INTERVJU Prof. dr. sc. Nevenka Breslauer, privremena dekanica Međimurskog veleučilišta
Stranice 6.-7.
CRNA KRONIKA
MIRJANA KRIZMANIĆ
Najromantičniji trenuci prije prvog poljupca
Poduzeće Petrač mora vratiti 354.000 kuna Stranica 14.
Stranica 35.
Tjednik
Regionalni
Plus
Besplatni primjerak
Broj 299. :: 9. veljače 2010. :: www.regionalni.com
doznajemo Udruga “Varaždinski potrošač” zatrpana pritužbama građana
Kome ide novac od telefonskih igrica? Građani se žale na visoke račune nakon poziva na brojeve koji počinju s 060 Stranice 2.-3.
Malo novca protiv štakora
Opet stao projekt preseljenja Varteksa
Stranica 33.
UMJETNOST
Stranica 3.
Kranjčec: Nema nedodirljivih i nezamjenjivih u HSLS-u
Generalićeva djela u Zagrebu 17. SJAJNI BAL GRADA VARAŽDINA
Varaždin i dalje pleše u ritmu Sjajnog bala Stranica 4.
Stranice 22.-27.
U Muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu izloženi su rani radovi oca hrvatske naive Ivana Generalića Stranice 20.-21.
Krešimir Petanjek priprema knjigu o povijesti i razvoju rukometa u Varaždinu
Stranice 30.-31.
Gubitaše ne treba podupirati Stranica 12.
ISSN 1846-8969
9 771846 896003
• SPORT Streličarski turnir u varaždinskoj Sportskoj dvorani Stranica 29. • ŽENSKI SVIJET Uoči Valentinova Eva i Jakov Zimet obnovili su bračne zavjete Stranica 37. • ŠKOLSTVO Agresivni i bezobrazni učenici ne mogu se više samo tako isključiti iz škola i nastave Stranica 16. • URBANA KULTURA Mladi varaždinski rockeri “White light”oduševili Stranica 19. • PUTOPIS Zatvor Stasi sve je rado primao Stranica 28.
Aktualno
Riječ
glavnog urednika
Moral i politika
N
ačitao sam se i naslušao ovih dana izjava, polemika i razmišljanja o moralu i (u) politici. Povoda za takve lamentacije bilo je doista na pretek. Željko PAVLEK Gospodarske i kriminalne afere koje urednik@regionalni.com potresaju Hrvatsku od Podravke do Đakovštine, slučajevi kojima se bavi DORH, USKOK, mediji i cijela nacija, potiču i one koji za moral u politici haju kao za lanjski snijeg, da sve žešće izriču kritike o toj temi. U tom kolopletu licemjerja i moraliziranja o moralu i politici našla se i prometna nesreća koju je prouzročio u Mađarskoj političar Radimir Čačić. U toj nesreći, poznato je, smrtno su stradale dvije osobe. Čačićeva osobna tragedija, o kojoj je on izvijestio javnost potvrđujući da će prihvatiti svaku odluku suda i kaznu za nesreću, postala je okvir za javnu debatu treba li on kao političar zbog toga dati ostavku na dužnosti u stranci kojoj je na čelu, Hrvatskom teniskom savezu i HOO-u… Ali, i o tome postoji li uopće danas moral, kao vrijednosna kategorija, u hrvatskoj politici. Neki čak ističu da bi trebalo uvesti moralni kodeks kojeg bi se striktno trebali pridržavati političari, ali i druge osobe u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Ima onih koji vjeruju da se tada ne bi moglo dogoditi da se za predsjednika države kandidiraju osobe protiv kojih je podneseno više kaznenih prijava, a za suce oni koji ne plaćaju porez, i da ne nabrajam dalje. Doista, ako se moral u hrvatskoj politici negdje izgubio, vrijeme je da napokon nađe svoje mjesto, koliko god to nekima bilo teško prihvatljiva činjenica.
09. veljače 2010.
DOZNAJEMO Udruga Varaždinski potrošač svakodnevno
Rješavao sam test i a na kraju sam ispa siniša sović
2
Nakon što je platio 40 kuna za rezultat testa inteligencije, Varaždincu su dva mjeseca “nabili” po 100 kuna na računu za mobitel
Najviše pritužbi stiže zbog telekomunikacijskih usluga, točnije velikih računa nakon pozivanja kvizova, igrica, tarota i slično na brojeve koji počinju s 060 Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
- Klonim se bilo kakvih plaćanja putem interneta, a pogotovo skidanja nekakvih “zmija i žaba songova” za mobitel. Unatoč tome, ispao sam debil – naveo je D.M. iz Varaždina u dopisu koji je uputio udruzi Varaždinski potrošač. On je odlučio riješiti test inteligencije na internetu, a nakon sat vremena, navodi, došla mu je obavijest da mora platiti 40 kuna ako želi dobiti rezultate testa.
Bacanje mamca
- Nisam imao pojma da će mi naplatiti, ali kad je došla poruka da trebam platiti 40 kuna, rekoh si: “Nije malo, ali ajde da vidim”. Sljedeća dva mjeseca počeli su mi dolaziti 100 kuna veći računi
za mobitel, a svaki tjedan dvije poruke s broja 88108 tipa “skinite nove sadržaje”, “učlanite se u klub” i tako dalje. Ignorirao sam te poruke, jer sam mislio da su me stavili u listu za reklame. No, uzmem ispis i shvatim da mi uzimaju po 100 kuna mjesečno, a ništa njihovo niti skidam niti koristim – navodi D.M., koji je radi toga o svojem iskustvu odlučio obavijestiti udrugu Potrošač. Udruga svakodnevno prima slične pritužbe građana, pa predsjednica Društva Vesna Kovačić apelira na građane da dobro paze kada im se nude bilo kakve usluge. - Profiteri na sve sofisticiranije načine pokušavaju doći do novca. Bacaju mamac, sve zamotaju u celofan i igraju na naivnost potrošača –
upozorava. Najviše pritužbi trenutno primaju zbog telekomunikacijskih usluga, točnije zbog računa koji nastaju nakon poziva na brojeve koji počinju s 060. - Ljudi dolaze nakon što dobiju račun u iznosima i od 2.000 do 3.000 kuna. Dosad najveći račun zbog kojeg smo primili pritužbu iznosio je oko 5.000 kuna.
a
pel: izbjegavajte kupovine “od vrata do vrata”, odnosno izvan objekta trgovine No, u takvim slučajevima ništa ne možemo učiniti, jer su ljudi toliko impulsa doista i potrošili nazivajući različite kvizove, igre, tarote i slično.
Naime, unatoč upozorenjima, ne shvaćaju da im se impulsi naplaćuju za vrijeme razgovora, ali i dok čekaju na razgovor. Toga postanu svjesni tek kada dobiju velike račune, koje moraju platiti – kaže Vesna Kovačić.
Mačak u vreći
No, pritužbe stižu i zbog prodaje različitih uređaja “od vrata do vrata”. Umirovljenik iz Varaždina V.B. (podaci poznati redakciji) je prije godinu i pol kupio uređaj “Pedilife” od trgovačke zastupnice obrtničke radnje Corpore sano. Ugovor je potpisao u svojoj kući, a uređaj je platio 4.500 kuna. - Gospođa koja je bila u mojoj kući predstavila mi ga je kao kompletan fizioterapeutski uređaj, koji na
OPREZNO U Hrvatskoj novi oblik zloupotrebe bankarskih kartica
Ne olako davati osobne podatke - Nemojte olako davati svoje osobne podatke – apelira predsjednica Varaždinskog potrošača Vesna Kovačić. Da je oprez nužan, dovoljno govore nedavni slučajevi na koje su upozorili iz zagrebačkog Erste Card Cluba, o čemu su obavijestili i Varaždinski potrošač. Naime, pojavio se novi
oblik zlouporabe bankarskih kartica: građane je nazvala osoba koja se predstavila kao djelatnik u Odjelu za sigurnost VISA/MasterCard-a i obavijestila ih da je zabilježena neovlaštena upotreba njihove kartice. Ustvrde da je riječ upravo o vašoj kartici te da moraju provjeriti jeste li vla-
snik. Osobnim podacima kao što su ime i prezime, adresa te dio brojeva s kartice već raspolažu, no od vas traži da pročitate posljednje tri znamenke s poleđine kartice, koji se koriste, primjerice, prilikom kupovine putem interneta. Cilj prevare jest dobiti upravo taj osobni identifikacijski broj.
Aktualno
09. veljače 2010.
inteligencije, ao - debil
VARTEKS Ponovno zastao projekt preseljenja Sinisa Sovic
o prima različite pritužbe naivnih građana
3
VAŽNO Potrošači iz naše županije i dalje ne čitaju što potpisuju
Ugovor moguće raskinuti, ali u roku od sedam dana
Ako je pred vama bilo kakav ugovor, pročitajte ga od početka do kraja prije nego što ga potpišete, ističe predsjednica Varaždinskog potrošača Vesna Kovačić. Iako se podrazumijeva da će svatko pročitati na što se obvezuje, posebice kad je u pitanju nemala svota novca, velik broj ljudi, nažalost, još uvijek nema tu naviku. No, nakon što shvate da su prevareni, ljute se kako je moguće da se više ništa ne može učiniti. - Imali smo slučaj umirovljenika koji je potpisao ugovor s jednim mobilnim operaterom na 24 mjeseca, a privuklo ga je to što je mobitel dobio za jednu kunu. Njegova obveza bila je plaćati mjesečnu pretplatu. No, mobitel se nakon samo
Mala slova - uvijek jako važna
nekoliko mjeseci pokvario, a nije ga mogao zamijeniti uz objašnjenje da je došlo do korozije matične ploče, za što je sam kriv. Potužio nam se, jer je uvjeren
da nije njegova krivica što mobitel ne radi. Međutim, u tom i sličnim slučajevima ništa se ne može učiniti, jer pretplatu morate plaćati bez obzira na to imali uređaj ili ne budući da ste potpisali takav ugovor – rekla je Vesna Kovačić. Poziva potrošače da im se obrate prije nego što potpišu ugovor. - Svatko može doći k nama s ugovorom, mi ćemo mu ga protumačiti. Uvijek treba imati na umu da su proizvodi i usluge na tržištu i da svi imamo pravo birati što je za nas najbolje – napominje. Ako ste ugovor već potpisali, Vesna Kovačić upozorava da ga imate pravo raskinuti u roku od sedam dana, što u ugovoru i piše, ali obično – malim slovima.
Hoće li se Grad Varaždin i Varteks ikada dogovoriti oko preseljenja iz Zagrebačke ulice?
Varteks: Sporazum s Gradom - neprovediv Članovi Uprave i NO Varteksa zaključili da je Sporazum, koji je prihvaćen na Gradskom vijeću, praktično neprovediv Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Opet je zapeo projekt preseljenja središta Varteksa na novu lokaciju koju čelnici poduzeća i Grada Varaždina dogovaraju gotovo pet godina. Nadzorni odbor i Uprava najvećeg domaćeg tekstilnog poduzeća nisu zadovoljni sa Sporazumom o rješavanju međusobnih imovinsko-pravnih odnosa i drugih zajedničkih interesa s Gradom Varaždinom, koje su prihvatili gradski vijećnici krajem prošle godine.
Čehok: Dug riješiti za sedam dana! - U prvom redu žao mi je da je NO Varteksa čekao mjesec dana kako bi se izjasnio o Sporazumu, odnosno tražio rješavanje nejasnoća. Članovi NO i Uprave moraju shvatiti da su dugovi prema gradskom proračunu i potraživanja Grada Varaždina jedno, a moguće preseljenje kompanije nešto drugo. Stoga tražim da se u roku od sedam dana najprije potpiše sporazum o načinu rješavanja Varteksovog duga, a tek onda možemo početi razgovarati o zemljištu jer ga Grad Varaždin u ovom trenutku nema, a niti ga može dati poduzeću koje mu je dužno - rekao nam je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.
Smanjena površina
V.B. je za 4.500 kuna kupio uređaj “Pedilife”, jer je htio poboljšati zdravstveno stanje temelju refleksologije stopala i teorije akupunture stimulira refleksne zone, živce, akupunkturne točke, mišiće, kapilare... Koristio sam ga oko dva mjeseca, jer sam želio poboljšati zdravstveno stanje svojega organizma. Imam reumu i druge staračke bolesti. No, ništa se nije dogodilo. Kasnije me iskusni fizioterapeut pitao kako sam uopće mogao nasjesti na takvo što, jer uređaj ne liječi ništa od toga što piše – ljut je V.B., koji je odlučio o tome javno progovoriti ne bi li druge ljude upozorio da ne
kupuju “mačka u vreći”. Slučaj je prijavio inspekciji, policiji i Društvu Potrošač.
l
judi se žale nakon što potroše impulse i dobiju račun od 2.000 do 3.000 kuna No, nitko više ništa ne može učiniti. - Gospodin nakon godinu i pol ne može vratiti uređaj za koji sumnja da nije svrsishodan. Svojevoljno ga je
kupio, potpisao je ugovor izvan poslovnih objekata trgovaca i na početku je bio zadovoljan. Svoje sumnje da uređaj nije funkcionalan mora dokazati, dakle trebao bi angažirati sudskog vještaka i na temelju njegovog nalaza podići tužbu protiv poduzeća koje mu je prodalo aparat – pojašnjava Vesna Kovačić. Slučaj umirovljenika V.B. svim bi potrošačima, ističu u Udruzi, trebao biti jasno upozorenje da izbjegavaju bilo kakve kupovine izvan objekta trgovine.
Na prošlotjednoj sjednici NO-a zaključeno je da Sporazum ima „određene imovinsko-pravne nedostatke koji ga čine praktično neprovedivim, sadržajne nedorečenosti, te da odstupa od dosadašnjih dogovora i usvojenih zaključaka Gradskog poglavarstva od 24. srpnja 2008.“ Tada je, naime, zaključeno da će Grad Varaždin ustupiti Varteksu zemljište površine 148 tisuća četvornih metara na području zone u Brezju, a zauzvrat će dobiti zemljište površine 17 tisuća metara četvornih u Biškupcu gdje se danas
a
ko se tek sada predlaže zajedničko tijelo za rješavanje problema, tko je onda do sada predlagao rješenja? održavaju autosajmovi, a u budućnosti je planirana izgradnja prometnice. Nasuprot tom zaključku, koji je prihvatio i NO Vartek-
Umjesto Ivanke Ježuvita u NO Varteksa Božica Čićek-Mutavdžić
sa te ga i danas vidi kao osnovu za izradu novog sporazuma, Sporazum iz prosinca ne sadržava točnu lokaciju zemljišta za preseljenje koje je, uz to, i osjetno manje. Naime, Varteksu bi se prema njemu osiguralo bez naknade pravo građenja na parceli površine 40 tisuća kvadrata, te pomoglo kako bi došao do dodatnih 60 tisuća kvadrata. Uz to, navodi se da će se dug Varteksa prema Gradu Varaždinu od 6,4 milijuna kuna, kao i neke buduće obveze kompanije prema gradskom proračunu, kompenzirati zemljištem biškupečkog autosajma koje je procijenjeno na 12,6 milijuna kuna.
Zajedničko tijelo
Ocjenjujući to neprovedivim i nedorečenim, članovi Nadzornog odbora i Uprave predložili su Gradu Varaždinu da do petka imenuje članove u zajedničko stručno tijelo koje će “pripremiti obostrano prihvatljiv prijedlog Sporazuma s konkretnim prijedlozima zamjene nekretnina i jasno definiranim sadržajem drugih međusobnih interesa”. Do petka se, međutim, ništa nije dogodilo, ali je otvoreno novo pitanje: ako se tek sada predlaže zajedničko tijelo za rješavanje problema, znači li to da su se oni do sada pokušavali rješavati jednostrano?
4
Aktualno
09. veljače 2010.
Ne pada snijeg...
SEDAM DANA U HRVATSKOJ I SVIJETU
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
2.2.
Naše banke i u prošloj, lošoj godini odlično poslovale, ostvarivši dobit od 3,4 milijarde kuna, a zaradu će im još povećati rezervacije za loše kredite. I u trećem mandatu radit ću zakonito, savjesno i pošteno, a u DORH-u ostajem do 2020. kada sa 70 odlazim u mirovinu, poručio Bajić prilikom trećeg imenovanja kojem su se protivili u SDP-u navodeći da je radio po političkim nalozima sve do odlaska Sanadera. Slučajno ili ne, Polančec među prijavljenima zbog reflektora lokalnom nogometnom klubu, a Fimi Media pod lupom radi niza poslova s državnim poduzećima.
3.2.
Dok se očekuje izručenje jednog od optuženika, počelo suđenje ostalima za Pukanićevo ubojstvo koje nije dokraja rasvijetljeno. Kosor kod Merkel koja naglašava važnost suzbijanja korupcije i birokracije.
4.2.
HPB u gubitku od gotovo pola milijarde zbog rezervacija za loše plasmane. Kome sve, (ne) zna se. Bajić je donedavno imao autocenzuru, tumači Šeks naglo poraslu učinkovitost DORH-a, dodavši da je stvorena pozitivna klima u kojoj je jasno da nitko nije nedodirljiv, pa ni Sanader koji je navodno morao otići „pritisnut“ otkrićima mutnih poslova.
5.2.
Sabor, nakon kriznih godinu dana, osnovao jamstveni fond za gospodarski oporavak s dvije milijarde kuna koje će se davati kao jamstvo za kredite. Nitko ne smije imati prebivalište u dvije zemlje, napokon se složio HDZ s kolegama u BiH, koji se više pribojavaju gubitka socijalnih prava, nego mogućnosti biranja.
6.2.
Je li zbog upravljačkih prava u INA-i, OTP banka dala MOL-ov novac Fimi za kupnju Podravkinih dionica, i to kroz kredit osiguran i dionicama INA-e koje Podravka uopće nema? Ako se to dogodilo, tko je to dogovorio? Dok se otvaraju sve zanimljivija pitanja, Sanader lakonski poručuje da ne pada snijeg da prekrije brijeg, nego da zvijeri ostave tragove…
STAV Dragutin Kranjčec, novi potpredsjednik HSLS-a
Nema nezamjenjivih i nedodirljivih u HSLS-u Lokalni izbori su pokazali da neka imena nisu toliko velika i važna za stranku kada se na njih izlazi s nezavisnom listom ili u koaliciji bez nekih rezultata, veli Kranjčec Lažne veličine
Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
Z AGREB/ VAR A ŽDINSKE TOPLICE – Preslagivanja unutar HSLS-a, koja su kulminirala izlaskom Hrvoja Vojkovića iz HSLS-a, odrazila su se i na lokalnoj, varaždinskoj razini. Nakon što se Ivan Čehok usprotivio najavljenoj suspenziji potpredsjednika stranke i čelnika Croatia osiguranja, krenula su nagađanja kako će zbog toga i varaždinskom gradonačelniku početi padati „stranačke dionice“, a istovremeno su one počele rasti Dragutinu Kranjčecu, topličkom gradonačelniku i predsjedniku HSLS-a Varaždinske županije, koji je postao novi potpredsjednik HSLS-a.
Stav, a ne klimanje
I prije nego što je dobio novu funkciju, već drugog dana nakon unutarstranačkih izbora u HSLS-u, novi predsjednik Darinko Kosor ponudio je Kranjčecu mjesto u predsjedništvu stranke kao petoplasiranom kandidatu za potpredsjednika liberala. Ponudu, međutim, nije odmah prihvatio. - Dogodilo se to nakon desetak dana kada sam se uvjer io da novoizabrani predsjednik želi uistinu novi put i uzlet stranke. Primjerice, kao gospodarstvenik, potpuno stojim iza predsjednika Kosora kada upozorava da je proračun nerealan. To može reći samo netko tko je isto tako samostalan i shvaća ozbiljno prilike jer također dolazi iz gospodarstva, a ne dodvorava se svakome smatra Kranjčec.
7.2.
Zbog izazivanja prometne nesreće, Čačić najavljuje odlazak iz HTS-a, ali ne i iz politike, osim ako ga ne zatvore. Zbog golemog duga i deficita od 12,7 posto, strani investitori se pitaju može li se upravljati Grčkom.
Nakon svega mjesec i pol od izbora Darinka Kosora, kako dodaje, vidljivi su pomaci i unutar HSLS-a koji također bude nadu jer potpuno odudaraju od donedavnog načina vođenja stranke. - Sada se inzistira na poštivanju statuta i poštuju se svi u stranci, neovisno o tome je li netko načelnik, gradonačelnik i zastupnik ili samo član. Primjerice, više nije moguće da netko sazove Središnje vijeće na koje stignu članovi iz Dubrovnika, Splita i drugih krajeva Hrvatske, a da se onda ne pojavi ili da se pojavi na desetak minuta i ode govoreći da je
a
ko žele ostati, neki će morati shvatiti da nisu nedodirljivi i nezamjenjivi u HSLS-u previše zauzet. I zbog toga se stvarao dojam da su u HSLS-u još samo dva imena. Međutim, lokalni su izbori pokazali da nije tako jer HSLS ima gradonačelnike i u Glini, Hrvatskoj Kostajnici i drugim mjestima. S druge strane izbori su pokazali da neka imena nisu toliko velika i važna za stranku kada se na njih izlazi s nezavisnom listom ili u koaliciji s pet stranaka koja ne ostvaruje neke osobite rezultate. Dakle, ako žele ostati u stranci, neki će morati zaboraviti ono što su do sada imali: biti nezamjenjivi i nedodirljivi - upozorava Kranjčec.
IMPRESSUM IZDAVAČ Plus
7PLUS d.o.o. Ivana Milčetića 13 42000 Varaždin
UPRAVA Siniša Jembrih Željko Pavlek GLAVNI UREDNIK Željko Pavlek urednik@regionalni.com
Čehok nek’ vrati mandat ili diplomu! Zbog nagađanja oko stranačke budućnosti Ivana Čehoka, otvoreno je i pitanje njegovog mjesta u Hrvatskom saboru, koje je još prije pet godina bio spreman prepustiti Kranjčecu. - Gospodarstvenik sam više od 30 godina, od čega 22 godine radim s jednom njemačkom kompanijom. Sve te godine nemamo nikakav ugovor, samo se držimo riječi. Dakle, kod vjerodostojnih ljudi riječ je dovoljna, pa tako očekujem da će Čehok održati svoje obećanje o prepuštanju mandata koje je dao već dva puta, to tim više ako nije zadovoljan s novim HSLS-om. Stoga mu poručujem neka vrati mandat stranci, što je za njega u ovom trenutku vjerojatno nezamislivo, ili neka vrati diplomu iz etike jer jedno i drugo ne idu zajedno - ističe Kranjčec.
DRUGA STRANA Ivan Čehok o statusu u HSLS-u i Hrvatskom saboru
„Moja pozicija je - samostalna“ Moja pozicija u HSLS-u je samostalna, kao i uvijek, rekao nam je Ivan Čehok nakon što smo ga u četvrtak pitali kakva je zapravo njegova pozicija u HSLS-u nakon što je stranku napustio Hrvoje Vojković kojeg je podržavao, što je neke navelo na, kako se sada čini, pogrešan zaključak da bi upravo varaždinski gradona-
8.2.
Hrvatski dug, procjenjuje se, lani došao na gotovo 60 milijardi dolara, a slijedi i proračunski manjak. Iako se čini da ćemo prije u bankrot nego u EU, Berlusconi uvjerava Kosor da ćemo ući do 2012., nudeći pomoć kao „poznati stručnjak za pravosuđe”…
Kranjčec: Stvarao se dojam da su u HSLS-u još samo dva imena
čelnik mogao biti sljedeći koji će „milom ili silom“ napustiti liberalnu stranku. Upitan razmišlja li uistinu o napuštanju HSLS, što je ustvrdio nakon što mu je stranački predsjednik Darinko Kosor zbog solidariziranja s Vojkovićem poručio da razmisli o „časnom napuštanju HSLS-a“, Čehok je također bio kratak, ali i znakovit.
- Ništa ne razmišljam. Prestao sam razmišljati jer imam predsjednika koji razmišlja u moje ime, odgovorio nam je Čehok nakon sjednice kolegija gradonačelnika kada je naglasio da je u gradskom proračunu ranijih godina ostalo oko milijun kuna zahvaljujuć i tome što je primao plaću kao zastupnik. (ikr/vms)
Čehok u Saboru zbog uštede? POMOĆNICI GLAVNOG UREDNIKA Irena Harači Pintarić
NOVINARI Vesna Margetić-Slatki vmargetic@regionalni.com
iharaci@regionalni.com
Helena Hrman
Ivica Kruhoberec
helena@regionalni.com
ikruhoberec@regionalni.com
Josip Novak josip@regionalni.com
SURADNICI Davor Pejnović Denis Peričić Darko Rušec Damir Ivančić Ivica Zamoda Stjepan Bonev Daniel Šantalab Gordana Igrec Sanja Zuko
LEKTORICA Isidora Vujošević
GRAFIČKA REDAKCIJA Dragutin Kliček
isidora@regionalni.com
voditelj grafičke redakcije dragutin@regionalni.com
FOTOREPORTERI Siniša Sović foto@regionalni.com
Tomislav Makaj foto@regionalni.com
Robert Marciuš roby@regionalni.com
Sandra Malenica sandra@regionalni.com
Aktualno
09. veljače 2010.
OTKRIVAMO Hodočasnički putovi i kroz županiju (4)
Stepinčev put Putovi se prvo moraju utvrditi na terenu Piše: dr. sc. EDUARD KUŠEN
Projekt Stepinčev put sadrži dvije ravnopravne sastavnice - turističku kontinuiranu pješačku prometnicu Stepinčev hodočasnički put (Krašić-Zagreb-Marija Bistrica-Lepoglava), i turistički itinerer Stepinčev hrvatski četverokut (Krašić, Kaptol, Marija Bistrica i Lepoglava). Ste p i n če v h o d o č asn i č k i put namijenjen je poglavito hodočasnicima, izletnicima i turistima koji žele tradicijskim bistričkim marijanskim hodočasničkim putov ima i novoustrojenim krašićkim hodočasničkim putovima pješke proputovati relaciju od Krašića, preko Zagreba i Marije Bistrice do Lepoglave, možda i obrnuto, te pohoditi važne sadržaje vezane uz Alojzija Stepinca i Majku Božju Bistričku. Načelni izbor trase Stepinčevog hodočasničkog puta
Strogi kriteriji
Za izbor trase Stepinčevog hodočasničkog puta utvrđeni su rigorozni kriteriji, od kojih su neki: Stepinčev hodočasnički put mora pješačkom trasom kontinuirano povezati Krašić, Zagreb, Mariju Bistricu i Lepoglavu; za načelni izbor trase koristi se slika koju prikazujemo uz ovaj članak; između dvije Stepinčeve vjersko-turističke destinacije utvrđuje se samo jedna trasa Stepinčevog hodočasničkog puta, koja služi za kretanje hodočasnika i turista u jednom smjeru ili podjednako za njihov odlazak ili povratak. Osnovica utvrđivanja posebnih sadržaja na trasi odnosi se poglavito na tradicijske sadržaje vezane uz
Z
a izbor trase Stepinčevog hodočasničkog puta utvrđeni su rigorozni kriteriji kretanje hodočasnika, lokacije vezane uz blaženog Alojzija Stepinca, sakralne spomenike kulture te uz primjerene sadržaje turističke atraktivnosti i logistike. Tako provjerene trase treba unijeti u skice, koje će se koristiti kod markiranja. Tijekom izvedbe, ovom projektu se priključio i Sveti Ivan Zelina, s bistričkim hodočasničkim putom Marija Bistrica – Sv. I. Zelina, kao krakom Stepinčevog hodočasničkog puta. Aplikacija kriterija za trasu Stepinčevog hodočasničkog puta i njen
Međunarodni put Usputni proizvod ove analize tradicijskih hodočasničkih putova u SZ dijelu Hrvatske, samo kao ideja, bez potrebne detaljne elaboracije, projiciran je možebitni Međunarodni marijanski hodočasnički put Marija Bistrica - Marizell, koji bi Mariju Bistricu povezao s drugim značajnijim marijanskim svetištima u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i
konačni izbor podijeljena je na tri dijela.
Tri dijela
1. Najbliže realizaciji je dionica Stepinčevog hodočasničkog puta od Mar ije Bistr ice do Lepoglave. Ona dijelom prolazi već postojećim Ivanečkim romarskim putom, na relaciji od Marije Bistrice do Donje Batine (Belca). Taj dio je istražen i označen (djelomično ga treba dopuniti i obnoviti). Nakon toga se Stepinčev hodočasnički put odvaja prema Loboru (Majka Božja Gorska) i preko zapadnog prijevoja u trupu gore Ivanščice prelazi u grad Lepoglavu. 2. Prioritet u istraživanju i realizaciji ima dionica od Marije Bistrice do Zagreba, koja od Marije Bistrice kreće put Laza i dalje preko Medvednice do Kaptola u Zagrebu (blaženikov grob i muzej). Postoji mogućnost da postojeća trasa, uređivana u novije doba, djelomično nije autentična, a dijelom ju treba izmjestiti iz objektivnih razloga
PRODAJA:
Mira Ljubić
Zdenka Jagić
marketing@regionalni.com Tel. 042/290-775
voditeljica prodaje zjagic@regionalni.com Tel. 042/290-778
Ivana Novosel inovosel@vis-cro.com Tel. 042/290-776
dalje u Sloveniji (Ptujska Gora) te u Austriji (Mariazell). Dakako da bi se ovaj međunarodni marijanski hodočasnički put (Marija Bistrica - Mariazell) mogao nastaviti i do drugih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Međutim, i brže negoli se u vrijeme izrade karte moglo i zamisliti, ovaj je pješački pravac dobio međunarodnu potporu.
pa to treba naknadno istražiti. Posebnu pozornost treba pokloniti dvjema crkvama i dvjema kapelicama, crkvama Majke božje od Kamenitih vrata i Majke Božje Remetske te kapelici Majke Božje Sljemenske i Majke Božje Snježne. 3. Najsloženija dionica je ona od Zagreba do Krašića, jer prolazi i jednim krakom Krašićkog hodočasničkog puta, čija mreža još u cijelosti nije kreirana, a dijelom krajnjim JZ krakom tradicijskih Bistričkih hodočasničkih putova, o kojem, za sada, ima malo spoznaja. Pretpostavlja se da bi od Kaptola hodočasnike valjalo prvo vratiti u podsljemensku zonu, i preko Šestina uputiti prema Podsusedu i Podsusedskom mostu, zatim prema Svetoj Nedelji, Samoboru, do Plješivice, gdje bi se put nastavio Krašićkim hodočasničkim putom, preko Dola do Krašića. Zbog dužine ovog dijela puta, mora se ispitati potreba i mogućnost noćenja negdje na polovici.
MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax 042/290-789
REDAKCIJA Tel. 042/290-777 042/290-770 Fax 042/290-789
5
6
Intervju tjedna
09. veljače 2010.
OTVORENO Dr. sc. Nevenka Breslauer, privremena dekanica Međimurskog veleu
Kupovanja ispita ne Otvaranje novih visokoobrazovnih institucija i studija na varaždinskom i međimurskom području značajno je za razvoj regije u cjelini – tvrdi privremena dekanica Međimurskog veleučilišta Razgovarala: IRENA HARAČI PINTARIĆ haraci@regionalni.com Foto: Siniša Sović
U Međimurskoj županiji nedavno je osnovano Društvo znanstvenika Međimurja koje okuplja magistre i doktore znanosti toga kraja. Osnivanje ove udruge u javnosti je ocijenjeno kao povijesni događaj i novi iskorak u razvoju Međimurja. Da znanstvenici okupljeni u udrugu mogu tome doprinijeti slaže se i predsjednica Udruge prof. dr. sc. Nevenka Breslauer, privremena dekanica Međi-
d
ruštvo znanstvenika okuplja 70-ak magistara i doktora znanosti s područja Međimurja murskog veleučilišta koja je široj javnosti poznata i kao prva doktorica kineziologije u Međimurskoj županiji. - Osnovna namjera Društva znanstvenika Međimurja je okupiti i povezati sve doktore i magistre znanosti u cilju podizanja i osuvremenjivanja obrazovne, kulturne i gospodarske strukture Međimurja, te promicanje znanstvene misli i tehnologije. Naša je zadaća poticanje te usmjeravanje mladih prema znanstvenom ili v isokospecijaliziranom stručnom obrazovanju, kao i suradnja sa znanstvenim i visokoškolskim ustanovama u Hrvatskoj i svijetu. U planu je i poticanje inovatorstva na svim znanstvenim poljima, ali i savjetovanje jedinicama lokalne i regionalne te područne samouprave, te sudjelovanje i organizacija znanstvenih stručnih skupova.
Moralna podrška
Koliko Društvo znanstvenika Međimurja trenutno ima članova? Naše društvo trenutno okuplja 70-ak doktora ili magistra znanosti koji su rođeni, rade i žive u Međimurskoj županiji ili su porijeklom iz nje. Inicijativa za osnivanje ove udruge krenula je od međimurskog župana Ivana Perhoča. Kakvu buduću suradnju planirate imati s Međimurskom županijom? Za sve projekte i inicijative potrebna je prije svega podrška gospodarstva, a Međimurska županija novoj će udruzi biti moralna i financijska potpora.
Široj javnosti poznati ste kao prva doktorica kineziologije u Međimurskoj županiji. Kakva je situacija u međimurskom svijetu znanstvenika, ima li više žena ili muškaraca? Tako je, u području kineziologije jedina sam doktorica znanosti s područja Međimurske županije. Što se tiče broja muškaraca i žena u znanstvenom svijetu Međimurja, mogu sa zadovoljstvom ustvrditi da je broj žena i muškaraca podjednak. Je li se u današnje vrijeme ženama teže baviti istraživanjima i znanstvenim radovima od muškaraca? To ovisi o angažiranosti žena i tome imaju li obitelj. No, to nije i ne bi trebala biti nikakva prepreka jer i to se može uskladiti. Sve je stvar organizacije vremena.
Suradnja nužna
Međimursko veleučilište osnovano je 20 08. godine, a studiji na Veleučilištu ustrojeni nakon provedene analize za potrebnim visokoobrazovanim kadrovima i potreba u gospodarstvu Međimurske županije. Jesu li takve analize nužne prilikom uvođenja novih studija ili formiranja visokoobrazovnih institucija? Svakako, to je jedini ispravan put. Bez suradnje s gospodarstvom i analize za potrebnim kadrom na poslovnom tržištu, nema smisla obrazovati kadar koji se nakon završenog školovanja nema gdje zaposliti. Koliko je uopće važna suradnja stručnjaka te gospodarstva i poduzetništva, po kojem je i poznat međimurski kraj? Je li to novi korak u razvoju Međimurske županije? Mi se iskreno nadamo da će to tako biti. To je ujedno i jedini ispravan put koji može u konačnici polučiti dobre rezultate u gospodarstvu, a time i za cijelu zajednicu. S obzirom na nizak po-
M
eđimurska županija novoj će udruzi biti moralna i financijska potpora stotak visokoobrazovanih u cijeloj Hrvatskoj, kakva je situacija s predavačima na Međimurskom veleučilištu? Imate li dovoljno stručnog kadra? Imamo. Svi naši zaposleni
Na Veleučilištu nemamo problema sa stručnim kadrovima - tvrdi privremena dekanica prof. dr. sc. Nevenka Breslauer
Intervju tjedna
09. veljače 2010.
7
učilišta, predsjednica Društva znanstvenika Međimurja i doktorica kineziologije
ema i ne smije biti nastavnici-predavači izabrani su u nastavna zvanja što je potvrda njihove kompetentnosti za provedbu nastave, a za naše vanjske suradnike također provodimo izbore u nastavna zvanja.
OSOBNO
Slučajno na kineziologiju
d
ržavna matura pojednostavljuje upise trenutnim maturantima kroz veći broj prijava na različite fakultete Posljednjih godina u Varaždinu i Čakovcu otvorene su nove visokoobrazovne institucije i pokrenuti novi studiji. Je li to dobro za razvoj cjelokupne sjeverozapadne Hrvatske i korak prema povećanju postotka niskoobrazovanih? Smatram da je to jako dobro. Na taj način jača se cjelokupni razvoj sjeverozapadne Hrvatske te mijenja obrazovna struktura stanovništva i to nabolje. Osim toga, mijenja se i ekonomska struktura stanovništva, što je pak iznimno značajno za razvoj županija s ovih područja, kao i regije u cjelini.
Nema kupovanja
Tko su studenti Međimurskog veleučilišta, jesu li to mladi iz Međimurske županije i susjednih županija ili dolaze iz cijele Hrvatske? Većina studenata je s područja Međimurske županije, ali isto tako imamo studente iz susjednih nam županija, ali i šire. Sve je više studenata iz drugih krajeva, a jedan od razloga tome je i naš studij menadžment turizma, za koji vlada veliko zanimanje. Jeste li imali slučajeva kupovanja ispita na Međimurskom veleučilištu? Koliko afere, poput slučaja Indeks,
Na Međimurskom veleučilištu studenti iz cijele Hrvatske
Atletika pridonosi razvoju motoričkih sposobnosti Privremena dekanica Međimurskog veleučilišta prof. dr. sc. Nevenka Breslauer široj je javnosti poznata kao prva doktorica kineziologije u Međimurskoj županiji. Doktorica kineziologije postala je u listopadu 2007. godine, a tema njezinog doktorskog rada bila je atletika, odnosno “Utjecaj monostruk-
mogu naštetiti visokoobrazovnim institucijama? Slučajeva kupovanja ispita na Međimurskom veleučilištu nije bilo i ne smije biti. To ne doprinosi ni Veleučilištu, ni pojedincima. S 1. veljače istekao je i rok za prijave za upis na fakultete u ljetnom upisnom roku za ovogodišnju generaciju maturanata, pred kojima je državna matura. Koliko ste prijava zaprimili? Koliko smo upoznati, interes za oba studija je prilično velik, tako da smo zadovoljni
turalne aktivnosti u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture na kvantitativne i kvalitativne promjene motoričkih sposobnosti”. Svojim doktorskim radom prof. dr. sc. Breslauer je znanstveno dokazala da atletika pridonosi razvoju motoričkih sposobnosti i boljoj koordinaciji kod djece.
Veleučilište uskoro domaćin stručnog skupa o obrazovanju
Prof. dr. sc. Nevenka Breslauer, rodom iz Peklenice, poznata je profesorica tjelesne i zdravstvene kulture koja je odgojila brojne generacije učenika u međimurskim školama. Iako je još kao osnovnoškolka suprotnoj smjeni demonstrirala skok u vis i dalj te osvajala nagrade na natjecanjima, prof. dr. sc. Breslauer je iz tjelesnog odgoja u osnovnoj školi imala – trojku! Ozbiljnije se sportom, konkretno atlet ikom, počela baviti u srednjoj školi. Prof. dr. sc. Breslauer završila je srednju Trgovačku školu, a Kineziološki fakultet u Zagrebu upisala je sasvim slučajno. Prvu je godinu dala već u lipnju, a bila je dio atletske ekipe fakulteta, te rukometne za Sveučilište. Majka dvojice sinova stolnotenisača postdiplomski studij magistra atletike upisala je 2000. godine, a doktorica kineziologije postala je u listopadu 2007. godine.
s predbilježbama maturanata za naše studijske programe. Je li, po Vašem mišljenju, državna matura bolja nego prijamni ispiti koje su polagale prijašnje generacije maturanata prilikom upisa na fakultete? Državna matura pojednostavljuje upise trenutnim maturantima kroz veći broj prijava na različite fakultete. Sami troškovi za roditelje bit će znatno manji, a nema posebnih priprema, osim za pojedine fakultete koji traže dodatne uvjete.
Jednak broj Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da je broj muškaraca i žena u znanstvenom svijetu Međimurja podjednak
Analize nužne Bez suradnje s gospodarstvom i analize potrebnih kadrova na tržištu nema smisla obrazovati ljude koji se nakon završenog školovanja nemaju gdje zaposliti
Loša reklama Slučajeva kupovanja ispita nije bilo i ne smije biti. To ne doprinosi ni Veleučilištu, ni pojedincima
NOVO Pred uvođenjem trećeg studijskog programa
U planu studentski dom Jeste li zadovoljni prostornim uvjetima u kojima je smješteno Međimursko veleučilište? Jesmo, ali uvijek treba težiti još boljim i suvremenijim uvjetima jer to je jedini način da izobrazba studenata bude u trendu s novim tehnologijama i standardima Europske unije.
Suradnja sve bolja
Kakva je suradnja s Varaždinskim veleučilištem? Mogu sa zadovoljstvom reći da je suradnja sve bolja i bolja. Naši profesori su uključeni u nastavni proces na Varaždinskom veleučilištu, ali isto tako
i njihovi predaju na Međimurskom veleučilištu. Tu suradnju treba i dalje razvijati na dobrobit svih studenata. Koji su daljnji planovi razvo-
s
uradnja s Varaždinskim veleučilištem sve bolja ja Veleučilišta? To je prije svega uvođenje novog trećeg studijskog programa. Namjera nam je nastaviti i razvijati suradnju s drugim Veleučilištima u Hrvatskoj, ali isto tako i izvan naše
zemlje. Na Međimurskom veleučilištu uskoro imamo 1. hrvatski znanstveno-stručni skup o obrazovanju kadrova za potrebe menadžmenta u turizmu i sportu. Također, pripremamo se za uvođenje CISCO akademije. Čakovec nema studentski dom. Je li po tom pitanju što poduzeto i bi li formiranje studentskoga doma doprinijelo razvoju Čakovca kao studentske sredine? Na prostorima bivše vojarne gdje je smješteno i samo Veleučilište u planu je izgradnja Studentskog doma i restorana s pratećim sadržajima.
Prof. dr. sc. Breslauer najavila uvođenje novog studijskog programa na Međimurskom veleučilištu
8
Život
09. veljače 2010.
I TOGA JE BILO
Bez kranova i dizalica U vrijeme izvedbe Vodotornja primjenjivala se primitivna tehnologija izvedbe oplata i ugradbe betona s tim da se oplata izrađivala na licu mjesta od drvenih dasaka i gredica. Činjenica istovjetnosti 13 etaža Vodotornja dala je ideju da se na gradilištu izradi montažna oplata za armirano betonske stupove i grede koja se sukcesivno koristila od etaže do etaže. Za izvedbu armirano betonskih ploča zbog istovjetnosti raspona i rastera prostorija i za njih je načinjena montažna oplata od drvenog materijala zajedno s konstrukcijom podupiranja. Vertikalni transport repromaterijala i betona obavljao se vlastito izvedenim dizalom, jer nije bilo kranova – toranjskih dizalica, drvene konstrukcije s pomičnom platformom koja se kretala po metalnim vodilicama, a pokretana je bila elektromotorom. Ugradba betona obavljala se ugradbom preko metalnog lijevka, da se izbjegla segregacija agregata. Zbijanje betona obavljalo se električnim pervibratorom.
U vrijeme izvedbe Vodotornja nije bila prisutna današnja tehnologija izrade, transporta i ugradbe betona i mehaničkih sredstava za ugradbu
ODJECI Specifičnost izvedbe nosive konstrukcije varaždinskog Vodotornja - nebodera
Prvi s visokovrijednim betonima! Zbog iznimno velikog opterećenja konstrukcije primijenjena je posebna tehnologija nezapamćena na ovom prostoru
Piše: RUDOLF LONČARIĆ
Komplicirano konstruktivno rješenje prvog varaždinskog nebodera s maksimalnim opterećenjem na svojem vrhu s dva bazena zahtijevalo je složeni sustav izvođenja. Skeletni
b
eton se izrađivao u miješalicama s prirodnim dravskim agregatom konstruktivni sustav sastojao se od armirano betonskih zidova u sredini objekta. Zbog velikog opterećenja stupovi, grede i
zidovi jezgre projektirani su izvedbom s betonom visoke nosivosti takozvane marke MB400 po starim propisima ili prema današnjim MB40, što znači dozvoljene nosivosti 40 N/mm2.
Nekad bilo…
Takvi visokovrijedni betoni prvi su put izvedeni u Varaždinu. U vrijeme izvedbe Vodotornja nije bila prisutna današnja tehnologija izrade, transporta i ugradbe betona s visokosofisticiranom betonarom, mikserima za prijevoz betona i mehaničkim sredstvima za ugradbu. Beton se tada izrađivao u Fagramovim miješalicama s pri-
rodnim dravskim agregatom na svakom pojedinom gradilištu. Za postizanje projektiranih visokih marki betona potrebna je bila primjena granuliranog i pranog šljunka s težinskim doziranjem svih komponenata betona (agregata, cementa i vode). Raspoloživa miješalica sustava sa slobodnim padom nije imala uređaj za težinsko doziranje. Na gradilištu se prirodni šljunak segregirao prosijavanjem na rotacijskom situ na četiri frakcije. Najsitnija frakcija veličine zrnaca 0-4 mm prala se u improviziranoj velikoj posudi s preljevom, kako bi se odstranili mulj i nečistoće. Tako dobivenim granuliranim i
pranim agregatom i primjenom cementa veće čvrstoće izrađena su probna tijela – betonske kocke, kako bi se prije izrade betona dokazale mogućnost postizanja nosivosti projektiranih marki betona, koje su se ispitivale u Institutu građevinarstva Hrvatske u Zagrebu. Osim navedenog, na gradilištu su se izradile probne Empergerove gredice, koje su se lomile na gradilištu. Oba prethodna ispitivanja dokazala su mogućnost postizanja projektiranih marki betona po vlastitoj izrađenoj recepturi za izradu betona. Kod izrade betona uzimane su probne kocke za kontrolno ispitivanje ugrađenog betona
Sofisticirane betonare i mikseri danas su uobičajeni prizor
koje je dokazalo postignutost i veće marke betona od propisanih. Kao tadašnji rukovoditelj
gradilišta još i danas čuvam kopije atesta ispitivanja čvrstoće betona.
Graditeljska baština Varaždina Varaždinsko naselje stradava u provalama Mongola je nepoznat točan Iskeako datum gradnje varaždinžupne crkve, dokazana
Rudolf LONČARIĆ Prof. dr. sc., dipl. ing. građ
je vjerojatnost kako je građevina postojala u doba romanike dok je ranije bila goticizirana. Župna crkva sv. Nikole spominje se u popisu iz 1334. godine među najstarijim župnim crkvama. 12. i 13. stoljeću naselje Varaždin razvijalo se uz današnji stari grad urbanističkim rješenjem izgradnje izduženog tipa s jedne i druge strane ulice
U
Via Exercitualis. Kuće se u tom vremenu uglavnom grade od drvene građe, dok se najimpozantnije i najvažnije građevine grade od kamena. d kamena se grade fortifikacijske i sakralne građevine sa samostanima. Kuće su se u Varaždinu pretežno gradile od drvene građe sve do katastrofalnog požara 1776. godine kada je velik dio uništen požarom. Više etažne kuće imale su prizemlje građeno od čvrstog materijala
O
(kamen ili opeka), a prvi kat od drveta. Početkom 13. stoljeća spominje se sakralni objekt Ecclesia Saneti Joannis, crkva hospitalaca, koja se nalazila na lokaciji današnje franjevačke crkve. načajno je vrijeme provale Mongola 1241.1242. godine koji su srušili ivanovski Hospitium i crkvu sv. Ivana Krstitelja, a stradalo je i onodobno naselje Varaždin. Nakon provale Mongola 1244. godine u Varaždin dolaze
Z
franjevci i na ruševinama ivanovske crkve grade siromašan stan i najvjerojatnije drvenu crkvicu, a krajem 13. stoljeća grade novu crkvu od kamena i opeke koja je i dalje bila posvećena sv. Ivanu Krstitelju. akon provale Mongola i njihovog pustošenja, Varaždin se polako oporavlja. U to vrijeme važan je podatak iz 1270. godine u kojoj se spominje kraljičin dvorjanik Dionizije i njegova palača. Palača je građena od kamenog ma-
N
terijala, koji kasnije kupuju sinovi građanina Kureja. z palaču oficijala Dionizija izgrađeno je još pet zgrada – kurija. 1174. godine izgrađena je župna crkva sv. Nikole u romaničkom stilu, a u istom stilu je bila djelomično građena i zgrada Domus Lapidea, vlasništvo mark-grofa Jurja Brandenburškoga, koja je kasnije rekonstruirana i poklonom vlasnika 1523. postala varaždinski Magistrat, današnja varaždinska Vijećnica.
U
09. veljaÄ?e 2010.
Oglasi
9
10 Mozaik Pisma Polemike Vaše vijesti
09. veljače 2010.
ODJECI Još o nepostojećem liftu u zgradi Tehnološkog parka
Dizalo je projektirano, ali ga je BICRO odbio Prije svega Vam se želim zahvaliti na brizi za invalidne osobe i njihovom uključenju u normalan i nediskriminirajući život, što je cilj i naše institucije provedbom različitih projekata sa slijepim i slabovidnim osobama te dostupnošću operativnih sustava invalidnim osobama. Dozvolite mi da Vam navedem nekoliko činjenica vezanih uz dizalo zgrade Tehnološkog parka: 1. Dizalo je projektirano i ostavljena je sva infrastrukturalna priprema, 2. Prilikom izgradnje Investicijski odbor BICRO-a je odbio ovu stavku zbog nedostatka sredstava (u ovo se možete uvjeriti uvidom u dokumentaciju), 3. Prilikom izgradnje objekta ja sam inzistirao i ustrajao na tome da se izgrade pristupne rampe kako bi kasnije bilo lakše implementirati dizalo – i one danas postoje, 4. Zakupljena je i dodatna snaga električne
energije zbog ugradnje dizala, 5. Ostale aktivnosti vezane uz projekt dizala. Želim vam još jednom zahvaliti na inicijativi i mi ćemo biti dovoljno slobodni tekst poslati u BICRO i druge institucije kako bi se ovaj problem što prije otklonio. Mr. sc. Andrija Petrović
VAŠA PISMA O odnosu trgovaca prema kupcima
Kultura djelatnika trgovačkih lanaca Već dulje vrijeme želim, a nadam se da nisam jedina, progovoriti o kulturi trgovaca u našim trgovačkim lancima. Da se uljudno pozdravi i na rastanku zahvali na kupovini, to su, hvala Bogu, naučili, ali dalje od toga nikako, a Varaždin je oduvijek bio i prednjačio u kulturi i uljudbi svojih građana. Ljetos, kad sam bila na ljetovanju u Šibeniku, često sam kupovala u jednoj manjoj samoposluzi Konzuma. Kad bih došla sa kupljenom robom na blagajnu, djelatnica bi uzela vrećicu i nakon skeniranja cijene stavila kupljeni proizvod u vrećicu. Ako roba ne bi stala u vrećicu, uzela bi novu, sve lijepo složila i kad bi završila s unosom cijena, ja sam imala svu kupljenu robu spakiranu u vrećice. Mogu reći da sam doživjela “kulturni
šok”, jer to u varaždinskim trgovinama nisam doživjela. Od tada pratim kako se ponašaju djelatnice na blagajnama trgovina u Varaždinu, a sve se manje-više ponašaju isto. Kada dođete na blagajnu s kupljenom robom, blagajnica na brzinu skenira cijene, u većini trgovina pokretna traka odvuče kupljenu robu i na kraju blagajnica vam kaže iznos koji morate platiti i čeka ... Platite li odmah, blagajnica već skenira robu sljedećeg kupca, pa ako niste brzi u pakiranju, može doći do miješanja kupljene robe od tog drugog kupca. Međutim, ako najprije spakirate kupljenu robu, blagajnica u pravilu prekriženih ruku čeka da se konačno spakirate i platite. Vrlo rijetko će vam pomoći u pakiranju. Vesna Višnjić
Nedostaje groblje za male životinje Šaljem Vam ovo pismo u nadi da ćete ga objaviti u rubrici u kojoj objavljujete pisma čitatelja. Iz jednog jedinog razloga - možda će kod nekog proraditi savjest i više neće trovati otrovom za štakore mačke u mojoj ulici. Jer ja imam još jednu i nadam se da neće proći kao ova koju sam prije dva sata sahranila. Ujedno Vam predlažem da obradite temu mučenja i ubijanja kućnih ljubimaca kao i nesavjesnih vlasnika koji u kontejnere bacaju živu mladunčad koju ne žele. Postoji li zakon koji to sankcionira? I kako uopće funkcionira provedba? Kako kazniti ljude koji uzmu životinju i kasnije ju radi svoje komocije bacaju na cestu? Tko bi trebao
istražiti koji je od mojih susjeda mačkoubojica? Ili si to male životinje ne zaslužuju? Jer o lipicancima su pisali svi mediji... Ono što u Varaždinu nedostaje je groblje za male životinje. Kud se bacaju uginuli kućni ljubimci? Gdje oni završavaju? Pa zar nije moguće imati jedno organizirano mjesto za te stvari? Ili ćemo, kao ja maloprije, kopati po goricama i na taj način sahranjivati naše kućne ljubimce? Mislim da ovakvo groblje nije nikakva novost u civiliziranom svijetu. Varaždin je u mnogo toga prvi u Hrvatskoj. Pa zašto ne bi i u odnosu prema malim životinjama. Ili ćemo stati na tome da im zabranimo ulaz u park? Jelena Sekelj
Provesti ljeto putujući SAD-om U Studentskom domu u Varaždinu održan je najavljivani CCUSA & US CONSULATE event, na kojem je prisustvovao i vice konzul Brian Manning. Pred oko 50 okupljenih studenata organizatori su predstavili CCUSA programe te objasnili kako studenti mogu provesti ljeto radeći i putujući SAD-om. Studenti su imali i jedinstvenu priliku na licu
mjesta saznati sve oko dobivanja studentske radne vize. - Ovo je prvi ovakav event u Varaždinu te smo kao organizatori izrazito zadovoljni brojem zainteresiranih studenata za ovakve programe - rekao je Zoran Jakuc, regionalni predstavnik CCUSA Croatia za varaždinsko područje. CCUSA
Vinea poziva vinogradare Udruga vinogradara “Vinea” Vinica u suradnji s Općinom Vinica ove godine organizira 10. jubilarnu izložbu vina “Vinea 2010” te poziva sve vinogradare na sudjelovanje na izložbi. Otvorenje je planirano za petak, 5. ožujka, u 11 sati u dvorani zgrade Općine Vinica u Marčanu, Vinička 5. Uzorci vina za izložbu prikupljat će se u subotu, 20. veljače, od 14 do 20 sati i u nedjelju, 21. veljače, od 10 do 16 sati, u prostorijama Općine Vinica. Za sudjelovanje na izložbi potrebno je predati uzorak od 2 boce po 1,00 l vina ili 3 boce (butelje) po 0,75 l. Prilikom predaje uzoraka vina, članovi Udruge plaćaju kotizaciju od 70 kn po uzorku vina koje se prijavljuje, dok kotizacija za sve ostale sudionike iznosi 100 kn po uzorku. Sve će uzorke prije otvaranja izložbe ocijeniti stručno povjerenstvo sastavljeno od renomiranih enologa, a rezultati izložbe bit će objavljeni u Katalogu izložbe. U subotu, 6. ožujka, održat će se tzv. Vinski bal na kojem će biti upriličena podjela odličja za izložena vina, a zainteresirani za Vinski bal mogu se prijaviti već prilikom predavanja uzoraka vina. Udruga “Vinea”
Doktori, nemojte štedjeti Doživjeli smo neugodnu situaciju u vezi izdavanja uputnice za vađenje krvi, gdje doktorica opće prakse odmahuje rukom i govori kako je to nepotrebno, pa za mjesec dana ista priča. Radi se o djetetu starom 2 i pol godine. Tek nakon inzistiranja njegove majke daje se uputnica za vađenje krvi, koja je nažalost pokazala da dijete boluje od leukemije. Sada je u bolnici na liječenju, koje je možda moglo početi mjesec dana ranije, što je jako puno. Ovo nije osuda, nego zamolba liječnicima opće prakse (čast izuzecima) da ne štede na uputnicama. Čitatelj (podaci poznati redakciji)
Skupština “Velikog srca” Udruga žena općine Sveti Đurđ “Veliko srce” održala je u petak, 15. siječnja, redovnu godišnju izvještajnu skupštinu. Nakon iscrpnog izvještaja predsjednice Marije Milak, analiziran je rad u protekloj godini te je donesen program rada i djelovanja za 2010. godinu. I dalje će najveći naglasak biti na kulturno-umjetničkom i humanitarnom radu te poticanju uključivanja žena u sve sfere društva. Drugi dio skupštine, već tradicionalna 7. po redu zabava za članice i njihove gošće, bit će održan 20. veljače. Marija Milak, predsjednica
Prvi i Mali genijalci i Trčeki U članku 7Plus Regionalnog tjednika “U oštroj konkurenciji oduševili Mali genijalci” iznesena je pogrešna informacija o prvom mjestu. Naime, prvo mjesto dijele Mali genijalci iz OŠ Trnovec i Trčeki iz OŠ Šemovec s jednakim brojem bodova, dok je grupa Q10 iz OŠ Šemovec na trećem mjestu. Ispričavamo se.
Ispravak U prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika u rubrici Rođeni na stranici 46 nenamjernom je pogreškom djevojčica Emili Divjak zapisana u rubriku “Dječaci”. Redakcija
Obavijest čitateljima 7Plus Regionalni tjednik objavljuje isključivo pisma koja su potpisana imenom i prezimenom uz navedenu adresu, pri čemu ćemo poštovati želju da zaštitimo vaš identitet. Pišite nam na adresu 7Plus Regionalni tjednik, Milčetićeva 13, Varaždin uz naznaku “Za Reagiranja čitatelja” ili na e-mail adrese: urednik@regionalni.com ili vmargetic@regionalni.com.
09. veljaÄ?e 2010.
Oglasi 11
12 Poslovni svijet
09. veljače 2010.
STAV Franjo Turek, novi direktor MIV-a, o mjerama za oporavak posrnuloga gospodarstva
Gubitaše - ne podupirati! Turek: Više bismo voljeli kada bi novac bio usmjeren u investicije, a ne onima koji nisu sposobni voditi pozitivno poslovanje Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Franjo Turek, donedavni savjetnik uprave Metalske industrije Varaždin (MIV), novi je direktor tog varaždinskog poduzeća. Odluka o promjeni na čelu tvrtke donesena je krajem siječnja na sjednici Nadzornog odbora MIV-a nakon što je dosadašnjem direktoru Zoranu Šanetku istekao mandat.
Prihvatljivi rezultati
Turek, koji je direktorom imenovan na mandat od dvije godine, MIV preuzima u okolnostima krize koja se odražava i na poslovanje tog metalskog poduzeća. Tako su ukupni od gotovo 20 0 milijuna kuna u 2008. prošle godine smanjeni za 13 posto, odnosno 7 posto u odnosu na lanjski plan. Budući da su i ukupni rashodi bili otprilike na razini ukupnih prihoda od 170 milijuna kuna, dobit prije oporezivanja bila je 306 tisuća kuna, što je deset posto manje u odnosu na prethodnu godinu, ali gotovo 40 posto manja od planirane dobiti. U okolnostima gospodarske
krize zbog koje je smanjen broj investicija, uslijed čega je smanjen broj narudžbi na svjetskom i domaćem tržištu, rezultati koje je MIV ostvario u 2009. kreću se u granicama prihvatljivih. To tim više ako se zna da su slične tvrtke u branši lani zabilježile pad prihoda od 30 i 40 posto - rekao nam je Turek osvrćući se na lanjsko poslovanje poduzeća. Budući da većinu proizvod-
n
aša industrija treba više participirati u sustavu javne nabave nje izvozi, manjim dijelom u zemlje regije, a većim dijelom na udaljenija strana tržišta kao što su zemlje Bliskog istoka i sjeverne Afrike, MIV je snažno osjetio zaustavljanje i odgodu investicijskih projekata koji su zabilježeni na tim prostorima, izuzev područja emirata Abu Dhabija, Katara i Saudijske Arabije. Pad potražnje na inozemnim tržištima, gdje je MIV lani ostvario prihod od 102 milijuna kuna, nije se mogao u većoj mjeri supstituirati
MIV je lani snažno osjetio pad potražnje za investicijskom opremom kao što su razne armature
domaćom potražnjom koja je većim dijelom vezana uz državu i lokalnu samoupravu kao investitore, budući da se i na domaćem tržištu također bilježi pad.
Nova uloga države
Osim krize, kako upozoravaju u MIV-u, razlog tome su i opći uvjeti poslovanja. - Vezano na zakon o javnoj nabavi, kod natječaja za nabavku roba iz našeg asortimana i dalje se traži ponuđač s najnižom cijenom te je ujedno i to glavni kriterij za prolaz
na natječaju što uvelike pogoduje trgovcima koji uvoze robu koja se ne može mjeriti s našom - upozorava Turek. Upravo javnu nabavu u MIV-u drže važnom u investicijskom ciklusu koji priželjkuju ove godine budući da će biti ključna za poslovanje poduzeća koje se dobrim dijelom bavi proizvodnjom investicijske opreme kao što su armature za vodovodne i kanalizacijske sustave, te energetiku, brodogradnju i procesnu industriju.- Ako neće biti investicija, teško ćemo moći ostvariti
rezultate, budući da ovi ne ovise toliko o nama, koliko o ukupnim prilikama u društvu. Stoga treba pozdraviti namjere države, koja je ključna kod javne nabave, da se uključi u poboljšanje prilika u gospodarstvu. Država treba stvoriti pretpostavke da domaća industrija značajnije participira u potrebama sustava javne nabave. Međutim, više bismo voljeli kada bi novac više bio usmjeren u investicije, a ne onima koji nisu već godinama sposobni voditi pozitivno poslovanje - upozorava Turek.
ULAGANJA U MIV-u
Nova peć manje radnika Us p r ko s n e p ovo lj n o m poslovnom okruženju, MIV je lani uspio ostvariti značajna ulaganja u sklopu investicijskog ciklusa započetog krajem 2007. godine, a koji iznosi oko 42 milijuna kuna. U prvom redu to je puštanje u pogon električne srednjefrekventne peći. Lani je počeo s radom i novi informacijski sustav, a u zadnjem kvartalu isporučena je i peći za plastifikaciju i stroj UNION, čija je montaža pri završetku. Neprestano se odvija kadrovska obnova i poboljšanje kvalifikacijske strukture zaposlenih. Zbog nužnog otpuštanja radnika uvjetovanog krizom, podijeljeno je 26 poslovno uvjetovanih otkaza, deset osobno uvjetovanih i devet izvanrednih otkaza, dok je zaposleno sedam novih osoba visoke stručne spreme, ističu u MIV-u. koji je 2009. završio sa 619 zaposlenika.
Franjo Turek, direktor MIV-a
Poslovni svijet 13
09. veljače 2010.
DOZNAJEMO T7 VIS proizvodit će žakard svilarske tkanine te tkanine od prave svile
kutak
Brzo tkanje digitalnih Energetski Energenti za grijanje formi u malim serijama B Specijalizirana tekstilna industrija ima budućnost u Europi upravo zbog posebne namjene i mogućnosti brze prilagodbe željama kupaca, ističu u T7 VIS-u Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN – Tkaonica u sklopu T7 VIS-a počinje s proizvodnjom žakard svilarske tkanine te tkanine od prave svile, zahvaljujući čemu će postati ekskluzivni proizvođač takvih tkanina u Hrvatskoj i regiji. Posljedica je to poslovnog usmjerenja sukladno kojem su, nakon dugog niza godina, kupljeni najsuvremeniji strojevi za žakard tkanje, dobrim dijelom i zahvaljujući potporama tekstilnoj industriji.
Jedini u regiji
- Iako u Hrvatskoj ima tkaonica sa žakard strojevima, nitko u zemlji i okruženju sada ne proizvodi žakard
N
ova mogućnost dio strategije razvoja promotivnih tekstilnih proizvoda tkanine svilarskog tipa kakve će se sada proizvoditi u Varaždinu. Novi žakard strojevi, čija je montaža ovih dana dovršena, omogućuju nam višestruko tkanje s obiljem mogućnosti uzorkovanja, pa tako možemo napraviti dosta vjerne reprodukcije umjetničkih djela - doznajemo od Josipa Vinceka, stručnog suradnika u tkaonici T7 VIS-a. Nova mogućnost tkanja najviše će se koristiti kod izrade tkanina za razne vrsta podstava koje su se i do sada proizvodile uglavnom od viskoze. - No, sada se otvara dodatna mogućnost da se na viskoznim tkaninama utkaju logotipi, znakovi ili tome slično. Kupac samo treba donijeti znak, napis ili logo
koji želi imati na podstavi na temelju kojeg razvijamo dezen - pojašnjava Vincek, dodajući da su neka poduzeća već prepoznala novu tehničku mogućnost. Osim za proizvodnju žakard tkanine za podstave, novi tkalački strojevi nabavljeni u Belgiji služit će i za izradu tkanina za kravate.
Tržišni lider
- VIS godinama proizvodi kravate, ali tkaninu za kravate kupuje u inozemstvu, prvenstveno Italiji, jer nitko u našoj zemlji nije proizvodio tkaninu s uzorcima. Sada ćemo je mi, i to dijelom od čiste prirodne svile, a ne samo od sintetskih i umjetnih tkanina, što nikada do sada nismo imali - ističe Vincek. Zaposlenici T7 VIS-a, kako dodaje, bili su na obuci u Belgiji radi osposobljavanja za rad s novim strojevima čija je glavna osobina da mogu iz digitalnih formi istkati željeni dezen vrlo brzo i u malim serijama. Tako će se sada moći istkati, primjerice, tkanina sa željenim uzorcima za manju seriju kravata, što prije nije bilo moguće. - Ova mogućnost uklapa se u našu strategiju razvoja promotivnih tekstilnih proizvoda koji se rade u manjim serijama. Takva, specijalizirana tekstilna industrija ima budućnost u Europi upravo zbog posebne namjene i mogućnosti brze prilagodbe željama kupaca. U proizvodnji promotivnih tekstilnih proizvoda tržišni smo lider u regiji i, usprkos svim teškoćama s kojima se susrećemo, trudimo se da tako ostane, a to ne bi bilo moguće bez ulaganja u najsuvremenije strojeve kakvih nema u našem okruženju - ističu u T7 VIS-u.
ez obzira na to o kakvom se sustavu grijanja radi, za dobivanje topline potreban nam je energent čijim se izgaranjem oslobađa potrebna toplina kojom zagrijavamo prostor. Sustave grijanja možemo podijeliti prema smještaju izvora topline (pojedinačno, centralno, Ivan Strnad daljinsko), prema načinu dipl. ing. el. odvajanja topline (konvekivan.strnad@energo-consult.hr www.energo-consult.hr cija, zračenje), prema no098/933-4000 siocu topline (toplovodno, vrelovodno, parno, zračno) te prema vrsti korištenog goriva (kruto, tekuće, plinovito, el. energija, sunce). U hrvatskim kućanstvima za potrebe grijanja uglavnom se koristi drvo, plin, loživo ulje, električna energija i ugljen. ajskuplje grijanje je na električnu energiju. Na taj način grije se oko 14% stanovništva u Hrvatskoj. Ukoliko nije moguće zamijeniti grijanje električnom energijom nekim drugim energentom i ako pri tome koristimo jednotarifno brojilo, mogući način uštede je jednotarifno brojilo zamijeniti dvotarifnim ili primijeniti toplinsku pumpu. Drugo po skupoći je grijanje na loživo ulje. S obzirom na prognozirani dugoročni rast cijena naftnih derivata, očekuje se da će i cijena grijanja na loživo ulje dalje rasti, pa se stoga preporuča loživo ulje zamijeniti plinom ili drvom. Od navedenih energenata uz drvo plin je najjeftiniji energent za grijanje. Zbog slabo razvijene distribucijske plinske mreže na državnoj razini relativno mali broj kućanstava ima mogućnost korištenja tog energenta. Takvim kućanstvima ostaje mogućnost korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). otovo polovina hrvatskih kućanstava, oko 43 posto, za grijanje koristi drvnu masu. Uz cijenu, drvna masa je i ekološki prihvatljiv energent koji se ubraja u obnovljive izvore energije tj. u biomasu. Drvna masa na tržištu se može kupiti u nekoliko oblika, i to kao cjepanice, sječka, peleti i briketi. Osim u cijeni navedeni oblici razlikuju se i po ogrjevnoj vrijednosti i načinu primjene. Što se tiče ogrjevne vrijednosti, sječka ima najmanju vrijednost, pa slijede cjepanice te peleti i briketi. Prednost peleta i sječke je mogućnost automatskog doziranja.
N
Novi strojevi omogućuju da se istkaju i umjetnička djela
G
Žakard i drugi novi strojevi u tkaonici T7 VIS-a
Prava odluka
Zamka sidrenja - jedna od najčešćih psiholoških zamki J edna od najčešćih psiholoških zamki u odlučivanju je zamka sidrenja. Zamka sidrenja označava „sidrenje“ donositelja odluke na prvoj impresiji ili prvom zaključku. Radi se o situaciji kada naš um pridodaje preveliku važnost prvoj alternativi koju razmatra. na ostaje usidrena u glavi i nesvjesno utječe na naše daljnje razmišljanje. Pokušat ću objasniti zamku sidrenja preko dva jednostavna primjera. U kupovini ste nekog odjevnog predmeta ili možda audio-
O
video uređaja i odlučujete proći što više prodajnih mjesta i na kraju kupiti proizvod koji je najbolji po karakteristikama koje tražite. ostavite si pitanje koliko puta ste se nakon što ste prošli sva prodajna mjesta vratili baš u prvo prodajno mjesto u kojem ste vidjeli nešto što vam se sviđalo i upravo tamo kupili ono što vam je trebalo. To je zamka sidrenja. Sve uspoređujete s onom prvom impresijom i subjektivno vas vaše razmišljanje vuče prema odabiru te prve alternative. A sad pokušajte
P
odgovoriti na pitanje: Je li broj stanovnika u Firenzi veći od milijun? a) Da b) Ne. Kakva je vaša procjena broja stanovnika u Firenzi? Razmislite bi li se vaš odgovor razlikovao ako bih postavila pitanje na sljedeći način: Je li broj stanovnika u Firenzi veći od 300.000? Kakva bi sada bila vaša procjena broja stanovnika? aime, kada razmatramo odluku, često dajemo neproporcionalnu važnost prvim informacijama koje primamo, što utječe na naše prosudbe, pa tako kod prvog pitanja vrlo
N
je vjerojatno da biste razmišljali o procjeni broja stanovnika na način da bi se kretali oko milijuna, dok bi se kod drugog pitanja više orijentirali prema brojci od 300.000 stanovnika i vjerojatno malo povećali ili smanjili tu brojku kod svoje konačne procjene. Koji je točan odgovor? roj stanovnika u Firenzi je 370.000. S obzirom na stvaran broj stanovnika, možemo zaključiti da ukoliko bi vam se pitanje postavilo na ovaj drugi navedeni način, postoji veća vjerojatnost vašeg točnog odgovora.
B
Nina Begičević doc. dr. sc.
14 Crna kronika
09. veljače 2010.
t-portal/cropix
PROMET Teške posljedice sudara osobnog i kombi vozila na cesti D2 kod Velikog Lovrečana
Zbog brzine dva mrtva i devet ozlijeđenih BREZJE DRAVSKO - U prometnoj nesreći između slovenskog kombi vozila Prostovoljnog gasilskog društva Hajdoše, te osobnog vozila hrvatskih registracijskih oznaka, koja se dogodila u nedjelju oko 6.40 sati na državnoj cesti D-2 između mjesta Veliki Lovrečan i Brezje Dravsko, poginuo je 24- godišnji vozač osobnog vozila Š.M. iz Brezja Dravskog
te 21-godišnji putnik u vozilu B.R iz Velikog Lovrečana, a ozlijeđeno je devet osoba. „Do
n
a prometnicama županije ove godine tri poginula prometne nesreće je došlo zbog neprilagođene brzine kretanja
vozila osobinama i stanju na cesti, uslijed čega je vozač osobnog vozila izgubio kontrolu nad upravljačem te je prešao na prometnu traku suprotnog smjera gdje je prednjim desnim bočnim dijelom vozila udario u prednji dio kombi vozila kojim je iz suprotnog smjera upravljao slovenski državljanin K.M. (22), izvijestila su iz PU varaždinske. Uz vozača slovenskog kombi
vozila, u prometnoj nesreći ozljede je zadobio i drugi putnik u osobnom automobilu B.I. (23), te svih osam putnika u kombi vozilu. Svi ozlijeđeni u prometnoj nesreći zbog koje je bio zatvoren i ulazni promet putnika na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska, prevezeni su u Opću bolnicu Varaždin gdje im je pružena medicinska pomoć.
Crvena Daewoo Nexia prešla je na suprotnu stranu kolnika
DOZNAJEMO Završeno ponovljeno suđenje protiv poduzeća Hrvoja Petrača
Petrač treba vratiti propalom Unit-V-u 354.000 kn i kamate
Za odvjetnicu Petrač d.o.o. neprihvatljivo što se Trgovački sud pozvao samo na obrazloženje presude Općinskog suda Piše: IVICA KRUHOBEREC ikruhoberec@regionalni.com
VARAŽDIN - Poduzeće Petrač d.o.o., sukladno presudi varaždinskog Trgovačkog suda, trebalo bi propalom poduzeću Unit-V-u iz Varaždinskih Toplica isplatiti 354 tisuće kuna s pripadajućim kamatama od 1996. godine.
Tužba vjerovnika
Tužbu protiv društva Petrač d.o.o. pokrenuli su vjerovnici Unit-V-a, koji je u stečaju od 1999. godine, tražeći povrat 354 tisuće kuna dobivenih cesijom s Exportdrvom. Smatrajući da za tu cesiju nije bilo
n
akon ustavne tužbe Petrač vjeruje da će imati priliku dokazati da nije bilo iznude osnova, Trgovački sud već je jednom prihvatio tužbeni zahtjev, ali je takvu presudu ukinuo Visoki trgovački sud te predmet vratio na novo suđenje u kojem je sada izrečena ista presuda. Međutim, zagrebačko je poduzeće opet najavilo žalbu jer smatra da ni nakon
Provjere u Gradskoj vijećnici
desetak godina suđenja nisu utvrđene stvarne činjenice u vezi odnosa s topličkim poduzećem, koje su bile ključne i u kaznenom postupku protiv vlasnika Hrvoja Petrača kada je prije tri godine osuđen za iznudu Miroslava Matkuna, nekadašnjeg direktora poduzeća Unit-V.
(Ne)sporna cesija
- Ni ovaj put nije se obratila pozornost na tuženikove dokaze da je za cesiju bilo stvarnih osnova, i to usprkos uputi VTS-a. Štoviše, odbačeni su svi naši dokazni prijedlozi, počevši od knjigovodstveno-financijskog vještačenja poslovnog odnosa dvaju poduzeća, pa do saslušanja svjedoka koji imaju saznanja o tome, odnosno suočavanja Hrvoja Petrača i Miroslava Matkuna - upozorava Marina Sršić, odvjetnica tvrtke Petrač, dodajući da odbacivanje dokaznih prijedloga posebno čudi jer se i tužitelj složio s njihovim provođenjem. Za nju je potpuno neprihvatljivo to što se varaždinski Trgovački sud kod izricanja presude o vraćanju cesije pozvao samo na obrazloženje presude novomarofskog Općinskog suda u kaznenom
Izjava Josefa Haasa, koji je imao slično iskustvo s Unit-V-om, tvrdi odvjetnica Petrača d.o.o.
postupku protiv Petrača. Naime, novomarofski je sud 2007. zaključio, a to je kasnije potvrdio i Županijski sud, da nije bilo osnova za cesiju jer je svoja potraživanja temeljem kredita odobrenog Matkunu Petrač prije namirio dionicama Unit-V-a, pa je njegovo traženje razlike kredita koju nije dobio od Matkuna zapravo iznuda zbog koje je i osuđen na 20 mjeseci zatvora.
„Dionice tek privremeno jamstvo“ - Matkun je dionice Unit-V-a naknadno dao Petraču d.o.o samo kao privremeno jamstvo dok u cijelosti ne vrati kredit od milijun maraka. Stoga predstavnici Petrača nikada nisu pratili poslovanje UnitV-a jer su očekivali povrat novca. Uostalom, ako je Petrač d.o.o namirio potraživanja dionicama Unit-V-a, kako
je zaključeno u kaznenom postupku, a sada i na Trgovačkom sudu, zar bi putem cesije naknadno izvlačio novac iz topličke tvrtke gdje je jedan od dva glavna dioničara, dakle nanosi štetu svom poduzeću - pita Sršić, dodajući da je slično iskustvo s Matkunom i Unit-V-om imalo i austrijsko poduzeće Franz Haas.
NAPOKON Ministarstvo pravosuđa objavilo oglas za izbor predsjednika Županijskog suda
Tko će naslijediti Ivana Mastena?
Tko će biti novi predsjednik?
POLICIJA I USKOK
ZAGREB - Ministarstvo pravosuđa objavilo je oglas za izbor predsjednika 44 suda, što je petina svih sudova u Hrvatskoj. U roku od 30 dana, odnosno do početka ožujka, kandidati za čelna mjesta županijskih, općinskih, trgovačkih i prekršajnih sudova trebaju ministarstvu poslati prijave s priloženim ispravama i dokazima o ispunjavanju uvjeta za imenovanje. Uglavnom zbog isteka četverogodišnjeg mandata dosadašnjih predsjednika sudova, krenulo se u popunjavanje čelnih mjesta 21 prekršajnog suda, tri
županijska te po deset trgovačkih, odnosno općinskih sudova. Ministarstvo tako, uz ostale, traži predsjednika Župa-
o
glas nije raspisan za predsjednika varaždinskog Trgovačkog suda nijskog suda u Varaždinu jer je istekao mandat Ivanu Mastenu. No, iako će nove predsjednike dobiti i deset od ukupno 13 trgovačkih sudova u Hrvatskoj, izuz-
me li se Visoki trgovački sud kao sud višeg stupnja, oglas nije raspisan za predsjednika varaždinskog Trgovačkog suda koji već nekoliko godina ima v.d. predsjednika. Predsjednik suda, koji osim što obavlja poslove sudske uprave, ima i važnu ulogu u učinkovitijem rješavanju predmeta na sudu kojim predsjeda, a svojim mišljenjem utječe i na kadrovsku strukturu sudaca na svom području, imenuje ministra pravosuđa na četiri godine između kandidata koje predloži sudačko vijeće. Ivica KRUHOBEREC
VARAŽDIN/ZAGREB – Nismo obavljali nikakvu kriminalističku obradu u vezi pojedinih poslova u Gradu Varaždinu, rekao nam je u ponedjeljak Rade Sitar, načelnik PU varaždinske, odgovarajući na naš upit je li varaždinska policija bila u Gradskoj vijećnici zbog ugovaranja pojedinih poslova, među kojima je i zbrinjavanje komunalnog otpada. Međutim, kako nam je rečeno tijekom predstavljanja rezultata rada PU varaždinske u 2009. godini, određene izvide provodi Ravnateljstvo policije, što nam je i potvrđeno. „Policija provjerava određene poslovne događaje u Gradu Varaždinu te je u skladu s tim izuzela određenu poslovnu dokumentaciju. Tek po dovršetku provjera izuzete dokumentacije moći će se utvrditi eventualno postojanje elemenata nekog kaznenog djela odnosno postojanje kaznene odgovornosti određenih osoba”, stoji u odgovoru Odjela za odnose s javnošću Ravnateljstva policije. Budući da su spomenute provjere još uvijek u tijeku, kako ističu u Ravnateljstvu policije, nisu u mogućnosti iznositi više detalja oko „predmetnog događaja“, ali će po dovršetku provjera „javnost izvijestiti o utvrđenom prema uobičajenoj proceduri“. Da su suradnici USKOK-a iz Gradske vijećnice nedavno odnijeli pojedine dokumente te uzeli njegovu izjavu, potvrdio je i gradonačelnik Ivan Čehok, dodavši da je to posljedica prijave članova HNS-a koju su još lani najavili na sjednici Gradskog vijeća, ali da od nje „neće biti ništa“. (ikr)
09. veljaÄ?e 2010.
Oglasi 15
16 Školstvo
09. veljače 2010.
OTKRIVAMO Agresivni i bezobrazni učenici ne mogu se lako isključiti s nastave
Problematične učenike sada prati povjerenstvo U školama se potpisuje peticija za izmjene Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka Piše: IRENA HARAČI PINTARIĆ iharaci@regionalni.com
Petnaestogodišnja učenica varaždinske Srednje strukovne škole, koja je prošli utorak poprskala praznu mušku svlačionicu suzavcem “CS” uslijed čega je jedan učenik imao problema s disanjem, neće proći nekažnjeno. Policija će protiv djevojke podnijeti optužni prijedlog za počinjeni prekršaj iz Zakona o oružju, dok Nastavničko vijeće škole tek treba odlučiti koji će oblik pedagoške mjere pokrenuti protiv učenice.
Stručni postupak
Nakon razgovora s njom i roditeljima, u školi su sigurni da je djevojka postupila nepromišljeno i nije nikome željela učiniti ništa nažao. - Riječ je o učenici s kojom dosad nismo imali nikakvih problema, no činjenica jest da sprej nije smjela koristiti u prostorima škole – ustvrdio je ravnatelj škole Dražen Košćak.
u
vijek nastojimo pomoći učenicima koji rade probleme, kaže Radunković Premda ovaj slučaj neće proći nekažnjeno, ravnatelj te varaždinske škole koju pohađa oko 600 učenika upozorava kako su zapravo puno veći problem učenici koji konstantno u školi rade probleme, vrijeđaju nastavnike, uništavaju školsku imovinu ili na nastavu dođu pijani. U školi su protiv takvih učenika dosad mogli pokre-
nuti postupak za isključenje, što je i predviđeno Statutom škole. No, zbog Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka, koji je na snagu stupio početkom ove školske godine, to više nije moguće. Bez obzira na to što takvi učenici stalno rade probleme, prije pokretanja postupka za isključenje u školi su, prema Pravilniku, dužni provesti produženi stručni postupak. - To znači da kada Nastavničko vijeće donese odluku o pokretanju pedagoške mjere produženog stručnog postupka, ravnatelj mora oformiti povjerenstvo koje će najdulje do tri mjeseca pratiti ponašanje problematičnog učenika. Ta mjera ima svoje opravdanje, ali kad se dogode drastične situacije, primjerice ako se radi o grubom nasilničkom ponašanju učenika prema učeniku ili profesoru ili o grubom kršenju odredbi Kućnog reda škole, primjerice unošenje i konzumac ija alkohola i drugih sredstava ovisnosti u školi, onda je provođenje te mjere upitno – ustvrdila je Marica Barišić, stručni suradnik-pedagog na varaždinskoj Srednjoj strukovnoj školi.
Peticijom za izmjene
Mjera je uvedena kako se takvi učenici ne bi odmah isključivali iz škole, nego bi im se kroz taj postupak pomoglo. No, u školi kažu da to ionako oduvijek rade. - Nama nije cilj problematične učenike “izbaciti” iz škole. Takvim učenicima uvi-
JEDNA SMJENA
Bolje i djeci i učiteljima
Potrgane rolete samo su jedan od primjera čestog uništavanja školske imovine, otkriva ravnatelj
jek smo nastojali pomoći. Ali kada netko konstantno radi probleme i zbog ponašanja tog pojedinca trpe ne samo nastavnici nego i svi drugi učenici u razredu, onda provođenje tog postupka nema smisla – ustvrdio je Milan Radunković, organizator nastave i profesor na Strukovnoj školi. Stoga ne čudi što je sindikat “Preporod” u školama pokrenuo potpisivanje peticije kojom profesori i stručni djelatnici traže od ministra izmjene Pravilnika o pedagoškoj mjeri odgojno- obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka kojim će se preciznije odrediti položaj nove odgojne mjere u odnosu na sadašnje, te preciznije urediti angažman nastavnika i stručnih suradnika. Potpisivanje peticije traje do kraja ovog tjedna, a u Srednjoj strukovnoj školi do petka ju je potpisalo 46 od 60 članova Nastavničkog vijeća.
Isključivanje - krajnja mjera Opomena razrednika je najblaža mjera koju učenici koji rade probleme u školama mogu “zaraditi”. Slijedi ukor razrednog vijeća, a prije pokretanja postupka za isključenje i konačnog isključenja, škole su sada dužne provesti odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka. No, i učenici koji se isključe iz škole nisu “otpisani”. Škole im daju mogućnost da polažu ispite kako bi ipak završili srednjoškolsko obrazovanje.
U Strukovnoj školi velike brige s učenicima koji rade probleme
Velika većina učenika, roditelja i učenika iznimno je zadovoljna jednosmjenskom nastavom, koja je prošle godine uvedena u svih sedam osnovnih škola u Varaždinu. Pokazala je to anketa koju je Upravni odjel za obrazovanje i znanost proveo na uzorku od 2.200 učenika, roditelja i nastavnika. - Više od 85 posto anketiranih izjasnilo se za jednosmjensku nastavu, a kao glavnu prednost izdvojili su to što djeca imaju više vremena za slobodne aktivnosti i provođenje vremena s roditeljima. Uz to ističu i da je bolja organizacija nastave – rekla je pročelnica Upravnog odjela za znanost i obrazovanje Grada Varaždina Karmen Trubić u četvrtak na sjednici Kolegija gradonačelnika. Novom organizacijom nastave zadovoljniji su i nastavnici, koji su naveli da im rad u jednoj smjeni omogućuje bolji timski rad, a primjećuju i da su učenici odmorniji i zadovoljniji. Osim toga, smatraju da roditelji sada imaju veću mogućnost kontrole nad svojom djecom. Kad su u pitanju poboljšanja, roditelji i učenici su u anketi istaknuli da bi djeci trebalo omogućiti ostavljanje udžbenika i pribora u školi. U Gradu Varaždinu su najavili da će to biti moguće uvođenjem cjelodnevne nastave, koja će početi kada za to bude financijskih mogućnosti. Inače, jednosmjenska nastava je prvo uvedena u Petoj osnovnoj školi 2006. godine, godinu dana kasnije u Šestu i Sedmu osnovnu školu, a prošle godine su u jednoj smjeni počele raditi preostale četiri škole, Prva, Druga, Treća i Četvrta osnovna škola. (vms)
09. veljaÄ?e 2010.
Oglas 17
18 Oglasi
09. veljače 2010.
traži
VIŠE STRUČNIH DJELATNIKA za obavljanje poslova i radnih zadataka:
1. Konstruktor-tehnolog, suradnik na projektima: 1 izvršitelj UVJETI: - Ing.stroj., ili strojarski tehničar sa iskustvom u metalnoj proizvodnji, konstrukciji, ili tehnologiji - poznavanje rada na računalu (Word, Excel, A-CAD), (poznavanje alata, ili konstrukcije alata je prednost) - sklonost timskom radu - vozačka dozvola B kategorije 2. Strojarski tehničar - pripravnik: 1 izvršitelj UVJETI: - SSS, strojarski tehničar - poznavanje rada na računalu (Word, Excel, A-CAD) - interes za usvajanje znanja o proizvodima - sklonost timskom radu - vozačka dozvola B kategorije 3. Metalski stručni radnik: 2 izvršitelja UVJETI: - KV ili priučeni radnik metalske struke (bravar, strojobravar, alatničar, varioc, limar, monter, ili dr. zanimanje metalske struke, ili priučeni metalski radnik sa odgovarajučim iskustvom) - interes za usvajanje znanja o izradi, i montaži metalnih proizvoda, radu na prešama i strojevima za formiranje metala. 4. Skladištar: 1 izvršitelj UVJETI: -KV radnik metalske ili trgovačke struke tehničkog usmjerenja - poznavanje rada na računalu (Word, Excel) - interes za usvajanje znanja o proizvodima, dokumentaciji u skladišnom poslovanju - urednost i pedantnost u radu - vozačka dozvola B kategorije Ugovori za poslove pod 1 i 3 sklapaju se za rad na neodređeno vrijeme, uz probni rad, a za poslove pod 2 i 4 na određeno vrijeme uz mogućnost naknadnog sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme. Ponude molimo poslati na gornju adresu u roku od 14 dana od dana objave ovog poziva. Uz ponudu priložiti: Životopis, dokaz o postignutoj naobrazbi, kopiju domovnice, kopiju radne knjižice, dokaze o eventualnim dodatnim znanjima i vještinama.
BERNARDA d.o.o. za proizvodnju kreveta i madraca, Čakovečka 136 a, Pušćine, objavljuje
OGLAS
ZA POPUNU RADNOG MJESTA 1.VODITELJ RAČUNOVODSTVA I FINANCIJA
Traženi uvjeti: visoka ili viša stručna sprema ekonomskog ili informatičkog smjera, najmanje tri (3) odnosno pet (5) godina radnog iskustva na odgovornim poslovima u računovodstvu, potpuno poznavanje organizacije i tehnologije obavljanja svih računovodstvenih poslova, poznavanje poslova analize, statistike i planiranja, poznavanje poslova izrade računovodstveno-financijskih izvještaja, poznavanje poreznog sustava, računovodstveno fincijskih propisa, poželjno posjedovanje uvjerenja o zvanju “ovlašteni računovođa”, aktivno znanje rada na računalu, posjedovanje vozačke dozvole “B” kategorije, Potrebne vještine: samostalnost, odgovornost i korektnost u radu, sklonost dobroj organizaciji i planiranju, sposobnost timskog rada i komunikativnost, kreativno razmišljanje u cilju razvoja tvrtke. Kandidatu nudimo: rad u stručnom timu, stručno usavršavanje, ugodnu radnu atmosferu, probni rad do šest (6) mjeseci. Ako ispunjavate sve navedene uvjete i smatrate se sposobnim za obavljanje ovih poslova, pošaljite nam svoju prijavu sa životopisom (detaljni opis školovanja i dosadašnjeg rada) i dokazima o ispunjavanju uvjeta (fotokopija diplome, domovnice, osobne iskaznice, radne knjižice, vozačke dozvole i sl.) te adresu i broj telefona. Nepotpune i nepravovremene prijave neće se razmatrati. Prijavljeni kandidati po izboru poslodavca biti će pozvani na stručni razgovor i provjeru. S odabranim kandidatom sklopiti će se ugovor o radu na određeno vrijeme – probni rad do šest (6) mjeseci. Oglas je neobvezujući, a kandidati će o konačnom ishodu biti obaviješteni na prikladan način. Rok za prijavu je osam (8) dana od objave oglasa u tisku, na adresu: Bernarda d.o.o. Pušćine, Čakovečka 136 a, 40305 Nedelišće. Uprava
Urbana kultura 19
09. veljače 2010.
Rammstein Sve bliže do vatrenog spektakla
Još samo malo... Obožavatelji već kupuju ulaznice za spektakl koji će “zapaliti” Arenu Zagreb koncertom kakav se rijetko viđa na ovim prostorima te će biti zasigurno jedan od top koncerata 2010. godine. U sklopu turneje kojom će promovirati svoj novi album “Liebe ist fur Alles Da” i pripadajući singl “Pussy” Rammstein će 18. ožujka stići
i u Zagreb. Bend čiji nastupi su popraćeni pirotehničkim efektima, kontroverznim nastupima i golotinjom, čiji novi spot spada u kategoriju hardcore porno sadržaja i koji se tjedno pregleda preko 6 milijuna puta, garancija je showa. Ulaznice se mogu kupiti na svim prodajnim mjestima Ticketproa. (dk)
KONCERT Rock-bend White Light nastupili u Elephantu
Mlade rockere publika zvala na čak tri bisa!
Izvode autorske pjesme, ali i obrade, te uskoro objavljuju novi singl
VARAŽDIN - Mladi varaždinski rock-bend “White Light” održao je koncert u caffe baru “Elephant”, a na njihovom su se repertoaru našle poznate pjesme, kako domaćih tako i stranih glazbenih imena. Uz obrade, bend je predstavio i svoje autorske pjesme koje se nalaze na njihovom demo-albumu “U život zaljubljen” i koje su, po reakcijama publike, odlično prihvaćene.
Autorske pjesme
Pjesme “Savršen dan”, “Zippo”, “U život zaljubljen” pokazale su se hitovima koje je
zajedno s bendom pjevala i njihova vjerna publika. U prepunom kafiću publici su pružili dva i pol sata dinamičnog koncerta, kojim su još jednom potvrdili svoj talent i perspektivu te dokazali da na njih treba ozbiljno računati u budućnosti rocka hrvatske glazbene scene dok ih je publika zvala na čak tri bisa. Kako je atmosfera bila i više nego odlična, mladi varaždinski rockeri možda će tamo ponovno održati koncert što im neće biti problem jer iza sebe imaju održanih već stotinjak koncerata. Svoju glazbu opisuju kao rock’n’roll,
a članovi benda Robert Marciuš, Ella Dvoršćak, Janko Kralj, Igor Kranjec i Damir Šalajić uskoro će poraditi na objavi svog singla, kojim će najaviti novi album. Već su velik uspjeh postigli pjesmom “Savršen dan” koja je u konkurenciji od 500 pjesama izabrana među 50 najboljih na HRF-u. Oni su još jedan dokaz da rock u Varaždinu itekako postoji.
NAJAVA Bend koji je utemeljio svoj glazbeni pravac
Izgubljeni raj - u Zagrebu
Paradise lost, melankolični death metalci, jedni od utemeljitelja death/doom glazbenog pravca u Boogaloo-u! Paradise lost, jedan od ponajboljih engleskih gothic metal bendova, od veljače nastavlja koncertnu promociju povodom izlaska novog albuma “Faith Divides Us - Death Unites Us”. U sklopu turneje koja će obuhvatiti niz europskih metropola, posjetit će i Zagreb 13. veljače. Koncert će se održati u popularnom klubu Boogaloo. Kao podrška, na turneji će im se pridružiti i black/industrial metal bend SAMAEL, a kao lokalna podrška nastupa OMEGA LITHIUM, gothic/industrial metal bend iz Umaga
koji su Varaždinci imali prilike čuti na V.U.K. festivalu ovo ljeto na dravskoj špici. Pod utjecajem ekstremnog vala metal glazbe, pr ve demo snimke benda Paradise Lost sadrže poprilično “prljav” i agresivan death metal zvuk s death vokalima i morbidno depresivnom temat ikom. Koncert grupe Paradise Lost održat će se 13. veljače 2009. u klubu Boogaloo. Cijene ulaznica: 180 kn od 1. veljače, 200 kn na dan koncerta. Prodajna mjesta: Planet Music, caffe bar Runa, Boogaloo, Eventim www.eventim.hr.
NAJAVA
Prostor ugošćuje Kawasaki 3p
Paradise Lost
Koncertna sezona u jedinom čakovečkom mjestu na kojem se mogu pogledati odlični koncerti se zahuktava na najbolji mogući način, gostovanjem zagrebačkog Kawasaki 3P-a, u subotu, 13. veljače, s početkom u 22 sata. Broj ulaznica je radi kapaciteta kluba ograničen, pa kartu na vrijeme osigurajte u Starom hrastu i Zrinskom.
ART
/media
Making of kretenizam U trajnoj opskrbi prastarim filmovima, HTV nas je počastio Aldrichevim klasikom “Kasno je za heroje”, nekad prevođenim kao “Nije vrijeme za heroje”. Gledajući naše teleDenis Peričić, vizije, ponekad pomr. sc mislim – nije vrijeme za pismene. OK, svatko može pogriješiti u kom slovcu ili izrazu. Ponekad se čovjek zbuni, uzbudi ili zaboravi. S obzirom na to da je i Drago Ćosić čovjek, možemo mu oprostiti to što je sekunde do kraja polufinalne rukometne utakmice odbrojavao ovako: “osam, sedam, PET, ŠEST, četiri, tri…” No, ne možete griješiti stalno, naročito ne u javnom mediju. A na našim televizijama griješi se stalno i nakaradno. RTL je danima najavljivao Spielbergov film kao “Rat SVIJETOVA”. Dobro, reći ćete, jedno slovo ‘vamo-tamo. Baš me zanima kakve bi bile reakcije da je jedno slovo ispušteno, a ne pridodano. Pa da je ispao “Rat SVETOVA”. Dobro, rekosmo, griješiti je ljudski. Jest ljudski, ali nije profesionalno i nije dostojno utjecajne medijske kuće. Očito je da RTL štedi na lektorima. Pa ima jadne lektore. Ili ih uopće nema. Ali valjda ima tamo neki urednik koji tu i tamo baci pogled na ekran? Možda i baci. Ali nije baš pismen. Ipak, na listi nepismenosti suvereno vodi Nova TV. Promicateljica veličanstvenih rješenja poput “selebritija” ili “evenata”, Nova je u trovanju hrvatskoga jezika i zdravog razuma nadmašila samu sebe, prikazavši dokumentarni film “MAKING OF JURSKI PARK”. Čak je i mom vremešnom susjedu, umirovljenom varteksovcu koji nikad nije imao priliku naučiti ni riječ engleskoga, jasno da tu “nekaj ne štima”. I malom djetetu je jasno da se film izvorno nazvan “Making of Jurassic Park” mora prevesti kao “Snimanje Jurskog parka”. Ili barem, doslovnije i nespretnije, “Stvaranje Jurskog parka”. ”Making of Jurski park” je običan - “making of kretenizam”.
20 Kulturni obzor
U D-duru
Varaždinski komorni orkestar i učenici
U
velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu u subotu, 6. veljače, održan je koncert Varaždinskog komornog orkestra i odabranih učenika glazbene škole. Varaždinski komorni orkestar spada među vodeće hrvatske komorne ansamble, a utemeljili su Darko RUŠEC ga bivši učenici varaždinprofesor gitare u ske Glazbene škole vođeni Glazbenoj školi Varaždin željom da svom rodnom gradu omoguće kontinuiranu koncertnu sezonu s kvalitetno osmišljenim programom. vaj koncert nadahnut je brigom Orkestra o mladim nadarenim glazbenicima kojima je ovaj nastup bio odskočna daska u njihovom daljnjem bavljenju glazbenom umjetnošću. rvi je nastupio violist Danijel Rušec, učenik 3. r. srednje gl. šk. iz klase Dragutina Matišića, prof. Izveo je I. stavak iz „Koncerta za violu“ J. CH. Bacha. Lana Bubaš, učenica 4. razreda osnovne gl. šk. koju klavir podučava Lea Šantek, prof., izvela je „Koncert u G-duru HOB. XVIII:4“ Rondo, Presto, Josepha Haydna. ora Petković, učenica 5. razreda osnovne gl. šk. koju također podučava Lea Šantek, prof. klavira, izvela je “Koncert u D-duru HOB. XVIII: 11“ Rondo all’ Ungherese Allegro assai, Josepha Haydna. Barbara Suhodolčan – mezzosopran, 3. razred srednje gl. šk., a podučava je mr. Blanka Tkalčić, izvela je ariju Bastiena iz opere W.A. Mozarta „Bastien i Bastiena“. argareta Piskač – klavir, 6. razred osnovne gl. šk., uči kod Ivane Godec-Vinceković, prof., izvela je „Koncert u G-duru“ I. Andante maestoso-Allegro, A. Rowleya. Sarah Fleten – flauta, 4. razred srednje gl. šk., uči kod Vlatke Horvatić, prof., izvela je „IV. Concerto G-dur“ I. stavak Allegro, F. Deviennea. amara Ivaniš – sopran, 2. razred srednje gl. šk., podučava ju Dorotea Ilčić, prof., izvela je ariju Laurette iz opere „Gianni Schicchi“ G. Puccinia. Lucija Hraščanec – saksofon, 4. razred srednje gl. šk., uči kod Davorina Premeca, prof., izvela je „Concerto“ I. stavak, A: Glazounova. Velika koncertna dvorana Glazbene škole nije bila dovoljno velika da primi sve zainteresirane posjetioce, a učenici koji su nastupili uz pratnju Varaždinskog komornog orkestra doslovno su oduševili brojnu okupljenu publiku.
09. veljače 2010.
LIKOVNOST Fenomen stvaralaštva oca hlebinske škole
Umjetnost Ivana G odolijeva mijenam
O P
D
Zima, 1936.
Izložba u Muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu ostaje otvorena do 7. ožujka Piše: DENIS PERIČIĆ denis.pericic@vz.htnet.hr
Uz predstavljanje monografije “Ivan Generalić 1930. - 1945.” autorice Svjetlane Sumpor, prije sedam dana u Muzeju naivne umjetnosti u Zagrebu otvorena je komorna retrospektiva ranih radova Ivana Generalića iz prvog raz-
M
T
doblja njegovog stvaralaštva. Iako je riječ o slikama sada već starijim od 65 godina, izložba i monografija ponovno iskazuju trajnu aktualnost opusa ovog velikana hrvatske (i ne samo hrvatske) likovne naive. ”Čudo hrvatske naive”, kako se (katkad i ironično) uobičava nazivati fenomen koji najčešće vežemo uz hlebinsku školu, iz
današnje perspektive zacijelo zahtijeva strože stručne kriterije od onih kojima je, često i nekritički, slavljen 70-ih, a nakratko opet i 90-ih godina. Naime, upravo je veliki komercijalni uspjeh nekih od rodonačelnika žanra doveo do znatne hiperprodukcije, a posljedično i do smanjenja kvalitete, brojnih epigona i iscrpljenosti stilskih obilježja. Ipak, oni koji su bili zaista veliki, ostat će veliki – zauvijek.
Velikani
Slavko Stolnik, Ivan Rabuzin, Mirko Virius, Ivan Lacković
G
eneralić je istovremeno i tradicionalan i moderan Svinja na pašnjaku
Kraj peći
Croata, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj, da spomenemo samo neke, nedvojbeno su autori koji su iskazali vrhunsko artističko umijeće, izvornu nadarenost i stilsku originalnost koja će uvijek izazivati pozornost publike i kritike, i to u svjetskim okvirima. Među njima je, možda i na prvom mjestu (barem po kronološkom kriteriju) i Ivan Generalić, slikar raskošne palete, pomne tehnike i dosljedne vizije. Zarana su se eksperti, s pravom, natjecali u superlativnim ocjenama: tako Grgo Gamulin ističe njegovu
“spontanu virtuoznost”, Krsto Hegedušić govori o “sižeju koji nikada nije izmišljen već je uvijek doživljen”, dok Generalićeve crteže podravskih ljudi Marijan Špoljar naziva “psihogramima bića”. Ovisno o fazama – dječjoj, zemljaškoj i belkantističkoj, kako ih naziva Svjetlana Sumpor – Generalićeve radove karakterizira ono što je, zacijelo, zajedničko svakoj umjetnički vrijednoj pojavi 20. i 21. stoljeća: oni su istovremeno i u dosluhu s tradicijom i s modernitetom, a također su istovremeno i lokalni i univerzalni. Kao i kod, primjerice, Stolnika, samo na ponešto obuzdaniji način, iz Generalićevih slika i crteža izvire Brueghel, ali i Chagall, dok je njegovo krležijansko “panonsko blato” podjednako prepoznatljivo kako svima nama kajkavcima, tako i ruralnim iskustvima ljudi sa svih kontinenata.
Vž-zbirka
Posebice je to razvidno s Generalićevih crteža iz zbirke varaždinskoga kolekcionara Vladimira Malogorskog, koji ih je skupio više od četiri stotine te ih donirao Gradu, no, nažalost, do danas nije pronađena odgovarajuća lokacija. Posljednji put vidjeli smo ih prije četiri godine u vili Oršić, a ostao nam je i kvalitetan katalog koji svjedoči da je Generalić bio majstor i bez ulja, i bez stakla, pa i bez (ponekad prenapad-
Kulturni obzor 21
09. veljače 2010.
i hrvatske naive
Generalića ma ukusa
HNK Monodrama o obespravljenima autorice Nine Mitrović u izvedbi Jagode Kralj Novak
Juliška iz javne kuhinje u “Rogozu” VARAŽDIN - Na sceni “Zvonimir Rogoz” praizvedba monodrame “Familija u prahu” (Juliška iz javne kuhinje) suvremene hrvatske dramske spisateljice Nine Mitrović bit će u četvrtak, 11. veljače, s početkom u 20 sati, a dan kasnije, u petak, na istom mjestu i u isto vrijeme bit će premijera. Julišku interpretira Jagoda Kralj Novak, dramska prvakinja HNK Varaždin, redatelj i scenograf je Samo M. Strelec iz Ptuja, dramaturginja Tamara Matevc, a predstava je koprodukcija HNK Varaždin i udruge Novi Zato (Ptuj). Nina Mitrović (autorica): “Velika je stvar kada glumac priđe piscu i kaže: “Ovo je lik kojeg želim igrati.” A upravo
to se desilo ovo ljeto kada me je nazvala Jagoda Kralj Novak. Ona je pokrenula
cijeli ovaj projekt sa željom da oživi Julišku.” Samo M. Strelec (redatelj): “Jagodu sam zamolio da pogleda javnu kuhinju... Zapravo ne znam ima li još u Sloveniji javnih kuhinja? Varaždinska javna kuhinja nalazi se u prelijepoj zgradi. Nekoć je u njoj bio Dom JNA. Sada je Glazbena škola. Negdje na uglu je Caritas i u njegovu sklopu javna kuhinja.” Nina Mitrović: “I iako je napisan prije sedam godina, ovaj je tekst aktualniji danas nego u trenutku kad je nastao.” Samo M. Strelec: “Pravi smisao bi imalo kada bi prvu večer nastupila Jagoda, a daljnjih večeri nastavljao netko od njih - korisnika... Sa svojom pričom.” (iz)
“Zlati ajngel” Izložba Domagoja Sušca
Usred Babilona vizualnih poticaja Umjetničke prakse koje se trse dosegnuti vlastiti zatiljak, zagristi vlastiti rep Piše: IVICA ZAMODA
Varaždinska galerija “Zlati ajngel” u Gajevoj 15 i u 2010. godini nastavlja prepoznatljivom izlagateljskom djelatnošću. Prva je izložba prepuštena traganjima Domagoja Sušca, pripadnika mlađe generacije osječkih slikara - grafičara koji je diplomirao 2000. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Miroslava Šuteja. Sušac je od 2005. asistent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku. Imao je samostalne izložbe još u Zagrebu i Osijeku; nagrađenik je na izložbama u Firenci 1999. i Osijeku 2004. godine. Slike u tehnici ulja na medijapanu, računalne ispise, crteže, djela u sitotisku, naslonjena jedna na druge, neovješena o zid, na svojevrstan način komentatorski raspoložena prema raznolikim vizualnim poticajima - to nam podastire ovaj autor.
Raspeti pevec, 1964.
Naslonjeno na zid
Odmor u žetvi
nog) kolorita. Dovoljni su bili olovka i komad (ponekad i zgužvanog papira), pa da iz
N
jegove crteže Špoljar naziva “psihogramima bića” ruke “Generala”, kako su ga zvali i kako je sam sebe volio zvati, izniknu živopisni i likovi
“naših ljudi i krajeva”, pitomih životinjica, seoskih dvorišta, kućnih ognjišta, radišnih ili pak (pre)veselih muškaraca i žena… Uistinu, Generalić nije samo čudak (kakvim su ga mnogi za života doživljavali), nego i jedan od najvažnijih predstavnika onoga fenomena koji, ako se radi o njegovim vrhuncima, bez ikakve ironije, uistinu možemo nazvati “čudom hrvatske naive”.
Zasuti danas raznolikim govorima značenja i znakova na gotovo svakom koraku i gotovo u svakom trenutku odgovaramo na njih svatko na svoj način. Domagoj Sušac stoga tom vrtlogu svijeta vizualnog (i općenito pop-kulturalnog) daje svoj obol svojevrsnim objedinjavanjem ili uslojavanjem tih mogućih reagiranja (i vlastitih i tuđih) - čineći ih umjetničkima tako što ih provlači kroz čistilište trendovski sveprisutnog (samo)osvještavanja. Vlastimir Kusik stoga napominje u svom predgovornom tekstu objavljenu u katalogu izložbe da je Sušac - “umjetnički lik kome iskustva mnogih i ne samo vizualnih a prije svega ona glazbena nisu nimalo strana i nepoznata, naprotiv, njihov je ne samo znalac već umjetnik čiju je umjetničku praksu provjeravao i stva-
rao...” Svjedočeći dakle babilonizaciji značenjskih grozdova kojima obiluje svakodnevica, autor im se bilo odupire bilo
odaziva (i) vlastitom umjetničkom praksom. Babilon na vršku igle - je li to pitanje izazov dana? I je li to jedini mogući Babilon?
GRADSKA KNJIŽNICA
Knjiga o Boži Težaku VARAŽDIN - U četvrtak, 11. veljače, s početkom u 19 sati, u studijskoj čitaonici Gradske knjižnice “Metel Ožegović” bit će predstavljena knjiga “Profesor Božo Težak, lučonoša znanosti” autor ice Đurđice Težak i suradnika (u izdanju Hr vatske sveuč ilišne naklade) te DVD “100 godina Bože” mag. Rikarda Dimića. Moderatorica je prof. dr. sc. Đurđica Težak, a izdanja će predstaviti prof. dr. sc. Franjo Ruža. Uz Gradsku knjižnicu, organizatori programa su Družba “Braća hrvatskog zmaja” i Fakultet organizacije i informatike. (dp)
ODJEL ZA MLADE
Beskonačna čežnja VARAŽDIN – “Beskonačna čežnja” naziv je zbirke pjesama autorice Jelene Uranić, koja će u petak, 12. veljače, biti predstavljena u prostorijama Odjela za mlade Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” u Ulici Augusta Cesarca 10. Uz autoricu, o knjizi će govoriti Sanja Posavec. Suorganizator predstavljanja je varaždinski ogranak Matice hrvatske. Program poč inje u 19 sati. (dp)
22 Duplerica
09. veljače 2010.
PREDSTAVLJAMO U koncertnoj dvorani varaždinskog HNK-a održan 17. Sjajni bal g
Varaždin i dalje pleše u
Mališani iz Društva “Naša djeca” prezentirali su barokne plesove
Okupljene su goste zabavljali glazbeni virtuozi
I ove je godine goste zabavljao austrijski Big Band Bad Gleichenberg, nastupili su solisti baleta iz Budimpešte, Varaždinski komorni orkestar, viceprvaci Hrvatske u plesu, a vokalna solistica večeri bila je Kristina Anđela Đopar... Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com Snimio: SINIŠA SOVIĆ foto@regionalni.com
VARAŽDIN - Velika koncertna dvorana varaždinskog HNK-a prošli se petak opet pretvorila u veličanstveni plesni podij kojim su zavladale toalete i odijela sudionika 17. varaždinskog Sjajnog bala.
Otvorenje bala
Sjajna balska tradicija tako je ponovno prizvala u sjećanje nekadašnja slavna vremena kada je prvi glavni grad
Voditelji Dražen Siriščević i gradišćanska Hrvatica Silvija Buzolich
Hrvatske i njezine palače bio mjesto gdje se plesalo, slavilo i uživalo. I ove godine zaslugom organizatora Sjajnog bala, Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice grada Varaždina, na čelu s Ingeborg Jurić i Mirjanom Dučakijevićem, sve je proteklo i više nego savršeno. Bal je otvoren ulaskom varaždinske građanske garde - purgara u dvoranu varaždinskog HNK-a te intoniranjem h r v a t s ke h i mne. I ove je
Vokalna solistica Kristina Anđela Đopar oduševila je prisutne
godine, kao i svake dosada, okupljene goste zabavljao austrijski Big Band Gleichenberg predvođen vokalnom
n
predstavili članovi Varaždinskom komornog okestra pod ravnanjem Milana Čunka. Ove je pak godine vokalna zvijezda bala bila mlada sopranistica Kristina Anđela Đopar koja je zabljesnula u crvenoj dugoj toaleti i sve nazočne podsjetila na poznatu skladbu “Kommt mit nach Varaždin” iz operete Grofice Marice austrougarskog skladatelja Imre Kalmana.
solisticom Ulrike Tropper, a pod dirigiranjem Josefa Troppera. No, u ponoć su se svojom glazbenom virtuoznošću
Bal je, kao i gotovo svake godine dosad, otvorio varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok sa suprugom Anama-
a balu je bila Mirjana Bohanec-Vidović, ugledna glumica, operna pjevačica i diplomatkinja
Plesali su u ritmu valcera
Inozemni gosti
Auto-moto 23
09. veljače 2010.
Mjesečni prilog Auto-moto-aero-nautika PAKET OPREME
Udobnost i praktičnost
Standardna oprema vozila Fiat Punto Evo obuhvaća: daljinsko centralno zaključavanje, podešavanje upravljača po visini i dubini, manualni klima uređaj, maglenke, treće sjedalo stražnje klupe te čep spremnika s bravicom. Prostor nam ne dozvoljava navođenje sve dodatne opreme, no vrijedi istaknuti pripremu za alarm, mehaničko podešavanje vozačkog sjedala po visini, grijanje prednjih sjedala kao i PTC grijač s dovodom zraka za stražnja sjedala…
Besprijekorni stil, odlične karakteristike u vožnji te impresivan paket standardne i dodatne opreme velik su “+” modela Evo
TEST VOZILA Dojmovi nakon vožnje automobila Fiat Punta EVO 1.4 8V
Model „Evo“ ponavlja uspjeh svog prethodnika Obnovu vozila zamijetili smo i na vanjštini, sprijeda i straga, što dokazuju privlačne linije novih odbojnika Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARAŽDIN - Fiat Punto Evo, obnovljeni Grande Punto, prvi put predstavljen je široj javnosti još prošle jeseni na Frankfurtskom automobilskom salonu. Naši dojmovi, nakon što smo dva dana u vožnji intenzivno testirali Evo, govore u prilog tvrdnjama kako spomenuti model nesumnjivo ponavlja uspjeh prethodnika. Naime, u području inovativnosti i dizajna, postavlja nove standarde, naglašene brojnim novostima.
Tehnički dotjeran
Atribut “Evo” označava stupanj u oblikovanju automobila, koji je, kad govorimo o tehnologiji, užitku pri vožnji i brizi za okoliš, sposoban udovoljiti željama najzahtjevnijih kupaca. Njegovu tehničku dotjeranost, prvenstveno dokazuje bogata paleta motora, koji svi po redu zadovoljavaju standard euro pet. Među njima je i benzinski agregat 1.4 8V našeg testnog
primjerka s revolucionarnim sustavom Multiair. Plod razvoja Fiat Powertrain Technologiesa posebno nas je obradovao na uzbrdicama jer je na pretjecanoj traci pokazao da može solidno ubrzavati. Punto Evo postavlja nove standarde na području sigurnosti. Naime, opremljen je sigurnosnim zračnim jastucima (maksimalno
P
unto Evo postavlja nove standarde na području sigurnosti do njih sedam!), uključivo s koljenskim za vozača. Tu su i dva stražnja naslona za glavu putnika. Automobil je privlačan na prvi pogled pa čestitke adresiramo Fiatovom Centru za dizajn. Unutrašnjost (armaturna ploča, sjedišta i pokazivači) u potpunosti je redizajnirana, te još prestižnija i elegantnija. Temeljitu obnovu zamijetili smo i na vanjštini, sprijeda i otraga, što dokazuju privlačne linije novih odbojnika. Na prednjem dijelu ističu se nova
svjetla s dodatkom dnevnog osvijetljenja, te nova okrugla svjetla za maglu s funkcijom cornering. Nove skladne linije dovele su do produžavanja vozila na ukupnu dužinu 406 centimetara, pri čemu je udobnost putnika ostala neupitnom. Preostale vanjske mjere ostale su nepromijenjene: širina 169 cm, visina 149 cm i međuosovinski razmak 251 centimetar. Na kraju, ne smijemo zaboraviti da novi Punto Evo uz minimalnu nadoplatu osigurava neprekidno i sigurno ležanje na cesti. Za to brinu elektronski sistemi za dinamički nadzor nad kočenjem i upravljanjem. Sistem ABS podržava čitavu paletu motora i uključuje EBD (Electronic
Brake force Distribution), ESP (Electronic Stability Program), te Hill-Holder. Veću pomoć u vožnji teško je zamisliti, a kako doznajemo u salonu varaždinske tvrtke Auto Prikratki, prvih 100 kupaca Punto Evo mogu nabaviti po akcijskoj cijeni od 79.990 kuna. I ne samo to. Uz kreditiranje do 7 godina, spomenuta tvrtka čiji se auto salon nalazi u Zagrebačkoj ulici 110, omogućava obročnu otplatu putem American Express kartica do 60 rata. Auto Prikratki ima poslovnu suradnju sa svim leasing kućama, a o ostalim pogodnostima (opcija „staro za novo“ i slično) dodatne informacije možete dobiti na telefone 042/240-870 ili 042/240-273.
Rezervni kotač normalnih je dimenzija 175/65 R15, a ugrađeni autoradio ima mogućnost reprodukcije audio i MP3 formata zapisa na CD-u. Čak sedam nijansi metalik boje i nekoliko pastelnih zadovoljit će najprobirljivije kupce koji na svom ljubimcu uz doplatu mogu imati ugrađena crvena kočiona kliješta, spoiler na vratima prtljažnog prostora, bočne zaštitne letvice u boji vozila...
Funkcionalnost sa stilom uz kvalitetne materijale
Tehničke karakteristike Kw/ks
57(77) pri 6000 o/min
Maks. brzina
165 km/h
Ubrzanje
0-100 km/h za 13,2 sek.
Ccm
1368
Optika prednjih svjetala ima funkciju DRL
Sprijeda i straga, dojmljivo je redizajnirana vanjština vozila
24 Auto-moto
09. veljače 2010.
TREBA ZNATI Kako dobro odabrati i koristiti teretne gume?
Najvažnije o teretnim gumama
G
u m e za te r e t n a vozila i autobuse, upravo zbog širokog i raznovrsnog područja primjene, iziskuju i posebno pažljiv odabir i ispravno Zoran MILEC korištenje guma. Svima Specijalist za teretne gume nam je jasno da su potrebne različite gume na luksuznom turističkom autobusu koji vozi međunarodne ture uglavnom po autocestama u odnosu na gume jednog gradskog autobusa. Isto tako različite gume treba šleper koji prometuje, recimo, po zemljama Europe od onih koje trebaju kamioni za prijevoz, primjerice, građevinskog agregata (pijesak, šljunak…) iz separacija na različita gradilišta i slično. Najvažniji je pravilan odabir guma prema namjeni teretnih vozila, odnosno autobusa. Osnovna je podjela, tzv. segmentacija, za transport na autocestama, regionalnim prometnicama, gradskom prometu te mješovitom transportu i za gradilišta. Budući da su prijevoznici stalno u prometu, naravno da je i potrošnja guma značajna stavka u njihovim troškovima. Baš zato svojim korisnicima mi pružamo aktivnu stručnu podršku savjetima za dobar odabir i što kvalitetniju uporabu teretnih guma. U tom smislu valja istaknuti i činjenicu da već desetak godina radi Gumiimpexova protektirnica, jedna od najjačih u ovom dijelu Europe, tako da prijevoznici mogu svoje očuvane rabljene gume, tzv. karkase, dati na uslužnu obnovu i s njima prijeći još jednom kilometražu kao s novima uz znatno manji trošak obrtnih sredstava. Generalna pravila za prijevoznike podrazumijevaju: kod uporabe guma važno je ne preopterećivati vozilo i ne prekoračivati brzinu te imati uvijek provjereno dobar pritisak u svim gumama na teretnom vozilu, odnosno autobusu! Samo na taj način vozilo će uvijek obaviti svoj zadatak na vrijeme, neće se dogoditi ‘’defekt na gumi’’ i gume će duže trajati. Ukupan učinak svih elemenata donijet će potrebno zadovoljstvo korisnika, odnosno pravovremenu isporuku robe ili prijevoz putnika bez kašnjenja i bez dodatnih, neočekivanih troškova.
Modeli guma koji se montiraju na vodeće osovine i oni za pogonske osovine vozila prolaze rigorozne testove
Očuvanje svih vitalnih dijelova teretnih guma Pravilnom upotrebom i održavanjem teretnih guma čuvaju se njezini unutarnji vitalni dijelovi. Teretne gume možemo obnoviti i ponovo koristiti kroz nekoliko ‘’životnih vjekova’’ Piše: ZORAN MILEC
Svaki prijevoznik roba ili putnika, zbog sigurnosti u prometu te iskoristivosti guma u svom voznom parku, treba teretne gume dobro odabrati, ispravno ih upotrebljavati i kvalitetno održavati. Kad je u pitanju izbor guma za teretna vozila, odnosno autobuse, najosnovnija je podjela za transport na autocestama, na regionalnim prometnicama, u gradskom prometu, u mješovitom transportu i na gradilištima.
Ispravna ugradnja
Ugradnja guma na pravu poziciju na vozilu, od izuzetne je važnosti. Po svojim karakteristikama širok izbor guma može korisnika odvesti i u ‘’krivom smjeru’’. Stoga korisnike teretnih guma pratimo osobito pažljivo u savjetodavnom dijelu posla kako bismo im pomogli napraviti pravi izbor za svoje potrebe. Svi proizvođači guma daju svoje priručnike koji u tome mogu pomoći. U priručnicima su
točno definirani modeli guma koji se montiraju na vodeće osovine i na pogonske osovine vozila. Posebno su specificirane gume za prikolice. U praksi je uobičajeno voditi računa i o tome da se na
s
tići s robom ili putnicima pravovremeno i sigurno na odredište, želja je svakog dobrog prijevoznika vodeće osovine uvijek montiraju nove gume. Narezane ili protektirane gume obično se montiraju na pogonske osovine i na osovine prikolica. Kroz razgovor s prijevoznicima zajedno ćemo doći do najboljeg rješenja, ovisno o tome kakvim se terenom kreću i na koje osovine teretnog vozila ili autobusa će se montirati potrebne gume. Potrebno je nešto više reći o višestrukom životnom vijeku
Tehnologijom do uštede goriva Suvremena tehnologija u proizvodnji guma kroz optimizaciju žljebova gume (uzorka i dubine profila) uz kvalitetan sastav smjese s velikim udjelom prirodnog kaučuka pridonosi smanjenju otpora kotrljanja. Znamo da to utječe i na smanjenje potrošnje goriva. Dakle, uz dobar odabir i pravilnu uporabu guma štedimo čak do 7% goriva, što svakom prijevozniku mora biti itekakva stimulacija za smanjenje obrtnih troškova poslovanja!
guma. Suvremena tehnologija proizvodnje autoguma izuzetno je razvijena ne samo u smislu najboljih performansi koje guma mora dati u vožnji, nego i dublje. Najvažniji dio gume je ‘’njezino srce’’ koje se, gumarskim rječnikom, naziva karkasa. Vitalni dijelovi gume su i bok (bočnica) i stopa gume koja prianja uz naplatak. Trošenju gume najviše je izložen gazni sloj. Važno je da se vitalni dijelovi gume očuvaju pravilnim održavanjem i uporabom (uz ispravan pritisak u gumama, bez preopterećenja vozila i bez prekoračivanja maksimalnih
brzina). U tom slučaju teretnu gumu, kad se dosta potroši njezin prvi originalni gazni profil, možemo narezati i tako produbiti kanale te produžiti upotrebu. Kad se i to istroši, gumu ćemo obnoviti. U našoj protektirnici guma dobiva novi gazni sloj kojim dalje prelazi istu kilometražu kao i nova guma. I obnovljenu, tj. protektiranu gumu možemo opet narezat i na gaznom profilu, ali je i ponovo obnoviti. Praktično, čuvamo li ispravnom upotrebom svoju karkasu (vitalne dijelove tj. osnovu gume), možemo reći da guma odradi i ‘’nekoliko životnih vjekova’’.
Dva vozila, jedan posao i čak 20 guma
Auto-moto 25
09. veljače 2010.
AKCIJA Ojačajte mehanizam papučice gasa o Toyotinom trošku!
Dijelovi stižu 15. veljače! Toyota brine o sigurnosti i zadovoljstvu svojih kupaca
Koristimo ovu priliku kako bismo vas obavijestili o novostima vezanim uz preventivnu servisnu akciju papučice gasa - poručuju iz tvrtke Toyota Croatia d.o.o.. Važno je naglasiti je kako ni u Adrija regiji (Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija i Kosovo), pa tako ni u Hrvatskoj nije bilo niti jednog zabilježenog takvog ili sličnog kvara u nekom od Toyotinih ovlaštenih servisa. Detaljne analize potvrđuju kako se radi o iznimno rijetkoj pojavi na europskoj razini koja, i ukoliko se dogodi, u potpunosti se može kontrolirati u vožnji. Standardna procedura kod preventivnih servisnih akcija, uobičajenih u automobilskoj industriji, podrazumijeva sljedeće:
Konačno rješenje
Unutar Toyota kompanije čine se maksimalni napori kako bi se u najkraćem mogućem roku identificirao točan broj i lista vozila. Vjerujemo kako će informacija biti dostupna najkasnije do 12. veljače 2010. Nakon potvrde konačne liste vozila bit će poslana pismena obavijest od strane Toyota Croatia d.o.o. svim vlasnicima čija su vozila obuhvaćena preventivnom servisnom akcijom kako bi se o Toyotinom trošku dodatno ojačao mehanizam papučice
gasa. Prve količine potrebnih dijelova očekujemo u ovlaštenim servisima, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj od 15. veljače 2010. s obzirom na to da je Toyota potvrdila konačno rješenje za sve
p
ismenim putem obavještavaju se stranake čija su vozila obuhvaćena ovom kampanjom modele koji su uključeni u preventivnu servisnu akciju u Europi, Toyotini inženjeri došli su do rješenja problema kojem su prethodila vrlo detaljna testiranja u ekstre-
mnim uvjetima. Toyotino rješenje za postojeće vlasnike je učinkovito i jednostavno: na postojeći sklop mehanizma papučice gasa bit će postavljena strojno rezana čelična pločica kao ojačanje koje će smanjiti napetost površine između tarne papučice i prijanjajuće površine. Postavljanjem ojačanja bit će uklonjen višak trenja koji može uzrokovati otežan rad papučice gasa. Kako smo prethodno spomenuli prva isporuka rezervnih dijelova stiže u sve europske zemlje pa tako i u Hrvatsku do kraja sljedećeg tjedna. Usporedo s time pismenim se putem planira obavještavanje stranaka čija su vozila obuhvaćena ovom kampanjom...
26 Auto-moto
09. veljače 2010.
Klaster Varaždinskih prijevoznika d.o.o. Kukuljevičeva 13, Varaždin
natječaj
za posao Disponent u međunarodnom prometu Uvjeti: • SSS prometne struke • poznavanje engleskog i njemačkog jezika u govoru i pismu • informatička pismenost • vozačka dozvola B kategorije Zamolbu sa životopisom predati u roku od 8 dana na navedenu adresu
Duplerica 27
09. veljače 2010.
grada Varaždina u organizaciji Hrvatsko-austrijske kulturne zajednice
u taktu Sjajnoga bala
Varaždinska građanska garda - purgari uveličala je svečanost otvorenja Sjajnoga bala kao i svake godine dosad te su tako ostali vjerni tradiciji
rijom. No, na varaždinskom Sjajnom balu zaplesao je i hrvatski konzul u Austriji Nikolaus Hermann, zamjenik veleposlanika Kanade u Hrvatskoj David Fairchild, gradonačelnik austrijskog Bad Radkersburga dr. Peter Merlini. Došao je i voditelj Odnosa s javnošću američkog veleposlanstva Robert Post, predsjednik Austrijsko-hrvatskog društva Linz dr. Mario Ritter, gradonačelnica 4. bečkog okruga te organizatori Hrvatskog bala u Beču. Bila je tu i Mirjana Bohanec-Vidović, naša ugledna operna umjetnica, glumica i diplomatkinja, poznata iz filma “Tko pjeva zlo ne misli”. U svoj rodni
grad došla je i naša proslavljena operna pjevačica Lidija Horvat koja ne propušta Sjajni bal, ali i poznati glumac Boris Miholjević. Voditeljska palica Sjajnog bala ove je godine bila u rukama Dražena Siriščevića, ali i gradišćanske Hrvatice Silvije Buzolich. Ona se obraćala gostima na njemačkom jeziku dok se Sirišćević obraćao na hrvatskom.
Bogat program
No, bal ne bi bio bal da nije obilovao bogatim programom. Taktove menueta prezentirali su mali, ali marljivi članovi Društva “Naša djeca” dok su se plesnim umijećem predstavili i solisti baleta iz
Budimpešte kao i baletani iz čakovečke umjetničke škole “Miroslav Magdalenić”. Nastupili su i državni viceprvaci Plesnog kluba “Harmony”
o
ve su se godine na balu mogli kušati specijaliteti bečkog hotela “Sacher” Emina Mušanović i Patrik Majcen te Katarina Lepoglavec i Nikola Oto. U program se vratila i modna revija. Ovaj se put svojim radom predstavila već etablirana varaždinska dizajnerica Ana Kraš, no go-
Za gastronomske delicije i ovaj su se put pobrinuli zlatni restorani Dražena Jambriškog
sti su se mogli upoznati i s lepoglavskom čipkom. Nakon zahvale Christianu J. Ebneru, direktoru Austrijskog kulturnog foruma, uslijedila je tombola s bogatim nagradama, a potom se ples nastavio do jutarnjih sati. Posebna priča bala i ove je godine bila gastronomija. Za fine delicije pobrinuli su se zlatni kuhari restorana Dražena Jambriška, a ove su se godine mogli kušati specijaliteti bečkog hotela “Sacher”. Cijela priča ne bi bila potpuna bez plesnih knjižica koje je oblikovao akademski grafičar Ivan Duić, a Sjajni bal će održati i sljedeće godine pa dame - već sada birajte toalete.
Solisti iz Budimpešte pokazali su plesno umijeće
Okupljene su goste zabavljali glazbeni virtuozi
28 Putopisi
09. veljače 2010.
Lichtenhagen Dorf - vjetrenjača pretvorena u obiteljski dom
Crkva u Lichtenhagen Dorfu
PUTOPIS Petra Međimurec živjela i studirala u Rostocku, gradu na sjeveru Njemačke (2)
Zatvor Stasi sve rado primao To mjesto izvana izgleda kao najobičnija kuća, a unutar skriva sudbine nesretnih ljudi koji su se našli na krivome mjestu ili imali krive prijatelje, a praznih ćelija je uvijek bilo Piše: PETRA MEĐIMUREC
Nikad nijedno mjesto na mene nije ostavilo toliko pozitivnih dojmova kao Rostock. Ali perspektiva je svakako drugačija kad se neko mjesto posjeti na tjedan, dva, a opet drugačija kad se u tom mjestu živi. Ja sam imala prilike doživjeti sve i svašta, od svakotjednih posjeta bolnici, hrvanja s birokracijom do upoznavanja reakcija ljudi na ulici.
Stasi
Jedno od mojih negativnijih iskustava bio je posjet bivšem političkom zatvoru Stasiju, koji se nalazi skoro u centru grada. Vrijeme provedeno u tom zatvoru činilo mi se kao da je trajalo danima. Taj prostor ostavlja dojam kao da vrijeme sporije prolazi. Zatvor je osnovan krajem pedesetih godina prošlog stoljeća. Sastoji se od tri etaže i podrumskih prostorija u kojima su se odvijala ispitivanja, te samica koje su bile zastrašujuće na svjetlu i s otvorenim vratima. Od 1960. do 1989. u zatvoru su bile 4873 osobe koje su boravile
u ćelijama od 7,5 m². Zatvorenici su se morali pridržavati strogog kućnog reda. U tom zatvoru nikada se nije gasilo svjetlo i nikada se nije smjelo rukama ili bilo kojim drugim predmetima u vremenu od 22.00 do 6.00 pokrivati lice i oči. Kao da je kazna bila ostati vječno budan. Na taj su način vršili psihički pritisak na njih, mada ni fizičko maltretiranje nije izostajalo. Skoro svak i zat vorenik imao je pravo jednom tjedno izaći iz ćelije u prostor koji je ograđen betonskim blokovima da vidi danje svjetlo. Zatvorenici su uvijek bili odvojeni i kad bi se desilo da je više zatvorenika izvan ćelija, bilo im je zapovijeđeno da zatvaraju oči. Zatvorenike su dovozili
k
ućni red zatvora nalagao je da se svjetlo nikada ne gasi jednim kamionom koji se sastojao od 6 ograđenih mjesta. Čak ni kad su ih dovodili
NJEMAČKO SELO
Živjeti i u vjetrenjači
u zatvor, nisu mogli nikako znati tko je osoba koja sjedi u skučenom prostoru do njih. Kad su im čuvari ulazili u ćeliju, zatvorenik je morao ustati, okrenuti se prema prozoru koji je bio veličine tanjura, staviti ruke na leđa i progovoriti samo u slučaju ako mu je bilo naređeno.
Brutalnost
Jedan pr imjer političke brutalnosti režima je slučaj Klausa Ketzlera koji je predao molbu vlastima za iseljenje iz DDR-a. Njegova molba je bila definirana kao prijetnja državnoj sigurnosti i on je dobio 3 godine zatvora. Najmlađi zatvorenik je bio dječak od samo 16 godina. Moram priznati da sam osjetila olakšanje kad sam izašla iz tog užasnog prostora i udahnula svježi zrak. To mjesto izvana izgleda kao najobičnija kuća, a unutar skriva sudbine nesretnih ljudi koji su se našli na krivome mjestu ili imali krive prijatelje, a praznih ćelija je uvijek bilo. Ili su samo poslužili kao primjer ostalima da se režimu ne oponira ni na koji način.
Rügen je najveći njemački otok
Lichtenhagen Dorf
Savršeno mjesto za svakog avanturista Imala sam prilike posjetiti Rügen, najveći njemački otok. Rügen je okružen s nekoliko poluotoka od kojih su najveći Wittow, Jasmund i Mönchgut. Otok je poznat kao najsunčanije mjesto cijele Njemačke. Savršeno je mjesto za avanturiste, jer najljepša mjesta dostupna su samo šetačima i planinarima. Meni je bio najljepši poluotok Jasmund gdje se nalazi i zaštićeni park prirode s najvišom
točkom otoka Piekberg, u čijoj se blizini nalazi i 118 metara visoka klisura od krede, koja je ujedno i najpoznatija turistička znamenitost poluotoka. Možda najfascinantnija stvar tog otoka su stanovnici, koji više niti ne zamjećuju turiste. Nisam mogla prihvatiti njihovu ravnodušnost prema tom prekrasnom mjestu. Pogled s klisure svakoga bi ostavio bez daha.
Pregrade su onemogućavale kontakt između zatvorenika
Nedaleko mojeg studentskog doma nalazi se malo selo Lichtenhagen Dorf. Ulice nisu natrpane automobilima, ljudi sjede na terasama svojih jednokatnica vidljivo zadovoljni mirnoćom vlastitog okruženja. Ostala sam zapanjena poljima pšenica koja su se prostirala u nedogled. Ali najveće iznenađenje su mi bile kuće koje su izgledale kao da su ih iz Kumrovca preselili u Njemačku. Izvan sela naišli smo na jedan neobičan obiteljski dom. Isprva smo mislili da se radi o nekom muzeju pa smo krenuli prema onome za što smo kasnije shvatili da je obiteljsko imanje. U sredini se nalazila stara vjetrenjača koja je bila preuređena u obiteljsku kuću. Mi smo to prekasno shvatili, jer kako smo se približavali vjetrenjači, vidjeli smo obitelj kako sprema svoje stvari u auto i zbunjeno u nas gleda. Bila sam u društvu dva Mađara i jedini jezik našeg sporazumijevanja bio je njemački. Tad smo shvat ili da ne može mo koristiti kao izgovor naše slabo poznavanje jezika. Počeli smo se dogovarati koja će biti naša isprika za neovlašteni ulazak jer smo vidjeli da nam vlasnik prilazi. Bez ikakve ljutnje samo nas je ljubazno zamolio da odemo. Zahvalili smo na razumijevanju i pozdravio nas je sa smiješkom.
Sport 29
09. veljače 2010.
STRELIČARI Streličari u Gradskoj sportskoj dvorani odradili zahtjevan turnir
ODBOJKA
Vraćeno samopouzdanje
Jedinstveni dvoranski turnir Piše: DAVOR PEJNOVIĆ
Streličarski klub „Cekin“ bio je uspješan organizator turnira „FITA 2x18 + 2x25“. Naime, ova zahtjevna disciplina koja se ustvari sastoji od dva natjecanja, na 18 i 25 metara, pretpostavlja dobru fizičku pripremu sudionika. Do sada se u Hrvatskoj nije gađala, jer većina dvorana ne zadovoljava potrebne dimenzije. „Mislim da možemo biti zadovoljni onim što
D
ora Oštrek osvojila je zlatnu medalju u konkurenciji djevojčica do 14 godina smo organizirali. Ponovno smo pokazali da „Cekin“ može organizirati najzahtjevnija natjecanja, a prostor u varaždinskoj Areni je vrlo dobar i funkcionalan. Šest sati trajalo je natjecanje u
siniša sović
Šest sati trajalo je natjecanje u kojem je sudjelovalo 120 streličara, a snijeg je spriječio dolazak još njih tridesetak iz udaljenijih dijelova Hrvatske kojem je sudjelovalo 120 streličara i žao nam je što je snijeg spriječio dolazak još njih tridesetak iz udaljenijih dijelova Hrvatske, jer Varaždin je poznat kao prijateljski grad prema svim sportašima.“ ističe Cvijetoslav Zorman, predsjednik Cekina.
RUKOMET
Dva poraza
Uspjeh
Dobrim ostvarenim rezultatima mogu biti zadovoljni članovi “Grebengradskih streličara”. Dora Oštrek osvojila je zlatnu medalju u konkurenciji djevojčica do 14 godina, a Dobroslav Oštrek bio je osmi u konkurenciji seniora u golom luku. U seniorskoj konkurenciji u standardnom luku Đuro Rabuzin osvojio je zlato, a Dvor Pejnović srebrnu medalju. Velika borba vodila se u konkurenciji veterana u tradicionalnom dugom luku gdje je Zlatko Zubović doslovno sa zadnjom ispucanom strijelom osvojio bod više od svog konkurenta i tako osvojio zlato. Svoj nastup ostvarili su i
Ovako organiziran streličartski turnir FITA 2x18 + 2x25 metara nije održan 20 godina
članovi streličarskog kluba “Minerva” iz Varaždinskih Toplica. Vjekoslav Sakač u konkurenciji seniora u složenom luku bio je četrnaesti, dok je Stjepan Gašparić bio dvadeset i. U gađanju iz olimpijskog luka Josip Kapetanović zauzeo je šesnaesto mjesto kod seniora. Brojna je bila ekipa domaćina, Cekina. Tanja Zorman
osvojila je srebrnu medalju u složenom luku, dok je u muškoj konkurenciji najbolje plasirani bio Dario Gregec, na šestom mjestu. Cvijetoslav Zorman bio je osmi, a Ljubomir Mirilović trinaesti. U veteranskoj konkurenciji Vlado Šincek osvojio je brončanu medalju. U olimpijskom luku Ana Zorman bila je druga, iza Slo-
venke Darje Verbič, dok je Ana Stolnik bila četvrta. Kod seniora, u olimpijskom luku, Mario Strelec bio je peti. Srebrnu medalju osvojio je Zoran Marenčić u golom luku, a Goran Gojković bio je brončani u standardu, dok je Dejan Težak osvojio sedmo mjesto u istoj kategoriji. Veteran Vjekoslav Rutić bio je treći u standardnom luku.
BEJZBOL 4. Međunarodni Indoor baseball turnir “Triglav Indoor 2010”
___________________________________________________________________
velika Dvorana
___________________________________________________________________
velika Dvorana
___________________________________________________________________
Odbojka, muški Memorijalni turnir “Hrvoje Nemeti”
Velika dvorana:
Rukomet, ženski ZRK Koka - Zaprešič
Rukomet, muški Varteks Di Caprio – Poreč
Subota, 13.02.2010. u 20:30
27.09.2009 16h
koncert Dine Merlina 26.09.2009 10h
SKA DVORANA VARAŽDIN -
Mladi varaždinski bejzbolaši najavili su uspješnu sezonu
Gradska sportska dvorana Varaždin
23.09.2009 19h
EVENT CALENDAR GRADSKA SPORTSKA DVORANA
i jedan od nekoliko ponajboljih pojedinaca turnira i to Aleksandar Kos koji je proglašen najboljim udaračem turnira. Kako su ovo pripremni turniri pred nadolazeću natjecateljsku sezonu, nastupima svojih najmlađih članova izrazito su zadovoljni, istiću u upravi kluba, koji su još jednom pokazali nadmoć “Vindi Iso-Sport Škole Baseballa” ne samo u hrvatskoj već i u cijeloj regiji, a samim time s pravom nagovještavaju još jednu uspješnu natjecateljsku godinu koja je tek pred njima. (di) GRADSKA SPORTSKA DVORANA VARAŽDIN Event Calendar
6:1, izborviši tako četvrto finale zaredom na ovom turniru protiv all star ekipe turnira, sastavljene od ponajboljih igrača svih ekipa. Ovog puta kadeti Vindije su imali težak zadatak i cijelu su utakmicu stizali rezultat, koji je u jednom trenutku iznosio i šest bodova razlike. Do kraja samog susreta varaždinci su gotovo izjednačili, ali ipak je nedostajalo malo i sportske sreće te su na kraju završili na odličnom drugom mjestu svladani sa konačnih 15:14. Iz varaždinskih redova dolazi
velika Dvorana
Varaždinci drugi u Novom Sadu Kadeti Baseball kluba Vindija nastupili na četvrtom izdanju dvoranskog turnira u Novom Sadu. Na turniru je nastupilo šest ekipa iz Srbije, Austrije, Slovenije i iz Hrvatske. Varaždinci su turnir otvorili odličnom igrom i dvjema pobjedama nad ekipama Zajčki sa 8:1 i domaćinima sa 4:2, te tijesnim porazom 2:1 od Austrijske ekipe Jumpin’Chickens. Bez obzira na taj poraz osigurali su prvo mjesto u grupi, te se tako plasirali u polufinale gdje su se susreli s ekipom Zagreba, koju su svladali sa
U 12. kolu Prve Hrvatske odbojkaške lige ekipa OK Varaždina pobijedila je ekipu OK Siska 3:1 (26:28, 25:21, 25:18, 25:13) u Gradskoj sportskoj dvorani Varaždin. Nakon prvog seta, u kojem su ekipe bile izjednačene, Varaždinci pojačavaju ritam i ostvaruju željenu pobjedu. U sljedećem kolu Varaždinci gostuju u Rijeci kod ekipe Gornja Vežica, koja je posljednjeplasirana na prvenstvenoj ljestvici sa svega jednim osvojenim bodom. (di)
U 16. kolu Dukat Premijer lige rukometaši RK Varteks Di Caprija gostovali su u Zagrebu kod ekipe Medveščaka. Iako su prvo poluvrijeme završili u svoju korist rezultatom 15:14, u drugom dijelu domaćini su puno razigraniji i sigurniji u obrani te osvajaju bodove rezultatom 32:29. Varteks DC trenutno je na sedmom mjestu s 15 osvojenih bodova, koliko imaju i Buzet, Bjelovar i Zamet. U sljedećem kolu Varteks dočekuje ekipu Metkovića. U osmini finala Kupa Hrvatske za rukometašice ekipa Koke izgubila je u Sesvetama od ekipe Sesvete AP rezultatom 38:18 (19:10). Prevelika razlika između ekipa koje su istrčale na teren rezultiralo je velikom prednošću za domaće rukometašice od samog početka susreta. (di)
SPORTSKI PLES
Harmony najbolji U Sportskoj dvorani u Koprivnici održano je Prvenstvo Republike Hrvatske u standardnim plesovima. U konkurenciji plesnih parova iz 36 klubova koji se natječu u Hrvatskoj plesnoj ligi, plesači varaždinskog Sportskog plesnog kluba Harmony po šestu godinu zaredom proglašeni su najuspješnijima u državi. Od šest starosnih kategorija naslove državnih prvaka Varaždinci su izborili u dvije kategorije, a naslove viceprvaka Hrvatske u čak tri starosne kategorije. Osim toga ostvaren je i plasman još četiri para u finale. Prvo mjesto i naslov državnih prvaka tako su osvojili: Iva Risek i Vedran Sraga u kategoriji mlađa mladež i Nera Gregorić i Kevin Majcen u kategoriji mladež. (di)
Vikend košarkaških poraza Košarkaški vikend donio je poraz ŠK Vindija u 2A ligi Sjever na svom parketu od ekipe Podravca 63:62. Grafičar je u Ludbregu pobijedio Mladost 88:59, dok je Bjelovar bio bolji od Ivančice 87:80. U B ligi Sjever Prelog
pobijedio je Grafičara 76:54, Lepoglava je bila bolja od Mladosti 93:72, a Cestica je izgubila od Dubravčana 93:59. Odigrano je i treće kolo 47. zimskog prvenstva Varaždina u košarci Memorijal Zdravko Kranjec. (di)
30 Sport
U zaleđu
Amaterizacija sporta, za i protiv? A materizacija sporta znači i vraćanje sportu dimenzije igre, veselja i zadovoljstva bez novca i primisli o velikoj zaradi preko noći i svjetskom biznisu. akav je sport djeloDamir IVANČIĆ mično nekad i bio organiziran. Dok se urednik sportske privatni interesi nisu rubrike upleli u cijelu priču. Što je sport masovniji i popularniji te profitabilniji, to je više slučajeva nemoralnih radnji. Međutim, niti “najmanji” sporovi nisu imuni na financijske bolesti našega doba. bog toga bi trebalo ozbiljno razmisliti o potpunom odvajanju amaterskog sporta od onog profesionalnog. Također i u vezi financiranja te dvije podvrste današnjeg sporta iz zajedničkih novaca proračuna gradova i općina. Nema potrebe da se novac poreznih obveznika slijeva u džepove “velikih sportskih menadžera” kao niti u džepove “velikih sportskih zvijezda”. Menadžeri bi trebali sami na tržištu, svojom sposobnošću zaraditi za sebe i svoju zvijezdu. ovac poreznih obveznika bilo bi pametnije usmjeriti u one najmlađe i održavanje sportske infrastrukture koju mogu onda iznajmiti i profesionalni sportaši. a jednu zajednicu svakako je ispravnije, zdravije i isplativije financirati bavljenje sportom mladih i rekreativaca, nego nekoliko osrednjih profesionalnih sportaša. inanciranje profesionalnih sportaša i profesionalnih pogona sportskih klubova trebalo bi postati predmet sportskih dioničkih društava i sličnih društava i ustanova. Nakon takvog postavljanja stvari ubrzo bi se vidjelo koliko je stvarni interes i potreba za pojedinim profesionalnim pogonima pa bi se moglo lakše donosili zaključci o milijunskim pomoćima. ako bi amaterizacija donijela vjerojatno i mogućnost besplatnog bavljenja sportom mnogo većeg broja mladih i onih koji poslije napornog radnog dana traže odmor u tjelesnoj aktivnosti i druženju. Više sportskih susreta za te kategorije unijelo bi sigurno više zadovoljstva i sreće u brojne domove i obitelji nego što sada donose profesionalci.
T
Z
N Z F
T
09. veljače 2010.
RUKOMET Krešimir Petanjek, dobitnik nagrade za životno
Imali smo i dvije tisuće registriranih rukometaša
Lijepo je imati državnog prvaka, veliki klub, plaćati igrače, ali za to nikad nismo imali novaca, a vjerujte, nemamo niti danas Piše: DAMIR IVANČIĆ damir@regionalni.com
Dobitnik nagrade za životno djelo na ovogodišnjoj manifestaciji Izbor za najboljeg sportaša Varaždina 2009. godine Krešimir Petanjek priprema knjigu “Varaždinski rukomet – kolijevka rukometa u Hrvatskoj”. U knjizi je na oko 700 stranica obradio 54 rukometna kluba i 29 rukometnih ekipa s područja Varaždinske županije od samog početka igranja rukometa na ovom području. Pripremajući se za knjigu podsjetio se i svojih sportskih početaka. - Kao mali bolovao sam na pluća i šest puta sam imao upalu pluća, pa su liječnici sugerirali da se ne bavim sportom, ali ja sam se s dvanaest godina počeo po skrivećki baviti košarkom. Motao sam se oko gombaone, a tamo su igrali košarku, pa sam počeo i ja. Nakon što je ponestalo financija za košarku, prebacili smo se na rukomet koji je bio jeftiniji i nije zahtijevao puno ulaganja. Tako sam postao
S
matram da osnova svega treba biti amaterski rad igrač, a kasnije sam postao i trener, pa sudac i sportski, odnosno rukometni djelatnik u rukometnim savezima pa sve do reprezentacije.
Amaterski rad
Koja je bila vaša ideja vodilja dok ste radili u sportu? Moja je logika uvijek bila da je sport zdrav ako u njega uključimo što više mladih ljudi. Lijepo je imati državnog prvaka, veliki klub, plaćati igrače, ali za to nikad nismo imali novaca, a vjerujte, nemamo niti danas. Smatram da osnova svega treba biti amaterski rad. Od osnutka pa do 1997. godine bio sam aktivan u sportu i nikad nije bio problem naći 200 volontera kad se nešto organizira. Osnova je bila i da ja kao predsjednik Saveza ne dobijem niti kune.
Sport 31
09. veljače 2010.
o djelo, priprema knjigu o povijesti rukometa u Varaždinu
Sport
za bolje zdravlje
Trčanjem protiv apetita N
Fotografija iz buduće knjige, posljednja ekipa Varaždinaca koji su igrali vanjski rukomet
Kada se počelo razmišljati o profitu, onda su me pozvali iz organizacije Yassa turnira da sudjelujemo u dobiti. Rekao sam da se s njima slažem, ali da ja to sebi ne mogu priuštiti. Naime, što ću onda s ovih stotinjak ljudi. Zašto da dobijem ja, a oni ništa. Ovako sav novac ide u Savez i sve ide za mlade i njihova natjecanja. Imali smo zato i velike uspjehe. Varaždin je grad baroka, plesa, pjesme, cvijeća, ali i grad sporta. Naši uspjesi u raznim granama s vrlo malo sredstava time su još veći. Organizirali smo rukometaške noći, zimska prvenstva s više od stotinu ekipa. Igralo se po tri mjeseca. Nagrade su bile knjige ili kada se negdje putovalo onda su imali jeftiniji ili besplatan put. Na turnirima je igralo tisuću do tisuću i petsto igrača. Kakve su veze bile sa stranim klubovima? Imali smo izravne kontakte s Japanom. Oni su u Varaždin zvali možemo li za njihovu reprezentaciju organizirati pripreme za B svjetsko prvenstvo u Danskoj. Kako to ne bismo napravili, a sve su platili? Još je bilo interesantno da nam dođu Japanci. Opet smo sav novac ulagali u mlade. Znali smo imati po dvije tisuće registriranih igrača i igračica na području županije. Na području grada imali smo 18 klubova i ekipa. Kakav je bio rad s mladima? Imali smo odlične nastavnike u osnovnim školama, oni su rukomet jako prihvatili i mi smo se izborili da pokraj svake škole bude asfaltirano igralište. To je bilo dobro i za školu i za
Knjiga je započeta kao memoari - Knjigu o povijesti rukometa počeo sam pisati kao svoje memoare. Napisao sam već kratku knjigu Sjećanja na razvoj klupskog rukometa u Varaždinu od 1948. do 1964. na 90 stranica. Onda su me zamolili moji prijatelji rukometaši veterani da ponovo napišem, odnosno proširim ovu prvu knjigu. Rekao sam da ću napisati, ali da u njoj budu i moja sjećanja i ono što se događalo, a ne samo rezultati. Oni koji su pročitali rukopis rekli su da im se to najviše sviđa. Pisao sam 12 godina polagano. Skupljao saM isječke, provjeravao sam sve podatke. Kada sam završio, vidio sam da je tu oko
rukomet. Teren je pak mogao služiti i za druge sportove. Mi smo za nastavnike osigurali i
O
rganizirali smo rukometaške noći, zimska prvenstva s više od stotinu ekipa seminare, stručnu literaturu i svu literaturu. Imali smo ogroman broj mladih koji su htjeli igrati rukomet. To u jednom ili dva kluba ne možete imati, tamo može biti 50, 100 ili 200 igrača, ali ne i tisuću. Imali smo tako tih 18 klubova i ekipa i odmah je prihvaćeno nekoliko stotina mladih, a iz toga smo napravili piramidu kvalitete. To smo vidjeli u jednom češkom gradiću, s nešto više stanovnika
700 stranica plus 525 fotografija i bit će skupo, pa sam htio sam skratiti, ali dečki su bili protiv. Kažu da je to povijest i to razdoblja kada smo bili poznati po cijeloj Europi. Na našem međunarodnom turniru Yassa sudjelovala su u deset godina 32 kluba iz 14 država Europe i Japana. Održan je u razdoblju kada nema u svijetu rukometa, kada se pripremaju ekipe. Cijeli europski tisak pisao je o turniru u Varaždinu a TV-u su se prenosila tri, četiri susreta. Za desetak dana krećemo u obilazak tiskara, a zatim idemo u obilazak sponzora.
Ne samo grada Varaždina i Varaždinske županije već i Ivanca, Ludbrega i drugih središta čiji se klubovi i fotografije nalaze u knjizi. To je i povijest Koke i Varteksa od prvog dana. Za dva, tri mjeseca knjiga bi mogla biti tiskana.
od Varaždina, a imali su sve prvoligaše, i rukomet, i košarku, i hokej, i odbojku. Mi smo po tom principu najbolje vadili i stavljali u Varteks kod muških, a kod ženskih je to bila Koka. Danas je nešto suprotno, ali stvari se moraju vratiti natrag. Malo smiješno to zvuči, ali je tako. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je rekao da se moramo konačno vratiti na određene temelje amaterizma. Trebamo osigurati stručno vođenje i rekvizite. Danas sve plaćaju roditelji. Ako hoćete da vam sin ili kćerka igra, naprimjer, rukomet, mora platiti članarinu. Nekim ljudima je to puno. Ne mogu se baviti sportom samo oni koji imaju novaca. Interesantno je da i novi američki predsjednik Barack Obama isto govori: “Moramo
vratiti amaterizam u sport”. Ono dalje prema vrhu nas ne zanima, oni imaju novaca. Tako da ćemo morati nešto poduzeti u Varaždinu jer smo se sveli na dva kluba - Koku i Varteks. Oni i da hoće ne mogu prihvatiti sve. Zašto nama više ne dolaze na pripreme? Nemamo im ništa ponuditi. Varteks može odigrati jednu utakmicu, možda Ivanec, ovo ostalo je tako. Uvjete imamo fantastične. Trebali bismo ipak taj pogon pokrenuti. Sada se sprema udruga rukometnih veterana potaknuti neke stvari. Rečeno je da od 1997. godine nije održana niti jedna skupština rukometnog saveza, a treba biti svake godine. Ne sastaje se niti predsjedništvo. Rade dvojica kolega i samo registriraju utakmice, ali o rukometu se nitko ne brine.
a osjećaj gladi utječe mnogo čimbenika među koje spadaju i hormoni, koji uravnotežuju našu potrebu za hranom. Jedan od važnijih čimbenika pomoću kojeg u normalnim uvjetima sami utječemo na svoju težinu je i tjelesna aktivnost. Nedavno objavljeni rezultati istraživanja o utjecaju različitih vrsta aktivnosti na apetit govore da na smanjen apetit najveći utjecaj ima aerobna aktivnost. Kod Bojan GOLUB regulacije apetita važnu ulogu Kondicijski trener ima više hormona, a glavni fitness cluba su grelin i peptidni YY (PYY), “Sportlife” koji na apetit djeluju različito. 042/241-600 Grelin otvara apetit, PYY ga smanjuje. U istraživanjima rađenim na University College v Londonu, testirali su 11 studenata. Svi su prošli tri osmosatna testa, među kojim su dobili po 2 obroka. U prvom testu 60 minuta su trčali na pokretnoj traci, zatim odmarali sedam sati. U drugom testu su 90 minuta radili trening s utezima i šest i pol sati odmarali. U trećem testu uopće nisu bili tjelesno aktivni. Poslije svakog testa studenti su procjenjivali koliko su gladni. Istovremeno su im znanstvenici mjerili njihove razine hormona (grelina i PYY). Ustanovili su da se kod aerobne vježbe (trčanja na pokretnoj traci) oba hormona izjednače u situaciju koja smanjuje apetit, razina grelina padne, a naraste razina PYY – apetit je smanjen ili odsutan. Kod treninga s utezima također su kod većine studenata razine grelina pale, dakle i tu se smanjio apetit, ali razina PYY-a nije se promijenila. U trećem testu, glad su ocijenili uobičajenom, a i izmjerene razine hormona ostale su im iste. Dakle, dokazali su da na smanjenje gladi najbolje utječe aerobna aktivnost (trčanje, vožnja bicikla …), iako u prva dva sata nakon aktivnosti, trčanje i rad s utezima imaju isti učinak. Znači, ako ste u fazi „skidanja“, a unijeli ste već dovoljno zacrtanih kalorija i još vas hvata glad, brzo u teretanu ili na trčanje pa u krpe. Bolje vježbati i pokušati smršavjeti, nego počistiti frižider i otkloniti svaku sumnju.
Počinju treninzi ragbijaša Ragbijaši RK Knegingrad počinju s treninzima i pripremama za novu sezonu. U prošloj sezoni posebno su ponosni na mladu ekipu U15 koja je dospjela do naslova državnih doprvaka. Za mladi klub to je
veliko priznanje za rad s mladima. Treninzi za postojeće članove, ali i za sve one koji se žele baviti ovim sportom, je od srijede, 10. veljače, na igralištu NK Dubravke od 16 do 17,30 sati. (di)
Međunarodni turnir Centrum Mundi za mlade rukometaše
Ne može imati Savez i klub u nekim stvarima isti interes U kakvim su odnosima bili predstavnici rukometnog saveza i klubova u Varaždinskoj županiji? - Ne može imati savez i klub u nekim stvarima isti interes. Recimo, ja u Savezu vidim dva igrača koji bi dobro došli većem klubu, ali ako ih povučem iz tog malog klub, a on će se raspasti. Interes Saveza je da ostanu u tom klubu dok se ne pojača, a zatim bih ih uputio u veći klub. U klubu je obrnuto, meni trebaju dva igrača i fućka mi se za taj mali klub. U savezu su bili iz dva kluba, iz Slobode i Tekstilca i vidjeli smo da to nigdje ne vodi. Napravili smo rez i iz klubova može biti samo po jedan predstavnik, a ostali ljudi su bili bivši rukometaši koji više nisu
u klubovima. Ja sam tako bio predsjednik ili tajnik Saveza, ali tada nisam više bio u klubu. Jednom sam, kada se Koka raspadala i ispala iz prve savezne lige, pozvan da budem trener jer sam bio stručan i imao sam autoritet. Skupio sam cure iz Klenovnika, Šemovca, Čakovca i drugih klubova i uz drugačiji pristup osvojili smo prvo mjesto u Hrvatskoj ligi i vratili se u Saveznu ligu. Ja sam tada otkrio u čemu je bila greška, zašto je klub bio ispao iz Savezne lige. Nisu bile krive igračice, niti treneri nego Uprava. U Upravu su ljudi, ne znam po kojoj liniji, došli a nemaju veze sa sportom, ali hoće sportom upravljati.
Ludbreška udruga Mladi rukometaš organizira rukometni turnir za dječake 13. i 14. veljače. Riječ je o tradicionalnom, 4. po redu turniru pod nazivom Centrum Mundi – Ludbreg 2010. Turnir je međunarodnog karaktera, a uz najjače domaće ekipe sudjelovat će RK Kolubara Lazarevac iz Srbije te iz Slovenije RK Jeruzalem Ormož, RK Velika Nedjelja i RK
Cimos Koper. Prvi dan turnira u subotu igrat će ekipe dječaka rođenih 1996. i mlađi, dok će u nedjelju svoje snage odmjeriti dječaci rođeni 1998. i mlađi. Svečano otvaranje ovog rukometnog događaja bit će u subotu, 14. veljače, u sportskoj dvorani u Ludbregu u 11 sati, a očekuje se da će mu nazočiti i varaždinski župan Predrag Štromar. (sz)
32 Zdravlje
09. veljače 2010.
ISKUSTVO Katarina Levatić iz Varaždina na edukaciji za doulu
Privatno zdravstvo
B
udimo prema svom zdravlju odgovorni bar kao prema svom automobilu. Ima li išta vrednije od zdravlja? Jeste li odgovorni prema vlastitom zdravlju? Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji put nadr. Mario MIKULAN pravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski specijalist psihijatar Poliklinika Živa pregled? Jeste li spremni tel. 042/303-979 vidjeti i iskoristiti nove mowww.pitaj-za-zdravlje.com gućnosti i unaprijediti svoje zdravstvene standarde? Ili mislite da brigu o vašem zdravlju može voditi netko drugi? Zašto je važan razvoj privatnog zdravstva? I kolika je cijena zdravlja? Koliko čovjek osobno može investirati u vlastito zdravlje? I koliko je na to spreman? Jeste li razmišljali o tome? Koliko uopće prepoznajemo važnost novih zdravstvenih programa koji se profiliraju kroz privatno zdravstvo? Jesmo li ih spremni platiti? Tko je odgovoran za naše zdravlje i tko je odgovoran kad se razbolimo? Trebamo li čekati da nam država ili neko drugi ponudi brigu o našem zdravlju? Ili sami moramo prepoznati nove mogućnosti i krenuti ususret očuvanja vlastitog zdravlja? Kako do višeg zdravstvenog standarda? Mislim da svi duboko u duši znamo odgovor na ova pitanja. Zdravstvene potrebe nisu osviještene. I ne vodimo osobno brigu o vlastitom zdravlju. Barem ne na vrijeme. A vrijeme je prije no što bolest zakuca na vrata. Privatno zdravstvo nosi nove vrijednosti i nove standarde. Koliko nam treba vremena da ih prepoznamo? I zato ponovo postavljam pitanje: “Vodite li brigu o svom zdravlju? Kada ste zadnji puta napravili savjetovanje o zdravlju i preventivni sistematski pregled?” Postanimo osobno odgovorni prema svom zdravlju. Bar koliko smo prema automobilu. Pa njega redovito vozimo na sistematski.
Doula - trudnici i rodilji daje podršku i sigurnost Edukaciju za doule u Zagrebu je vodio svjetski poznati porodničar dr. Michel Odent Piše: KATARINA LEVATIĆ, dipl. psihologinja katarina.dzidic@gmail.com
U Zagrebu je prošli vikend edukaciju završila prva generacija hrvatskih doula. Sve buduće majke koje su upoznate s fenomenom doule zasigurno će primiti ovu vijest s velikim oduševljenjem. Paramanadoula seminar u organizaciji udruge RODA vodio je jedan od najpoznatijih svjetskih porodničara dr. Michel Odent i iskusna doula Liliana Lamers.
Uvijek uz tebe
Žene koje žele postati doule ne trebaju nekakvu opsežnu obuku. Sama činjenica da su majke već im daje dovoljno stručnosti. Doula je žena koja trudnici/rodilji pruža podršku i vjeru u sebe tijekom trudnoće, posebice za vrijeme poroda i u babinju. Ona pomaže ženi da otkrije snagu i vjeru u svoje prirodne instinkte i u to da njeno tijelo u sebi krije znanje kako roditi. Istraživanja pokazuju da su ishodi poroda uz prisustvo doule znatno bolji i da se s prisutnošću doule smanjuje
p
ojava doula znači korak bliže humanijem pristupu rodilji i porodu potreba za intervencijama. Mnoge žene umorne su i zaplašene činjenicom da se tijekom trudnoće susreću s nizom stručnjaka kojih ih prate: od njihovog primarnog ginekologa, do niza ginekologa, primalja i medicinskih sestara koje susreće
u zadnjim danima trudnoće na kontrolnim pregledima i kroz nekoliko smjena osoblja za vrijeme poroda. U svemu tome konstantu i sigurnost može im pružiti upravo njihova doula. Istraživanja pokazuju da
p
ratnja doule značajna za rodilje koje ne žele partnera uz sebe kad rađaju emocionalno stanje žene za vrijeme trudnoće i posebice za vrijeme poroda ima značajan utjecaj na ishod i iskustvo porođaja te dugoročne posljedice na dijete. Osjećaj sigurnosti jedna je od temeljnih potreba žene koja rađa. Prisustvo iskusne doule, osobe koja je to već prošla, rodilji dalje osjećaj sigurnosti. Pratnja doule je naročito značajna za one žene koje nemaju mogućnost ili ne žele da njihov partner ili druga poznata osoba budu prisutni uz njih za vrijeme poroda. Na taj način doula im omogućuje da ne budu same u tom kritičnom periodu, nego da uz sebe imaju nekoga tko će biti uz njih od prvog truda pa sve dok neće imati svoje dijete sigurno u naručju. Pojava doula predstavlja značajnu prekretnicu u povijesti rađanja i znači korak bliže humanijem pristupu rodilji i porodu. Sve žene zainteresirane za više informacija mogu se javiti autorici teksta na broj mobitela 091/7310415 ili udruzi RODA.
Doula je uz ženu od prvog truda, pa do poroda
Porod treba biti divno iskustvo Što me motiviralo da se prijavim na edukaciju za doulu? Nedavno sam rodila, a tijekom trudnoće nabavila sam literaturu vezanu uz prirodni porod, koji me zanima. Tako sam prvi put čula za doule i bila sam tužna što u Hrvatskoj ne postoje. Nakon što sam upoznala velik broj žena s ružnim iskustvom porođaja, moja velika želja bila je pomoći da se to promijeni i da porod za sve žene bude divno iskustvo, nešto što očekuju s radošću, a ne sa strahom. Kada sam saznala da u Hrvatsku dolazi poznati svjetski porodničar dr. Michel Odent i da nudi edukaciju za doule, isti tren sam se prijavila i s nestrpljenjem čekala početak edukacije. Edukacija je ispunila svako moje očekivanje i uvelike ga nadmašila. Tih nekliko dana za mene su bili toliko posebni da to teško mogu riječima opisati. Takva atmosfera prepuna pozitivnih emocija rijetko gdje se susreće.
Nastavak u sljedećem broju
Savjeti iz ordinacije
Potpis pod sliku
Herpes – što ga uzrokuje i kako spriječiti recidiv (2) z estetske probleme, U herpes uzrokuje neugodu i bol, a kad se pojavi na
Nives TOPOLNJAK dr. med. specijalist obiteljske medicine
usnicama, vrlo je iritantan, što je glavni razlog potrage za prikladnim ljekovitim preparatom. Proizvodi koji hlade, isušuju i djeluju adstringentno i protuupalno daju subjektivan osjećaj ublažavanja simptoma. eki proizvodi na tržištu, npr. oni koji sadrže aciklovir, smatraju se najučinkovitijima za liječenje infekcije herpesom, jer ublažavaju simptome i skraćuju
N
ukupno trajanje infekcije. Međutim, kod manjeg broja ljudi postoji otpornost na aciklovir, a može doći i do iritacije (ekcema). Silikatna kiselina je visokopodnošljiva tvar koja omogućuje brzu pomoć kod herpesa, osobito ako su se prethodno razvili mjehuri, koje je potrebno što prije isušiti. Ne samo da sprečava širenje visokozarazne tekućine, nego i koči umnožavanje virusa. Kako biste spriječili širenje virusa, pokušajte ne dirati zahvaćena područja
rukama. Budite oprezni pri upotrebi kozmetičkih proizvoda u tom razdoblju, jer virusi su sposobni kratko vrijeme preživjeti na njima. Zato se kozmetičke i medicinske kreme moraju nanositi isključivo pomoću štapića s vatom. adalje, tijekom akutne faze infekcije važno je izbjegavati ljubljenje i grljenje. To se osobito odnosi na majke s dojenčadi i malom djecom, za koje virus može biti iznimno opasan. Njegovateljice djece moraju
N
posebno obratiti pozornost na higijenu i temeljito oprati ruke prije kontakta s djetetom. e zaboravite da se herpes lako prenosi dodirom s posuđem, priborom za jelo i ručnicima. Zbog toga bi zaražena osoba trebala koristiti samo vlastite predmete i ne dijeliti ih s drugima, barem ne dok traje infekcija. oseban oprez potreban je i kod osoba koje nose kontaktne leće. Virus herpesa može se prenijeti na
N
P
oči tijekom stavljanja leća i uzrokovati ozbiljna oštećenja oka. Zato se tijekom infekcije preporučuje nošenje naočala. Kako biste zaštitili tijelo od daljnjeg izbijanja herpesa, potrebno je ojačati imunološki sustav. To se najbolje postiže zdravim životnim stilom, koji uključuje dovoljno sna, uravnoteženu i raznovrsnu prehranu i tjelovježbu. Sredstva za njegu i zaštitu usana od ultraljubičastog zračenja također sprečavaju ponovno izbijanje virusa.
Zdravlje 33
09. veljače 2010.
DOZNAJEMO Glodavci su prijenosnici niza zaraznih bolesti
Sezonske gripe još uvijek nema u županiji U Varaždinskoj županiji, kao ni u ostalim dijelovima Hrvatske do kraja prošlog tjedna nisu zabilježeni slučajevi oboljevanja od sezonske gripe, izvijestila je u četvrtak dr. Ljiljana Plačko, voditeljica Higijensko-epidemiološke djelatnosti Županijskog zavoda za javno zdravstvo. Za razliku od toga, od svinjske gripe dosad je oboljelo oko 2.900 ljudi iz naše županije. Najviše oboljelih od nove
gripe bilo je u dobnoj skupini djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, točnije od sedam do 14 godina te od 15 do 19 godina. Od ukupnog broja oboljelih, 110 osoba je zadržano na bolničkom liječenju. - Bilo je i težih slučajeva, ali srećom ne smrtnih. Što se trenutne situacije tiče, epidemija svinjskom gripom je u fazi opadanja – rekla je dr. Plačko. (vms)
Borba protiv raka
Grad Varaždin je za provođenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije ove godine u proračunu predvidio samo 125.000 kuna
Malo novca protiv štakora Žarišta su Banfica, Trakošćanska, Braće Radić, ugostiteljski objekti Piše: VESNA MARGETIĆ-SLATKI vmargetic@regionalni.com
U Varaždinskoj županiji je higijensko- epidemiološka djelatnost Županijskog zavoda za javno zdravstvo prošli
e
pidemiolozi: važno sustavno suzbijanje glodavaca, žohara, buha i komaraca mjesec zabilježila r ijetke sporadične slučajeve salmoneloze, a broj prijava ostalih zaraznih bolesti odgovarao je uobičajenim vrijednostima za ovo doba godine. Izuzmemo li epidemiju svinjske
gripe krajem prošle godine, većih problema s ostalim zaraznim bolestima nije bilo tijekom prošle, a ni ranijih godina.
Nismo ugroženi
No, možda situacija ne bi bila tako dobra da općine i gradovi svake godine nisu dužni provoditi mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (DDD), koji predlaže upravo Higijenskoepidemiološka služba Zavoda. I dok su komarci u našoj županiji samo uznemirivači, a zasad ne i pr ijenosnici zaraznih bolesti, potpuno je drugačija situacija kad su u pitanju muhe, buhe i žohari, kao i štakori, miševi te drugi glodavci. Oni su prijenosnici cijelog niza bolesti čovjeka, među kojima su salmoneloza, leptospiroza, trihineloza i bjesnoća, pa je njihovo sustavno suzbijanje od javnozdravstvene važnosti za Grad Varaždin. To je navedeno u programu mjera zaštite pučanstva od
Smrtnost od raka u Hrvatskoj je još uvijek u porastu, a prema EUROSTAT-u smo i dalje na visokom četvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi, istaknuto je u priopćenju članica Saveza onkoloških udruga “Zajedno protiv raka” kojeg su odaslali 4. veljače, na Svjetski dan borbe protiv raka. Ističu da je javnozdravstvena vlast prepoznala problem raka i poduzela značajne korake time što je pokrenula programe ranog otkrivanja raka dojke, raka debelog crijeva te program prevencije raka vrata maternice. - Zbog slabijeg odaziva na pojedine programe skrininga, potrebna je bolja suradnja resornog ministarstva s udrugama, imamo jednu od težih i značajnijih uloga u borbi protiv raka: mijenjanje percepcije društva da rak nije smrtna presuda – poručili su.
Štakori napadaju i ljude U Varaždinu svake godine ima slučajeva napada štakora na ljude! Taj podatak potvrdio je u četvrtak mr. sc. Krešimir Albus, voditelj Odjela za higijenu, okoliš i sanitaciju Veterinarske stanice Varaždin. - Jednom ili dvaput godišnje štakor napadne čovjeka. Riječ je o takozvanim “super štakorima”, koji napadaju ostale štakore, a ne boji se ni ljudi te ih
napada – rekao je Albus. Inače, na našem području najčešće vrste su kućni ili crni štakor (Rattus rattus), koji dobro pliva i trči te se vješto penje, a buhe koje žive u njegovom krznu šire uzročnike bolesti među ljudima. Štakor selac (Rattus norvegicus), smeđe do sivosmeđe boje, živi u čoporima od 200 životinja, a napadaju kuniće, velike ptice, čak i ribe.
zaraznih bolesti na području grada Varaždina od 2010. do 2013. godine, koje je u četvrtak prihvatio gradonačelnik Ivan Čehok. Zabrinjavajuće je, međutim, što je Grad Varaždin u proračunu za ovu godinu za provođenje DDD mjera izdvojio samo 125.000 kuna. - Novca nikada nije dovoljno, pa deratizaciju ne uspijemo obaviti na području cijeloga grada. Radi toga žarišta glodavaca stalno tinjaju. Kritična područja su Banfica, Trakošćanska ulica,
Ulica braće Radić i područja uz ugostiteljske objekte i prehrambenu industriju – rekao je mr. sc. Krešimir Albus, voditelj Odjela za higijenu, okoliš i sanitaciju Veterinarske stanice Varaždin. Naveo je da bi godišnje bilo potrebno barem 200.000 kuna za provođenje ovih mjera. Gradonačelnik Čehok je rekao da će, bude li potrebno, povećati sredstva za DDD mjere, ali i napomenuo da Varaždin nije posebno ugrožen.
Zdravo srce
Bolesti srca, kardiovaskularni sustav i trudnoća
onekad se tijekom trudP noće postavi pitanje što činiti s ranije liječenim sta-
njima srca i što se općenito događa s kardiovaskularnim sustavom. Tijekom trudnoće dolazi do povećanja volumena krvi koje se izbacuje iz srca i to do 32 tjedna i za 50%. Jasno je da to povećanje ne predstavlja problem za zdravo srce, no može činiti veliko opterećenje kod nekih bolesti srca. Taj porast dešava se zbog znatnog povećanja protoka kroz maternicu, dok se manje povećanja protoka krvi
dešava i u svim tkivima. Takvo stanje može kod pregleda trudnice uzrokovati pojavu povećanog tlaka u vratnim venama, pojavu trećeg tona kod slušanja srca i pojavu tihog šuma na srcu. Sve ove pojave su fiziološke i ne znače bolest srca. Ponekad, iako vrlo rijetko, može doći do peripartalne kardiomiopatije - stanja kod kojeg dominiraju znaci slabljenja srčanog mišića sa svim znacima zatajenja srca. Najčešće se dijagnosticira u prvim mjesecima po porodu. Oko 50% žena kod koje se
javi taj oblik oboljenja srca u potpunosti se oporavi kroz period od oko 6 mjeseci. Liječenje koje se poduzima je klasično liječenje zatajenja srca.Tijekom trudnoće kod manjeg broja trudnica postoji potreba za uzimanjem nekih lijekova. vijek se postavlja pitanje koji su lijekovi sigurni za trudnicu i za dijete. Pa evo nekih preporuka. Diuretici - ne preporučuju se tijekom trudnoće osim ako su nastavak do tada kronične terapije; antagonisti kalcija - lijekovi koji se upotrebljavaju u
U
kardiologiji i liječenju hipertenzije mogu se upotrijebiti tijekom trudnoće uz oprez; beta blokatori - s izuzetkom atenolola relativno su sigurni; ACE inhibitori - trebali bi se izbjegavati tijekom trudnoće; AT blokatori - također treba izbjegavati; Methyldopa - često se propisuje kod terapije hipertenzije kod trudnica.I nekoliko riječi o bolestima srca i toleranciji trudnoće. obro se tolerira trudnoća kod prolapsa mitrane valvule, blage aortalne i mitralne insuficijencije, blage
D
pulmonalne i trikuspidalne insuficijencije, atrijskog i ventrikulskog septalnog defekta bez velikog lijevo desnog shunta ili plućne hipertenzije. e preporuča se trudnoća kod značajne plućne hipertenzije, značajnih opstrukcijskih bolesti srčanih zalistaka, Eisenmengerovog sindroma, značajnih cijanoza, podatka o peripartalnoj kardiolmiopatiji. U svakom slučaju kod svih bolesti srca dobro se konzultirati s ginekologom i kardiologom vezano uz trudnoću.
N
Dubravko TRŠINSKI
dr. med., FESC spec. internist-kardiolog
34 Ženski svijet
Trudnoća
09. veljače 2010.
MODA Što svaka prava žena mora imati u svom ormaru spremno za svaku priliku?
Refleksoterapija
O
va je terapija povezana s drevnim tehnikama masaže stopala. Temelji se na teoriji da refleksne zone na stopalima djeluju kao živčani receptori svih organa u tijelu, s kojima su povezani energetskim putovima. efleksoterapija je djelotvorna u kombinaciji s tradicionalnim liječenjem tegoba uobičajenih u trudnoći. Martina Šebijan retpostavlja se da licencirani voditelj vježbi i put energije od ektjelesnih aktivnosti za trudnice, stremiteta prema glavi prenatalfintess@gmail.com prolazi kroz različite kanale ili zone. Poremećaje u zonama moguće je liječiti djelovanjem na odgovarajuća područja na stopalu i šaci. anas su refleksoterapeuti uglavnom usredotočeni na stopala. Pritiskom na određene refleksne točke mogu se otkriti prošli, sadašnji i potencijalni poremećaji energije. Tretman u obliku masaže pomaže ispraviti poremećaje, ukloniti blokade i potaknuti tijelo na samoiscjeljivanje. vo nije dijagnostička tehnika, ali može otkriti poremećaje ili područja zahvaćena bolešću. Refleksoterapija nije usredotočena na liječenje određene bolesti, nego potiče urođenu sposobnost tijela da se samo uravnoteži i izliječi. Smatra se da refleksoterapija djeluje i na tjelesne i na emocionalne probleme. Iako se sumnja da je tjelesne tegobe moguće riješiti refleksoterapijskim pristupom, dokazano je da on djelotvorno opušta i ublažava stres. erapeut tijekom tretmana prstima prelazi preko nožnih prstiju i tabana pacijenta, obuhvaćajući sve refleksne točke. Tretman može trajati sat ili više. Neke tehnike refleksoterapije možete primjenjivati kao mjere samopomoći. natoč slabim znanstvenim potvrdama, iskustvo pokazuje da refleksoterapija blagotvorno djeluje na više od stotinu različitih bolesti. U trudnoći se koristi u svrhu ublažavanja jutarnjih mučnina, boli u leđima, migrena, zatvora, cistitisa te povišenoga krvnog tlaka. Ako sumnjate u primjenu ove tehnike posavjetujte se s liječnikom.
R P
D
O
T
Ni Angelina Jolie nije odoljela maloj, crnoj haljini
Proslavila ju je Audrey Hepburn u filmu “Doručak kod Tiffanyja”
Neodoljiva mala crna haljina Piše: Helena Hrman
VARAŽDIN - Nepisano je pravilo da svaka žena u svom ormaru, uz torbe, ogrlice i salonke, mora imati i malu crnu haljinu. Na velika vrata svjetske mode uvela ju je je Audrey Hepburn filmom “Doručak kod Tiffanyja”, a prva ju je kreirala proslavljena Coco Chanel. No, što to ima u maloj crnoj haljini
da se tolike godine uspjela održati na modnom nebu i po čemu je toliko posebna? Njena posebnost je u njenoj jednostavnosti i nepretencioznosti i, uz dobre detalje, ta vrsta haljine svaku ženu može pretvoriti u filmsku divu ili pak u strogu poslovnu ženu. Kada je bila lansirana na tržište, odmah su je usporedili s automobilom marke “Ford”
Može biti i A kroja
Uska i elegantna
helena@regionalni.com
koji je tada bio sinonim za masovnost, jednostavnost,
nisku cijenu i crnu boju. Chanel je haljinu dizajnirala
tako da se na njoj ne vide mrlje i da dobro “oblači” svaku ženu. Kod ove haljine dopuštene su različite dužine, ali je nepisano pravilo da je uvijek jednostavnog kroja. Danas gotovo da i nema modnog editorijala koji slavne glumice, pjevačice i manekenke ne oblači u male crne haljinice te ih tako pretvara u Audrey Hepburn suvremenog doba.
Izazovna klasika
Ležerno izdanje
m
alu crnu haljinu u svijet mode lansirala je Coco Chanel
U
Frizerski salon
Ravnanje kose peglom
Marijana GREGURIĆ
Vlasnica Frizerskog salona GLOSS, Varaždin, Ive Režeka 4a, tel. 200-420
Još uvijek ne možete živjeti bez svog uređaja za ravnanje kose? Jednom kada naučite kako postići taj sjajni, glatki izgled, teško je odustati od njega i vratiti se na staro. Stvarno nije važno koji uređaj za ravnanje kose upotrebljavate: keramički, termički ili ionski - svi oni uništavaju vašu kosu ako ih upotrebljavate previše ili na neodgovarajući način. Njihova toplina isušuje vašu kosu i tijekom vremena uništit ćete njezine vrhove. Zato, ukoliko ravnate kosu, stalno morate koristiti odgovarajuće preparate da kosi vratite sjaj i vlagu te da zaštitite vrhove od preranog pucanja.
Ženski svijet 35
09. veljače 2010.
MALI ŽENSKI RAZGOVORI Ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić
Najromantičniji trenuci Dermatolog Solarne keratoze su prije prvog poljupca A Uzor su mi oduvijek bili hrabri, radišni i pošteni ljudi, kakav je bio i moj otac, ističe Mirjana Piše: GORDANA IGREC
N
ZAGREB - Dobitnicu priznanja za zalaganje za ravnopravnost svih svjetonazora i tolerancija, sveučilišnu profesoricu psihologije u mirovini dr. Mirjanu Krizmanić, pronašli smo na njezinoj zagrebačkoj adresi u središtu grada na kojoj je provela veći dio svojeg života.
S
Brojne nagrade
Osim ovog priznanja koje joj je uručeno sredinom siječnja ove godine od Udruge za vjerske slobode, prof. Krizmanić dobitnica je mnogobrojnih priznanja na području svojeg znanstvenopedagoškog rada, počevši od Republičke nagrade za znanstveni rad “Božidar Adžija” do nagrade struke “Zoran Bujas”, pa nagrade Marulić Fiat psychologia Hrvatskog psihološkog društva i Povelje Filozofskog fakulteta. Unatoč brojnim nagrada i zlatnoj dobi, prof. Krizmanić ostala je i dalje radišna, skromna i samozatajna, a najveću je slavu požnjela svojim bestselerom “Tkanje života”, knjigom koja je prodana u 60 tisuća primjeraka. I dok je ova knjiga još “svježa ispod čekića” početkom ove godine već joj je izašla i druga knjiga intrigantnog naslova “Život s različitima” u kojoj je,, prema vlastitim riječima, na temelju vlastitog iskustva protkanog znanjem iz psihologije pokušala prikazati što znači biti osoba s invaliditetom u našem društvu i s kakvim se predrasudama svi različiti u našem društvu sureću. Pri tome je svoj invaliditet (posljedice preboljele dječje paralize) iskoristila samo kao primjer različitosti, a knjiga se zapravo odnosi na niz odnosa između “različitih” i “većinskih” ljudi.
Ženski svijet
I dok mi svi zajedno tkamo tkanicu života, uzmimo malo predaha, pa zavirimo kakvo je to tkanje za naše “Male ženske razgovore” pripremila ova žena britkog jezika, nesvakidašnje lucidnosti, ali i građanske odmjerenosti i uljuđenosti - prof. Krizmanić, dozvoljavajući nam pritom da provirimo u njezin svakodnevni ženski svijet i otkrijemo njezina tajna nadanja i snove, svakodnevne rituale, čak i glumca s kojim bi rado otišla na večeru, dojmove o Varaždinu i cijelog niza poslaganih bisera na ogrlicu
k t iničke ili solarne keratoze su tvrde, rožnate (keratotičke), na površini hrapave „krastice“, veličine nekoliko milimetara do jednog centimetra. Najčešće se pojavljuju na mjestima kože koja su bila najviše izložena suncu. Na prvom mjestu to su čelo, obrazi, nos, donja usna, uške i vlasište (osobito kod muškaraca bez kose), te ruke - osobito nadlanice. eš to č ešć e n as taj u kod muškaraca nego kod žena i to u dobi iznad Sanja PETEK-MODRIĆ 40. tj 50. godine. Prilikom dr. med. pokušaja odstranjenja specijalist uzrokuju bol, a koža na dermatovenerolog tom mjestu je osjetljiva i Kralja P. Krešimira IV. 41 a, „pecka“ prilikom umivanja Varaždin 042/302-080 ili brisanja ručnikom. olarne keratoze nastaju kao posljedica oštećenja stanica kože (tj. njihove DNA) ultraljubičastim zrakama prvenstveno UVB ali i UVA spektra. Najčešće ta oštećenja nastupe dvadeset pa čak i trideset godina prije pojave keratoza. Naravno, češća su kod osoba svjetlije puti (fototip I ili II), kao i kod osoba koje puno vremena provode na otvorenom (zemljoradnici, građevinari, ribari, sportaši...). obzirom na to da se iz solarnih keratoza može razviti poseban oblik kožnog raka - tzv. planocelularni karcinom, savjetujemo njihovo odstranjivanje. Najčešće primjenjivana metoda je svakako krioterapija (tj. pomrzavanje) tekućim dušikom, koja je dostatna u većini slučajeva. iječ je o jednostavnoj, nekirurškoj, gotovo bezbolnoj metodi, uz pomoć koje se postiže uklanjanje bolesne te rast nove, mlade i zdrave kože. Osim krioterapijom, keratoze se prema potrebi mogu liječiti ekscizijom (kirurškim odstranjenjem), laserskom destrukcijom (npr. CO2 laserom) ili premazivanjem posebnim lokalnim preparatima. iječenje se provodi tijekom onih mjeseci godine kada sunce nije previše snažno, dakle upravo sada - u jesensko/zimskom periodu. vakako je tovrsne promjene bolje spriječiti nego liječiti, i to umjerenim izlaganjem suncu, nošenjem kapa ili šešira, kao i uporabom odgovarajućih zaštitnih krema.
Između ostalog, Mirjana bi Zagrebu poželjela gradonačelnika kojem je uistinu stalo do grada
Prava žena ne smije priznati svoje mane Što nikad ne biste mogli oprostiti? Vidjela sam i doživjela tijekom života da ljudima koje volimo možemo često oprostiti više nego što bismo to povjerovali da smo pročitali u nekom ljubavnom romanu. Ali da bismo uopće mogli oprostiti, moramo znati što nam je uopće netko skrivio, pa ja neoprostivima smatram “zaplotnjačke“ ili podmukle laži, izdaju svega što je postojalo u nekom odnosu. Svaka prava žena nikad ne smije... Svaka prava žena nikad ne smije javno priznati
koja bi se životnom niskom, bez imalo krzmanja mogla nazvati. Jutro započinjete sa... Jutro započinjem s brigom za moju mačku Maggie, s kojom se najprije „pozdravljam“, pa ju onda hranim, čistim, mazim i tek kad se „napričamo“, krećem dalje u život. Nakon toga pola sata vozim kućni bicikl, čitajući istodobno neku zanimljivu knjigu. Vaš moto u životu? Nisam sklona držat i se nekog mota, ali kad bih se
s
vako jutro Mirjana započne brigom za svoju mačku Maggie morala odlučiti za jedan bio bi to „Carpe diem“. Vaš uzor u životu? Čini mi se da čovjek u različitim životnim razdobljima i različitim životnim prilikama ima, ako uopće ima, različite uzore. Rekla bih da su mi tijekom života uzori uvijek bili radišni, pošteni i hrabri ljudi, kakav je bio i moj otac.
sve svoje mane, a dobro je i da suviše ne pokazuje svoju pamet. Kako provodite slobodno vrijeme? Čitam, slušam glazbu, šivam, pletem, gledam TV, družim se s prijateljima... Jeste li ikad posjetili Varaždin i kako vas se dojmio grad? U Varaždinu sam bila nekoliko puta i ubrajam ga u naše najljepše gradove. Varaždin je skladan, uređen grad, s atmosferom europskoga grada po mjeri čovjeka i ljubaznim domaćim ljudima.
Najromantičniji trenutak u životu bio je... Ne znam kako je s drugim ljudima, ali ja nikako ne bih mogla izdvojiti baš jedan najromantičniji trenutak. Nekako mi pada na pamet čitava zbirka takvih trenutaka. Čini mi se da su najromantičniji trenuci uvijek oni u kojima se prvi puta zagledamo u oči osobe koja će nam postati bliska, trenuci koji prethode prvom poljupcu, pa niz banalnih sitnica koje u takvim odnosima mogu učiniti čarobnim cijeli dan.... Je li istina da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena? Ne bih rekla da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna, već požrtvovna i odana žena. Da ulovite zlatnu ribicu, koje tri želje biste poželjeli? Da ulovim zlatnu ribicu nastojala bih poželjeti neke „skupne“ želje, koje bi zahvatile više ljudi: dobro zdravlje za sebe i sve do kojih mi je stalo, Gradu Zagrebu - gradonačelnika kojem je uistinu stalo do Zagreba i njegovih
kulturnih vrijednosti i da od glave do pete trajno poplave svi lopovi, prevaranti, pljačkaši i primatelji mita. Najdraži film? „Ljubav poslije podne“ Iz kuće ne izlazite bez... Ključeva od kuće. Što je najvažnije u braku? U braku je najvažnije strpljenje i nastojanje da se razumije i stajalište onog drugog. S kojim glumcem biste rado otišli na večeru? Peterom O’Tooleom. Volite li kuhati? Volim, ali ne strastveno. Kako provodite slobodno vrijeme? Čitam, slušam glazbu, šivam, pletem, gledam T V, družim se s prijateljima... Što nikad niste učinili, a željeli biste? Letjela u jedrilici. Što nikad ne propuštate na TV-u? Nažalost, još uvijek vijesti. Koju glazbu najradije slušate? Volim slušati klasičnu glazbu, ali i dobar jazz i dobre šansone, jako volim i američki country.
S
R L S
36 Ženski svijet
Žene
i zdravlje
09. veljače 2010.
ŽENE NA POSLU Magistra farmacije Maja Šegović
Tips and Tricks (2)
G
inekolog obavezno postavlja pitanja o bolestima u obitelji i osobnim bolestima. Da bi izbjegli razmišljanja o tome« na licu mjesta, u ordinaciji» , dovoljno je prisjetiti se da li netko od užih članova obitelji (roditelja, braće i sestara) kakve lijekove te ih, Dr. Aleksandar troši ukoliko nije jasno za što JUKIĆ oni služe – treba pitati spec.ginekologije i o tome.Nerijetko paciporodništva jentice zaborave navesti bolesti koje duže imaju pa naknadno saznamo o njima. Primjerice, puno puta sam čuo – zdrava sam – a kad spomenemo lijekove – da, trošim lijek za štitnjaču – no znate, redovito idem na kontrole, hormoni su mi u redu pa sam mislila da to nije bitno. Dobro je sjetiti se ponijeti sa sobom makar zadnje nalaze ukoliko se od nečega liječimo. Sa značajem redovitih ginekoloških kontrola smo se prije upoznali. Izuzetno bitna cjelina su – naše smetnje, razlog posjete ginekologu. Ukoliko ih nemamo odnosno dolazimo na rutinski godišnji pregled – stvar je jasna – ovaj dio možemo preskočiti. No ukoliko smetnje ipak postoje, dobro je promisliti / zapisati slijedeće: od kad smetnje postoje? Čak i one jedva zamjetne! Da li se ponavljaju, pojačavaju? Ukoliko se radi o opetovanim smetnjama, zgodno ih je u menstrualnom kalendaru naznačiti – koji se dan javljaju u odnosu na prvi dan krvarenja. Dobro je probati naći neku povezanost ukoliko postoji. Na primjer, opstipacija može biti razlogom pojačavanja nekih smetnji, posebno dubokih, tupih boli u području jajnika a da nećemo naći nikakvu povezanost s menstruacijskim ciklusom. Bolnost se u tijelu može i širiti u nekom smjeru pa je dobro razlučiti gdje nastaje i kamo se širi. Narav bolni je također bitna: da li je mukla, tupa ili oštra, probadajuća. Da li je možemo povezati sa smetnjama u mokrenju? Ukoliko postoji veza boli s mokrenjem, dobro je razlučiti da li nas peče, žari prilikom mokrenja ili nas peče samo vanjsko spolovilo dok mokrimo. Neke su smetnje naglašene nakon menstruacijskog krvarenja. To se posebno odnosi na promjenu iscjetka iz rodnice. Kod iscjetka nam je bitno razlikovati kakve je boje, ima li ga puno ili je oskudan – da li je bezmirisan ili zaudara. Da li pritom osjetimo samo nelagodu, bol ili pečenje spolovila i rodnice? Korištenje antibiotika radi drugih smetnji također može biti razlogom bolesti – najčešće gljivičnom infekcijom.
Maju ne zaobilaze ni noćna dežurstva ni radni blagdani, ali ništa joj ne pada teško
Uvijek me fascinirala “teta” u bijeloj kuti Maja je radila i kao znanstvenica, no nedostajao joj je kontakt s ljudima, a danas se u svom pozivu veseli što upravo njima može pomoći Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
VARAŽDIN - Još kao malu djevojčicu fascinirala me teta u bijeloj kuti koja je stajala s druge strane pulta - prisjetila se 40-godišnja magistra far-
Važna je preciznost u poslu
macije Maja Šegović svojih djetinjih snova o idealnom poslu.
Mir i tišina
- Obožavala sam onaj mir, tišinu i miris lijekova - kaže Maja koja je, kad je navršila 18 godina, znala jako dobro koji fakultet želi upisati. No, Farmaceutsko-biokemijski fakultet koji je upisala nije bio mačji kašalj. - Pomalo smo zavidjeli onima koji su ujutro imali predavanja i cijelo popodne bili slobodni za učenje. Mi smo cijeli dan bili na fakultetu, na predavanjima i na vježbama pa smo često uč ili navečer kada bismo došli doma - kaže magistrica farmacije koja se okušala i u znanstveno-istraživačkom radu u Plivi i na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. No, bilo je nečeg što joj je
u tome nedostajalo, a to je kontakt s ljudima. Danas je sa svojim poslom u ljekarni u varaždinskoj Kolodvorskoj ulici i više nego zadovoljna. Kao magistra farmacije ljudima pomaže u liječenju, daje im
v
iše nema problema ni s dešifriranjem liječničkog rukopisa savjete, ali i prati eventualne nuspojave lijekova. - Danas ljudi češće dolaze k nama nego k liječnicima. Mi smo im, na neki način, pristupačniji od njih pa često dolaze kod nas po savjete. Imamo od njih i puno povratnih informacija da smo im pomogli, na čemu nam se tada zahvaljuju - rekla je Maja koju ne zaobilaze ni noćna dežurstva ni dežurstva
tijekom blagdana. No, nije joj teško jer svoj posao jednostavno voli. A nije joj teško više ni dešifrirati liječnički rukopis. - Kod dešifriranja liječničkog rukopisa, važno je samo puno čitati pa se nakon nekog vremena naučite raspoznavati - kaže Maja dodajući da ponekad sve djelatnice udruže snage da bi pročitale recept. Kako i na poslu, tako i kod kuće Maja voli čistoću i red. - To mi je profesionalna deformacija - našalila se Maja koja i kod kuće ima jedan dio kuhinje koji podsjeća na laboratorij. Za njen posao vrlo je zainteresirana i 13-godišnja kći Tisa, a ima i 6-godišnju Lanu. Da kod kuće ne nedostaje zajedničkih tema, dokaz je i njezin muž - diplomirani inženjer kemijske tehnologije Saša Šegović koji je pak zaposlen u Belupu.
Željka SLATKI
Kozmetički
savjeti
Majstorica kozmetičarka Kozmetički salon Face, 042/201 392
Korekcija obrva za bolji i novi izgled
Z
acijelo se često pitate koji oblik obrva pristaje vašem licu. Dobro oblikovane obrve mogu vašem licu dati novi izgled, jer će istaknuti oči. S urednim obrvama izgledati ćete mlađe i profinjeno. Neuredne obrve mogu ostaviti takav dojam i o vama kao osobi. nam da je taj zahvat nezgodan za položaj ruke i bolan, ali sve ćete to lakše izdržati prepustite li svoje uređivanje profesionalcu. Kada prvi put oblikujete
Z
obrve ili ste izgubili oblik, prepustite to kozmetičaru, a vi nakon toga redovito čupkajte kako koja naraste. aravno, vi to uopće ne morate raditi sami, ali ako se ipak odlučite na tu opciju, slijedi nekoliko savjeta. Kada pronađete dobru pincetu, koristite je samo za čupanje dlaka, u protivnom ćete je oštetiti i više vam neće biti od koristi. Obrve vašem licu mogu dati jedinstven izgled, a mogu ga, dakako, i izobličiti.
N
Zato s pincetom oprez. okušajte stvoriti pravilan luk koji će naglasiti vaše oko i pratiti vašu prirodnu liniju. Kako se svaka dlaka može bojiti, tako i obrve. Da bi ih istaknuli ako su presvijetle ili kako biste prekrili sijede obrve, koristimo specijalne boje za obrve. ikako ih nemojte bojiti bojom za kosu jer su te boje preagresivne za područje oko očiju.
P
N
Ženski svijet 37
09. veljače 2010.
TU KRAJ NAS Eva i Jakov Zimet proslavili 50 godina braka
Prije nego što su se vjenčali, “dozvolu” su morali dobiti od Evinih roditelja Piše: HELENA HRMAN helena@regionalni.com
JAMNO - Niti gusti snijeg koji je protekle subote neumorno padao nije spriječio Jakova i Evu Zimet iz Jamna da obnove svoje bračne zavjete nakon 50 godina te najljepše ljudske zajednice.
Brojna rodbina
Kako zbog vremenskih neprilika nije bio moguć njihov odlazak do crkve koja se nalazi na brežuljku, velečasni Ivan Hruško izašao im je ususret te je obnova bračnih zavjeta bila u Lovačkom domu u Cvetlinu gdje su i imali proslavu na kojoj se okupilo šezdestak obiteljskih prijatelja i rodbine. - Tog 31. siječnja 1960. godine kada smo se mi vjenčali isto je bio snijeg, ali ne tako velik kao ove godineprisjeća se prvih bračnih trenutaka Jakov koji je svoju Evu zaprosio nakon godine dana hodanja. - Upoznali smo se u selu na zabavi i nakon godine dana smo se dogovorili da bismo se trebali vjenčati. Ja sam tada imao 25, a Eva 21 godinu kaže Jakov. No, to ipak nije bilo tako jednostavno. Iako su međusobnu ljubav i podršku imali, za blagoslov su morali pitati i roditelje. - Dan prije zapisa u crkvi, morao sam ići k djevojci koju sam namjeravao ženiti u tzv.
r
ecept za sretan brak je što više strpljenja i što manje svađa, kaže Jakov “voglede”. I ja i ona morali smo uz sebe imati prijatelje, a roditelji su nam morali dati blagoslov - priča 75-godišnji Jakov kod kojeg su “vogledi” prošli bez problema. Vjenčanje im je bilo veliko i lijepo, a proslavili su ga uz brojnu
Eva i Jakov Zimet presretni su što nakon 50 godina braka imaju brojnu unučad
rodbinu i prijatelje, baš kao i protekle subote. - Da, potekle su mi suze kod obnove zavjeta. To si ipak nisam mislio da ću doživjeti - kaže Jakov kojem su se na slavlju pridružila djeca, unuci i praunuk. U braku su dobili četvero djece - Ivana, Šteficu, Ljubicu i Milicu. - Imam sedam unučadi i jednog praunuka - objasnio je ponosno Jakov koji živi u kući sa sinom Ivanom i snahom Zdenkicom. Kao recept za sretan brak ističe strpljenje. - Supružnici se ne bi smjeli ni odmah “srditi” jedni na druge i trebali bi se malo manje svađati - kaže Jakov kojem želimo još mnogo godina sretnog braka s Evom.
Piše: VAŠA DIVA
zenski-svijet@regionalni.com
Pogled u svijet iz ženske perspektive
Obnovili zavjete svog zimskog vjenčanja...
Crvenkapica i vuk S
trašno volim koketirati s muškima! Ta slatka igra skrivača izluđuje. Ona je istodobno i šarmantna i provokativna, izazovna i pohotna, a ustvari bezopasna i nevina. Zbog nje nikad nisam prevarila svojeg frajera ni zavela tuđeg, iako sam se ludo zabavljala hodajući po samom rubu moguće opasnosti! Ali za takvo što treba imati klikera, moraš kužiti tu vibru i znati razlikovati što je humor i zezancija na razini dobrog ukusa, a što vulgarno i primitivno nabacivanje. Mnogi to ne znaju pa prelaze granicu dozvoljenog! To se najbolje vidi na feštama. Do trećeg gemišta još je podnošljivo, ali u kasnijim satima komadi postaju goropadni zavodnici. Kao vuk i Crvenkapica! Oči su im izbuljene, a ruke ogromne i izduljene! I kreću, idu, love, hvataju koga stignu. Sve su im Crvenkapice iste, glavno je da su sisate, guzate, nogate i vesele! alentinovo je kao stvoreno za to. Ljubav pršti na sve strane, svi bi nekoga darivali, grlili, cmakali i usput petarili. Neki seljober, kojeg jedva da i poznam, zaletel se k meni s mimozama i skoro mi uvalil jezičinu! I nije on jedini. Takvi, kojih cijelu godinu nigdje nema, ili ih ima na političkim, poslovnim, kulturnim, obrtničkim i drugim događanjima i domjencima gdje glume uštogljene mudrace, na feštama se ukakaju ko grlice. Jer nisu frajeri. Ne kuže da žensko koketiranje nije ulaznica za bordel. kaj sad? Neću valjda zbog takvih odustati od fešte, od Valentinova, Dana žena, Majčinog dana... Dana očeva! I drugih lijepih i veselih druženja. Na svakom od njih uvijek će se naći oni koji ne kuže igru, kao i oni koji itekako znaju, ali koriste priliku. Sjetila sam se nedavne idilične seoske svadbe nedaleko grada, zbog ugodne, tople i prisne atmosfere, odlične klope i vesele svirke. Pozvan je i velečasni. Bio je počasni gost! Svima nam se dopao onako simpatičan, raspoložen, šarmantan. Odlično se uklopio. Čak štoviše, znao je koketirati. Začas je k sebi stisnuo dvije mlade snehičke, a kad je jednu, u šali, štipnuo za guzu, cijukanju i smijehu nije bilo kraja! Sretno vam Valentinovo! Vaša DIVA!
V
I
Supružnici Zimet sretni kao i prije 50 godina
091 92 99 329 Aromamedia d.o.o. Salon za masažu Dom zdravlja Ludbreg Vinogradska 1, Ludbreg
Aromaterapija
Eterično ulje ylang ylanga (cvijeta nad cvjetovima) O P Y va biljka je samonikla na Madagaskaru, Komorskom otočju i na drugim otocima Indijskog oceana. Zamaman i težak miris koji je intenzivniji noću nego danju potaknuo je lokalno stanovništvo da ovu biljku koriste u ljekovite svrhe, te za razne obrede, a zbog reputacije afrodizijaka, njegovim se cvjetovima posipaju kreveti novovjenčanih parova. Aromatični se ylang ylang i danas tradicionalno koristi u aromaterapiji za ublažavanje depresije, straha, ljutnje i ljubomore. uni latinski naziv ove vrste je Cananga odorata Hook f. et Thomas (“Hook f. et Thomas” označava dvojicu botaničara koji su prvi opisali ovu vrstu). Postoje dvije
P
forme ove vrste: Cananga odorata forma genuina - pravi ylang ylang i Cananga odorata forma macrophylla – kananga. ravi ylang ylang (forma genuina) je puno rjeđa i njena su eterična ulja skupa. Kananga je jeftinija i obično se koristi za krivotvorenje pravog ylang ylanga. Kananga ima daleko manje profinjen miris od ylang ylanga, a nema ni jednako djelovanje zbog manjeg sadržaja estera u ulju. lang ylang je idealno ulje za opuštanje uma i tijela, te se preporuča za masažu osoba pod stresom. Izvrsno djeluje kod visokog krvnog tlaka i povećanog
Y
broja otkucaja srca prouzrokovanog nervozama, uklanja depresiju, stimulira cirkulaciju, ublažava mišićne grčeve i snizuje krvni tlak (čak se i njuškanjem može blago sniziti krvni tlak). lang ylang je i izvrsno kozmetičko eterično ulje, koristi se u skupim i luksuznim kremama, pakunzima i uljima za kosu, jer uravnotežuje proizvodnju sebuma. ao samopomoć kod nervoza i stresnih situacija može se pripremiti smjesa od 20 ml biljnog ulja poput badema ili makadamije s nekoliko kapi eteričnog ulja ylang ylanga i lavande, te nekoliko puta na dan umasirati u područje solarnog pleksusa (područje želuca).
K
Marija Nekić Aromamaser
38 Vidokrug
09. veljače 2010.
Najljepše legende puka hrvatskoga
Vol i zmija djevojka
B
io jedan gospodar koji je imao slugu što je gonio blago u šumu. Kad bi god blago došlo u šumu, svaki bi put iznenada nestao jedan vol. Ujutro ga nestade, a navečer dođe. I tako svaki dan. Bilo je to gospodaru čudno i on odluči da sa slugom u šumu ode cijelo društvo i da opazi kuda to vol odlazi. Ni oni ga nisu mogli čuvati niti opaziti kuda vol nestaje. Sada pođe i sam gospodar. Ide on za volom u stopu i nađe jednu jamu u koju je vol odlazio. On za volom u tu jamu, a iza nje nađe livadu i njivu na kojoj je vol pasao. Podalje vidje jednu kućicu i ode u nju. A u njoj žena sva zaplakana. Upita ona gospodara čiji je to vol, a on joj odgovori da je njegov. „Dolazi on tu svaki dan“, kaže žena, „a ja ga na večer otjeram.“ Nato je upita gospodar zašto plače, a ona mu odgovori: „Imam jedinicu kćer i danas je otpremam u vaš svijet. Ide tamo kod vas da tri godine bude zmija, a vaš narod ne voli zmije i ubija ih. Zato se bojim za nju da je ne pogube.“ Pa, bih li je mogao kako spasiti“, upita ženu gospodar. „Pa biste, kada biste htjeli“, kaže žena. „Odvedite je pod svoju kuću i tu je hranite tri godine. Kada prođu tri godine, dovedite je ovamo i ponesite veliku vreću. Ja ću vam naplatiti što ste je držali kod sebe.“ de gospodar kući s volom. Ide djevojka za njima. Kad je izašla na zemlju, ona postade zmija. Kada su došli do kuće, on joj odredi mjesto pod njom. Tu ju je hranio tri godine. Kad ju je ishranio, povede je njezinoj materi. Po zemlji je išla kao zmija, a kada su prošli kroz onu jamu, postade djevojkom. Majka je sva radosna dočeka, a gospodaru natrpa punu vreću perja i puno mu zahvali. Gospodar baš nije bio oduševljen ovim darom, ali ga je ipak ponio. Kada je došao kući i počeo vreću istresati, ali iz nje ne ispade perje, nego – zlato! I tako je zahvaljujući svom volu i dobroti prema zmiji djevojki bio dobro nadaren i postao najbogatiji čovjek u cijelome kraju.
„
O
Priredio novinar i publicist:
Tomislav Đurić
Naša tvrtka jedan je od vodećih proizvođača visokovrijednih kožnih navlaka za automobilska sjedala. Cijenjeni smo po kvaliteti i ekskluzivnosti naših proizvoda. Svoje vrhunske poslovne rezultate temeljimo na povjerenju u svoje ljude, njihovoj stručnosti, predanosti i želji za uspjehom. Ako ste dinamični, ambiciozni i imate odgovarajuće stručno obrazovanje, možete postati dio našeg uspješnog tima! Tražimo osobe koje odmah mogu započeti s radom u našem modernom pogonu u Trnovcu Bartolovečkom. Novim članovima našeg tima nudimo : • dobra i redovita primanja i stimulacije • stručnu obuku i stručno usavršavanje, te mogućnost napredovanja u karijeri • rad u okruženju u kojem možete pokazati Vaše sposobnosti (samoinicijativu, odgovornost i kreativnost) • svestrane i odgovorne zadatke u međunarodnom i dinamičnom okruženju • mogućnost organiziranja prijevoza autobusima na posao • najmodernija postrojenja, radne postore i opremu Od svih kandidata očekujemo : • visok stupanj savjesnosti i predanosti poslu, • organiziranost, komunikativnost, timski rad • sistematičnost i analitičnost
RUKOVODEĆA RADNA MJESTA U PROIZVODNJI (m/ž) Od kandidata očekujemo : • VSS, VŠS tekstilno-tehnološkog ili kožarskog smjera • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja šivačih linija, ili na poslovima nadzora kvalitete proizvodnih procesa i proizvoda • znanje njemačkog i/ili engleskog jezik u govoru i pismu • poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (Excel, Word i Outlook) • spremnost na povremeni rad u drugim pogonima unutar i izvan Hrvatske • spremnost za dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje
VODITELJ MODELA (m/ž) Od kandidata očekujemo : • VŠS, SSS tekstilno tehnološkog ili obućarskog smjera, • znanje njemačkog i engleskog jezika u govoru i pismu, • poželjno radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima • dobro poznavanje rada na računalu u MS Office okruženju (naročito Excel) • spremnost na putovanja, spremnost na rad sa klijentima
ŠIVAČI (m/ž) Od kandidata očekujemo : • najmanje tečaj za osposobljavanje na poslovima šivanja ili KV tekstilnog ili obućarskog smjera • radno iskustvo na poslovima šivanja
GRUPOVOĐA, MEĐUFAZNA I ZAVRŠNA KONTROLA m/ž Od kandidata očekujemo: • SSS, KV, šivač, krojač • poželjno znanje njemačkog jezika, ali nije uvijet • višegodišnje iskustvo u proizvodnji na poslovima kontrole • višegodišnje radno iskustvo u proizvodnji u tekstilnoj ili obućarskoj industriji na poslovima rukovođenja većeg broja šivaćih linija u jednoj smjeni • spremnost na dodatno školovanje, obučavanje i usavršavanje • sistematičnost, analitičnost, visoka razina profesionalnosti, te dobro funkcioniranje u timu Molbu sa životopisom najkasnije 10 dana nakon objave oglasa dostaviti poštom ili osobno na adresu Gospodarska 12, 42202 Trnovec Bartolovečki ili na e-mail: marijan.batina@boxmark.com tel: 042/404-692
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED VARAŽDIN objavljuje
JAVNU PRODAJU
sljedeće pokretne imovine uz početne cijene: I.Građevinska dizalica „Boker S-22“, nos. 850 kg 20.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 15. 02. 2010. S POČETKOM U 09.00 SATI U BARTOLOVCU, VARAŽDINSKA 54. II. Alati, pribori za biljnu proizvodnju (plastenici, folije i dr.), 200.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 15. 02. 2010. S POČETKOM U 10.00 SATI U MADŽAREVU BB. III. Pisaći stol 1.500,00 kn Izložbeni regal 3.000,00 kn Izložbena vitrina 3.000,00 kn Izložbeni regal 3.000,00 kn Stroj za tokarenje metala „Monfors“ KA 200/250. 1990. g., 40.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 15. 02. 2010. S POČETKOM U 13.00 SATI U VARAŽDINU, OPTUJSKA 35. IV. Teretno vozilo „DAF AE 04 E“, 1990. g, neispravno 2.000,00 kn Osobno vozilo „AUDI 80 1.9 TD“, 1993. g., 18.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 16. 02. 2010. S POČETKOM U 10.00 SATI U BRODAREVCU BB. V. Teretni automobil „TAM 130 T 11 B“, 1986. g., neisp. 14.000,00 kn Teretni automobil „Mercedes VITO 108 D“, 1996. g., neisp. 70.000,00 kn Teretni automobil „IVECO FIAT Turbo Star“, 1987. g., neisp. 5.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 16. 02. 2010. S POČETKOM U 12.00 SATI U SVIBOVCU PODRAV., DRAVSKA 132. VI. Ugostiteljska oprema, (reg. blag., glazb. lin., stolice razne), 2.818,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 02. 2010. S POČETKOM U 09.00 SATI U VARAŽDINU, BRAĆE RADIĆA BB. (BENZINSKA PUMPA) VII. Teretni automobil „Mercedes 409 DC“, 1987. g. 10.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 02. 2010. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, CEHOVSKA 46. VIII. Alati za izvođenje radova na elektroinstal. 8.500,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 17. 02. 2010. S POČETKOM U 12.00 SATI U VARAŽDINU, SUPILOVA 7.
PONOVLJENU JAVNU PRODAJU I. Teretni automobil „FIAT SCUDO“ 1.9 D, 1999. g. 30.000,00 kn Teretni automobil „Opel Corsa Combo“ 1.7 D, 1994. g. 7.000,00 kn Osobno vozilo „Mercedes“ 210 E, Classic, 1995. g. 90.000,00 kn JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 15. 02. 2010. S POČETKOM U 11.00 SATI U VARAŽDINU, V. NOVAKA 48 C, SKLADIŠTA TVRTKE “INTEREUROPA” D.O.O. II. Mikrofilmska kamera za obradu arh. građe, 21.300,00 kn Garderobni ormari za tekstilnu konfekciju JAVNA PRODAJA ODRŽAT ĆE SE 15. 02. 2010. S POČETKOM U 12.00 SATI U MADŽAREVU 107. Sukladno članku 151. stavku 4. i 5. Općeg poreznog zakona (“Narodne novine” broj 147/08), pokretnine se prodaju po najvišoj ponuđenoj cijeni koja na prvoj javnoj prodaji ne smije biti niža od dvije trećine njihove vrijednosti od vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina, a na drugoj javnoj prodaji ne smije biti niža od polovine vrijednosti utvrđene procjenom prema zapisniku o pljenidbi i procjeni pokretnina. Prodaja će se održati usmenim javnim nadmetanjem po načelu viđeno – kupljeno, te se naknadne reklamacije u pogledu kvalitete neće uvažiti. Pokretnine oglašene za prodaju mogu se razgledati 1 sat prije početka nadmetanja. Postoji mogućnost pojedinačne kupnje.
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
09. veljače 2010.
m².Venek-nekretnine, 0 4 2 / 3 0 1-2 3 4 , 091/301-2335 ozn.72c
KUĆE KUĆA katnica s okućnicom, garažom i manjim gospod. objektom u Vžd, odmah useljivo. Mob.091/789-1569 ozn.825e
KUĆE POVOLJNO! Kuća u Jalkovcu 120 m² - 67.000 € i kuća 100 m² u Knegincu Donjem (svi priključci) 57.000 €! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE PRILIKE! Kuće: Marina Držića 150 m², Ratimira Hercega 130 m², Livadsko naselje 150 m², Hallerova Aleja 100 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c EXLUZIVNA PONUDA! Moderna luxuzna kuća u Vidovečkoj 250 m² i stara vila u Masarykovoj 200 m² i 1000 dvorišta! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c VIKEND KUĆE! Briška 70 m² i 600 ravne okućnice i Martinkovec 30 m² i 1000 okućnice! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c KUĆE: Jurkovićeva 55.000 €, Zagrebačka 90.000 €, Istarska, Đ. Kuhara, Režekova, Filićeva… Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Jakopovec 25.000 €, Petrijanec 30.000 i 33.000 €, Banjšćina 32.000 €, Križanec 45.000 €, Trnovec 55.000 i 65.000 €... Venek - nekretnine, 301-234, 091/301-2335 ozn.72c KUĆE: Slavenska, Masarykova, Kačićeva, Zavojna, Trenkova, Cesarićeva, Kuhara, Rakovčeva, Dravska poljana, Varteksova…, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c POSLOVNO-STAMBENU kuću, 600 m², najuži centar Vž, namjena za luksuzne kafiće, restorane, banke, osiguranja, poliklinike ili rentanje, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c
TROSOBNI stan 77 m², u M. Krleže 1A, prodajem. Mob. 091/541-3474 ozn.5574 ozn.5589
STANOVI PRODAJE se ili iznajmljuje trosobni stan u strogom centru Varaždina, S.S. Kranjčevića 3, visoko prizemlje, veličine 98,10 m², temeljito renoviran djelomično namješten. Dvorište, podrum, tavan, garaža. Mob:091/352-0072 ozn. 833e NAMJEŠTEN jednosobni stan od 38 m² sa garažom na Banfici, prodajem. Stan je na 3. katu (zgrada ima dizalo).Mob. 091/934-7262 ozn.828e TROSOBAN stan, 70 m², novogradnja, Jalkovečka, II kat, nov, nenamješten, useljiv odmah. Mob.098/527-254 ozn.098/527-254 ozn.5391 PRODAJEM dvosoban stan, Trakoščanska prizemlje, pogodan za odvjetnički ured i sl.. Tel. 098/916-2767 ozn.217a NOVI komforni, dvosobni stan, 58 m², u Kumičićevoj 29, „ključ u ruke“, vrlo povoljno. Mob.098/764-694 ozn.139c MODERNI dvosobni i trosobni stan sa balkonima te poslovni prostor, vila u centru grada, vlastiti parking u dvorištu. Mob.099/3530-328 ozn.164c JEDNOSOBNI stan, 31 m², u Zrinskih i Frankopana, I kat, plin, vodomjer (vlastita brojila), prodajem. Mob. 098/859-359 ozn.5567 STANOVI, vila „Antonija“ Ul. Franje Račkog u Varaždinu, cca 100 m², klasična gradnja, moguće rezervno grijanje, useljivo. Najjeftinije u gradu. Tel.330-868 MDV-CENTAR. ozn.63c ISPOD CIJENE! Grabanice prekrasan dvosobni 53 m² i trosobni 69 m²! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c
KUĆE OKOLICA VŽ: Trnovec, Jalkovec, Kneginec, Turčin, Križanec, Jalžabet, Tužno, Jurketinec, Halić, Kučan, Horvatsko, Ludbreg. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c
STANOVI novouređeni centar! Vrazova 54 m² ,Zrinskih Frankopana 53 m² , Kozarčeva 56 m², Zagrebačka 65 m² (kraj Raiifeeisen banke!) Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c
KUĆA u Klenovniku, povoljno. Mob.098/1944-690 ozn.5618
SUPER PRILIKA! Garsonjera 25 m² u Zagrebačkoj novou-
KUPUJEM kuću u Varaždinu do 85.000 €. Mob.099/681-7936 ozn.333b KUĆA u Varaždinu, katnica, super lokacija, veliko dvorište, moguća zamjena za jeftinije. Mob.091/630-9630 ozn.337b NEKRETNINE CROATIA – najniže cijene! Kuće: Hvar, Kaštel Sučurac, Varaždin, Trnovec, Donji Kućan. Stanovi: Supilova, Preloška, Krležina, Dravska, Aleja. Mob.091/720-3813
TROSOBNI stan u kući (s posebnim u l a zo m ) , s t u d e n t i ma i samcima iznajmljujem. Tel.206-498, 091/163- 6683 ozn.5580
4 i 5-SOBNI: Režekova 80 m² + tavan 80 m², Zagrebačka 93 m², Draškovićeva 90 i 103 m², Trg kralja Tomislava 105 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c
KUĆA u Trnovcu Bartolovečkom (Ludbreška 73) 100 m² ; okućnica, vrt-livada 1.660 m²; papiri uredni, struja, voda, plin, telefon; useljivo. Tel.683-563, 091/903-8832 ozn.826e NOVU kuću mijenjam za stan ili prodajem -149.000 €. Novi auto na poklon. Mob.095/9011-382 ozn.5573
Mali oglasi 39
ređena! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c NOVOGRADNJA povoljno! Grabanice : 38 m² jednosobni, 42 m² dvosobni, 56 m² trosobni, 114 m² četverosobni! Dravski vrtovi, 25 m², garsonjera; Supilova, 35 m², jednosobni. Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c TROSOBNI ispod cijene! Trosobni, novogradnja, u Supilovoj, 78 m² (luxuzno uređen) i trosobni 53 m² u Miroslava Krleže (kraj Envya)! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c PONUDE: Z. i Frankopana 32 m² 26.000 €, Trakoščanska 40 m² 900 €/m², Z. i Frankopana 54 m² 40.000 €, M. Krleže 55 m² 900 €/m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Dravska 27 i 35 m², Supilova 30 i 40 m², Vukovićeva 30 m², Z. i Frankopana 35 m², Zagrebačka 33 i 43 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c JEDNOSOBNI: Jalkovečka 33 m², T. Ujevića 35 m², Meštrovićeva 38 m², Režekova 35 m², Preloška 45 m²... Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : Dravska 37 i 52 m², Jalkovečka 48 m², Režekova 49 m, Zagrebačka 49, 63, 65 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c DVOSOBNI : B. Radića 50, 52, 60 m², Koprivnička 53 i 60 m², Kozarčeva 60 m², V. Novaka 60 m², R. Boškovića 60 i 63 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c TROSOBNI : M. Krleže 55, 68, 77 m², Supilova 56 m², Trakoščanska 64 m² i 86 m², Kozarčeva 65 m², Z. i Frankopana 65 m², F. Galinca 74 m². Venek-nekretnine, 042/301-234, 091/301-2335 ozn.72c T R O S O B N I : J a l ko v e č k a (Grabanice) 80 m² - 86.400 €, Milkovićeva 80 i 86 m², Režekova 80 m² + tavan 30
PRODAJEM ili iznajmljujem poslovni prostor u strogom centru. Upitati na tel. 784-373 ozn.5579 H ITNO! Garsonjera u Vž, 22,5 m², 22.000 € te trosobni stan u Zagrebačkoj, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c POSLOVNI prostor 70 m², u užem centru Vž, za razne namjene, prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c TROSOBNI stan, 68,7 m², Zagrebačka 17, Vž, renoviran, vodomjeri, kalorimetar, prodajem. Mob.091/5335-956, 091/590-3798 ozn.5592 TROSOB N I stan 78 m² + podzemnu garažu, novogradnja, Supilova, moderna zgrada, 1.300 €/m², prodajem. Mob.098/379-809 ozn.5596
ZEMLJIŠTA GRADILIŠTA! Poslovni prostor 250 m² i gradilište 1700 m² u Zagrebačkoj i stara kuća 150 m² i 1000 dvorišta u FIlićevoj! Lucerna nekretnine, 099/404-8241 ozn.62c GRAĐEVINSKO zemljište, vikendica, komunalije, uredni papiri. Mob.091/258-7969 ozn.5569 GRADILIŠTE u G. Kućanu , prodajem. Mob.091/591-7584 ozn.326b
NAJAM
PRODAJEM/iznajmljujem poslovni prostor sa halom (400 m²), pogodno za trgovinu, servis, proizvodnju, povoljno. Mob.098/268-919 ozn.5616
SKLADIŠNI prostor 200-300 m², zatvoreni i otvoreni po potrebi, iznajmljujemo.Tel: 098 359 404 ozn.54c
ULIČNI lokal (trgovina) u centru Varaždina, cca 30 m², iznajmljujem. Mob.098/792-016 ozn.334b
POSLOVNI prostor, veće i manje cjeline, iznajmljujem. Mob.098/267-653 ozn.130c
MANJI dvosobni stan, namješten, Inter net, blizina centra, iznajmljujem. Mob.091/517-3813 ozn.335b
POSLOVNI prostor u centru grada, široke mogućnosti i sobe s kupaonom - studentima, iznajmljujem. Mob.091/529-2515 ozn.5528
NOVI dvosobni, namješten stan, iznajmljujem isk l j u č i v o ž e n s ko j o s o b i . Mob.091/377-1144 ozn.5590
SOBU s uporabom kupaonice, c. grijanje, Internet, studentima ili zaposlenoj ž. osobi, nepušačima. Tel.042/261-652, mob.095/895-2284 ozn.5542
DVOSOBNI, namješten stan, Stjepana Vukovića 9, centralno, klima, vodomjer, na duže vrijeme. Mob.098/284-781 ozn.5601
DVOSOBNI, namješteni stan, u centru Varaždina, iznajmljujem. Mob.098/446-277 ozn.5566
JEDNOSOBNI stan, 33 m², namješten, kabel tv + flat Internet, grijanje plin, iznajmljujem. Mob.098/863-700 ozn.125c
SOBU za studenta, u centru grada, povoljno iznajmljujem. Mob.098/493-717 ozn.116c DVOSOBNI stan na Banfici, vrlo povoljno iznajmljujem. Zvati popodne, 091/887-1824 ozn.5570 STUDENTU ili m/ž osobi u stal. rad. odnosu, iznajmljujem sobu, s upotrebom kuhinje i kupaone, c. grijanje, perilica rublja, internet. Mob. 098/931-3491 ozn.835e JEDNOSOBNI stan od 46 m², iznajmljujem. Mob.098/186-4286 ozn.324b
POLJOPRIVREDNA zemljišta u Hrašćici, prodajem. Mob.091/1712-701 ozn.5572
STAN od 76 m², klimatiziran, s opremljenom kuhinjom, iznajmljujem. Tel 042/240-660 ozn.5571
GRADILIŠTE 900 m², Kneginec, 13.000 €; zemljište u Vž, sve namjene, 2 000 – 80 000 m², prodajemo. Paurević nekretnine, 098/9706-575 ozn.167c
MANJI dvosobni stan, namješten ili nenamješten, novogradnja, M. Krleže 1/2, na duže iznajmljujem. Tel.260-071, 098/872-1079 ozn.5574
GRAĐEVINSKO zemljište u Donjem Kućanu, 3 000 m² (25 x 120 m), sve komunalije uz parcelu, prodajem. Mob.091/541-0294 ozn.5614
POSOLOVNI prostor 20 m², Jalkovečka ulica, Grabanice, novogradnja, iznajmljujem. Mob.092/104- 9430, 042/232-986 ozn.5576
JEDNOSOBNI, namješten stan, iznajmljujem. Mob.092/220-5161 ozn.5612 JEDNOSOBNI, novouređeni, namješteni stan , 43 m², iznajmljujem. Tel.494- 667, 098/928-2771 ozn.5617
VOZILA AUTOSTAKLO S.A.S. POKLON IZNENAĐENJE •triplex i plexiglass stakla • servis autostakla •ugradnja parking senzora •zatamnjivanje autostakala •za osiguranike osiguravajućih kuća BESPLATNO. Čakovečka 25, Varaždin. Tel/ fax:042/232-800,231-298 ozn.19c
O P E L CO R S A 1 . 3 T D I , 3 vrata, ‘04.g., 90 000 km, reg.05/2010, klima, ABS, uščuvan. Mob.098/455-313 ozn.829e PRODAJU SE rabljena vozila novijeg godišta te različitih marki i modela, lager cca 50
40 Mali oglasi vozila. Krediti do 7 godina (ERSTE, PBZ, RBA), kartice (Master, American-do 60 rata), leasing. AUTO-FLORIJANIĆ Trnovec Bartolovečki,098 /379-885, 098/390-644. ozn. 52c RENT-A-CAR, Krištofić trans - najam osobnih, putničkih i kombi vozila. Tel. 042/200-089, 098/241-161 ozn.148c MERCEDES 190 D, u jako dobrom stanju, hitno i povoljno prodajem. Tel. 241-046 od 08.00 – 15.00 h ozn.328b LADU SAMARA, 1991. g., registriranu do 10.04.2010., prodajem za 2.000,00 kn. Tel.210-186 ozn.5598 NISAN ALMERA 2.0 dizel, 1997. g., uščuvana, reg. do 10/2010, p r o d a j e m . Te l . 6 9 0 - 5 2 5 , 095/802-5242 ozn.5600 PEŽO 406, ful + plin, reg. 06/2010; Ford Fokus, 2005. g., dijelovi. Mob.098/190-6071 ozn.5605 TAM 75 kiper, 83. g., Tam 80.T. 50, 93 g., kiper; BMW 530 D, 2 000. g.. Mob.095/516-5493 ozn.5609 FIAT TEMPRA 1.6, benz, 1992. g., reg. 06/2010, u odličnom stanju, metalik boja, cijena 850 €. Mob.098/9790-448 ozn.5619
POSAO S T R A N A ko m p a n i j a p o znata po visokoj kvaliteti proizvoda, nudi kreativan dodatni posao i dobru zaradu. Mob.091/892-4790, svaki dan od 09.00 - 11.00 i 15.00 - 17.00 h ozn.215a TRAŽIM posao pospremanja stana, poslovnog prostora ili peglanja. Mob.095/862-7706 ozn.327b TRAŽI se djevojka za rad u kafiću. Informacije na 098/866-922 ozn.5581 R E N O M I RA N A i n oze m n a tvr tka s dugogodišnjom tradic ijom traži surad n i ke . M o b. 0 9 8 / 6 3 6 - 9 0 1 , 091/266-8411 ozn.5632 T RA Ž I M že n u i l i d j e vo jku za njegu starije osobe. Mob.099/191-0051 ozn.341b
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
TRAŽIMO pouzdanu žensku osobu za čuvanje 18. mjesečnog djeteta. Mob.098/396-559 ozn.5595 DJEVOJKU za stalni radni odnos te za ispomoć, traži ugostiteljski lokal. Mob.091/5588-772 ozn.5604 SALON za njegu noktiju, traži djelatnicu sa iskustvom u geliranju sa Alessandro proizvodima. Tel.042/233-122 ozn.5615 TRAŽIM ozbiljne suradnike za rad sa kreditima u uredu. Zarada zajamčena! Mob.098/1751-719, 091/2260 - 697, Marko ozn.5620 TRAŽI se osoblje za rad u ugostiteljskom objektu u Varaždinu. Plaća i uvjeti za rad odlični. Prijava obavezna. Mob.091/123-3133 ozn.837e
USLUGE KROVIŠTA: prekrivanje, izrada i adaptacija krova, izrada krovnih kućica i nadstrešnica. Zidarski radovi, kvaliteta i dugogodišnje iskustvo, povoljne cijene usluga - KROV ČAKOVEC.Tel.040/395-722, 098/744-980. ozn.1c KROVIŠTA, FASADE i sve ostale građevinske radove izvodi brzo, kvalitetno i povoljno tvrtka KONTURA d.o.o.. Izvodimo radove i na moru. Ponude na 091/574-5542 ozn.153c EL F O o v l a š te n i s e r v is (Končar,Samsung,Vivax)– servisiranje svih vrsta kućanskih aparata , prodaja, montaža i servisiranje klima uređaja, auto-klime. Mob:091/515-1237, 098/427-284 ozn.32c EN T RY- A KC I JA G A R A ŽN IH V R ATA N ovofer m, Varaždin, najprodavanija! U ponudi i motori za ograde, parkirne rampe, ugradnja, servisi. Prednost plaćanja - beskamatni krediti. Tel.042/351-511, 098/916-4017, www.entry. hr ozn.5c
OBAVLJAM hortikulturno uređenje okoliša, iskop i odvoz građevinskog materijala, postavljanje tlakavaca i sistema za navodnjavanje. Mob.091/251-9189 ozn.825e N OVO U P O N U D I P VC STOLARIJE „MIPLAST“! Uz vrhunsku PVC stolar iju od sada Vam nudimo i oblaganje zidova gips pločama (KNAUF- program). Kvalitetna i brza montaža uz stručni tim. Prozori, vrata, rolete, žaluzine, klupčice. Beskamatni krediti, kartice. Popust na gotovinu. Tel. 744- 015, mob. 098/544-199, www.miplast. com ozn. 65c
, poslovne prostore; isporuka do 15 dana; najkvalitetniji materijali i okovi; veliki izbor ugradbenih i samostojećih aparata; besplatna izmjera, 3D skica, dostava i montaža; mogućnost kreditiranja od 2-60 rata.. Mob: 091/781-5790 ozn. 33c OGRADE, metalne konstrukcije i nadstrešnice. Mob. 098/227-024 ozn.48c IZVODIMO strojno žbukanje i fasade, strojno gletanje i bojanje, kvalitetno i povoljno. Mob.091/895-9653 ozn.98c SERVIS plinskih trošila Vaillant, Junkers i čišćenje od kamenca 300 kn. Mob.091/7977-600 ozn.99c
SYSINFO nudi uslugu servisa računala te detekciju kvara na terenu. Održavanje računalnih mreža, servera i ADSL linija. info@sysinfo.hr; tel.091/502-0727 ozn.3c
ODČEPLJIVANJE odvodnih cijevi sa posebnim strojem; adaptacije kupaona sa svim radovima; postavljanje keramičkih pločica, vodovoda… Mob.098/783-060 ozn.107c
PROMO d.o.o.: završni građevinski radovi, soboslikarsko – ličilački, knauf radovi, podopokrivalački i dr. Brzo, kvalitetno i povoljno. Tel. 042/331-200, 099/333-2095 ozn. 2c
MTK COLORI : izrada i adaptacija fasada starih i novih, soboslikarski radovi, inox ograde , strojna izrada žbuke. Mob: 095/907-8011 ozn.118c
ČISTIMO DUBINSKI strojno tepihe, tapecirani namještaj, izbjeljivanje resa , dovoz, odvoz, sušenje. ADI SERVIS Mob: 098/329-811, 042/311-434 ozn.7c ČISTIMO sve podne obloge, lokale, poslovne prostore. Završno čišćenje poslije građevinskih radova, generalke. Ugovaramo održavanje. ADI SERVIS Mob:098/329-811, 042/311-434 ozn.7c BRAVARIJA MAČEK: izrada nadstrešnica za aute od lexsana, kovanih i balkonskih ograda, krovnih konstrukcija, vrata ... Mob.098/961-5016 ozn.14c B R AVA R I J A K U S E R B A N J – intervencije ( otvaranje brava 0-24 ),protuprovalna vrata, Mul-t-lock cilindri, Mob: 091/511-1999 ozn. 24c NAMJEŠTAJ po mjeri: kuhinje, spavaće sobe, klizne stijene, regali; opremamo apartmane
GRAĐEVINSKA limarija, limeni pokrovi, adaptacije i rekonstrukcije postojećih krovišta te pokrivanje sa svim vrstama pokrova. ITT d.o.o., Petrijanec, V. Nazora 28, mob.098/284-103, tel.714-322 ozn.134c SOBOSLIKARSKO – FASADERSKI obrt : sve vrste soboslikarskih radova, bojanja fasade, toplinske fasade (stiropor, kamena vuna). Mob.099/500-4859 ozn.151c
09. veljače 2010.
fasade: stiropor i vuna, knauf sistemi. Kvaliteta i pristupačne cijene. Mob. 098/1320-197 ozn.7f DIMNJACI LIMENI: izrađujemo i montiramo za sve vrste ložišta te montaža građevinske limarije. Mob.095/862-1230 ozn.5352 KNJIGOVODSTVENI BIRO – „Zebra“ sa dugogodišnjim iskustvom u vođenju, savjetovanju poslovnih subjekata, kvalitetno i ažurno vrši knjigovodstvo te nudi programska rješenja za poduzeća i obrtnike. Tel.260-629, 261-615 ozn.5429 UDOMITELJICA prima na smještaj i skrb stare, nepokretne i psihički bolesne osobe. Medicinski nadzor, 2.000,00 kn. Mob.099/418-4632 ozn.5505 K R O V I Š TA , n a d s t r e š n i ce, sjenice, limeni pokrovi, građ. limarija, gromobrani. Mob.098/417-373 ozn.5517 AQUAMONT: vodovod, kanalizacija, sanitarije, grijanje, solarni sistemi, nove instalacije, adaptacije, popravci. Mob.098/927-9903, 095/908-4793 ozn.5547 FASADERSKO LIČILAČKI radovi: stiropor-vuna, fasade, farbanje fasada, unutarnje farbanje i gletanje, knauf sistemi. Mob.098/478-900, 042/ 766-119 ozn.5557 MATEMATIKU i FIZIKU za državnu maturu priprema doktor znanosti. Tel.240-093 ozn.5538
IZRADA svih vrsta toplinskih fasada, knauf sistemi i malerskih radova. Uhodana dugogodišnja ekipa. Mob.098/792-286 ozn.174c
POPRAVAK I IZRADA kuhinjskog i drugog namještaja po mjeri; popravak i izvedba elektro instalacija i druge popravke u domaćinstvu obavljam. Mob.095/9155-123 ozn.827e
KNAUF SISTEMI, spušteni stropovi, zidovi; soboslikarskoličilački radovi; izrada fasade stiropor... Mob.098/821-857, 091/513-3367 ozn. 177c
UČITELJICA razredne nastave i hrvatskog jezika daje instrukcije djeci od prvog do osmog razreda. Mob.091/957-1466 ozn.831e
ODČEPLJIVANJE svih vrsta odvodnih cijevi - stručno i povoljno. “Tino”, mob: 098/931-7570 ozn.184c
MASAŽA leđa 50,00 kn, cijelo tijelo 70,00 kn. Pokretni stol. Mob.095/9111-243 ozn.216a
TOPLINA d.o.o. Toplinske
ISKORISTITE JEDINSTVENU MOGUĆNOST!!! Poslovanje u trgovini sa perspektivom brzog napredovanja. Europsko trgovačko društvo sa dugogodišnjim djelovanjem i jakim temeljima u Europi proširuje svoje redove trgovačkih zastupnika u Hrvatskoj. NUDIMO • Besplatnu edukaciju i uvođenje u posao • Početak bez ulaznih investicija • Osiguravamo klijente za svaki dan • Visoku fiksnu plaću za vrijeme uvođenja u posao • Nadprosječna primanja
PROVIZIJA 20 – 23 % OD 0 ( nule ) OPIS POSLA Promocije sistemom parti prodaje Rad u Vašoj regiji UVJETI: • Vlastiti obrt, d.o.o. ili RP Obrazac • Osobni Automobil • Odgovornost i kulturno ophođenje • Samostalnost u radu i komunikativnost Zainteresirani kontaktirajte nas i dogovorite osobni sastanak na broj 099-315-9126.
SERVISIRANJE i popravak automobila, kombija i poljo-
privrednih strojeva. SERVIS MATEL, mob.095/5466- 634 ozn.832e PARKETI i LAMINATI! Postavljanje, brušenje i lakiranje, obnavljanje starih parketa. Akcijske cijene zimskog perioda! Mob.098/9066-889 ozn.5577 SOBOSLIKARSKI radovi, knauf, laminati, zidanje siporexom. Mob.091/510-3072, 099/693-4349 ozn.5602 VODOVOD, centralno grijanje, sanitarije, kanalizacija, sitni popravci. Kvalitetno, brzo i povoljno. Mob.091/184-7397 ozn.5603 AKCIJA ogrjevnih drva već od 650 kn, najpovoljnija dostava šljunka, pijeska, sipine, zemlje, iskopi, tlakavci, odvoz šute. Mob.099/3530-180 ozn.5606 O B R E Z I VA N J E v o ć n j a k a , vinograda, čempresa, živice, ukrasnog grmlja, čišćenje zapuštenih površina. Mob.091/980-0694 ozn.5629 TAPECIRAMO namještaj: kutne garniture, trosjede, kauče, francuske krevete (izmjena federa); vršimo popravke, lakiranje, bajcanje. Prijevoz osiguran. Tel.303-881, 099/410-2909 ozn.5630 SELIDBE, prijevozi, demontaža + montaža namještaja , osiguran utovar i istovar. Tel.303-881, 099/410-2909, ozn.5630 REZIDBA i održavanje voćnjaka i vinograda. Mobitel 099/675-9713 ozn.836e KERAMIČAR postavlja pločice, kamen, laminat. Manje adaptacije. Mob.098/637-097 ozn.343b ASFALTIRAMO, vršimo usluge rušenja starih objekata, iskopa i navoza, postavu rubnjaka i tlakavaca s uređenjem okoliša. Mob.095/511-0999, 042/739-037 ozn.5585 ZAVRŠNI radovi: unutarnja i vanjska bojanja, gletovanje, postava laminata i keramike, termofasade, zidarski radovi. Mob.098/1869-384 ozn.5587
Ovrhovoditelj PRIVREDNA BANKA d.d. Zagreb Podružnica Varaždin oglašava drugu
JAVNU PRODAJU NEKRETNINE Dana 24. ožujka 2010. godine u 10.30 sati, na drugoj javnoj dražbi na Općinskom sudu u Varaždinu prodaju se dvije obiteljske kuće, garaža i dvorište, sve u Varaždinu, Eugena Kumičića 53, po početnoj cijeni od ukupno 442.000,00 kuna. Dana 24. ožujka 2010. godine u 9.30 sati, na drugoj javnoj dražbi na Općinskom sudu u Varaždinu prodaje se obiteljska kuća, dvorište,dvije zgrade i livada, sve u Trnovcu Bartolovečkom, Gajeva 34, za početnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednosti što iznosi oko 520.000,00 kuna. Dana 25. veljače 2010. godine u 08.30 sati, na drugoj javnoj dražbi na sudu, prodaje se obiteljska kuća,dvorište i gospodarska zgrada, sve u Ivancu, Rudolfa Rajtera 111, za početnu cijenu od 1/3 tržišne vrijednosti što iznosi oko 162.000,00 kuna. Za sve informacije nazvati 042 214 104
Za sadržaj oglasa ne odgovaramo!
09. veljače 2010.
OSTALO
091/908-0808 ozn. 176c
ŠATOR za manje fešte iznajmljujem. Tihomir – Ivan Golub, mob.099/323-4334 ozn.834e
KREDITI i pozajmice! Krediti na ostatak primanja, umirovljenici čistih mirovina do 75.000 kn. Tražim suradnike! Slavica, 091/904-3612 ozn.5532
ŠKRINJA – LADIČARKA marke Bira, korištena, ali potpuno ispravna, 800 kn; veš-mašina marke Ariston, korištena, ali potpuno ispravnna, 500 kn. Mob.098/683-660 ozn.5568 ŠEST topola na panju, cca 30 kubika i jedan hrast na panju, prodajem. Mob.098/443-167, 042/683-894 ozn.830e VINO KVALITETNO graševina, rajnski rizling,Varaždin-Zagreb, prodajem. Mob.098/268250 ozn.825e VINO GOLUB: ODLIČNO Stolno bijelo vino (vlastiti vinograd), degustacije po dogovoru, za ugostitelje, svadbe i male potrošače, besplatna dostava kod narudžbe od 5 l (Vž i okolica). Mob.099/323-4334 ozn.825e ČISTOKRVNE štence njemačkog ovčara, 2,5 mjeseca stari, bez rodovnika, prodajem. Mob.099/788-6719 ozn.837e SVETOZAR PRICA vrati novac jer nisi napravio glavni arhitektonski projekt. ozn.325b DJEĆJI madrac, vrtić i nekorištenu perilicu suđa, prodajem. Mob. 091/884-8283 ozn.5571 SVINJU oko 120 kg, uz mogućnost klanja, prodajem. Poljana Biškupečka, Varaždinska 22, tel.731-182 ozn.5607 ELEKTROMOTORE jednofazne i trofazne, prodajem. Mob.095/827-5885 ozn.5613 SVINJE za klanje 120-130 kg, prodajem. Tel.711-744 ozn.5621 Prodajem grafički tablet Wacom Graphire 4 veličine A5, malo korišten, u odličnom stanju. Mob 091/751-3136 ozn.838e
KREDITI Krediti 5.000 – 25.000 €. Bez jamaca. Prebijamo postojeća zaduženja, rješavamo HROK, C.L. Nudimo posao! Vesna! 099/518-0229, 091/921-5841 ozn.163c NOVI KREDITI! Umirovljenici sa čistim odreskom – 10.000 €; zaposleni – 25.000 €; bez HROK-a i C.L. 150.000 kn; na razliku plaće 7.000 €; do 1/2 plaće 17.000 €; pozajmice – 20.000 kn odmah! Željka Matušin, 098/591-533, 092/241-7972 ozn.138c AKCIJA! Posebne pogodnosti – umirovljenici zaposleni u Boxmarku! Krediti na ostatak primanja, pozajmice do 50.000 kn, odmah! Mob.099/528-3329 ozn.5594 KREDITI za firme koje ne vrše admin. zabranu, za mirovine od 1.000 kn. Mob.095/901-1446 ozn.159c POZAJMICE zaposleni i umirovljenici 15.000 kn/48 h. Hipotekarni i adaptacijski bez HROK-a! Ivana, 095/885-9230,
KREDITI gotovinski, hipotekarni i stambeni, kta 3-6,5 % do 100.000 €. Mob.098/162-9880 ozn.5578 NOVI krediti! Mogućnost bez HROK-a i C/L, zaduženje i više od 1/3. na ostatak primanja od 1.500 kn. Stambeni već od 3 % fiksne kamate. Mob.098/181-6961, 091/9277-209 ozn.5510 NOVO! Gotovinski, umirov l j e n i č k i , a d a p t a c ij s k i – 15.000 €, stambeni 2,49 – 5 % ks fix., hipotekarni – inozemni, prebijanje postojećih. Mob.091/469-3102, 092/2590-140 ozn.5628 BRZE pozajmice i krediti i za poduzeća koja ne vrše administrativnu zabranu. Mob.099/7866-758 ozn.5583
K R ED I T I – n a o s t a t a k 7.000 €; umirovljenici – čisti odrezak 10.0 0 0 €; 150.000 kn bez HROK-a, bez administrativne zabrane. Mob.091/730-9743, 0 9 5 / 9 0 8 - 15 9 0 , 099/803-7772 ozn.5626 AKCIJA! Hipotekarni i gotovinski krediti bez jamaca! Brzo i profesionalno. Ured Varaždin, 099/488-5559 ozn.5584
KREDITI: Bez HROK-a i C.L., umirovljenicima i zaposlenima u d.d. firmama, mogućnost rate do 2/3 primanja. Rješenja i zaposlenima u privatnim tvrtkama. Dugogodišnje iskustvo. Mob.098/1375-727 ozn.182c NOVO – umirovljenici sa čistim odreskom do 10.000 €! Akcija kredita bez gledanja HROK-a do 100.000 kn! Krediti na ostatak plaće do 5.000 €! Robert, 098/958-8981 ozn.5588 KREDITI! Gotovinski, na ostatak primanja, ino-hipotekarni. Zvonko, 095/5133-416, 042/321-144 ozn.5591 AKCIJA brzih kredita! Rje-
šavanje u 2 dana. Danica, 092/119-0041, 099/5795-712, 042/321-144 ozn.5591 GOTOVINSKI krediti, bez C/L i HROK-a. Brzo, efikasno i profesionalno. Mob.099/200-2033 ozn.5593 KREDITI – 50.000 kn u 24 sata i na ostatak primanja od 1.500 kn. Mob.091/541-4241 ozn.5597 Hit KREDITI! Novo! Umirovljenički do 10.000 € uz zatvaranje postojećih! 150.000 kn bez HROK-a i C.L.! 25.000 € bez jamaca! Do 7.000 € na ostatak uz zatvaranje C.L.!Posebni krediti za zaposlenike Boxmark-a, Varteks-a, Comprom-a, Yitresa! Pozajmice do 20.000 kn odmah! Mob.099/8531-386 ozn.5599 NAJNOVIJI krediti! Na ostatak plaće do 7.000 €, umirovljenici do 70.000,00 kn. Expresne pozajmice. Mob.091/9161-869 ozn.5608 KREDITI: 25.000 €, na ostatak do 7.000 €, pozajmice do 30.000 kn, umirovljenici do 10.000 €, do 150.000 kn bez HROK-a. Brza realizacija. Mob.091/930-2379 i 712-651 ozn.5610 U M I ROV L J E N I Č K I k re d i t i 15.000 kn/24 h, mlađi umirovljenici do 75.000 kn/48 h. Stjepan Sedlanić, 091/907-0528 ozn.5611 UMI ROVLJEN IČKI krediti, 15.000 kn/48 h, do 75.000 kn, kratkoročne pozajmice do 20.000 kn/24 h. Gordana, 098/1695-822 ozn.5620 FENOMENALNI krediti do 25.000 €, na ostatak primanja 7.000 €, bez HROK-a i C/L – 150.000 kn, umirovljenički – 75.000 kn. Mob.098/1751-719, 091/2260 - 697, Marko ozn.5620 B EZ SKRIVEN I H troškova 150.000 kn bez HROK-a, umirovljenici do 10.000 € bez HROK-a i C.L., pozajmice – odmah, na ostatak plaće do 7.000 €. Mob.099/767-0952 ozn.5622 NOVO! Zaposleni i umirovljenici do 150.000 kn bez HROK-a; odrezak bez obustava – do 10.000 € bez HROK-a; Varteks i Boxmark – novo – do
Mali oglasi 41
5.000 € bez jamaca; pozajmice do 30.000 kn – odmah; do 25.000 € - bez jamaca; do 12.000 € - na ostatak plaće. Kreditni ured, 08.00-16.00 h, 099/824-8406, 098/9055-687 ozn.5622 KREDITI za sve! Nikad nije bilo, da nekak ne bi bilo! Do 25.000 € bez jamaca, do 150.000 kn bez HROK-a, pozajmice – odmah. Varteks i Boxmark – do 5.000 € bez jamaca. Mob.098/964-5711, 095/929-1417, 8.00-16.00 h ozn.5623 KREDITI: pozajmice /24 h, 150.000 bez HROK.-a i C.L., hipotekarni krediti, na ostatak plaće do 7.000 €, s jamcem do 12.000 €, krediti Boxmark i Varteks. Mob.098/165-9537 ozn.5624 TREBATE kredit? 150.000 bez HROK-a i C.L., na ostatak plaće do 7.000 €, brze pozajmice do 20.000 kn, hipotekarni, Boxmark i Varteks nisu zapreka. Mob.098/945-5962, 091/404-9853 ozn.5625 POZAJMICE u roku 48 sati, krediti na ostatak primanja bez C.L. i HROK-a. Mob.099/7744743 ozn.5626 KREDITI na ostatak primanja do 7.000 €, brzo i profesionalno. Mirovine već od 1.000 kn. Mob.098/178-4940 ozn.5626 KREDITI – na ostatak plaće 1.500,00 kn, hipotekarni ino krediti. Nudimo posao! Mob.099/401-8313, 095/5305914 ozn.5627
POZNANSTVA AKO JE Vaš san upoznati idealnog životnog partnera, nazovite Bračno posredovanje „Dvoje“ s povjerenjem. Tel.040/822-362, 099/5166780 ozn.128c VRUČE ,a jeftino! Podijelite vašu maštu i iskustvo u seksi razgovorima sa malom pohotnom razvratnicom.Tel: 060/400-909, 3,49 kn/min ozn.166c MUŠKARAC 43 g., oženjen, traži udanu žensku osobu, strastvenu i punu razumijevanja, za intimno druženje bez predrasuda. Mob.095/5657586 ozn.5631
PRIJAMNA MJESTA ZA OGLASE, ZAHVALE, SJEĆANJA I POSLJEDNJE POZDRAVE MALI OGLASI I DISTRIBUCIJA: malioglasi@regionalni.com Tel. 042/290-774 Fax. 042/290-789 VARAŽDIN 7Plus Regionalni tjednik Ivana Milčetića 13 pon: 08 - 12 h uto - pet: 08 - 16 h Ivana Gundulića 4 (Dućanska) pon - pet: 08 - 20 h subotom: 08 - 13 h LUDBREG AROMAMEDIA d. o. o. Dom zdravlja Ludbreg I. kat, Vinogradska 1 pon - pet: 08 - 17 h NOVI MAROF Udruga građana SNUPI N. Š. Zrinski 23 pon - pet: 08 - 18 h
7Plus Regionalni tjednik ne odgovara za sadržaj oglasa!
42 Zahvale i sjećanja
09. veljače 2010.
SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
TUŽNO SJEĆANJE
MILKA LIPOVEC
na dragu nam
na našu voljenu
10. 02. 1998. – 10. 02. 2010.
KATARINU FLAJŠMAN MÜLLER
Vrijeme prolazi, a uspomene i sjećanja na Tebe ostaju.
ŠTEFICU NOVOSEL
10. 02. 2006. – 10. 02. 2010.
10. 02. 2009. – 10. 02. 2010.
Uvijek si u našim mislima i srcu.
Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.
Tvoji Marina, Miro, Lidka
Tvoji najmiliji
Tvoji najmiliji
SJEĆANJE na voljenog
SJEĆANJE
STJEPANA BLAŽIJA
na voljenu
08. 02. 1994. – 08. 02. 2010.
MILKU TKALČEC
ZAHVALA povodom smrti našeg dragog supruga, oca, djeda i pradjeda
S ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe.
08. 02. 2009. – 08. 02. 2010.
BOŽIDARA BENČIĆA
Tvoje obitelji Blaži i Bobek
Uvijek ćeš ostati u našim mislima i srcima.
preminulog u petak 29. 01. 2010. u 79. godini života.
Kćeri s obitelji
SJEĆANJE
Dirnuti iskrenom pažnjom koja nam je ukazana u najtežim trenucima zbog gubitka voljene nam osobe, najtoplije zahvaljujemo njegovoj braći i sestrama, šogoru i šogorici, bratićima i sestričnama s obiteljima, kumovima, kumčadi, svoj ostaloj rodbini, susjedima, prijateljima i svima ostalima koji su nam izrazili sućut i bili uz nas u ovim teškim trenucima. Svima od srca hvala na svim darovima, cvijeću i dostojanstvenom ispraćaju našeg dragog pokojnika do zadnjeg prebivališta. Zahvaljujemo vlč. Dominiku iz župe Jalžabet na molitvi i ispraćaju na vječni počinak.
na neprežaljenog
BOŽIDARA KRANJČIĆA 10.II.2006. - 10.II.2010.
SJEĆANJE
S tugom u srcima i dalje mislimo na Tebe Zauvijek tvoji supruga Ivanka te sinovi s obiteljima
na drage roditelje
SJEĆANJE
DRAGUTINA ŠTEBIH
na dragog brata
10. 02. 1932. – 05. 10. 1992.
BOŽIDARA KRANJČIĆA 10. II. 2006. – 10. II. 2010. Vrijeme prolazi, al’ Ti si uvijek u našim mislima i bolnim srcima. Tvoja sestra Katarina s obitelji
JULIJU ŠTEBIH 12. 02. 1934. – 31. 05. 2005.
*******
POSLJEDNJI POZDRAV
Kćeri s obitelji
dragom suprugu
BOŽIDARU BENČIĆU
na voljene
od supruge Ljubice.
SJEĆANJE na dragog prijatelja
TUŽNO SJEĆANJE
Ožalošćeni: supruga Ljubica, kćerke Vesna i Draženka, zetovi Krešo i Budimir, unuci Leonard, Sandro, Andrea, Andreas, Marina i praunuk Marino
Moja bol i suze ne mogu Te vratiti, ali moja ljubav i molitva zauvijek će Te pratiti.
MILJENKO BLAŽIĆ MILEK
POSLJEDNJI POZDRAV
05.02.2002. - 05.02.2010.
dragom tati
Djelatnici društva Patting.d.o.o.
od kćeri Vesne, Krešija, Sandrija, Leonarda, Marine i Marinija.
*******
BOKIJU
Bilo je časno živjeti s Tobom. Hvala Ti.
PREDRAGA JAGAČIĆA
PAVLA JAGAČIĆA
11. II. 1995. – 11. II. 2010.
† 24. VII. 2009.
Jednoga dana bit ćemo ponovno zajedno, sjedinjeni u Božjoj ljubavi. S ljubavlju i poštovanjem Vaši mama – supruga i brat – sin s obitelji
Hvala svima koji posjećuju vaš grob. Sv. Misa služit će se 13. II. u 18 sati u crkvi sv. Fabijana i Sebastijana (Optujska ul.)
SJEĆANJE
ALOJZIJA CANJUGA 13. II. 2002. – 13. II. 2010. Godine teku kao tiha rijeka, a sjećanje na Tebe ostaje dovijeka. Kći Micika s obitelji
SJEĆANJE na
IVANA LJUBIĆA 09. II. 2006. – 09. II. 2010.
POSLJEDNJI POZDRAV
dragom bratu
dragom tati
JOSIPU ŠTEBIHU † 21. 01. 2010. Ni suze, ni cvijeće, vratiti Te neće. Sestre s obitelji
ZAHVALA povodom gubitka našeg dragog oca, djeda i gospodina
DRAGOSLAVA ĐORĐEVIĆA koji je iznenada preminuo 14. 01. 2010., a urna položena u rodnoj Jagodini 29. 01. 2010. Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, susjedima i svima koji su nam izrazili sućut te s nama ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala članovima Planinarskog društva „Dugi Vrh“, gospodinu Milivoju Rihtariću na toplim riječima utjehe te parohu Zvonku Pilingeru. Ožalošćeni: djeca Snježana i Dušica, unuk Igor, sestra Radmila, šogorica Mirica i zet Krešimir i ostala tugujuća porodica iz Jagodine
Zauvijek u našim srcima. Supruga Štefica, djeca Tatjana i Željko s obitelji
SJEĆANJE na voljenu mamu i punicu
ANU LIPOVEC 09. 02. 2000. – 09. 02. 2010. Godine prolaze, a mi s ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji: Ivan i Božica
VLADO BENČIĆ 14. 02. 2009. – 14. 02. 2010.
*******
POSLJEDNJI POZDRAV povodom smrti dragog brata
BOŽIDARA BENČIČA preminulog u 79. godini života. Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozivati, a glasa Tvoga ne čuti. Tvoji brat Ivan i šogorica Milica Benčić s obitelji Hren
SJEĆANJE na drage roditelje
IVKU TRTINJAK
i
DRAGUTINA TRTINJAKA
03. 02. 1989. – 03. 02. 2010.
09. 02. 2009. – 09. 02. 2010.
Uvijek ćete ostati u našim srcima i mislima.
SJEĆANJE
MILJENKO KROŠL
Život u trenu nestane, a tuga, bol i sjećanje ostaju. Ni godina koja je prošla i život koji teče, sjećanje na Tebe izbrisati neće. U srcima našim zauvijek voljen, u mislima i molitvama nikad zaboravljen.
Vrijeme prolazi, bol i praznina ostaju. Neka Bog podari mir duši tvojoj.
Supruga Terezija, kćeri i zetovi
Mama Sonja
DRAGA VITEZ
VLADO BENČIĆ
Tvoji najmiliji
Danju u mislima, noću u snovima, zauvijek u našim srcima.
Sin Ivan s obitelji
SJEĆANJE
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomenu na Tebe.
BOKIJU
Kćer Draženka, zet Budimir, unuci Andrea i Andreas
SJEĆANJE
SJEĆANJE 12. 02. 2002. – 12. 02. 2010.
*******
POSLJEDNJI POZDRAV
Teško je svijet gledati, Tebe u njemu ne vidjeti, dozvati, a glasa Tvoga ne čuti. Tvoje unuke: Sabina, Zana i Tessa
09. 02. 1998. – 09. 02. 2010.
SJEĆANJE
VJEKOSLAVA VALENT 12. 02. 2009. – 12. 02. 2010. Tuga u srcu, suza u oku, vječna praznina u našem životu. Fališ mi puno… Kći Ljerka s obitelji
Zahvale i sjećanja 43
09. veljače 2010.
ZAHVALA
ZAHVALA
U jutarnjim satima u nedjelju 31. siječnja 2010. okrijepljen svetim sakramentima i izmiren s Bogom i ljudima nakon teške bolesti, blago u Gospodinu preminuo je
povodom smrti voljene nam supruge i majke
DRAGUTIN SMETIŠKO iz Varaždina (1939. – 2010.) Ovom prigodom zahvaljujemo sestri Ljubici i njezinoj obitelji, prijatelju Alojzu, kumovima, prijateljima koji su ga posjećivali i tješili u njegovoj bolesti te bili uz nas i tješili nas u našoj tuzi. Na svim darovima, iskrenim znacima sućuti i pažnje svima od srca veliko hvala. Iskrena zahvalnost i osoblju bolnice Klenovnik, a najviše doktoru Kolariću, stanarima Vrazove 10 i svećeniku Stjepanu Najmanu na molitvi i riječima utjehe. Na iskazanim znacima sućuti i pažnje svima od srca hvala. Ožalošćene gubitkom, ali ohrabrene nadom u ponovni susret. Supruga Julika i kći Karmica
DRAGUTINU SMETIŠKU Otišao si stazom s koje povratka nema, ostala je tuga i vječna uspomena. U mislima i molitvama uvijek ćeš biti sa mnom. Tvoja voljena kći Karmica
BARBARA LONČAR rođ. EVAČIĆ 10. 02. 2005. – 10. 02. 2010. Zauvijek si u našim mislima i srcima. Tvoji najmiliji
SNJEŽANE KRSNIK preminule 04. veljače 2010. u 46. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo rodbini, susjedima i prijateljima koji su bili uz nas u teškim trenucima, izrazili riječi utjehe svojim prisustvom, cvijećem i svijećama te je ispratili na vječni počinak. Hvala djelatnicima i učenicima Strojarske i prometne škole, liječnicima i medicinskom osoblju koji su bili uz Snježanu u najtežim trenucima. Hvala vlč. Miji Horvatu, fra Josipu Vizjaku i vlč. Karlu Koračeviću na molitvi i dirljivim riječima oproštaja. Suprug Stjepan, kći Iva, sin Silvije ***
POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj supruzi i majci
POSLJEDNJI POZDRAV
SJEĆANJE
SNJEŽANI KRSNIK preminuloj u 46. godini života. Ljubav je jaka kao smrt… Mnoge vode ne mogu ugasiti ljubav, niti je rijeka potopiti. Zauvijek tvoji suprug Stjepan, kći Iva, sin Silvije ***
POSLJEDNJI POZDRAV
SJEĆANJE na našu dragu
BISERKU KLIČEK 17. II. 2009. – 17. II. 2010. Živjet ćeš vječno u našem sjećanju. Tvoji suprug Zlatko, Josip, Ivica i Ivana
TUŽNO SJEĆANJE na
JOSIPA HUSNJAKA 09. 02. 2009. – 09. 02. 2010. U tišini vječnog mira, prate Te naše misli i sjećanja. Tvoje kćeri Nina i Ana s obiteljima
SJEĆANJE na suprugu i mamu
ZORU STOJANOVIĆ 09. 02. 2008. – 09. 02. 2010.
voljenoj mami
Protekle su dvije godine tuge i boli za Tobom. Uvijek si s nama. Volimo Te.
dragom kumu
SNJEŽANI KRSNIK
Dragutin, Branko i Gordana s obitelji
DRAGECU SMETIŠKU
Noćas nam nedostaju Tvoje ruke da nas zagrljajem utješe, poljubac da nam tugu s lica obriše, oči da ožive dušu našu.
od kume Ane Kovačić i djece Željka i Jasminke s obitelji
Iva i Silvije
POSLJEDNJI POZDRAV
TUŽNO SJEĆANJE na dragog supruga, oca, djeda i svekra
STANKA PLANTAKA 09. 02. 2007. – 09. 02. 2010. Ne postoji zaborav na one koje volimo. Neka Te čuvaju anđeli! Tvoji najmiliji
SJEĆANJE
PALJ KERHONI 10. 02. 2009. – 10. 02. 2010. Živiš u svakom danu naših života, voljen i nikad zaboravljen. Supruga Marija i djeca s obiteljima
SJEĆANJE
POSLJEDNJI POZDRAV voljenoj
SNJEŽANI KRSNIK Vrijeme je presporo za one koji čekaju, prebrzo za one koji strahuju, predugo za one koji tuguju, prekratko za one koji se vole. Vrijeme je vječnost. Zauvijek ćeš biti u našim srcima. Mama Anka, brat Krunoslav, šogorica Marija, nećakinje Maja i Ana
POSLJEDNJI POZDRAV dragoj
SNJEŽANI KRSNIK od tete Barike, Davora, Karmele, Mladena, Antonia i Alena
TUŽNO SJEĆANJE
RENATA JELENIĆ rođ. VRČEK
na zauvijek našu
09. 02. 2008. – 09. 02. 2010.
ANU VUGRINEC
Godine prolaze, tuga i bol ostaju, a Tvoj lik uvijek u našim srcima ostaje.
14. 02. 2002. – 14. 02. 2010.
Tvoji najmiliji
S tugom i ljubavlju čuvamo uspomenu na Tebe. Tvoji: Gabrijel, Verica, Gordana i Kristina
SJEĆANJE
ZAHVALA
ZLATKO BEGIČEVIĆ 08. 02. 1973. – 08. 02. 2010.
povodom smrti našeg dragog oca, brata, djeda, svekra i pradjeda
Počivao u miru Božjem.
STJEPANA PLAHTARIĆA
Sin Zdravko, unuke Sanda i Nina, snaha Mirjana
preminulog 03. 02. 2010. u 87. godini života. Najiskrenije zahvaljujemo kumovima, rodbini, susjedima, prijateljima i svima koji su nam izrazili sućut te s nama ispratili dragog pokojnika na vječni počinak. Veliko hvala svima.
SJEĆANJE na naše drage
Ožalošćeni: kći Štefica, sinovi Slavko i Josip, brat Ivan, zet, snahe, unuci i praunuci
SJEĆANJE
KRUNOSLAVA HERCEGA 10. II. 2002. – 10. II. 2010.
i
BARBARU HERCEG 16. IV. 2006. – 16. IV. 2010.
Sjećanja, posljednji pozdravi i zahvale sa slikom
STJEPAN ČREPINKO 1980. – 2010.
S ljubavlju i poštovanjem čuvamo uspomene na vas.
Zauvijek si u našim mislima i srcima.
Kći Melita s obitelji
Supruga Barbara, kćeri Marija i Štefica s obitelji
već od
100 kuna 7 Plus i n l a n o i g Re Tjednik
44 Vaš kutak
09. veljače 2010.
Što čitati?
Kolar i Winnie
Vrtoglavica
zločesta
Tov hrvatske hobotnice žitom iz Đakova Piše: RADAR
H
rvatska hobotnica (kaj je još tu i tam pišeju od milja mafija) fakat je retki primerak svoje vrste. Dok ovaj glavonožec vu celom svetu ima osam krakov dužine do tri metra, vu Hrvackoj hobotnica je prava grdosija i ima tulko krakov da ih zbrojiti ne mreš. Se po sud su, vu politiki, privredi, fakultetima, na sudu, med murijom , vu Hacu, Hažeju, Inamolu, vu gradu i selu, po šumami i gorami. Kraki su joj dugi kilometre i kilometre. Hrvacka hobotnica , zato puno tega više ždere. e guta samo rake i školjkaše nek i žito. Tone žita z silosi vu Đakovu i drugdi je je poždrla. Pa je nastala frka vu državnim rezervami kajti niko nezna kulko vu skladištima žita i ostaloga, kaj se čuva ak bu kakva frka nastala, ima. Posebno rado guta eure i dolare, rolekse i ostalo kaj obični smrtniki ni ne senjaju. Hrvacka hobotnica je zato više neman nek mekušac z familije glavonošcov. A črnu drisku kaj pušća da vodu zamuti kad beži, i Interpol teško pratiti more. Glavu hrvatske hobotnice još niko ni videl. Nekima se samo pričinjalo da jesu. Kad je bilo „malo vitra“, na pučini. Ali je fest brzo nestala z vidika. Kratkovidnim očima nacije.
N
IDILA Šuma Šokot i zimi plijeni ljepotom
Slavko Kolar, Jurnjava na motoru/Breza, Katarina Zrinski, Varaždin, 2006. U očekivanju nove premijere varaždinskog HNK-a, drame “Breza” koju je prema motivima istoimene pripovijetke Slavka Kolara napisao Borivoj Radaković, preporučam ovo izdanje “Katarine Zrinski”. Osim “Breze”, knjiga nudi i jednu prelijepu dječju priču starog majstora Kolara koja je obilježila mnoga djetinjstva – “Jurnjavu na motoru”. Idealno za najmlađe, ali i za najozbiljnije čitatelje. Sve to skupa ilustrirala je Monika Marić-Tepšić, a postoji i još jedno izdanje, desetak godina starije izdanje koje je ilustrirala Nevenka Macolić.
Vilinski slap u Ratkovcu okovan zimskim ledom Piše MATEJA RATKOVIĆ
LJUBEŠČICA – Šokot, mjesto gdje vrleti i klisure gospodare, mjesto gdje svjetlost i sjena pričaju svoju priču, mjesto zaraslih pašnjaka, divljih jabuka i umornih oraha. Nekada davno tu se prostirahu sočni pašnjaci pa bi pastiri napasali svoje blago, odmarali se i zabavljali… Voda čista i hladna protječe podno šume, vijuga i vrluda između stijena što mistično vire između stabala. Već misliš da si vidio svu ljepotu i čar prirode, a onda te ona ponovno iznenadi Vilinskim slapom što se ljeti sramežljivo spušta niz stijenu prskajući na sve strane, a zimi smrznut čeka da opet slobodno poteče. Te vode slapa nekada davno pokretale su mlinove, a danas pričaju svoju tužnu priču. Nema više ni mlinova ni konopljišta, tek ostade u narodu priča o Petru i vilama koje se kupahu pod slapom, te svojim omilim glasom dozivahu pastire. Prolazeći tim krajem, čovjek ne može, a da ne zastane. Jednostavno se može osjetiti neki mir, a onda pomisliš kako čuješ milozvučni poj i sjetiš se priča i onih koji su ih davno ispričali.
Alexandar Alan Milne, Medo Winnie zvani Puh, Katarina Zrinski, Varaždin, 2005. Još jedna lijepa knjiga iz ponude “Katarine Zrinski”. Posrijedi je klasična dječja priča koju je pisac Milne ispričao svom sinu Christopheru Robinu još davne 1926. godine. Od tada pa sve do danas, zahvaljujući animacijskom i marketinškom majstorstvu Walta Disneyja, žuti medo i njegovi veseli prijatelji Praščić, Tigar, Zeko, Sivko, Sovac i drugi postali su nerazdvojivi dio svakog dječjeg veselja. Već desetljećima ne prestaju nas oduševljavati putem crtića, slikovnica i igračaka. A kako je sve počelo i kako je Winnie započeo svoj pohod svijetom, provjerite u ovoj knjizi. Kad je potok okovan ledom, onda nastaju ovakve skulpture
Denis Peričić
09. veljaÄ?e 2010.
Sretno Valentinovo!
VaĹĄ kutak 45
46 Vodič Obrtnici za zaljubljene VARAŽDIN - Obrtničko glazbeno društvo također se svojom koncertnom djelatnošću priključuje ovogodišnjem Valentinovu. Svoj nastup naslovljen “Dar za Valentinovo” oni su najavili za petak, 12. veljače, s početkom u 19 sati, u Velikoj koncertnoj dvorani HNK Varaždin. Izvedbom Mješovitog pjevačkog zbora i Tamburaškog orkestra, uz sudjelovanje solista (učenika Glazbene škole) i glasovirsku pratnju prof. Vesne Leljak Petković, dirigirat će prof. Dada Ruža i Damir Mumlek. Očekuje se, kao i dosad, dobar odaziv publike. Ulazak na priredbu je slobodan. (iz)
!
Udruga SPAS
Mlada Dona Dona je mješanka u tipu retrivera/labradora starosti do 1 godine, zaigrana, umiljata i dobroćudna, srednjeg rasta. Dobro se slaže s ostalim psima i čeka svoju drugu priliku. Spas 042/330-004
VALENTINOVO
Subota s 2 lica LEPOGLAVA, VARAŽDINSKE TOPLICE - U isto vrijeme, u subotu, 13. veljače, ali u dva grada - zbivanja i veselja za sve i svakog. Lepoglava (grad čipke i čipkarstva) i restoran “Ivančica” priredit će večernji program “Valentinovo u duetu” uz sudjelovanje Adriane Božić i Alena Bigača te glazbenog sastava “Premium”. Iste te subotnje večeri toplički hotel “Minerva” priredit će Fašnjački maskenbal s izborom najbolje maske, dok će idući dan, u nedjelju, biti organizirana Toplička fašnjačka povorka od osnovne škole do Vatrogasnog doma.
NOVI TEČAJ
Prijemni za arhitekturu Ovaj tjedan u Edukacijskom centru Galerije Klarić počinje upis na tromjesečni tečaj priprema za prijemni ispit na studij arhitekture, koji će voditi gđa Jadranka Cmrk, diplomirani inženjer arhitekture i nastavnik graditeljske skupine predmeta. Kako doznajemo, predbilježbe za školu i tečaj primaju se u Galeriji Klarić, Krešimira Filića 39 a u Varaždinu ili na telefone 042/321-566 i 091/1400-160.
ATRAKCIJA Brazilski cirkus Gisi paraiso do Soi ponovno oduševio Varaždince
Amigosi i amigosice s plus 36 na minus 10! Mali artisti treniraju dva puta dnevno po tri sata, a u predasima marljivo uče Piše: JOSIP NOVAK josip@regionalni.com
VARA ŽDIN – Velik broj Varaždinki i Varaždinaca u nedjelju je za svoj provod odabralo Gradsku spor tsku dvoranu na Dravi, kako bi uživali u akrobacijama mladih artista iz brazilskog dječjeg cirkusa Gisi paraiso do Soi.
Mali artisti
Na svoj drugi nastup u Varaždinu stiglo je 15 od ukupno 5 0 „amigos a“ i „amigosica“ koji, kako doznajemo od organizatora, svakodnevno uvježbavaju svoje zahtjevne nastupe. Malo je poznato pod kolikim su zapravo opterećenjem ovi jedinstveni artisti. Naime, i pri visokim temperaturama (u nedjelju je primjerice u Brazilu bilo + 36 stupnjeva Celzijusa) treniraju po tri sata prije i poslijepodne, a u međuvremenu uče i pohađaju školsku nastavu! Treba znati da je cirkus Gisi paraiso do Soi socijalni projekt koji siromašnoj djeci Brazila nudi bolje uvjete života te mogućnost boljeg školovanja. Petnaestak mla-
Ne, zaštitne mreže nije bilo
dih Brazilaca uveseljavalo je male, srednje i one velike Varaždince brojnim akrobacijama, plesom, hodanjem po žici, simultanim žongliranjem, balansiranjem na dasci… Glazbenu podlogu njihovih nastupa čine pretežito latino ritmovi, tako je publika imala priliku uživati
s
mjenjivale su se brojne akrobacije, ples, hodanje po žici, nastupi žonglera u predivnoj koreograf iji plesnih parova u kojoj je lambada začinjena nizom akrobacija. Uz članove brazilskog cirkusa u dvorani su nastupili „supertalent“ Tihomir Bendelja i varaždinski zbor Štigleci s glazbeno scenskim koreografijama “Žabac vrabac”, “Pjesma o dobroti” te “Juri juri vlak”. A iz Društva naša djeca (DND) među performerima najbučniji nastup bio je onaj malih bubnjara iz skupine Varaždinski glasnici. Nazočna publika u dvorani burnim aplauzom po-
“Papageno” nije ptičica selica
“Iz varaždinske ostavštine”
Koncerti (i) u Austriji VARAŽDIN, BEČ, EISENSTADT - Pod okvirnim naslovom “Iz varaždinske ostavštine” pr iredit će Hrvatski komorni orkestar (osnovan u Zagrebu 1989.) u organizaciji Koncertnog ureda Varaždin tri koncerta u tri uzastopna dana. Na programu su djela trojice
siniša sović
KONCERT
09. veljače 2010.
autora: Suita mediteranea Massima Brajkovića, Četiri meditacije (Na ledini, Lađa u noći, Večernje zvono, Morska vrba) Josipa Hatzea te suita Idila češkog skladatelja Leoša Janačeka. Prva će izvedba biti u Velikoj koncertnoj dvorani HNK Varaždin u srijedu,
Dobro uvježbani, preplanuli dečki mogu i tri dana žonglirati, ako treba
zdravila je nastupe članova plesne radionice ritmike i plesa spomenutog Društva, predstavljene koreografijama “Svijet pleše” te “Dječje igralište”. Uvijek originalnim, DNDovim brejkerima i hiphoperima ovom prilikom pripalo je njihovih ne pet, već deset minuta plesa znakovitog imena - Break dance sadow…
Gradsku dvoranu posjetitelji se ispunili u rekordnom vremenu
Uno - dos - tres i gotovo!
Budnica i koračnica u ritmu Varaždinskih glasnika
10. veljače, s početkom u 19,30 sati, druga sljedeći dan, u četvrtak, u Staroj Gradskoj vijećnici - Althes Rathaus u Beču, a treća u petak, također u 19,30 u ORF Studiju u Eisenstadtu. Koncertom će ravnati ugledna dirigentica Nada Matošević, sadašnja intendantica HNK “Ivan pl. Zajc” u Rijeci, a solistica će biti zagrebačka mezzosoprani-
stica Mirna Ores (kojoj je mentorica bila i prof. Nada Puttar Gold). U suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom “Metel Ožegović” u predvorju koncertnih dvorana i u Varaždinu i Beču istodobno bit će postavljene izložbe “Varaždin na starim razglednicama”. Razglednice su iz razdoblja od 1900. do 1940. godine. (iz)
Vodič 47
09. veljače 2010.
VARAŽDIN Kino GAJ
od 9. do 16. veljače u 18 sati: SUSRETI ČETVRTE VRSTE - mistični triler u 20 sati: SCHERLOCK HOLMES - triler
HNK Varaždin
FOTO NATJEČAJ
Utorak, 9.30 i 16 sati - županijsko natjecanje LIDRANO 2010. za učenike osnovnih škola Varaždinske županije Srijeda, 19 sati - koncert HRVATSKI KOMORNI ORKESTAR, solistica Valentina Fijačko Četvrtak, 20 sati FAMILIJA U PRAHU
- praizvedba Petak, 20 sati FAMILIJA U PRAHU - premijera Petak, 20 sati - koncert Obrtničkog glazbenog društva Varaždin, ulaz slobodan Subota, 17 i 18.30 sati ALISA U ZEMLJI ČUDESA - plesni studio Vindi Subota, 20 sati - koncert pjevačkog zbora MILLENIUM, ulaz slobodan Nedjelja, 18 i 20 sati FAŠNIK Kazališnog studija mladih Ponedjeljak, 18 sati FAŠNIČKI KONCERT profesora i učenika Glazbene škole Varaždin, ulaz slobodan
KNJIŽNICA
• Odjel za odrasle i odjel za djecu
Radno vrijeme: ponedjeljak - petak od 7:30 do 19:30 sati Subotom 7:30 do 13:00 sati • Odjel za mlade, odjel strane literature i odjel Banfica ponedjeljak, utorak, srijeda: od 13:30 do 19:30 sati četvrtak, petak: 7:30 do 15 sati, subota: 7:30 do 13 sati
MUZEJI
• Stari grad Godišnja izložba ostvarenja Udruženja hrvatskih arhitekata za 2009. godinu Strossmayerovo šetalište 7, tel. 042/212-918 Stalni postav Kulturnopovijesnog odjela - utorak – subota: od 10 do 18 sati - nedjeljom: od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
• Palača Herzer Franjevački trg 6 tel. 658-760, 658-759 Stalni postav Entomološkog odjela Svijeta kukaca izložba NAJ u Gradskom muzeju Varaždin, otvorenje 3. prosinca u 19 sati, izložba otvorena do 31. siječnja 2010. godine Otvoreno: utorak-petak 10-17 sati, subota-nedjelja: 10-13 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno • Palača Sermage • Galerija starih i novih majstora izložba Hrvatska fotografija 2009. • Entomološki odjel, Stalni postav svijeta kukaca Dodirom do spoznaje (postav za slijepe i slabovidne) - utorak – subota od 10 do 18 sati - nedjeljom od 10 do 13 sati - ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno
GALERIJE
• Galerijski centar Varaždin Zbirka Miljenko Stančić Trg Miljenka Stančića tel. 042/311-312, 098/276-249 - od utorka do nedjelje od 10 do 13 sati i od 17 do 20 sati, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno - za grupe posjet moguć prema dogovoru • GALERIJA ZLATI AJNGEL - izložba DOMAGOJA SUŠCA • GALERIJA PRSTEC S. Vukovića 15 Izložba slika i grafika Ž. Prsteca - posjet svakodnevno uz telefonsku najavu 042/212 000, 098/56 95 20 • GALERIJA OPAČIĆ Zagrebačka 130, tel. 042/241-841, 098/919-0763 - stalni postav slika i skulptura akademskog slikara Nenada Opačića
Pravila za slanje fotografija na foto natječaj - Svaki sudionik smije poslati do dvije fotografije tjedno. Fotografije moraju biti snimljene digitalnim fotoaparatom, kompaktnim ili DSLR-om i horizontalne orijentacije. U natječaj ne ulaze fotografije koje su mutne, pretamne ili na bilo koji drugi način loše kvalitete. Veličina fotografija mora biti od 1600 piksela do 3000 piksela po dužoj strani i veličina datoteke ne smije prelaziti 400 kb. Sve pristigle fotografije koje ne zadovoljavaju navedene uvjete neće biti uzete u obzir za izbor fotografije tjedna. Ako objavimo vašu fotografiju, ušli ste u finalni izbor za najbolju fotografiju sezone i imate priliku osvojiti nagradu. Najbolja fotografija bit će objavljena po završetku natječaja. Sretno u natječaju i želimo vam dobro svjetlo! (TMa)
Nove fotografije šaljite na temu “Zimski motivi” na foto@regionalni.com. Autora najbolje nagradit ćemo s 1000 kuna!
ČAKOVEC CENTAR ZA KULTURU
Utorak, 19 sati - otvorenje izložbe Ivica Šiško Četvrtak, 20 sati FREDERIC CHOPIN- 200. OBLJETNICA NJEGOVA ROĐENJA - nastup Huberta Rutkowskog na klaviru od 12. do 16. veljače u 18 sati: I TO SE ZOVE LJUBAV - romantična komedija u 20 sati: LJUBAV SE DOGAĐA - romansa, drama Dvorana Zrinski u 19 sati: MUZIČKA OMLADINA
Rođeni DJEVOJČICE
Lena Ferenec, Hana Košić, Lara Bartolić, Mia Crnčec, Ema Crnčec, Lana Dvorski, Valerija Mesek, Eni Grđan, Tea Brlenić
DJEČACI
Lovro Vinković, Ruben Horvat, Saša Hirš, Leon Benjak, Fran Hosni, Nikola Petak, Karlo Nowak, Dominik Eunić, Petar Hrastovec, Mateo Benkus, Jan Magić, Simon Travanić, Andrija Španić, Vito Brdar, Adam Petrić, Filip Grošinić, Fran Kihas
Vjenčani
Denis Vlašić
Dijana Miko i Davor Hudin, Snježana Lukšić i Martin Ljubović, Ivana Bengeri i Damir Mikulić, Sunčana Kapitarić i Damir Težak, Alica Hohnjec i Danijel Vupora, Helena Antić i Hrvoje Žiger
Umrli Katarina Đerahović (88), Božidar Žabčić (89), Stjepan Soldatek (80), Miće Dobrović (52), Branka Delić (62), Genoveva Bežni (75), Snježana Krsnik (45), Antun Golub (73), Zlata Suliman (48), Gabrijela Štuhec (87), Juraj Višnjić(73)
PROGNOZA VREMENA ZA SLJEDEĆIH 7 DANA – OD SUTRA NOVI SNIJEG VREMENSKA SLIKA: Još danas očekujemo suho i hladno vrijeme, ali već od sutra će nam društvo praviti nova sredozemna ciklona. To znači novo naoblačenje i snijeg koji bi trebao početi u srijedu poslijepodne pa bi do petka na području sjeverne Hrvatske moglo pasti još desetak centimetara snijega, ponegdje i više. Temperatura ostaje u minusu pa će se snijeg zadržati na tlu. Vikend bi nam trebao donijeti smirivanje, razvedravanje, ali i još niže temperature. Početkom sljedećeg tjedna postoji mogućnost za nove oborine. (prognozu izradila udruga Crometeo 8.2.)
48 Zadnja
09. veljače 2010.
KulturnI CENTAR ČakovEc Predstava “Od E do Z“ popularnih Z. Zuhrića i E. Bešlagića
Dvojac za salve smijeha Dvorana Kulturnog centra bila je premalena za brojnu publiku koja je željela vidjeti predstavu poznati i slavni da bi poslije pali u zaborav i koji se stjecajem okolnosti ponovno susretnu u zatvoru, prštala je od briljantnih, jednostavnih i duhovitih scenskih prikaza. Enis i Zuhra jednostavno nisu dopustili publici koja je ispunila dvoranu Kulturnog centra do posljednjeg mjesta ni t i da p re dahn e. Po d sj e ć a m o d a j e premijera predstave
održana u lepoglavskom zatvoru, a do sada je izvedena već više od 80 puta na pozornicama u Hrvatskoj i izvan nje. (dr)
siniša sovi
ć
ČAKOVEC - Gotovo dva i pola sata smijeha i dobre zabave priredili su brojnoj publici u čakovečkom Centru za kulturu popularni glumci Zlatan Zuhrić Zuhra i Enis Bešlagić. Riječ je o predstavi „Od E do Z“ u režiji Rajka Minkovića, koju je ovaj glumački dvojac izveo besprijekorno i u svom, već gledateljstvu prepoznatljivom, glumačkom izričaju. Komedija o tragediji dva glumca koji su nekada bili
!
Maškare u V. Toplicama i Lepoglavi
Ove nedjelje u Lepoglavi će se održati tradicionalna kulturno-turistička manifestacija “Fašnik u Lepoglavi”. Fašnička
povorka krenut će u 14 sati s prostora Stare ciglane, a glavna veselica održat će se na terasi restorana Ivančica.
NAJAVA
NAJAVA
ČAKOVEC - Već tradicionalno svake godine uz Valentinovo Zrinska garda Čakovec organizira Viteški bal. Ove godine, već 5. po redu, slavit će se u petak 12. veljače u restoranu Hotela Park u Čakovcu. Gosti će biti dočekani pjenušcem i aperitivima, a i svatko će dobiti poseban poklon i stolni kalendar garde za 2010. godinu. Ujedno će to biti prilika za fotografiranje s gardistima. Gardisti će izvesti i posebno uvježbanu točku za ovu priliku. Konzumacija po osobi iznosi 300 kuna, a rezervacije se mogu obaviti u Hotelu Park ili pozivom na broj 091/5546581.
HRAŠČICA - Varaždinski kolekcionari militarije Mario Logožar i Nino Hrgar organizatori su tradicionalnog, četvrtog po redu, Hrvatskog sajma militarije. Kako doznajemo, ova priredba izložbeno-prodajnog karaktera održat će se u subotu, 13. veljače, u vremenu od 10 do 14 sati. Društveni dom u Hraščici ugostit će brojne izla-
Viteški bal
Sve maškare očekuju besplatne krafne, čaj i kuhano vino. Veselo će biti i u Varaždinskim Toplicama, gdje će se ove subote u 20 sati održati “Fašnjački maskenbal” u Hotelu Minerva, dok će maškare topličkim ulicama zavladati u nedjelju. Maskirana povorka krenut će u 13,30 sati s prostora OŠ “A. I. Kukuljevića do Vatrogasnog doma, gdje će se održati središnja veselica. Maškare očekuju besplatne krafne i čaj, a najbolje maske i nagrade. (ihr)
4. sajam militarije gače raznih predmeta vezanih uz vojnu povijest, iz Hrvatske i inozemstva. Svakako vrijedi istaknuti da ukoliko posjedujete predmete iz vojne povijesti, eksperti za militariju rado će vam na ovom specijaliziranom sajmu procijeniti njihovu katalošku i tržišnu vrijednost. Ulaz je za sve zainteresirane posjetitelje sajma - besplatan. (jn)
KARIKATURA
crta: Željko Pilipović