APRENDE HO VONTADE HAREE HUSI OKLU ʽʽUMANIZMUʼʼ Joaquina Belo Freitas quinabelo@gmail.com Pergunta universal ba ida-idak atu reflete mak ne'e; ema iha poténsi no kapasidade bele halo buat ruma ba nia moris?, ema iha votande ka lae atu halo serbisu ruma? ema iha potensia ka lae kria buat ruma foun?. Pergunta ne'e ita husu ba ita reflete ba ita nia-an saida mak ita halo ba ita nia moris, ema bele fo sentidu ba nia moris liu husi esforsu -an tanba ema iha potensia. Tanba moris ne'e rasik nu'udar grasa ida husi Nai Maromak nune'e ita kuidadu no fó atensaun másimu ba moris, kuidadu moris, hadia moris, tane-as, fó valór ba moris no dignifka moris nu'udar obra Nai Maromak nian. Loos katak ema iha vontade atu halo mudansa, ba nia moris tanba nia kapasidade no poténsia atu aprende siénsia koñesimentu hodi fó sentidu eziténsia moris. Hanesan ema bele aprende buat hotu hodi realiza iha moris lor-loron. Ema iha posibilidade atu halo buat hotu ne'ebé posivél halo hodi hatudu katak poténsia ida ne'e nu'udar grasa ida ne'ebé ema presiza no tenke hala'o iha ema nia vida. Iha sasulik umanizmu ema/umanu iha poténsia no kapasidade hodi umaniza vida rasik. Nune'e ideias importante iha umanizmu ba aprendizajen mak estudante iha kapasidade atu regula nia-an rasik iha prosesu aprendizajen (self regulated learning) no estudante regula sira nia-an hodi motiva sira nia-an rasik iha aprendizajen. Ema ida-idak iha poténsia atu bele determina buat ruma ba nia-an rasik tanba ema ne'e rasik iha kapasidade no talentu. Nune'e ema uza ninia "vontade" atu aprende no motiva nia-an iha dalan oi-oin hodi buka solusaun rasik hodi bele hasa'e kualidade poténsia individuál. Teoria umanizmu ne'e fó pontu de vista ba "ema/umanu" nu'udar kriatura úniku ne'ebé iha poténsia oi-oin ne'ebé eziste iha "ema/umanu" nia-an rasik. Ema nia poténsia no vontade atu dezenvolve ho kreativu, simu responsabilidade ho moris indepedente, no iha konsiénsia ba poténsia ne'ebé iha, iha responsabilidade fó influénsia ne'ebé pozetivu iha família, eskola, no iha sosiedade.
1