8
Život Zlatno doba
20. srpnja 2010.
OTVORENO Ugledna hrvatska gerontologinja prim. dr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić
Genijalci i u dubokoj starosti! Pozitivni primjeri funkcionalno sposobnih starijih osoba su genijalni Michelangelo, Platon, Goethe, Beethoven, Thomas Mann ili naš Nikola Tesla, koji su stvarali i u dubokoj starosti! Piše: NEVENKA SUHIĆ
LJUBAV
Bitno je biti aktivan! Starost, mudrost i ljubav? Osamdesetogodišnjak je desetljećima bio uvjeravan kako stariji ljudi nisu sposobni niti misliti, niti nešto korisno raditi, niti čak uživati u životu, davanju i primanju ljubavi i seksualnim aktivnostima kao sastavnicom te ljubavi. Na taj način stariji ljudi postaju žr tve vlastitih očekivanja, predrasuda, stereotipa i neznanja o starenju. Logično je onda pitati se: ako se od nekoga ne očekuje praćenje i iskazivanje interesa za događanja, donošenje odgovornih odluka, proširivanje spoznaja, stvaranje, rad i učenje, zašto bi takva osoba to isto očekivala od sebe? Činjenice, međutim, govore drugačije. Aktivnost zdravog starijeg čovjeka nikad ne prestaje! Ona samo mijenja svoj oblik. Genijalci i u dubokoj starosti? Svakako! Pozitivni primjeri funkcionalno sposobnih starijih osoba su genijalni Michelangelo, Platon, Goethe, Beethoven, Thomas Mann ili naš Nikola Tesla, koji su stvarali i u dubokoj starosti!
Starenje i starost jasno se razlikuju. I dok je starenje prirodan i nepovratan fiziološki proces, koji u ljudi napreduje različitom brzinom, sama starost predstavlja određeno životno razdoblje povezano s kronološkom dobi. O toj vrlo zanimljivoj i nadasve aktualnoj temi, razgovarali smo s uglednom hrvatskom gerontologinjom prim. dr. sc. Spomenkom Tomek-Roksandić, voditeljicom Referentnog centra Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba - Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo «Dr. A. Štampar» u Zagrebu. Odgovori koje nam je na naša pitanja dala ova eminentna stručnjakinja, ali i vrlo srdačna i susretljiva sugovornica, zasigurno će mnoge potaknuti na razmišljanje o tome kako starost i starenje mogu biti i lijepi i sadržajni. Evo što je dr. Roksandić rekla:
Početak starenja U starosti je funkcionalna sposobnost najvažnija. Zašto? Jer je to sposobnost pojedinca obavljati one svakodnevne aktivnosti koje su nužne za kvalitetno življenje neovisno o kronološkoj dobi. Tako funkc ionalna sposobnost npr. jednog 75godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od sposobnog 55-godišnjaka. A to također znači da pojedina starija osoba može obavljati i funkciju predsjednika države, predsjednika Sabora ili premijera, ali uz nužan uvjet da je funkcionalno sposobna i u odnosu na psihičku samostalnost i fizičku pokretljivost neovisno o kronološkoj dobi. Kada poč inje starost, može li se to odrediti? Nije lako odrediti životnu dobnu granicu od koje u čovjeka nastupa starost. Biološka starost nije istovjetna s kronološkom starošću.
Postoje različite teorije o starenju, međutim, znanstveno je dokazano da svaki čovjek drugačije stari. Dakle, starenje je prirodna normalna fiziološka pojava
n
ajvažnije je znati razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog starenja i trajan proces koji počinje od začeća i traje do smrti, znači sigurna budućnost svakog čovjeka. Ono je prije svega odraz biološkog, psihološkog i socijalnog starenja svakog čovjeka, a poglavito je uvjetovano genetskom dispozicijom. Sigurno je kako se vidljive promjene starenja organizma pojavljuju u nekoga u ranijoj starosti - od 65. do 74. godine, a kod nekoga tek u srednjoj starosti, dakle, od 75. do 84. godine, ili u dubokoj starosti - od 85 i više godina. Po klasifikaciji Ujedinjenih naroda, uzima se dobna granica od 65 godina kojom se ljudi u toj i višoj dobi definiraju kao starije osobe, dok se po kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije starost dijeli na raniju, (65-74), srednju (75-84) i duboku (85 i više godina). Znači li starost i bolest? Nikako! Upravo zato da se na starost ne bi gledalo tako, najvažnije je znati razlikovati zdravo starenje od pojave bolesnog starenja jer bolest i starost nisu sinonimi! No, s povisivanjem životne dobi događaju se mnogobrojne promjene organa i organskih sustava, što dovodi do progresivnog slabljenja i oštećenja njihove funkcije, pa se u starosti učestalije javljaju pojedine kronične bolesti, a time i funkcionalna onesposobljenost starijeg čovjeka. I hr vatska gerontološka istraživanja ukazuju na izrazitu pojavnost četiriju glavnih gerontološko-javnozdravstvenih problema u
starijih ljudi. To je nepokretnost koja se pojavljuje kao gerijatrijsko imobilizacijski sindrom u starijih osoba, nestabilnost, zbog velikog udjela ozljeda i padova u starijih, nesamostalnost sa sve većim udjelom demencija i Alzheimerove bolesti u najstarijih starijih osoba, te v isoki udio pr isutnog nekontroliranog mokrenja tj. inkontinencije u gerijatrijskih bolesnika. Ali se pr imjenom pr imjerenog programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije čimbenika koji dovode do bolesnog starenja u značajnoj mjeri mogu prevenirati ti vodeći gerontološko-javnozdravstveni problemi, koje nazivamo i «4 N».
Stanje u Hrvatskoj Kakva je «starosna» slika Hrvatske? Danas je u Hrvatskoj svaki peti stanovnik stariji od 65 godina, a u nekim županijama Hrvatske i četvrtima Grada Zagreba već svaki treći! A to upućuje na njegove rastuće potrebe usmjeravanja razvoja djelatnosti od gospodarstva, obrazovanja, sustava zdravstva i socijalne skrbi, mirovinskih fondova do razvoja zdravstvenog turizma ne samo za hrvatsko nego i za europsko starije pučanstvo. Ali sve je izraženija i uloga funkcionalno sposobne starije osobe u ostvarenju produktivnog starenja, poglavito u prijenosu znanja, umijeća, vještina te radnog i životnog
Poznata gerontologinja Spomenka Tomek-Roksandić
č
etiri glavna gerontološkojavnozdravstvena problema u starijih ljudi iskustva na mlađe generacije. Znači da je taj iskoristivi značajan potencijal starijih osoba dragocjen za razvoj zajednice u kojoj starije i mlađe osobe žive zajedno.
Danas je u Hrvatskoj svaki peti stanovnik stariji od 65 godina
Mislim - još uvijek jesam
Tko se boji vuka još... ?
“
Umirovljenike plaše mirovinama!
Kad državi fali novac, prve na udar dolaze mirovine! Zašto ne udare po glomaznom i neučinkovitom administrativnom aparatu?” STJEPAN STOLNIK, Varaždin
Dnevne vijesti čitajte na www.regionalni.com
M
irovine, kakve-takve, još uvijek dolaze redovito! Gospodin Rohatinski nije u mirovini, ali kad upozorava Vladu da je gospodarska situacija u zemlji vrlo ozbiljna i da je voda došla do grla, itekako misli na umirovljenike! Zato je i neki dan upravo njih upotrijebio kao prilično jak adut za plašenje Vlade, ali i svekolikog stanovništva. Rekao je, otprilike, da će
zbog opće recesije, preslabog kresanja državnog proračuna i neučinkovite štednje, u pitanje doći – mirovine! Uzdrmao je javnost, ali ne i glavnog financministra Šukera, koji je pobjedonosno otkrio da je već osigurao nove kredite državi iz kojih će se namaknuti novac za redovite mirovine. Cijelu je situaciju kasnije malo ublažio i sam guverner Narodne banke oporekavši
Nevenka SUHIĆ
da je rekao kako NEĆE biti mirovina, nego da bi umirovljenici MOGLI ostati bez mirovina! ve u svemu, i nije tako loše. Mislim da se, koliko god bile crne prognoze, taj scenarij neće odigrati i to zbog najmanje dva razloga. Prvi je vezan uz pitanje socijalne sigurnosti zemlje, a drugi uz – izbore! Tko je onda tu vuk i tko se koga boji?
S