNI prostor Optujska 48 i dva stana Kučan donji i Jalkovečka, iznajmljujemo. Mob. 091/5096601 ozn.252c

KUPUJEM automobil, registrirani, na rate ili preuzimam otplatu kredita za istog. Mob, 099/6917-202 ozn.1560b

PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor 20 m² u Ulici Braće Radića, u Varaždinu. Mob. 099/502-9362 ozn.1557b

ŠKODA FOTORIT, 1991. g.., registriran 04/2011. Tel. 210-388, 091/764-3610 ozn.1563b

ULIČNI poslovni prostor 48 m², Gajeva 1 (Korzo), Varaždin, iznajmljujem. Mob. 098/446-333 ozn.1565b

MAXI skuter 250 cm³, marke TGB X motion, star 7 mjeseci, reg. do 04/2011, 800 km, u besprijekornom stanju, prodajem. Mob. 098/403-125 ozn.1498e

PRODAJE se trgovina Jelkica, Marčan, Vinička 16. Mob. 091/8805765 ozn.3830

FIAT TIPO, ‘91. g., neregistriran, prodaje se za dijelove. Mob. 098/167-8424 ozn.3823

POSLOVNI prostor 70 m², u Optujskoj 81 - sve namjene, moguća prenamjena u dva manja, iznajmljujem. Upitati: Optujska 81, 09.00 – 15.00 h ozn.3843

KUPUJEM automobil do 15 g i skuter, od vlasnika, može oštećeni, povoljno ispod cijene! Mob. 098/965-6624 ozn.3843

NAJAM KUĆU površine cca 130 m² i dvorištem od cca 60 m² u strogom centru grada, pogodno za poslovni prostor ili stanovanje, iznajmljujem. Sve informacije na tel: 098/241-041 ozn.28c DVOSOBNI stan u Zagrebu, iznajmljujem. Info: 040/601-410, 091/694-7089 ozn.3772 SOBU jeftino iznajmljujem u Aninoj 15, Varaždin (blizina centra), upotreba kuhinje i kupao-

PEUGEOT 206 XR 1.1i, ‘00. g., 87 000 km, 1. vlasnik, reg. 1. g., full , bez klime, 3.300 €, odličan i Daewoo Nubira 1.6i-16 V, ‘99. g., full, bez klime, odlična, do registracije za 9.000 kn! Mob. 098/268-540 ozn.3843 KUPUJEM automobile, traktore, kombi, motocikle, bagere, ispravne, neispravne, novije, starije, olupine; Toledo diesel, 399 €. Mob. 098/777-095 ozn.3868

POSAO NUDIM usluge čišćenja i pomoći u kući. Mob. 091/989-6136 ozn.3809 MLADIĆ hitno traži posao sa prijavom, stalan ili određeno, pomoćni radnik, B kat. Mob. 091/199-2228 ozn.3810 DOBRU zaradu i besplatnu obuku nudimo komunikativnim osobama za rad u prodaji Zeptera, vrlo traženog proizvoda u svakom domaćinstvu. Mob. 091/538-5011, 042/320-474 ozn.3838

USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC. Tel. 040/395722, 098/744-980 ozn.1c ENTRY-AKCIJA GARAŽNIH VRATA Novoferm, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel. 042/351-511, 095/969-1251, www.entry.hr ozn.5c ELFO ovlašteni servis (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob: 091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c PRVE SLANE SOBE u Vž (kod Male pošte), Ul. M. P. Miškine 6 na Vaš zahtjev otvaraju svoja vrata cjelodnevno, od 09.00 – 21.00 h svaki radni dan, a subotom od 09.00 – 15.00 h. Novo – konzultacije s liječnikom! Rezervacije na tel: 042/200-133, mob. 098/9720-810 ozn.270c

KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c

BESPLATNA dostava u krugu grada Varaždina, svih vrsta pizza, hamburgera, lignji, miješanog mesa i ostalog iz bogate ponude restorana DRAVSKI MOTIV. Narudžbe na telefon: 042/203-367 ozn.15c


Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

30. studenog 2010.

Mali oglasi 55

štaj i skrb u dom, med, nadzor, 2.000 kn. Mob. 099/418-4632 ozn.3655 POŠTOVANI, trebate novu kuhinju, sobu? Nudimo besplatnu izmjeru, 3D prikaz, dostavu i montažu. Montiramo, popravljamo postojeći namještaj. Nudimo i prijevoz manjih tereta. Tel. 320330, 098/405-602 ozn.3692 ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c OTČEPLJIVANJE svih vrsta odvoda posebnim strojevima, 0 – 24 h, povoljno. Mob.098/962-1694 ozn.3028 SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo. hr; tel.091/502-0727 ozn.3c ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda…Mob.098/783-060 ozn.107c

SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c

engleskog, njemačkog, knjigovodstva i infromatike. Mob: 091/536-6716 ozn.216c

GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c

VODOINSTALATERSKE usluge – AQUAINSTAL – 00-24 h – izrada instalacija, montaža vodomjera, odštopavanje odvoda, sitni popravci. Mob. 095/906-3361 ozn.231c

KUHINJE PO MJERI! Uz narudžbu kuhinje, sudoper i napa gratis, ugradbeni ormari, spavaće sobe, regali, opremanje apartmana i poslovnih prostora, Gotovina, kartice, krediti do 60 rata. INTERIJERI SLATKI -Izložbeno prodajni salon Varaždin, I. Kukuljevića 28, tel/fax.: 042/200-066, mob: 091/781-5790 ozn. 33c

ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, kožu i eko kožu, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c

SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c

ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob: 0 9 8 / 3 2 9 - 8 1 1 , 0 4 2 / 3 1 1- 4 3 4 ozn.7c

INTERIJERI “KA-MA-GO” izvodi uređenje potkrovlja, spušteni stropovi, obloga i pregradnih zidova po sistemu knauf i rigips i armstrong stropovi.Tel-fax: 042/647-164, mob: 098/792-289, e-mail: Vladimir.novosel@vz.tcom.hr ozn.165c

PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 098/977-5323 ozn. 2c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c BRAVARIJA KUSERBANJ – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-tlock cilindri. Mob: 091/511-1999 ozn. 24c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c

FASADE – toplinske izolacije, strojna obrada žbuka, knauf sistemi, stropovi, zidovi… Tel.714-521, mob.098/792-286 ozn.174c STROJNA žbuka, strojne glazure i termofasade – „GRANOM“ d.o.o. na broj 098/267-065 i 042/612512 ozn.203c PRIJEVOZ šljunka, sipine, drenaže, pijeska do 3 m³, odvoz šute i drugo. Mob.098/284-922 ozn.205c OTPLATA do 60 rata putem kartice! Instalacije grijanja, vodovoda, kanalizacije, klimatizacije, solarni sistemi te popravci. INSTALACIJE MARTI-MONT, Nedelišće, 095/5123-469 ozn.213c INSTRUKCIJE iz matematike,

VRŠIM uslugu čišćenja plinskih bojlera od kamenca. Mob. 098/364-242 ozn.254c UREĐENJE dvorišta, rušenje drveća, njegovanje zelenih površina, voćnjaka... Odvoz, doprema, selidba. Povoljno! EKOFRUT d.o.o. 091/114-0598 ozn.1494e REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda već sada na vrijeme. Javite se ! Mob. 099/675-9713. ozn.1497e AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/9279903, 095/908-4793 ozn.3421 KROVIŠTA, nadstrešnice, sjenice, građ. limarija, gromobrane i ostali građevinski radovi. Mob. 098/417-373 ozn.3445 ROLETAR – montaža i popravak plastičnih i aluminijskih roleta. Mob. 091/762-4286, 641-308 ozn.3487 DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.3535 SOBOSLIKARSKI OBRT: sve vrste soboslikarskih radova; knauf, potkrovlja; bojanje fasada; toplinske fasade. Mob.098/1314015 ozn.3573 PC SERVIS Varaždin - servis računala, periferije, konzola. K. Filića 39, tel. 321-702, 092/2403-300 ozn.3640 STARE i nemoćne, pokretne i nepokretne, primam na smje-

IZVOĐENJE građevinskih radova, spušteni stropovi, pregradne stijene, uređenje interijera. Mob. 092/253-6617 ozn.3764 TERAPIJE bioenergijom - metoda Zdenka Domančića. Vjekoslav Mikić, s cerifikatom HUPED-a. Tel. 042/210-966 ozn.3781 SELIDBE i prijevoz robe obavljamo u varaždinskoj županiji, Hrvatskoj i inozemstvu, cijena 100 kn/h. Mob. 098/704-257 ozn.3818 PEČAR i KERAMIČAR: postavljam i obnavljam kamine ( Kalijeve peći); postavljam keramičke pločice. Mob. 091/570-4956, 042/330-893 ozn.3825 TAPECIRAMO namještaj, kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete + izmjena federa; popravak stolarije, bajcanje + lakiranje. Prijevoz osiguran. Tel. 042/230-354, 099/722-4736 ozn.3840 PROFESORICA engleskog jezika daje instrukcije. Mob. 091/7949936 ozn.3844 KROVOPOKRIVAČKE, tesarske, limarske te zidarske radove izvodimo u Varaždinskoj i Šibenskoj županiji. Tel.042/739-225, 098/966-2307 ozn.3851 KERAMIČARSKI obrt Toplek postavlja pločice te vrši adaptaciju vaših kupaonica. Mob. 098/473421 ozn.3857 OBITELJSKI dom prima na smještaj pokretne i nepokretne osobe, Majerje. Tel. 042/209-924, 091/253-6683 ozn.3859 AKCIJSKE cijene knauf sistema: izrada potkrovlja, spuštenih stropova, pregradnih zidova, gletanje, malanje, fasade. Mob. 098/478900, 042/766-119 ozn.3860 POVOLJNO! Dajem instrukcije iz matematike za osnovnu školu. Mob. 099/691-7206 ozn.3867

ŽIVOTINJE

PURANE i purice težine 5 - 7 kg žive vage, cijena 22 kn/kg, prodajemo. Primaju se narudžbe za očišćene po cijeni 33 kn/kg. Moguća zamjena za suhi kukuruz ili isti kupujem. Upitati kod: Vinko Cerjan, Biljevec 76, tel. 729-581 i 098/284 807 ozn.83c

18 kn/kg, moguća dostava. Tel. 683-241, B. Trnovec, Dravska 107 ozn.3841

PILIĆI za klanje dohranjeni šrotom, težine 2,30 - 2,80 kg, cijena 10,50 kn/kg. Greda 140, kod Horbeca, tel. 729-027 ozn.176c

SVINJU od 160 kg, prodajemo. Tel. 042/714-762 ozn.1555b

POKLANJA se Bernski planinski pas, ženka, stara 3 g., samo u Vž. Mob. 091/630-9630 ozn.3586

PILIĆI 2,5 kg, živi/očišćeni; odojci 25 kg, mogućnost klanja, dostava. Vitez, Kneginec D., tel. 690-374, 098/132-4242 ozn.3846

KRMAČE za klanje, više komada, cijena 9 kn po kilogramu žive vage, prodajem. Mob. 098/183-6669 ozn.3798 MUŠKU svinju, domaćom hranom hranjena, 140 kg, uz mogućnost klanja, prodajem. Tel. 645-163 ozn.3821 ODOJCI uz mogućnost klanja. Lukačić, Kneginec D., tel. 690-421, 098/994-5634 ozn.3828 NJEMAČKI ovčari, štenci, čistokrvni, 500,00 kn, moguća zamjena. Mob. 091/6030-755 ozn.3839 PILIĆI dohranjeni šrotom, očišćeni

PILIĆI – živi ili očišćeni, dostava moguća. Vlahović, Štefanec, Ludbreška 55, 042/657-484, 098/9423373 ozn.3864

ODOJKE težine cca 30 kg, prodajem. Nazvati: 040/821-632 ozn.3845

SVINJE od 120 - 160 kg, prodajem. Mob. 098/957-4511 ozn.3852 SVINJU za klanje 140 - 150 kg, uz mogućnost klanja, prodajem. Tel. 641-300 ozn.3861 SVINJE od 120 kg do 170 kg i krmaču 200 kg, prodajem. Mob. 091/511-7252 ozn.3869

OSTALO KUPUJEM starinski namještaj, sliku, sat i razne starine. Mob. 091/250 -4765, tel. 350 -471, 214-616 ozn.3870


56 Mali oglasi

Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!

KUPUJEM „EURO“ palete, 100 x 120 i 80 x 120 (obične); prodajem benkovački lomljeni kamen i obrađeni – bunju! Mob. 098/9828-338, 098/268-934 - kamen ozn.147c

500.000 kn; Boxmark, Varteks do 7.000 € - na trajni nalog obustava; do 160.000 kn bez HROK-a i C. L.; umirovljenici do 90. god. starosti – pozajmice. Kreditni ured, Varaždin, Novi Marof, Var. Toplice, 098/905-5687, 098/290971 ozn.237c

VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/3234334 ozn.1492e

KREDITI preko polovice plaće, pozajmice do 30.000 kn bez HROK-a i CL-a do 160.000 kn, pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti. Mob. 091/976-9309 ozn.237c

KUPUJEM bijeli kukuruz, raž i hajdinu. Mob. 091/505-2265 ozn.1496e CRNO vino portugizacte, ujedno se prodaje crno vino portugizac vino sovignoun, sivi pinot, i mješane sorte. Tel: 042/647-164, mob: 098/792-289 ozn.165c PLINSKU bocu od 10 kg , za kućanstvo, prodajem. Tel. 213-612 ozn.3765 OGRIJEVNO drvo, cjepanice dužine 1 m, bukva, grab, hrast, dostava. Mob. 098/9830-979 ozn.3770 PRAZNU, duplu, mramornu grobnicu na starom djelu varaždinskog groblja, prodajem. Mob. 099/7475981, 098/9486-908 ozn.3780 PRIRODNI gel –Kamagra, spas za one koji žele maksimalnu potenciju, bez nus pojava. Hit u svijetu! Mob. 092/298-4441 ozn.3782 ZBOG zatvaranja trgovine prodajem dj. pamučne hlačice (10 kn), piđamice (25 kn), traperice (25 kn) i dr. Mob. 091/585-9775 ozn.3782 JABUKE Idared, malo špricane, moguća dostava, 2 - 3,5 kn/kg. Mob. 098/714-194 ozn.3794 ŠTEDNJAK, itison, akvarij, laminat, stolni tenis, kada, školjka, plamenik, kamin, starinske stvari. Mob. 095/8088-207 ozn.1548b SIJENO i otavu u balama cca 300 kom te topole za rušenje 6 kom, prodajem. Mob. 098/165-3441 ozn.3817 DVA GROBNA mjesta, na starom dijelu groblja, prodajem. Upitati: 091/584-7350 ozn.3831 DVIJE svinje 170 – 190 kg i jednu oko 230 kg, prodajem. Tel. 683896, 098/962-3679 ozn.3836 DRVA za ogrjev cjepanice, može kratko piljeno. Tel. 042/210-461, 098/973-3422, 098/1900-201,

095/900-8646 ozn.3850 GARNITURU za kuhinju, stol 120 cm x 85 cm - rastezljiv do 200 cm i 6 stolica, prodajem. Dobro očuvano. Tel. 240-242 ozn.3848

KREDITI AKCIJA! Veliki izbor svih vrsta kredita bez jamaca, HROK-a i C. L. Pogodnosti umirovljenicima! Pozajmice odmah! Mob. 099/528-3329, 091/506-1660, Nada ozn.3816 KREDITI bez jamaca 150.000 kn (Varaždin - Ludbreg), HROK-a, C/L, na ostatak primanja, prebijanje. Razne mogućnosti. Pozajmice do 20.000 kn. Mob. 095/5517-670 ozn.1556b NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 30.000 €; bez HROK-a i C.L. 160.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c

FENOMENALNA akcija još samo do kraja godine! Krediti bez HROK-a do 160.000 kn/10 g. Pozajmice do 50.000 kn/48 h. Gđa. Ivana, 091/908-0808, 095/885-9230 ozn.176c POVOLJNO i brzo! Krediti i pozajmice za umirovljenike i zaposlene. Bez HROK-a i rješavanje C/L. Mob. 099/871-6089, Tomislav ozn.169c PREZADUŽENI ste i mislite da Vam nitko ne može pomoći? Javite se nama! Rješavamo C/L, prebijamo kredite, ne gledamo HROK! Lidija, 091/532-9982 ozn.232c NOVO! Ured Varaždin i Varaždin-

ske Toplice! Krediti do 220.000 kn bez jamaca, do 160.000 kn bez HROK-a i C.L. Pozajmice do 30.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €, do 1/2 primanja do 17.000 €. Umirovljenici do 95 g. starosti – pozajmice. Mob. 098/291-004, 042/205-905 ozn.237c TREBATE pomoć? Brza realizacija pozajmica i kredita, inozemne mirovine, pozajmice za starije osobe, bez HROK-a i C.L. Mob. 095/9860779, 095/879-2859 ozn.237c NOVOOTVORENI ured – V. Toplice i Varaždin! Muče vas postojeća zaduženja, crne liste, godine? Najbrža realizacija bez jamaca, na ostatak plaće, pozajmice u roku 24 h. Umirovljenici do 90 g. starosti – pozajmice odmah. Mob. 095/569-2711 ozn.237c BUDUĆNOST koja pruža više, put prema uspješnoj realizaciji kredita, rješavanje C. L. Krediti bez gledanja HROK-a. Mi ne obećavamo, mi rješavamo! Umirovljenici do 95 g. života – pozajmice do 20.000 kn. Mob. 098/138-8354 ozn.237c HIT krediti za umirovljenike do 95 g. života, realizacija u roku od 24 h, kamata samo od 5 – 7 %. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/8627400 ozn.237c NIKAD nije bilo da nekak nebi bilo! Krediti do 30.000 € bez jamaca, do 70.000 kn bez HROK-a. Krediti na ostatak plaće bez adm. zabrane do 7.000 €, pozajmice do 25.000 kn - odmah. Zatvaramo već postojeća zaduženja te rješavamo C. L. Pozajmice za umirovljenike do 30.000 kn. Kreditni ured Varaždin i Novi Marof. Mob. 098/964-5711 ozn.237c POZAJMICE za zap. do 50.000 kn; do pol. plaće ili mirovine 220.000 kn bez jamaca, hipotekarni do

NOVOOTVORENI kr. ured Novi Marof! Muči li vas visina plaće, postojeće zaduženje ili tkz. C. L. Obratite se sa povjerenjem na financijsko savjetovanje. Mob. 091/910-1112 ozn.237c NOVOOTVORENI kreditni centar u V. Toplicama te Varaždinu! Krediti do polovice plaće ili mirovine do 30.000 €, do 160.000 kn bez HROK-a , na ostatak primanja do 7.000 €. Pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti! Mob. 092/2920831 ozn.237c KREDITNI ured sa dugogodišnjim iskustvom te stručnim osobljem nudi vam besplatno savjetovanje. Muče vas postojeća zaduženja? Nudimo vam kredite do 150.000 kn bez gledanja HROK-a i C. L., do polovice primanja 30.000 € bez jamaca! Hit pozajmice za umirovljenike, realizacija 24 h. Javite se sa povjerenjem: 099/6700-894 ozn.237c NOVO! Gotovinski krediti do 30.000 € bez jamaca, do 7.000 € bez adm. zabrane, pozajmice 20.000 kn/24 h. Javite se sa povjerenjem! Mob. 099/696-9691 ozn.237c AKCIJA kredita do 160.000 kn bez HROK-a do 30.000 € bez jamaca. Hit pozajmice za umirovljenike do 95 g. starosti. Zatvaramo već postojeća zaduženja te vas rješavamo C. L. Kreditni ured Varaždin i Varaždinske Toplice. Mob. 091/553-7174 ozn.237c KREDITI do polovice primanja do 30.000 €, na ostatak primanja do 7.000 € bez administrativne zabrane. Pozajmice do 20.000 kn/24 h. Mob. 091/9882-892 ozn.237c AKCIJA gotovinskih kredita do 220.000 kn, do polovice primanja 17.000 €, na razliku plaće do 7.000 €. Imate starih dugovanja i ne znate kako si pomoći, nazovite

30. studenog 2010.

095/923-1647 i mi ćemo vam pomoći ozn.237c KREDITNI ured sa stručnim te ljubaznim osobljem na području Varaždina te V. Toplica nudi vam expres pozajmice 20.000 kn/24 h, kredite do 30.000 € bez jamaca, do polovice primanja bez adm. zabrane, HROK i C. L. ne moraju biti problem. Mob. 091/7315-446 ozn.237c ISKORISTITE priliku! Krediti bez HROK-a do 160.000,00 kn samo do kraja godine. Pozajmice 20.000,00 kn u 24 h. Mob. 092/258-8079, Nada ozn.244c NOVO ! Akcija kredita bez HROK-a do 210.000 kn, na ostatak plaće do 7.000 €. Umirovljenici, čisti odrezak do 10.000 €, pozajmice do 20.000 kn odmah! Robert, 098/958-8981 ozn.257c KREDITI bez HROK-a i C.L., na trajni nalog, super hipotekarni, porod. naknade, pozajmice. Mob. 092/134-0472 ozn.277c MIKRO zajmovi, 500 – 1.500 kn. Tel. 042/213-085 ozn.1545b NOVI! Mogućnost bez HROK-a i C/L , zaduženje do 2/3, na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.3410 SVI bankovni krediti i krediti za žene na porodiljnom bez jamaca. Umirovljenicima bez depozita. Mob. 091/760-2180, Goran ozn.3775 NAJJEDNOSTAVNIJI krediti te pozajmice za sve zaposlene i umirovljenike. Prebijanje dugovanja. Može bez HROK-a i administrativne zabrane. Mob. 098/920-2090, 095/578-4932, 092/111-9630, 091/916-9885 ozn.3815 SVE vrste kredita i pozajmica. Mob. 095/5794224 ozn.3849 KREDITI! Gotovinski na ostatak primanja i hipotekarni vanjski. Kreditni ured Varaždin, tel.

042/321-144, 092/119-0041, Danica ozn.3853 KREDITNI ured Varaždin! Hipotekarni vanjski od 250.000 €. Posebne pogodnosti za Boxmark. Tel. 042/321-144, 099/579-5712, Zvonko ozn.3853 AKCIJA! Gotovinski i hipotekarni krediti bez jamaca1 Brzo i efikasno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.3853 TREBATE kredit ili pozajmicu? Nazovite nas s povjerenjem! Krediti do 30.000 € bez HROK-a i jamaca. Pozajmice do 20.000 kn – odmah! Mob. 091/513-5985 ozn.3862

POZNANSTVA VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 064/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel. 040/822-362, 099/516- 6780, ponedjeljka – petka 10.00 h - 12.00 h i 14.00 h - 19.00 h, subota 14.00 h - 19.00 h ozn.128c MUŠKARAC 43 g. pun ljubavi i nježnosti traži žensku osobu za susrete/vezu. Mob. 098/539-946 ozn.3804 MUŠKARAC 49 g. traži žensku osobu do 39 g. radi povremenog druženja. Mob. 099/787-9566 ozn.3865


Zahvale i sjećanja 57

30. studenog 2010.

ZAHVALA

ZAHVALA

povodom smrti dragog supruga, oca, djeda i svekra

povodom iznenadne smrti naše drage majke, svekrve, bake, prabake, sestre i šogorice

TUŽNO SJEĆANJE na voljene roditelje

MIRKA LEVANIĆA

KATE MARTINČEVIĆ

preminulog 19. 11. 2010. u 71. godini života.

POZDER TOMU

MARIJU

† 17. 07. 1972.

† 3. 12. 2004.

Vrijeme ne može izbrisati uspomene na vas. Djeca i snaha

Zahvaljujemo svim prijateljima, susjedima, kumovima, rodbini i znancima koji su u tako velikom broju dostojanstveno ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak, okitili odar cvijećem i svijećama. Posebnu zahvalnost želimo izraziti dr. Vojnoviću i njegovim sestrama, prim. dr. Detoniju, njegovoj doktorici Nadici Fatiga – Brodar, Bolnici Klenovnik te vlč. Valentu Posavcu na lijepim riječima oproštaja i molitve. Počivao u miru Božjem. Ožalošćeni: supruga Dragica, sin Miljenko, unuke Valerija i Višnja, snaha Vesna

SJEĆANJE

preminule 19. 11. 2010. u 78. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima na pruženoj potpori i iskrenoj sućuti i svima koji su nam dragu pokojnicu ispratili na vječni počinak te joj okitili grob cvijećem i svijećama. Veliko hvala velečasnome Ivanu Sakaču na dirljivim riječima oproštaja. Ožalošćeni: kći Božica i sin Pavao s obiteljima te ostala tugujuća rodbina

*****

na baku

KATARINU KRALJ 2008. – 2010. „Za svaku dobru reč, kaj reči si mi znala, za svaki pogled i osmijeh Tvoj od sveg Ti srca hvala.“ Tvoja unuka Vlatka i Fran

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE

dragom suprugu

na drage roditelje, baku i dedeka

Od supruge Dragice *****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom tati Od sina Miljenka, snahe Vesne, Valerije i Višnje

Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale

sa slikom već od

100

kn

POSLJEDNJI POZDRAV

ZORICU HRMAN

DRAGUTINA HRMANA

dragom i voljenom bratu i stricu

rođ. BOROVEC

30. 09. 2010. – 30. 11. 2010.

MIRKU LEVANIĆU Brat Stjepan s obitelji

02. 12. 2003. – 2. 12. 2010.

S ljubavlju i tugom, kćerka Milica, zet Josip i unuka Vlatkica

ZAHVALA

ZAHVALA povodom iznenadne smrti našeg dragog supruga i oca

povodom smrti naše drage supruge, majke, bake, prabake i svekrve

VLADIMIRA KRETIĆA

MARIJE KAPLJIĆ

koji je preminuo u 51. godini života.

preminule 19. 11. 2010. u 75. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima, prijateljima te svim dragim ljudima koji su prisustvovali na ispraćaju. Posebno hvala doktorici Trivunović, TSH, sindikatu Koka, Vindiji, Varteksu, radnim kolegama s majstoricama Kenijom i Kokot, bivšem 8. a OŠ Maruševec, I. b G.P.R. škole Varaždin s razrednicom Strmečki, kumovima Bosak. Također hvala velečasnom Mezaku na dirljivom ispraćaju.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su bili uz nas i ispratili je na vječni počinak. Posebno zahvaljujemo baki Mariji Vincek, osoblju Neurološkog odjela Varaždin, kao i vlč. Posavcu na toplim riječima utjehe i molitve. Ožalošćeni: suprug Slavko, kći Ivanka, snaha Anica, zet Ivica, unuci Željko i Silvija s obitelji, Martin, Sanja i Jelena te praunuci Matija i Magdalena

Supruga Katarina s djecom

POSLJEDNJI POZDRAV povodom iznenadne smrti našeg voljenog supruga i oca

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mami, baki i punici

MARIJI KAPLJIĆ S tugom u srcu čuvat ćemo uspomenu na Tebe.

VLADIMIRA KRETIĆA koji je preminuo 22. 11. 2010. u 51. godini života. Oči nam plaču, srce nas zebe, teško je živjeti tata, bez Tebe. Teška je istina da Te nema više, ali sjećanje na Tebe nikad se ne briše. Ožalošćeni: supruga Katarina, sin Marko, kćeri Vlatka, Ivana i Petra

SJEĆANJE na mamu, baku i prabaku

MIRU HERMAN Djeca, unuci, praunuci

SJEĆANJE

Kći Ivanka, zet Ivica, unuke Sanja i Jelena

ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, šogora i tečika

MARKA BUDENA preminulog 23. 11. 2010. nakon kratke i teške bolesti u 50. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, susjedima i prijateljima na toplim riječima sućuti te položenim vijencima i svijećama. Posebna zahvala osoblju Opće bolnice Varaždin Kirurgije II. kat, dr. Nenadu Kudeliću, Bolnici Klenovnik, dr. Vilimu Kolariću. Zahvaljujemo velečasnom Valentu Posavcu na toplim riječima utjehe, ispraćaju i molitve. Hvala djelatnicima „Koka“ Industrije mesa A i B linija klanja, šefovima Ani, Velimiru i Nikoli. Hvala sindikatu „Koka“. Ožalošćena obitelj

na

*****

DANIJELA HRUŠČAKA

POSLJEDNJI POZDRAV

04. XII. 2007. – 04. XII. 2010. Tvoja skromnost i dobrota ostat će zauvijek u srcima i mislima Tvojih najmilijih.

dragom suprugu i tati

Supruga Anđela i kćeri Olivera i Sanja s obiteljima

MARKU BUDENU Život bez Tebe tužan je, kuća bez Tebe prazna je, a ljubav za Tobom vječna je. Ožalošćeni: supruga Vesna, sinovi Kristijan i Ivica, kći Valentina

SJEĆANJE na dragu mamu

MARIJU PLANTAK 01. XII. 2005. – 01. XII. 2010. Život nestane u trenu, a ljubav i sjećanje ostanu zauvijek. Kći Anica i sin Ivan s obiteljima

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragom šogoru

MARKU BUDENU Na Božjem putu, na Božjoj cesti, ponovno ćemo se sresti. Damir, Marija i Darko Premuž, Ana i Damir Košić, Mario i Stanko Premuž


58 Zahvale i sjećanja

30. studenog 2010.

SJEĆANJE

SJEĆANJE

ZAHVALA

na voljenog sina

na voljenog, nikada prežaljenog sina i brata

povodom smrti naše drage majke, punice, svekrve, bake i prabake

MARKA BANEKA 01. 12. 1996. - 01. 12. 2010. Tvoj lik ne mogu kiše isprati, Tvoje tragove ne mogu snjegovi pokriti, lako je obrisati suzu, zapaliti svijeću, teško je izbrisati iz srca tugu vječnu. Vole Te mama i tata

DEIVIDA BLAŽIJA 29. 11. 2009. – 29. 11. 2010. Neće Te izbrisati vrijeme, niti skrivati tama, anđeo si koji nas prati i vječno ćeš živjeti s nama. Tvoji mama, tata, Andi i Nika

SJEĆANJE

NADA HORVAT 02. 12. 2008. – 02. 12. 2010.

MARIJE MAŠIĆ preminule 21. 11. 2010. u 85. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, prijateljima i susjedima koji su dragu pokojnicu ispratili na vječni počinak te okitili grob cvijećem i svijećama. Hvala gđi Marini Žiher, gđi Ani, gđi Gogi. Kapelanu Nikoli Bukovčanu veliko hvala na ispraćaju pokojnice. Ožalošćeni: unuk Božidar sa suprugom Marijom, praunuci Nikola i Tomislav

BOLNO SJEĆANJE na voljenog unuka

Tvoj lik i dobrota ostat će u meni cijelog života.

DEIVIDA BLAŽIJA

POSLJEDNJI POZDRAV

Tvoj suprug

Duša će uvijek patiti, srce boljeti, a mi ćemo Te, anđele naš, zauvijek voljeti.

dragoj mami, baki i prabaki

Baka Nena, prabaka Slavica

Tvoj lik i Tvoja dobrota ostat će u nama cijelog života.Počivaj u miru Božjem.

SJEĆANJE

JOSIP CRNČEC 02. 12. 1991. – 02. 12. 2010. U srcima Te vječno nosimo, što dalje i duže, sve više patimo. Tvoji Dubravka, Matija i Nikola

SJEĆANJE na neprežaljenog supruga

JOSIPA MATKOVIĆA 30. XI. 2005. – 30. XI. 2010. Tvoja Branka

SJEĆANJE na voljenog brata

IVANA GRADEČAKA DIPL. PRAVNIKA 30. 11. 1999. – 30. 11. 2010. Sestra Sidonija sa suprugom

POSLJEDNJI POZDRAV

IVANA ŽIGMUNDA

Tvoja supruga Božena s Tvojim najmilijima

*****

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj mamici, baki i prabaki

MARIJI MAŠIĆ Lahko Te bilo voljeti, teško i bolno izgubiti, a još teže bez Tebe živjeti. Tugujući kći Katica, unuka Nataša s obitelji

dragom prijatelju

POSLJEDNJI POZDRAV

Srest ćemo se opet, negdje među zvijezdama.

dragoj mami, punici, baki i prabaki

MARIJI MAŠIĆ

SJEĆANJE

05. 12. 1985. – 05. 12. 2010. Prošlo je puno godina i dana otkad Te nema među nama.

Tugujući kći Elizabeta, unuci Josip i Ivica s obiteljima

MIRKU BOŽIĆU Prijatelj Stjepan Breški

na voljenog supruga, tatu, djeda i pradjeda

MARIJI MAŠIĆ

SJEĆANJE

TEREZIJA MIŠAK 30. 11. 2009. – 30. 11. 2010. Uvijek ćeš biti u našim mislima i srcima.

koja je preminula 21. 11. 2010. u 85. godini života. Od smrti Te nismo mogli oteti, od zaborava ćemo Te sačuvati, po dobroti pamtiti, a s ljubavlju spominjati. Ožalošćeni: kći Štefanija, zet Antun, unuke Ksenija, Karmenka te praunuci Vjeran, Dijana, Sara, Sandi i Tino

Nećaci i nećakinje Mišak i Tuđan s obiteljima

POSLJEDNJI POZDRAV

SJEĆANJE ZAHVALA

STJEPAN HORVAT 04. 12. 2001. – 04. 12. 2010. Ne postoji zaborav, samo uspomena, ljubav i sjećanja na Tebe. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE na dragu mamu

ANU AMBRUŠ 01. XII. 2009. – 01. XII. 2010. Uspomena na Tebe živjet će vječno. Obitelj Cikač i Ambruš

povodom smrti našeg dragog

STANISLAVA FULIRA preminulog 20. studenog 2010. godine u 71. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumi, prijateljima i susjedima na upućenim izrazima suosjećanja i pruženoj potpori i svima koji su dragog nam pokojnika ispratili na vječni počinak te mu njegov odar okitili cvijećem i svijećama. Veliko hvala dr. med. Božidaru Novoselu na strpljivosti i brizi, obitelji Čajavec na svesrdnoj pomoći kao i vlč. Josipu Hadroviću na dostojanstvenom ispraćaju. Supruga Marija i kćeri Jasna i Zvjezdana

dragoj baki i svekrvi

MARIJI MAŠIĆ Draga bako, vječno ćeš živjeti s nama u mislima i molitvama.Počivaj u miru Božjem. Snaha Antonija i unuk Antonio

SJEĆANJE na

JOSIPA SEKOVANIĆA 04. 12. 2006. – 04. 12. 2010. Pod plaštom tišine sjećamo se dana zajedničkih sanja. Supruga Ana i sin Žarko

*****

SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na dragog

SJEĆANJE

dragom suprugu i ocu

na dragog oca, svekra, djeda i pradjeda

STJEPANA KORENTA – PIŠTU 05. 12. 2005. – 05. 12. 2010. Po dobroti Te pamtimo, s ljubavlju Te se sjećamo. Tvoji: Marija, Milivoj, Ana, Gordana i Dejan

SJEĆANJE

ADOLFINA FOLNOVIĆ 01. XII. 2009. – 01. XII. 2010.

STANISLAVU FULIRU

JOSIPA POŽGAJA

Zauvijek ćeš ostati u našim srcima i sjećanjima. Počivaj u miru Božjem!

05. 12. 2000. – 05. 12. 2010.

Tvoji najmiliji

U našim srcima uvijek voljen, u mislima nikad zaboravljen. Sin Vladimir, snaha Biserka, unuka Snježana s obitelji

SJEĆANJE na suprugu, majku, baku i svekrvu

MARIJU DREVEN

S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

29. 11. 1954. – 29. 11. 2010. U mislima uvijek voljena, u srcima nikad zaboravljena.

Tvoji: sin, snaha i unuci s obiteljima

Suprug Stjepan, kćerka i sinovi s obiteljima

SJEĆANJE

ALEKSIJE GOLUBIĆ 29. XI. 1980. – 29. XI. 2010. S poštovanjem Tvoja obitelj

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na voljenog

dragom bratu, šogoru i ujaku

TUŽNO SJEĆANJE

SLAVKA ŠKARIKA

JOSIPU CIGLARU

KATICA ZRINSKI

05. 12. 2001. – 05. 12. 2010. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.

S tugom i poštovanjem čuvat ćemo uspomenu na Tebe. Hvala Ti za sve. Počivaj u miru.

Tvoji: supruga i kćeri s obiteljima

Tvoji: sestra Danica, šogor Ratimir te nećakinja s obitelji Jurinič

30. 11. 2008. – 30. 11. 2010. Veliko Ti hvala za svu Tvoju dobrotu i ljubav. Počivaj u miru. Tvoji najmiliji


Zahvale i sjećanja 59

30. studenog 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

voljenom prijatelju

DRAGICI MATIJAŠEC

ALENU LOZIĆU

preminuloj 27. 11. 2010. u 86. godini života nakon duge i teške bolesti.

S ljubavlju čuvamo uspomene na Tebe. Tvoji vjerni prijatelji

IVANKA KOŠUTIĆ † 08. 10. 1994.

DRAGUTIN KOŠUTIĆ DUNJA IVKOVIĆ † 08. 07. 1986. † 02. 12. 2008.

Bliže, o Bože moj, veličju tvom… Obitelj Ivković i Pajtlar

ZAHVALA povodom prerane smrti našeg dragog supruga, oca, djeda, svekra i tasta

Ispraćaj drage nam pokojnice bit će u srijedu 1. 12. 2010. godine u 11:20 sati u krematoriju na Mirogoju. Počivaj u miru Božjem! Ožalošćena obitelj: suprug Franjo, sinovi Nino, Dinko i Mario, snahe Jasenka i Vesna, unuci Ema i Dino te ostala tugujuća rodbina

MIRKA BOŽIĆA SJEĆANJE

DUNJA IVKOVIĆ 28. 10. 1988. – 02. 12. 2008. Kada voljeni zauvijek odu, životi samo se mijenjaju, jer ni sunce ne nestane, samo se sakrije… Obitelj

preminulog 19. 11. 2010. u 69. godini života nakon kratke i teške bolesti.

Dirnuti izrazima sućuti i riječima utjehe, iskreno zahvaljujemo svoj rodbini, kumovima, prijateljima, susjedima i svim ljudima koji su ispratili dragog nam pokojnika na vječni počinak i okitili odar cvijećem. Veliko hvala dr. Šetušić na nesebičnoj pomoći. Hvala velečasnom Miji Horvatu na divnim riječima oproštaja. Ožalošćeni: supruga Barica, kćer Željka, sin Davor, unuke Lana i Nika, snaha Irena i zet Miljenko

IN MEMORIAM

DUNJA IVKOVIĆ 2008. – 2010. Bili smo jednom najbolji...

*****

Ima dana kada ne znam što da radim, zbog ljubavi što mi stvara bol. Ja Te volim tako silno da umirem. Ja Te volim, a Ti ne znaš to.

SJEĆANJE na voljenu nećakinju i sestričnu

DUNJU IVKOVIĆ 02. 12. 2008. – 02. 12. 2010. S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Obitelj Pajtlar

SJEĆANJE na voljenog supruga i oca

EMILIJANA OBRLJANA – BRACU 05. XII. 2009. – 05. XII. 2010. Uvijek si tu, i ja to znam… čujem Te, vidim Te, znam da nisi otišao. Ostani zauvijek tu, šapni mi u uho što misliš, reci mi kad sam u krivu, pomogni mi da dobro odgojim našu djecu, dođi mi u snove, nasmij me kad mi je teško, briši mi suze kad ih ne mogu zaustaviti. Molim Te, budi tu… Volimo Te, ljubavi. Tvoji supruga Natalija i djeca Helena, Jurica i Ivan

na naše drage roditelje

BOŽIĆ

JOSIPU

DRAGUTINA

† 20. VIII. 2007.

† 30. XI. 1993.

S ljubavlju, tugom i poštovanjem čuvamo uspomenu na vas. Vaše kćeri Nevenka i Gabrica, zet Stanko, unuci i praunuci

SJEĆANJE na dragog supruga

Studenti Medicinskog fakulteta

SJEĆANJE

TUŽNO SJEĆANJE

na našeg dragog

JOSIPA CANJUGU 01. XII. 2002. – 01. XII. 2010. Zauvijek si u našim srcima! Hvala svima koji Te se sjećaju. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

LJUBICA JAMBOR rođ. MAŽAR 24. 11. 1998. – 24. 11. 2010. Suprug Ivan, kći Marija, zet Saša, unuci Vedran i Filip

TUŽNO SJEĆANJE na našu dragu

LJUBU BUBNJARIĆ

RUDOLFA PASKU 01. 12. 2003. – 01. 12. 2010. S ljubavlju i tugom uvijek si u mojim mislima. Hvala svima koji posjećuju Tvoj tihi dom. Supruga Katarina

ZAHVALA povodom smrti naše drage majke, punice, bake i prabake

ANE ŠPICAR preminule 25. 11. 2010. godine u 76. godini života.

Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, kumovima, prijateljima i susjedima na pruženoj iskrenoj sućuti i svima koji su dragu nam pokojnicu ispratili na vječni počinak te grob okitili cvijećem i svijećama. Posebnu zahvalnost izražavamo gđi Blaženki Beli na svesrdnoj pomoći i njezi u najtežim danima kao i vlč. Ivanu Žmegaču na riječima ispraćaja na vječni počinak. Ožalošćeni: kćerke Dragica i Draženka, zetovi Vjekoslav i Vladimir, unuci i praunuci

29. 11. 1988. – 29. 11. 2010. Tvoji najmiliji

POSLJEDNJI POZDRAV dragoj kolegici

SJEĆANJE na voljenog sina i nećaka

EMILIJANA OBRLJANA 05. XII. 2009. – 05. XII. 2010. Život bez Tebe tužan je, uspomena na Tebe vječna je. Zauvijek ćeš ostati u našim srcima.

TUŽNO SJEĆANJE na našeg dragog sina, brata i ujaka

Bilo nam je lijepo u društvu s Tobom. Čuvali Te anđeli.

STJEPANA VINCEKA

Kolegice iz Visa Varaždin

16. 10. 1971. – 16. 10. 2010. Tvoji najmiliji

SJEĆANJE

na voljenog supruga, tatu, djeda i svekra

JOSIPA POSAVCA

SJEĆANJE na dragog supruga, tatu i djeda

Tvoji tata Emilijan i tetica Nada

SJEĆANJE

GITICI NIKŠIĆ

na supruga, oca i djeda

JAKOBA DREVENA 29. 11. 2006. – 29. 11. 2010.

BOŽIDARA BLAŽIJA 30. 11. 2004. – 30. 11. 2010. S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Supruga i djeca s obiteljima

Supruga i sinovi s obitelji

SJEĆANJE

26. 11. 2000. – 26. 11. 2010.

STJEPAN KUČINA

Prošlo je deset tužnih godina otkako Ti nisi s nama.

ZAHVALA

Neka Ti sjaje svijeće, neka Te molitve naše prate kada ne mogu da nam Te vrate.

povodom smrti naše drage mame, bake i prabake

Uspomena na Tebe živjet će vječno.

EVE POJE

Tvoja obitelj

Obitelj Posavec

28. XI. 2004. – 28. XI. 2010.

1919. – 2010.

TUŽNO SJEĆANJE

02. XII. 2009. – 02. XII. 2010. S ljubavlju koju smrt ne prekida, beskrajnom tugom koju vrijeme ne liječi, snagom koju nam daješ, uvijek smo u mislima s Tobom.

Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, znancima i susjedima koji su ispratili pokojnicu na vječni počinak. Zahvaljujemo vlasnicima firme TMT i radnim kolegama te djelatnicima zaštite Varteks na izrazima sućuti i njihovoj prisutnosti. Posebna zahvala dr. Ivici Rogina te medicinskim sestrama Štefici i Nevenki. Hvala na dirljivim riječima oproštaja kapelana Davora Šumandla i članovima zbora koji su ispraćaj učinili dostojanstvenim.

STJEPANA CEROVCA 03. 12. 2000. – 03. 12. 2010.

Tvoji najmiliji

Sin Juraj, snaha Biserka, unuk Danijel

Supruga Ruža, Grozdana i Zoran

na našu voljenu

NADU LUKAVEČKI

SJEĆANJE na

U mislima uvijek voljen, u srcu nikad zaboravljen.


60 Vaš kutak

30. studenog 2010.

Vrtoglavica Cvjetni dom zločesta

Jožek, Zlatek, Vlatkec … Piše: RADAR

V

e kad su naši vrli sindikati odigrali zadnji čin lutkarske komedije „Referendum“, nacija se more pak posvetiti izboru šefa Haenesa iliti nogometne interesne zajednice. A tu je bogme fest hudo napeto. Kak puška. Vlatkec neda fotelju, a Maminjo neda Vlatkeca. A Igor kuca na vrata. Pa je saki glas za izborno prenemaganje važni. Pa se ve kak vu pravom kupleraju trguje z svim i svačim. Se posud di se lopta kotura. Spreda i otraga. Pa ve i neki trgovci dobro prejdeju. Prodali su i Jožeka Brezu. Z Velkog Sela pri Dravi prešal bu igrati nogomet vu Agram. K Maminju Velikome. Za to bu Jožekov klub dobil 300 tisučakov euri i plaćene ambijentalnoklimatske pripreme za celu ekipu vu Turčiji. Otkud je Šeherezada. Ti budu penezi dobro došli kluba pa bu šef Zlatek Jegulja mogel platiti duge nogometašima i drugima kaj se oko kluba motaju. I sporazumnu otpremninu Aleksandru Aceku kaj je klub kakti vodil nekaj meseci i digel sidro. Pa bu ve peneze dobil, za minuli rad i nekaj k tomu. Da mu se najde. Al ni znati kulko. A kulko bu glasov radi sega tega dobil i od koga Vlatkec, bumo vidli. Još ima cajti za trgovinu. Morti Igor da više. Trgovina vu nogometu i onak najbolše ide.

Što čitati? Kurt Cobain

Božićni ugođaj V

jerujem da ste početkom adventa i sami počeli padati pod božićni utjecaj. Predstojeće razdoblje je zacijelo najkićenije i, rekli bismo, jedno Leticija od najugodniZADRAVEC jih u godini. Kukuljevićeva 17, Varaždin Još je ugodnije 042/212-362 ako ga provoletiziazadravec@gmail.com dimo u društvu dragih osoba, a njih želimo dočekati u čarobnom ozračju kako bi to druženje bilo svima što toplije i ljepše. Kako biste to postigli, ja ću se potruditi maksimalno vam pomoći. Svoje kićenje već ste započei adventskim vjenčićima koje ste jučer postavili na stol i zapalili prvu svijeću, no nemojte

se zaustaviti na tome. Svoje kuće, stanove, okućnice pa čak i radne prostorije učinite što ljepšim i privlačnijim. Uz boju svog adventa iskombinirajte još neku vazu s ukrasima poput onih na adventu, mirisne svjećice raspoređene po prostoru dodatno će pospješiti ugođaj luksuza, njihov miris i svjetlost koji će se širiti prostorom činit će ga još bajkovitijim. Svakako, ne zaboravite ukrasiti vrata i okućnicu. Neki će na ovratnik staviti girlandu (pleteni lanac zelenila), dok će se drugi odlučiti za vjenčić usklađen s onime na stolu. Za koju se god varijantu odlučili, možete je dodatno ukrasiti lampicama koje prekrasno sjaje u božićnim, snježnim noćima. Slobodno se poigrajte i s granjem, na koje možete staviti božićne ukrase i lampice. Vaš će osvijetljen vrt ili balkon sam po sebi izazvati simpatije kod prolaznika, a gosti koji vam dolaze s veseljem će iščekivati ulazak u dom pun topline kojom odiše ovo razdoblje. S obzirom na to da je baš ono simbol okupljanja obitelji i ljubavi, potrudite se da vama i vašim najdražima bude bajkovito i nezaboravno. ajljepši pozdravi, Letizia

Flameboy/Jim McCarthy/Barnaby Legg, Bogomdan – Kurt Cobain u str ipu, Modo Fac, Zagreb, 2010. Stot inu stranica ko lorirane strip-priče o mrtvom dječaku Kurtu Cobainu napokon je dostupno i u hr vatskom prijevodu. Izvorno objavljen još 2003. godine, danas već kultni strip o kultnom lideru Nirvane djelo je britanskog ekstravagantnog crtača Flameboya, koji se udružio s dobrim scenaristima i stvorio impresivno i šokantno djelo koje bez cenzure otkr iva detalje iz Cobainova kratkog života. Pravo ime crtača Flameboyja je Steve Beaumont, a radio je grafički dizajn za Eminema i Tupaca Shakura.

N

Sound Trek Groove Armada – Black Light A A ko ste zainteresirani za elektro vožnju, onda bi vas ovaj album mogao zanimati. Ovo im je šesti studijski album Nenad NEMEC i ciljaju ne NMC samo na ekiglazbeni producent/DJ pu okupljesound.regionalni@gmail.com nu oko stola u dnevnom boravku, nego i na plesnom podiju. Stvaraju odličan elektro feeling, što se velikim dijelom može zahvaliti ogromnom utjecaju dance pop glazbe iz osamdesetih. Upravo taj utjecaj u vidu inspiracije vrišti iz svih jedanaest pjesama s albuma. Sintevi i vokali kao da ispadaju iz nekih hitova od prije dvadesetak godina, a sve to zamotano u elektro štimung kakav nam slaže odlična Groove Armada. ostujući vokali savršeno odrađuju svoj posao, a oni su Bryan Ferry, Will Young, Jess Larrabee, Fenech Soler, Saint Saviour te Nick Littlemore.

G

lbum su najavile pjesme koje ste sigurno već dobro upoznali putem radija. “I Won’t Kneel” te “Paper Romance” još uvijek se ne gase iz airplaya makar su u međuvremenu uslijedili i novi singlovi “Look Me In The Eye” te “History” na kojem gostuje Will Young. Uz navedene singlove izdvojio bih još “Just For Tonight” i “Shameless” koje također kvalitetom nose album svojom pitkošću i također su potencijalni hitovi. Produkcija je vrhunska, zvuk je snažan i kristalno čist. Uz navedeni sound dance glazbe iz osamdesetih, ponekad očekujete da će se svaki tren oglasiti i David Bowie. Naslov albuma mogao bi sinestetski opisati i sam zvuk, koji ima dozu tame i hladnoće, prvenstveno zahvaljujući sintevima. roove Armada ne skriva da se ovim albumom okreće m a i ns trea m u više no ikad, a u tome i uspijeva prvenstveno singlicama koje su uspješno osvojile radijski eter. Ako ste žedni coolerskog elektro sounda inspiriranog osamdesetima, Groove Armada je spremila Black Light samo za vas.

G

Kurt Cobain, Dnevnici, Šareni dućan, Koprivnica, 2005. Uz gornje izdanje dobro je podsjet it i da već pet godina u hrvatskom prijevodu (koji potpisuje Varaždinac Mario Bobek) imamo i C o b a i n ove “ D n e v nike”, koji okupljaju pjevačeve zapise iz 23 bilježnice. Kurt ih nije namijenio objavljivanju, ali sva sreća što je Courtney Love opet zatrebala nešto novaca, pa je kao njegova udovica i nasljednica prodala izdavačka prava. Ima tu skica za pjesme, crteža, stripova i vrlo intimnih razmišljanja. Sve to stvara sliku iznimno nadarene osobe koja se teško nosila sa svijetom, a kamoli s uspjehom... Završetak z na m o, a li l e g e n d a živi. Urednik Krunoslav Jajetić dodatno se, kao i u većini svojih “šarenodućanskih” izdanja, potrudio nadodati još dvjestotinjak pojašnjenja. Obvezna literatura za ljubitelje Nirvane i za sve zainteresirane glazboljupce.

Denis Peričić


Vaš kutak 61 TOMISLAV MAKAJ

30. studenog 2010.

TJEDNI HOROSKOP (3o. 11. - 6. 12.)

Ovan (21.03 - 20.04)

Nemojte dozvoliti da vas poslovne obaveze zateknu nespremne, a to bi se moglo dogoditi ako ćete se previše zamarati stvarima koje nemaju toliku važnost koju im vi sami pridajete. Ugodno ljubavno iznenađenje je pred vama.

Bik (21.04 - 20.05)

Još uvijek vas prati krizno razdoblje, ali od četvrtka će ipak biti malo lakše zbog dobrog utjecaja Merkura koji će posebno biti od pomoći onima koji proživljavaju ljubavnu krizu. Donijet ćete mudru poslovnu odluku koja će vam otvoriti nove prilike.

Blizanci (21.05 - 20.06)

Netko iz vaše poslovne okoline privukao je vašu pažnju i nikako ga/ nju ne možete izbaciti iz glave. Šef će vas posebno nadgledati što će vas činiti nemirnim, a neće nedostajati ni kritika na vaš račun. Kontrolirajte svoju ljutnju.

Rak (21.06 - 20.07)

Nemojte se zamarati sitnicama i bit ćete manje napeti. Dobro se organizirajte jer će vas inače sve obveze koje imati zatrpati i nećete više moći naći izlaza iz kaosa u kojem ćete se naći. Posjetite liječnika, ako osjećate tegobe.

Lav (21.07 - 21.08)

Ako dođe do prekida s partnerom, ne samo da nećete osjetiti tugu, nego čak i olakšanje. Zaljubljeni – samo naprijed, sviđate joj/mu se. Riskirajte u poslu, ništa loše neće se desiti, a riskiranje je nužno ako želite napredovati.

Svađa s partnerom produbit će vaš odnos i unaprijediti ga. Zato nisu svađe nužno loša stvar, loše je ako iz nje ništa ne naučimo. Poslovni kontakti će cvasti i ovo je idealno razdoblje da dobijete sve što Djevica (22.08 - 22.09) već dugo želite.

Vaga (23.09 - 22.10)

Idealno je razdoblje za ljubavne veze pred vama. Slobodni će se skrasiti, a oni zauzeti će produbiti svoj odnos. Nije vrijeme za povećane investicije, nepotrebno ćete se istrošiti, a svoje poslovne obveze ograničite da se ne biste rasipali nepotrebno na sve strane.

Škorpion (23.10 - 22.11)

Vrijeme je da se prisjetite onih stvari koje su vas nekada veselile, izađite iz malodušnosti u kojoj ste se našli. U poslu će vas pratiti uspjeh na svakom koraku, a ni u ljubavi neće nedostajati lijepih situacija i trenutaka, zato - opustite se!

Strijelac (23.11 - 21.12)

Dobro gledajte oko sebe – sve je puno prilika koje ćete propustiti ako ćete se zamarati sami sa sobom. To bi moglo pobuditi i sumnju u ljude koji vas okružuju, koja će biti bezrazložna, ali nećete se dati uvjeriti u suprotno.

Jarac (21.12 - 19.01)

Ako ste sami – ublažite malo pristup prema osobi do koje vam je stalo. Oko četvrtka stvari će lagano početi sjedati na svoje mjesto, a Merkur u vašem znaku iskoristite u svoju korist i riješite neke nedoumice koje već neko vrijeme imate.

Vodenjak (20.01 - 18.02)

Slušajte svoje srce, a ne okolinu koja često govori stvari samo da ih govori, a nema nekog uporišta u stvarnosti. Naizgled vam ništa neće od ruke na poslu, ali uz malo strpljenja shvatit ćete da se u pozadini događaju pozitive stvari.

Ribe (19.02 - 20.03)

Okruženi ste zavidnim osobama koje pokušavaju pokolebati vašu vedru narav. Ne dajte se omesti u vašim planovima. Već krajem tjedna otvorit će vam se mnoga vrata koja ste toliko dugo priželjkivali i nadali im se.

Zlatna... STIL I VIKING

Priprema okućnica za zimu! Iako je jesen za mnoge čarobno razdoblje ispunjeno promjenama i prekrasnim bojama, ujedno je i razdoblje pripreme doma i vrta za razdoblje mirovanja – za zimu. Vrt je potrebno očistiti od viška otpalog lišća i ostalog organskog otpada. Čišćenje metlom i grabljama zahtjevan je posao koji u vrijeme intenzivnog otpadanja lišća često ne donosi zadovoljavajuće rezultate. Za znatno brže i učinkovitije čišćenje okućnica, putova te parkirališta preporučuje se koristiti puhače. Za manje površine poput okućnica, stazica i gredica, pogodni su lagani, ručno nosivi modeli puhača. Upravo Stihl ručni puhači jamče učinkovit i jednostavan rad te zahvaljujući njima, prilazi, staze i okućnice obloženi mokrim sagovima od lišća ne moraju više biti vaša

svakodnevnica. Ostatak vrtnog komposta poput komadića drveta, kore drveta, lišća, slame ili pokošene trave praktično i ekološki rješava se najstarijim načinom – recikliranjem pomoću električnih sjeckalica. Vrtni kompost vrlo je važan element zdravlja i ljepote svakog njegovanog vrta. Osim što je ekološki prihvatljiv, kompost je i vrlo vrijedna sirovina koja omogućuje nov život svim biljkama u vašem vrtu. Kompostiranje otpada visoko je preporučljiva i zdrava navika koju današnji vrhunski strojevi, poput sjeckalica tvrtke Viking, uvelike olakšavaju.


62 S raznih strana BIJELE RODE

Za gnijezdo 700 kuna

Za svako gnijezdo bijele rode vlasnici kuća u Međimurju dobili su po 700 kuna. Radi se o projektu koji je 2008. i 2009. godine pokusno proveden u tri županije, a ove godine proširen je po cijeloj zemlji. Po 700 kuna dobili su vlasnici kuća gdje se gnijezde bijele rode da bi nadoknadili štetu koje im ove ptice prouzrokuju na kućama. To su uglavnom popravci ili zamjena krovišta - objasnio je ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije Siniša Golub. Rode su za gnijezdo izabrale samo jednu obiteljsku kuću, onu Marije Ribarić iz Goričana, a udomaćile su se i na školi u Donjem Vidovcu, Domovima zdravlja u Čakovcu i Domašincu te na Župnom uredu u Macincu. Novac je uplaćen iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. (td)

! Veseli Kiki Kiki je mladi mužjak i u potrebi je za domom. Naučen na život u kući, vesele i vedre naravi i niskog rasta bio bi zahvalan ljubimac i u kući i u stanu. Pružite Kikiju drugu šansu. Udruga Spas 042/330-004

30. studenog 2010.

RITMIČKA GIMNASTIKA 19. Međunarodni turnir Vindija 2010

Slabija konkurencija zbog snježnog naleta Od domaćih ritmičarki prva mjesta u svojim Ema Kovačić u kategoriji najmlađih kadetkinja i Elena

kategorijama osvojile su Milenković kod juniorki

Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com

Varaždinska Gradska sportska dvorana bila je domaćin 19. Međunarodnom turniru u ritmičkoj gimnastici Vindija 2010, u organizaciji GK Vindija. Zbog snijega i loših vremenskih uvjeta nastupile su 23 ritmičarke iz osam zemalja iako je bio najavljen dolazak većeg broja natjecateljica.

Uspjeh Od domać ih r itmičarki prva mjesta u svojim kategorijama osvojile su Ema Kovačić u kategor iji najmlađih kadetkinja i Elena Milenković kod juniorki.

!

nastavlja se tradicija varaždinske škole ritmičke gimnastike iz koje izlaze vrhunske natjecateljice

One tako nastavljaju tradiciju varaždinske škole ritmičke gimnastike iz koje izlaze vrhunske natjecateljice. U najmlađoj kategoriji drugo mjesto, iza Eme, osvojila je još jedna Varaždinka Tena Mlinarić dok je treće mjesto pripalo Anđeli Mžibrada iz Srbije. U kategoriji mlađih kadet-

kinja domaća ritmičarka Mia Vidaković osvojila je treće mjesto, a ispred nje bila je kolegica iz ekipe Rea Strnad dok je pobjeda pripala mladoj Ruskinji Uliani Ershovoj. U juniorskoj konkurenciji iza Elene Milenković bile su Španjolka Polina Berezina i Nikolina Kozjak članica GK Vindija. U seniorskoj konkurenciji drugo mjesto pr ipalo je domaćoj ritmičarki Mirjani Sekovanić dok je najbolji rezultat imala Azerbejdžanka Anna Gurbanova, a treće mjesto otišlo je u Sloveniju Gruši Kočica. Organizacija je protekla u najboljem redu kako je to već uobičajeno na svim dosadašnjim Međunarodnim turnirima u ritmičkoj gimnastici GK Vindija.

Ana Paska

Skladni pokreti najmlađih...

...daju vrijedne rezultate

Natjecateljice iz osam zemalja činile su ozbiljnu konkurenciju


Vodič 63

30. studenog 2010.

Fotografije šaljite na temu jesen/zima na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s

FOTO NATJEČAJ

1000 kuna!

Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)

TJEDNI VODIČ

Četvrtak, 21.10., Tribina ČČ u 20 sati Teatar Exit: KONTRABAS; preveo, postavio i izvodi Rene Medvešek

VARAŽDIN KINO GAJ Od četvrtka, 2.12. do ponedjeljka 6.12. HARRY POTTER DAROVI SMRTI: PRVI DIO (akcijska mistična fantazija) u 17,30 i 20 sati

KAZALIŠTE Utorak, 30.11., Velika scena NENO BELAN, humanitarni koncert Srijeda, 1.12., Velika scena LJUBICA u 19,30 Subota, 4.12., Z. Rogoz VOLIM NJOFRU u 20 sati

KNJIŽNICA Radno vrijeme Odjel za odrasle i odjel za djecu: Ponedjeljak – petak (7,30 – 19,30) Subota (7,30 – 13.00) Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica: Ponedjeljak, utorak, srijeda (13,30 - 19,30) Četvrtak, petak (7,30 - 15,00) Subota (7,30 – 13,00)

MUZEJI Stari grad Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela Otvoreno: Utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

Jelena Mihalić

VREMENSKA PROGNOZA

Palača Sermage Stalni postav – Galerija starih i novih majstora “ZAPISI/OSOBNO”, izložba fotografija Damira Širole; otvorenje u četvrtak 2.12. u 20 sati, razgled do 19.12. Otvoreno: utorak - petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno Palača Herzer Stalni postav – Svijet kukaca “TEKUĆA ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOJ”, razgled do 19.12 Otvoreno: utorak-petak 9-17 sati, subota i nedjelja 9-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

GALERIJE Galerija Zlati ajngel „33. ZAGREB SALON”, međunarodna izložbe fotografija, razgled do 5.12, Otvoreno: utorak-petak 17-20 sati, subota i nedjelja 10-13, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

ČAKOVEC VREMENSKA PROGNOZA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – POVREMENE OBORINE Sutra ulazimo u prvi zimski mjesec koji bi već trebao biti uz niske temperature, a to pogoduje i blagdanskom ugođaju. Ovaj tjedan nosi nam vrlo dinamično i promjenjivo vrijeme. Bit će puno oblaka i povremenih oborina. Budući da će temperatura zraka i dalje biti relativno niska te oborine će biti u obliku kiše, ali mjestimice i susnježice ili snijega. Kratko bi moglo zajužiti, ali to se i neće puno osjetiti u nizinama tako da će temperatura zraka ostati većinom oko 5 Celzijevih stupnjeva, samo ponegdje malo viša. Podsjećamo da vremensku i agrometeorološku prognozu možete provjeriti svaki dan i na našem broju telefona 060-444-444 uz cijenu poziva od 2,29 KN/min.iz fiksnih te 3,52 KN/min. iz mobilnih mreža. (prognozu izradila udruga Crometeo 29.11.).

ROĐENI: DJEVOJČICE Laura Tomašković, Ana i Tena Hrebak, Sunčana Juriša, Gabrijela Sever, Karla Buhinjak, Helena Kurtoić, Silvija Cerovečki, Ana Vragović, Paula Koščak, Tara Vuković, Zara Vragović, Sara Ivšić, Tena Horvat

DJEČACI Luka Habek, Natanel Vukovac, Ranko Švarc, Matija Sajko, Fran Sambolec, Mateo Horvat, Luka Herman, Simon Mladenović, Dominik Zidarić, Patrik Škalec, Borna Kemec, Lovro Ferenčina, Roko Glavica, Noa Marić, Karlo Radiković, Roko Mihael Ivić, Aleksandar Katalenić, Filip Sklepić, Damian Hranić

Toni Mandir i Antonija Šmic, Ma-

VJENČANI: rinko Drčec i Maja Senečić, Branko Jovan i Josipa Majcen, Mario Košić i Marija Dašić

Kino Od petka, 3.12. do utorka 6.12. DRUŠTVENA MREŽA (biografska drama) u 20 sati Petak 3.12. i subota 4.12. MAKSIMUM (obiteljska komedija) u 17 i 18,30 sati Nedjelja 5.12. MAKSIMUM u 16 i 18 sati Mala scena Srijeda, 1.12. u 19 sati LOPOVLUKU NIGDJE KRAJA NEMA, predstava Kazališta slijepih i slabovidnih «Novi život» Četvrtak, 2.12. u 20 sati PANDORINA KUTIJICA, komedija Teatra Gavran

PREPORUKA PREPORUKA TJEDNA TJEDNA

UMRLI

Nedjelja, 5.12. u 15,30

Franjo Pintarec (83), Danica Labaš (76), Stjepan Galinec (61), Alen Lozić (22), Eduard Novaković (89), Martin Duvnjak (64), Margarita Nikšić (84), Ana Kerencov (79), Ana Špicar (75), Marijan Vuković (68), Matija Đurasek (76), Slavica Branilović (87)

U RUKAMA ANĐELA, humanitarni koncert, Gradska sportska dvorana na Dravi


64 Zadnja

30. studenog 2010.

HUMANO

HUMANO U Vinici održana aukcija “Za spas arboretuma”

Prikupljena 31.000 kuna Nedostaje još 9.000 kuna, ali još je nekoliko radova u ponudi... U petak 26. studenoga u Srednjoj školi “Arboretum Opeka” u Vinici održana je humanitarna aukcija naslovljena “Za spas arboretuma Opeka 2010”, koju su zajednički organizirale Varaždinska županija i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Na aukciji su ponuđeni umjetnički radovi nastali na nedavnoj likovnoj koloniji – 48 slika i četiri skulpture autora iz cijele Hrvatske. Sav prihod s aukcije namijenjen je kupnji strojne kosilice za potrebe održavanja zelenih površi-

na u arboretumu Organizatori su u tom naumu velikim dijelom uspjeli, jer je prikupljena 31.000 kuna. To, na žalost, još uvijek nije dovoljno za kupnju kosilice Ipak, još je uvijek ostalo nekoliko radova koji se mogu kupiti po f iksnim cijenama bez licitacije, a za sve dodatne informacije potrebno se javiti predstavnici volontera Snješki Žmegač na broj 098/9832

U rukama anđela Ove nedjelje održat će se humanitarni koncert “U rukama anđela”, a već je prodano 5.000 ulaznica. Dosad se skupilo 170.000 kuna, a osigurano je još 1.000 mjesta kako bi se skupilo još više. Cilj je skupiti 400.000 kuna potrebnih za rad 13 asistenata u nastavi za djecu s potrebnim potrebama. Njih u osnovnim školama samo u Varaždinu treba minimalno 50. U nedjelju 5. 12. na pozornici Gradske sportske dvorane pjevat će Gibonni, Bambi Molesters, Massimo, Lana Jurčević, Jacques, Miroslav Škoro, Klapa Kampanel, Feminem, Sandi, Žanamari, Baruni i Lidija Horvat-Dunjko. Cijeli događaj trajat će dva sata uz prijenos na HRT-u gdje će biti otvorene i telefonske linije, uz cijenu poziva od 5 kuna (plus PDV). Broj na koji se može nazvati već sada je: 060 90 89.

NAJAVA

Cold snap fan bus za Boogaloo! Varaždinski metalci Cold Snap koji žare i pale svjetskim i domaćim ljestvicama (Trenutačno 2. na listi prodaje pri HDU) organiziraju bus za sve varaždince koji planiraju na promociju njihovog novog albuma Perfection u zagrebački klub Boogaloo 04. prosinca, a najavljuju bogat show pun pirotehnike. Prijave se zaprimaju do srijede na m1stak3@yahoo.com ili na 0958689278. Polazak je u 17h s parkirališta kod groblja.

!

Počeo je advent

Djeca u Dječjem vrtiću “Dječji svijet” svaku godinu uoči prve adventne nedjelje izrađuju adventne vjenčiće od prirodnina, tradicionalno crveno-zelene boje, kako bi ih odnijeli svojim kućama te u svom domu pridonijeli blagdanskom raspoloženju u očekivanju i obilježavanju blagdana Božića. Na

Kazališnom trgu, oko fontane, nalazi se nešto veći adventski vijenac, a prvu je svijeću u subotu zapalio biskup Josip Mrzljak. U ove dane do Božića oživjet će i gradska jezgra. Na Korzu će je oživjeti obrtnici s kućicama, a na Franjevačkom trgu bit će postavljen šator s grijanjem.

KARIKATURA

crta: Željko Pilipović

RT_341  

Regionalni Tjednik

Advertisement