Page 1

www. udruga-prsten.hr

Broj 11. Godina VII. Prosinac 2012.

Putovanje Kluba žena u BiH Obilazak rodnog kraja, otkrivanje starih običaja

H Prsten Intervju s novim predsjednikom UB m prof. dr. sc. Ivanom Lovrinoviće

Usvojeni Zakon i Strategija o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH

Tradicija tkanje

ine

20. obljetnica pada Bosanske Posav


Za nadolazeće blagdane Vrhunsko nagrađivano vino, ponos orahovačkog vinogorja

Silvanac zeleni Mjesto gdje se spajaju tradicija, kvaliteta i nove tehnologije. PP Orahovica jedno je od vodećih hrvatskih poljoprivrednih poduzeća, osnovano 1963. godine. PP Orahovica smještena je u netaknutoj prirodi istočne Hrvatske, u predjelu između rijeke Drave i padina Papuka i Krndije, uz rubove parka prirode Papuk. Iz tog krajolika zapanjujuće ljepote i raznolikosti donosimo Vam vrhunska vina i brižno uzgojene lješnjake, a iz orahovačkih ribnjaka ribu bogatih nutritivnih vrijednosti.

Najbolje za Vas! www.pporahovica.hr


UVODNIK

IMPRESSUM IZDAVAČ Udruga bosanskih Hrvata Prsten Vukovarska 235, 10000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr ZA IZDAVAČA Predsjednik UBH Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović IZDAVAČKO VIJEĆE Bruno Iljkić, predsjednik dr. sc. Vjekoslav Bratić dr. sc. Tomislav Dubravac Mijo Marić Juro Martinović Ljiljana Tomić Dragica Livančić Šamija Gordana Jelavić Stjepan Stjepić Drago Đeno Damir Dominković Ferdo Kurtić Ivan Pandurević Marica Đogaš Eva Mijatović GLAVNA UREDNICA Ivana Kolovrat GRAFIČKI UREDNIK Damir Kolovrat LEKTURA Gordana Jelavić VANJSKI I STRUČNI SURADNICI Marjan Biškić Anita Ivkić Drago Lozančić Željko Bošnjak Tomislav Rajić Tonči Visković Ivica Pjanić Marina Beljan Ivana Barbara Turkalj Tadija Leutar Ivica Bošnjak - Plika Ivo Aščić Tea Lovrinović Željko Nujić Nada Koturić Mato Rajkovača Branka Martinović FOTO: Arhiva UBH Prsten TISAK: Grafički zavod Hrvatske ISSN: 1846-338X Motiv s naslovnice: Katedrala Srce Isusovo u Sarajevu, fotografija Natalije Ivandić www. udruga-prsten.hr

Poštovani čitatelji, dragi članovi i prijatelji!

D

rago mi je što vas u ime svih tijela Udruge, klubova znanstvenika i žena, Foruma mladih prvi put u 11. broju časopisa Prsten mogu pozdraviti kao novi predsjednik Udruge Prsten nakon izbora na 4. Izbornoj skupštini u listopadu 2012. Bilo je zadovoljstvo preuzeti ovu funkciju poslije Marka Pipunića koji je u Udrugu uložio tisuće kilometara na relaciji Osijek - Zagreb, ljubav i dao svu moguću potporu u radu na svim projektima koji su se osmišljavali i realizirali posljednje dvije godine. Želim se također zahvaliti svim prethodnim predsjednicima UBH Prsten Iliji Toliću, Zvonku Biljeckom, Marku Pipuniću za odlično odrađen posao za vrijeme njihovih mandata. Svaki je od njih dao pečat radu Udruge, podržavao misiju i viziju Prstena, humanost, čuvanje običaja i tradicije, zalaganje za održivi povratak Hrvata u BiH, školovanje učenika i studenata, a s tom vizijom ulazimo i u četvrti ciklus rada Udruge. Već sedmu godinu zaredom, s ponosom mogu reći da smo sretni jer još uvijek rastemo i u članstvu i u broju projekata, družimo se, surađujemo, izrađujemo projekte i planove za iduće razdoblje. S vremenom sve više uviđamo posebnu kvalitetu naše udruge, a to je sposobnost uvažavanja različitih mišljenja kada nakon svake rasprave, izlazimo jači. Svijest o zajedničkim ciljevima Udruge, misiji i viziji trebaju nas uvijek voditi i onda je puno lakše rješavati otvorena pitanja i probleme. Stoga intenzivno razmišljamo kako solidarnost i zajedništvo koje njegujemo u Udruzi prenijeti iz zatvorenog kruga i svijeta ideala u realnost. U suprotnom to zajedništvo bi ostalo samo deklarativno, jer bez njega, solidarnosti, suradnje, dogovora opstanak Hrvata u BiH će se odvijati u smjeru koji će biti kulturološki, ekonomski, sociološki, politički izvan njihove kontrole. Održivi povratak i opstanak Hrvata u BiH naš je strateški cilj i zadatak koji možemo ostvariti samo strpljivim i upornim radom kroz zajedništvo koje je toliko potrebno kako bi se „na terenu“ prevladale razlike i uski interesi koji štete cjelini hrvatskog naroda. Održivi povratak i opstanak moguć je samo uz ekonomski razvoj, malo i srednje poduzetništvo kao i ciljane programe koje će financirati Republika Hrvatska. Bolje obrazovanje i zdravstvena zaštita te povećanje osobne sigurnosti također će biti u

središtu našega interesa. Udruga Prsten je u proteklom razdoblju organizirala dva velika okrugla stola u Zagrebu i Banja Luci na temu položaja i povratka Hrvata u BiH na kojima smo jasno i glasno čuli porazne rezultate povratka te dva gospodarska foruma u Rijeci i Mostaru s ciljem povezivanja, upoznavanja i razvijanja suradnje među gospodarstvenicima. Doneseni su brojni zaključci na čijoj realizaciji nastavljamo raditi, jer „prazna riječ, prazno obećanje, odustajanje, jer ne postoji dobra volja“ jest zadnje što nam treba. Predstavnice Kluba žena su jesenas otputovale u BiH gdje su se srele s predstavnicima udruga žena, povratnika, crkvenih institucija gdje su dogovorene brojne suradnje. Forum mladih „pršti“ od mladosti i sve ih više dolazi na sastanke. U idućem razdoblju planira se organiziranje radionica, edukacija, a o njima ćete biti pravodobno obaviješteni. Svakog dana na našu adresu stižu zamolbe za pomoć u hrani, novcu za preskupe lijekove, za režije. Poražavajuće je čuti „svugdje smo se obratili za pomoć, ali nam nisu pomogli...“. Humanitarno djelovanje je samo jedan aspekt rada Udruge, ali u skladu s mogućnostima pomoći ćemo koliko možemo. Pozivam sve zainteresirane članove da se aktiviraju, sve koji nas „prate sa strane“ i čuli su za Prsten da se priključe radu Udruge. U idućem razdoblju učinit ćemo dosta napora u osnivanje novih podružnica naše udruge Prsten, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Bit ćemo više uključeni u rješavanje problema naših ljudi na lokalnim razinama jer je to jedini način da nas bosanskohercegovački Hrvati dožive kao Udrugu koja stoji iza njih, razumije njihove probleme i pomaže u njihovu rješavanju. Sve one koji još „sa strane“ nepovjerljivo proučavaju tko smo i što hoćemo, uvjeravat ćemo na konkretnim pitanjima i na terenu da su nam interesi zajednički i da jedni druge trebamo kako bismo ojačali zajedništvo, međusobno povjerenje i vjeru da možemo ispuniti naše ciljeve.  Vaš Ivan Lovrinović! Udruga bosanskih Hrvata /

3


sadržaj UVODNIK (3) TEMA BROJA Obljetnica 20. godina pada Bosanske Posavine Čuvajmo rodnu grudu (4-5) DRUGI OKRUGLI STOL u Banjaluci Održivi povratak i opstanak Hrvata u BiH (8) GOSPODARSKI FORUM Rijeka Poslovne mogućnosti i perspektive u krizi (10) Mostar Povezivanje poduzetnika (11)

GOSPODARSKI blok Gospodarstvo u duhu vizije i misije UBH Prsten - Šesta obljetnica Gospodarskog savjeta (12) Hrvati izvan RH Korjenite promjene u odnosima RH prema Hrvatima izvan RH? (13) Intervju s novoizbranim predsjednikom UBH Prsten, prof. dr. sc. Ivanom Lovrinovićem Društveno odgovorno djelovanje, humanost i zajedništvo (14-16) KLUB ZNANSTVENIKA Prva zajednička tribina Kluba znanstvenika UBH Prsten i HPEU-a Budućnost Eurozone i zajedničke valute EU – eura (17) Druga zajednička tribina Kluba znanstvenika UBH Prsten i HPEU-a Genetski modificirana hrana - DA ili NE? (18)

4

/ Udruga bosanskih Hrvata

Intervju s dr. Tomislavom Kalemom, specijalistom urologije svjetskog glasa Vrhunski liječnik, odličan predavač, izumitelj medicinskih uređaja (20-21) podružnice Mali Lošinj (22) Varaždin (23-24) Rijeka (24) Psihološka pomoć Trčanje (25) Zaklada Prsten (26) AKTUALNO Kako izgleda statistička slika stanovništva u BiH nakon 20 godina? Popis stanovništva u BiH (27) KLUB ŽENA Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu Pogled u prošlost, sadašnjost i budućnost (28-30) Otvorena kuća – centar za mir i kulturu dijaloga Sve na jednom mjestu - Garevac (31) Aktivnosti (32) ljudi događaji i povodi (33-40) forum mladih Novi voditelji Foruma mladih Mladost i entuzijazam (41) Informiranje o obrazovanju Pođoh, rekoh, vidjeh, oduševih se... (4244) Božićna akcija „Mladi mladima“ (44) Sjećanje na žrtve Vukovara (45) Gradsko kazalište mladih (45) Putem uzora i kreativnosti (45)

PREDSTAVLJANJE TVRTKE E-rejuvenation Energy Rejuvenation – moderan „alat“ za uspješno poslovanje (46) Ćosićpromex Nema stajanja (47)

EKOLOGIJA Resursi budućnosti Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva (48-49) Predstavljanje Počela predizborna utrka za lokalne izbore Volim pomagati ljudima, i privatno i profesionalno (50) SPONZORSTVA Pristupom PBZ Cardu donirate Udrugu (50) REPORTAŽA Gospodarski potencijali općine Orašje Vrata Bosne – dobrodošlica u BiH (52-53) Putopis Po povlastice u Carigrad, stoljećima glavni grad i vilajeta Bosna (54-56)

REPORTAŽA Guča Gora – baština duhovnosti Gučogorski Vrabac (57-58) Stara kruška (58) RECEPTI Tradicionalna bosanska jela Zeljanica (59) KULTURA Kreativnost bez granica koja traje (60-61) Fra Petar Perica Vidić: „Umjetnost je most između neba i zemlje“ (62-63) TRADICIJA Zanati i običaji Tkanje – znanje koje su prenosile majke na kćeri (64-65) sport mlada atletska nada Atletika i folklor mogu zajedno (65) Pristupnica (66)

www. udruga-prsten.hr


TEMA BROJA

Obljetnica 20. godina pada Bosanske Posavine

Čuvajmo rodnu grudu Zavičaj nije blato, nije bezvrijedna prašina. Zavičaj ima dušu i srce. Zavičaj je poput stare majke, koju djeca sve više vole i sve više paze što je starija. Ne ostavljajmo je samu, ne prepuštajmo je drugome, te trgujmo i ne prodajimo majku – grudu svoju – poruka je svećenika derventskog dekanata Pripremila: Ivana Kolovrat

R

at na ovim prostorima razarao je obitelji, živote, imovinu prije više od 20 godina, a svjedoci smo svih ovih godina kako unatoč prestanku rata i normalizaciji života mnoge stvari vezane za poratno razdoblje traju tako dugo. Braniteljske udruge postoje i 20 godina od završetka rata, zločini nad zatočenim zlostavljanim i silovanim ženama nisu nikad ni procesuirani, tek sada, 20 godina poslije, prikupljaju se njihovi iskazi, povratak izbjeglih osoba na njihova ognjišta tekao je polako, a u slučaju povratka Hrvata u Bosansku Posavinu realiziran je tek 5 posto. Politički i gospodarski odnosi su uspostavljeni, međususjedski odnosi su normalizirani, no žrtve, bez obzira na nacionalnost i religiju, su ostale žrtve, s iznimkom pravno obeštećenih.

Apeli međunarodnoj zajednici zbog stradavanja Hrvata u BiH

Snaga, naoružanost, organiziranost i isplaniranost vojnih napada koje je izvela profesionalna Jugoslovenska narodna armija združena i ojačana s najsvirepijim srpskim dobrovoljačkim odredima s prostora BiH i pristiglima iz Srbije zbog čega je odnos ljudstva na terenu Bosanske Posavine bilo 50 tisuća naspram 18 tisuća slabo naoružanih Hrvata i Bošnjaka dovelo je do pada Bosanske Posavine. Dok su branitelji držali crte obrane, nedužni civili i civilni objekti u svim selima i gra-

dovima bili su svakodnevno izloženi granatiranju, smrti, ubojstvima i razaranju. Za to vrijeme svi biskupi Bosne i Hercegovine dnevno su slali zajedničke i pojedinačne apele za zaštitu nedužnog naroda izloženog strašnim stradavanjima. Nakladni zavod Matice hrvatske objavio je knjigu “U obranu obespravljenih“ u kojoj je biskup mons. Franjo Komarica pripremio izbor dokumenata banjalučkog biskupa i ordinarijata Banja Luka od 1991. do 1995. godine. U njima su vidljive strahote koje su preživljavali katolici, vjernici, časne sestre i svećenici, u svojim župama. O zločinima, stradavanjima Hrvata, nestanku više od polovice hrvatskog naroda iz BiH, izvještaji i apeli upućeni su na apsolutno sve relevantne adrese u svijetu: njemačkom kancelaru Helmuthu Kholu, posebnom izaslaniku UN-a za ljudska prava T. Mazowieckom, Jacqueu Santeru, predsjedniku Europske komisije, Amnesty Internationalu u Londonu, predsjednicima vlada, ministrima vanjskih poslova i nebrojenim drugim adresatima. Svima je apelirano da se međunarodna zajednica i svi akteri energičnije zauzmu na tim prostorima za zaštitu obespravljenog naroda koji je prepušten bezakonju i uništavanju, protjerivanju, ubijanju i zlostavljanju. Rat je završen službenim potpisivanjem Daytonskog sporazuma – općeg mirovinskog sporazuma za mir u BiH s aneksima i popratnim sporazumima, 14. prosinca 1995. u Elizejskoj palači u Parizu. Sporazum su potpisali Alija Izetbegović, predsjednik Federacije BiH, Franjo Tuđman, predsjednik RH i

Šurkovac 2012. godine

Slobodan Milošević, predsjednik SR Jugoslavije. Njime je uspostavljena današnja struktura i podjela političke vlasti u kojoj, konstatirali su to i sudionici prvog okruglog stola u organizaciji UBH Prsten u Zagrebu O položaju Hrvata u BiH, u kojoj se ne jamči podjednako ravnopravan i pravedan položaj Hrvatima u svim dijelovima u kojima oni žive što je jedan od kriterija koji bi se trebao u budućim pravnim i institucionalnim okvirima zaštititi. U studenom 2012. u Sarajevu zamjenik visokog predstavnika OHR-a Roderick Moore pozvao je sve institucije, nevladine organizacije i druge aktere koji su zainteresirani za ustavne izmjene koje bi trebalo predstaviti u proljeće 2013. da se uključe u javnu raspravu. Izgledno je da će se u budućnosti zatvoriti Ured visokog predstavnika, te da je zadatak domaćih političkih aktera pronaći način kako riješiti brojne administrativne probleme u državi (brojne razine vlasti, predstavljanje Hrvata na lokalnoj i državnoj vlasti...). Podsjetio je kako je teritorijalni intergritet BiH jedan od temeljnih postavki Daytonskog sporazuma.

Povratak Hrvata u svoje domove

Nastojanja Hrvata iz BiH, koji su tijekom rata izbjegli i bili protjerani iz svojih domova, da se vrate kućama, obnove svoje kuće, 20 godina odvijaju se različitim tempom u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH. Od 835.170 Hrvata koliko ih je živjelo prema popisu stanovništva iz 1991. godine u BiH, otišlo ih je oko 400 tisuća, 230.000

Vidovice 2012. godine

Šurkovac 1995. godine Ravno 2012. godine

Vidovice 1992. godine Ravno 1991. godine

Plehan prije rata


s Potoci kraj Mostar 2012. godine

Potoci kraj Mostar 1992. godine s

Bosansko Grahovo 1995. godine

Modriča 2012. godine

Modriča 1992. godine

Bosansko Grahovo 2012. godine

Zahvaljujemo gosp. Franji Mariću na fotografijama iz knjige “Stanje katoličkih župa na području BiH od 1991. - 2011.”

imovine koja se nalazi u rukama Hrvata neprocjeNemamo se čega plašiti jer njivo bogatstvo te da oko povratka treba stvarati mi hoćemo graditi, a ne rušiti; pozitivnu atmosferu. hoćemo saditi, a ne čupati; molitve i nade u povodu hoćemo obnavljeti, a ne zatirati. Dani 20. obljetnice Hoćemo njegovati i razvijati U povodu dva desetljeća izgnanstva Hrvata katolika, Derventski dekanat organizirao je od 24. do međuljudske odnose, a ne mrziti 26. kolovoza 2012. komemoraciju u povodu pada i ratovati Bosanske Posavine u kojem se dogodio stopostot-

iz Federacije, a 152.856 iz RS-a. Prema podacima koji su izneseni na okruglom stolu u Banja Luci o održivom povratku Hrvata u BiH, samo ih se oko 5 posto vratilo u svoje domove u RS-u, a više od 40 posto ih se nije vratilo u Federaciju. Svaki je povratnik trebao predati zahtjev i čekati sredstava za obnovu stambene jedinice. Povratak u mjesta gdje nije obnovljena infrastruktura poput vode, struje, prometnica, škola, bolnica, gdje nema zaposlenja ni perspektive postaju mjesta odakle je velik broj ljudi ponovno otišao iz BiH po drugi put, ovaj put zbog ekonomskih razloga. Sudionici okruglog stola istaknuli su kako je količina

Plehan 2012. godine

ni egzodus vjernika. Prije rata u petnaest župa živjelo je 48.481 Hrvata katolika. Danas ih u ovom kraju živi 1072. U trodnevnom programu sudjelovalo je oko 5 tisuća hodočasnika. Prvog dana, 24. kolovoza predstavnici petnaest župa dekanata molili su po jednu postaju posvećenu sudbini svoje župe. Križni put prognanika održan je u župi Brusnica kod Bosanskog Broda. Sutradan je u derventskoj župnoj crkvi sv. Jurja održan koncert duhovne glazbe u izvedbi Zagrebačke filharmonije i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić. U nedjelju u 11 sati održana je koncelebrirana misa na Plehanu, koju je predvodio kardinal Vinko Puljić. U procesiji je nošena restaurirana slika Gospe pod križem iz kapele u Bukovcu, župa Foče, koja je u ratu izgorjela sva osim Gospina lica, koje danas simbolizira netaknut i sačuvan obraz za razliku od mnogih drugih. Svećenici Derventskog kraja poručili su župlja-

nima u izganstvu: “Narod koji je podnio veliko zlo – ubojstva, mučeništvo, progonstvo, pljačku, otimačinu – pa je zbog toga izgubio hrabrost i volju za svoje svetinje i ne vidi Boga i u takvim događanjima ne može imati utjehe ni mira u srcu, nego postaje najveći gubitnik s osjećajem krivice za svoju izgnaničku sudbinu. Zavičaj nije blato, nije bezvrijedna prašina. Zavičaj ima dušu i srce. Zavičaj je poput stare majke, koju djeca sve više vole i sve više paze što je starija. Ne ostavljajmo je samu, ne prepuštajmo je drugome, te trgujmo i ne prodajimo majku – grudu svoju. Ne brišimo svoje ime s tla na kojem smo došli na ovaj svijet, ni ime svoga oca, djeda, pradjeda, predaka svojih. Ne prezirimo utrobu u kojoj smo nastali i koja nas je hranila, ne brišimo sveto sjećanje koje je duša našeg života. Nemamo pravo na nebrigu, zaborav i odmetništvo od zavičaja i predaka svojih koji su ovdje Boga slavili i od vjere živjeli. Nemamo se čega plašiti jer mi hoćemo graditi, a ne rušiti; hoćemo saditi, a ne čupati; hoćemo obnavljati, a ne zatirati. Hoćemo njegovati i razvijati međuljudske odnose, a ne mrziti i ratovati. Želimo živjeti sa svima na ovoj zemlji kao braća na baštini svojih predaka. Želimo da naš povratak bude blagoslov za domovinu iz koje smo privremeno izgnani. Ne smijemo se stidjeti svoga zavičaja, niti se ponašati kao stranci prema baštini praotaca!“

Napokon sloboda U studenom 2012. bili smo svjedoci oslobađajuće presude Haškog suda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u kojoj su srušene sve točke optužnice. Presuda je djelovala oslobađajuće za sve branitelje Domovinskog rata, za Hrvate u cijelom svijetu. Nakon razočaravajuće i ponižavajuće presude prvostupanjskog Raspravnog vijeća, malo tko se usudio nadati ovakvom raspletu – doživljaju istinske pravednosti koja je proizišla iz presude Žalbenog vijeća Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije. Hrvati su se u ratu branili na pravedan i legalan način, najbolje što su mogli u danim okolnostima Obrana generala uspjela je dokazati da 65 granata koje su pale na Knin nisu bile uzrok odlaska srpskog stanovništva iz SAO Krajine i da nije riječ o etničkom čišćenju već o odluci tadašnjeg vodstva SAO Krajine o odlasku iz te paradržave što je i dokazano na sudu. Vojna akcija bila je obrambena, legalna, i primjer vojne akcije u kojoj nije korištena prekomjerna sila. Pred zločinom koji se dogodio nakon akcije hrvatska država neće zatvoriti oči već će, prema riječima predsjednika RH Ive Josipovića i premijera Zorana Milanovića, otkriti i pravno procesuirati sve krivce. Pravedno je razlikovati heroje od kukavica, onih koji su se u ratu ponašali kao kriminalci, i ne smije ih se stavljati u isti koš ili na isti pijedestal. Udruga bosanskih Hrvata /

7


DRUGI OKRUGLI STOL

u Banjaluci

Održivi povratak i opstanak Hrvata u BiH Sudionici okruglog stola složili su se da je zajedničkim naporima vlasti BiH, međunarodne zajednice, Europske unije, Republike Hrvatske, nevladinih udruga koje se bave problemima povratnika i raseljenih osoba, Katoličke crkve u BiH potrebno okončati agoniju povratnika koji čekaju na rješavanje njihovih problema: obnovu kuća, izgradnju porušene infrastrukture, zaposlenja... Pripremio: Prsten Foto: O. Jukanović/GK

U

dvorani Europske akademije Banjalučke biskupije u Banja Luci, 11. lipnja 2012., održan je pred stotinjak uzvanika i velikog broja predstavnika svih medija okrugli stol Udruge bosanskih Hrvata Prsten na temu “Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive”. Suorganizatori okruglog stola bili su Europska akademija Banjalučke biskupije, Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”, Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, Hrvatska Paneuropska unija i Caritas Bosne i Hercegovine. Među uvaženim gostima nalazili su se izaslanica Predsjednika RH Romana Vlahutin, izaslanica za jugoistočnu Europu, predstojnica Državnog ureda za odnose RH prema Hrvatima izvan RH Daria Krstičević, generalna konzulica RH u Banja Luci Dunja Jevak, predstavnik UNHCR u BiH Andrew Mayne, Anamarija Radić, izaslanica Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove i brojni drugi. U pozdravnom govoru zamjenik predsjednika UBH Prsten, Sljedeći okrugli stol održat će se u Sarajevu

mr. sc. Vjekoslav Jeleč istaknuo je potrebu za integracijom pravnog i institucionalnog okvira za 450 tisuća Hrvata u BiH i one koji su raseljeni kako bi im omogućio bolji život. Domaćin okruglog stola, biskup banjalučki Franjo Komarica kazao je da brojke u Republici Srpskoj pokazuju kako konstitutivan, domicilni narod nestaje u regiji te da 17 godina nakon rata u RS-u ima tek nešto više od 5 posto hrvatskih povratnika od predratnog broja, a u Federaciji ih nedostaje više od 40 posto. Predstojnica Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH Daria Krstičević istaknula je kako će se Vladin Ured zalagati za zaštitu prava i interesa Hrvata u BiH te najavila promjenu državne strategije RH, od financijske potpore velikog broja kulturnih, socijalnih i obrazovnih projekata ka financijski većoj potpori manjem broju strateški važnih projekata koji potiču razvoj, obrazovanje, podizanje standarda. U ime predsjednika RH Ive Josipovića, Romana Vlahutin, izaslanica za jugoistočnu Europu poručila je okupljenima da je upravo sada prilika da se sagleda stanje i vidi gdje se nalazimo.

Dosadašnji rezultati

U prvom panelu izloženi su dosadašnji rezultati povratka u provođenju Aneksa 7 Daytonskog sporazuma koje su uložile vlasti na razini ministarstava Federacije i Republike Srpske. Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko pozvao je da se na fokusiran način zajedničkim naporima osigura da se svaki protjerani čovjek može vratiti, što je i zakonska obveza. Istaknuo je paradoks onih koji su se vratili, ali zbog teške ekonomske situacije u BiH u njoj ne mogu ostati. Damir Ljubić, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministra FBiH iznio je poraznu statistiku koja pokazuje kako se tek 9,5 posto Hrvata vratilo u RS. Sulejman Alijagić, pomoćnik ministra za izbjegle i raseljene osobe FBiH govorio je situaciji u Bosanskoj Posavini i Srednjobosanskoj županiji. Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljene osobe u prezentaciji je naveo primjere održivog razvoja primjerima obnovljenog Novog sela gdje su se povratnici vratili, farme Livaš, farme u Višnjiku, etnosela Salaš u Tramošnici, obnovljenih

crkava sv. Jurja Mučenika u Derventi, sv. Marka na Plehanu i druge primjere obnove u angažmanu Katoličke crkve, Caritasa BiH.

Povratnici trebaju: krov nad glavom, bolnice, škole, posao

U drugom panelu problemima se pristupilo iz kulturne, crkvene i poduzetničke perspektive. Od početka rata Katolička crkva u BiH razvila je projektni pristup problematici održivog razvoja koji je postigao izniman uspjeh u realizaciji i učinkovitosti te bi se kao elementarni model trebao integrirati u širu viziju strategije povratka i održivog razvoja koja u ovom trenutku ne postoji i hitno bi je trebalo napraviti. Predsjednik HKD „Napredak“ Franjo Topić istaknuo je kako bi idealan cilj trebao biti: 100 obitelji – 100 radnih mjesta. Istaknuo je kako je iznimno važno stvarati pozitivnu atmosferu povrataka u BiH. Miljenko Aničić, direktor Caritasa Banjalučke biskupije kazao je kako ono što je učinjeno nije dovoljno jer ne omogućava život.

Analiza ankete Prije nego što se održao okrugli stol u Banja Luci na temu održivog povratka Hrvata u Bosnu i Hercegovinu, bilo je provedeno kratko anketiranje Hrvata u Derventi i Banja Luci. Upitnici su se dijelili župljanima u navedenim mjestima te su oni svojim odgovorima pomogli u stvaranju prave slike o životu hrvatskog naroda u tom dijelu Bosanske Posavine. Anketa je sastavljena od dvadeset i pet pitanja koja se bave financijskim stanjem ispitanika, problemima u njihovom svakodnevnom životu, očekivanjima i stavu oko političkih stranaka, održivošću teritorijalnog ustroja BiH, Daytonskim sporazumom, odnosima između tri naroda, pouzdanošću u političare u RH te preprekama povratku Hrvata u BiH. Veličina uzorka je 76. Najveći broj ispitanika kao glavni izvor prihoda navodi mirovinu (31%), dok od plaće živi njih 29%, a rodbina financijski potpomaže njih 20%. Pokrivenost troškova života ostvarenim prihodima je cjelovita kod 20% ispitanika, djelomična kod 32%, a 36% ispitanih tvrdi da uspijevaju pokriti 60-90% svojih životnih troškova. Dio povratnika se osjeća nesigurnim na svojim ognjištima zbog krađe imovine i to prvenstveno šuma (50%), oštećenja imovine (19%) te fizičkih napada i prijetnji (18%).

8

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Zaključci okruglog stola Udruge bosanskih Hrvata Prsten na temu: “Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive”

1

Tražimo neodgodivu i dosljednu primjenu Anexa 7 Daytonskog sporazuma, što znači omogućavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Dosadašnji rezultati povratka su slabi, a posebno su poražavajući u Republici Srpskoj. Povratak izbjeglica i prognanika mora biti prioritetni državni projekt. Vrlo je pogrešna i opasna teza koja se širi “da se Hrvati ne žele vraćati“. Posebno zabrinjava nesigurnost povratnika zbog krađa i oštećenja imovine. U Republici Srpskoj je izražena krađa šume i najoštrije osuđujemo takve pojave. Od policije i sudstva Republike Srpske zahtijevamo hitno sprečavanje takvih pojava. Vladu Republike Hrvatske pozivamo da putem svoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske razradi strategiju djelovanja s jasnom vizijom u suradnji s relevantnim partnerima. Operacionalizacija strategije u smislu javne prezentacije određenih konkretnih projekata za pojedine sredine morala bi biti gotova do kraja ove godine. Udruga bosanskih Hrvata Prsten spremna je pružiti svaki oblik pomoći. Također pozivamo i institucije Bosne i Hercegovine da se angažiraju na istom problemu. Održiv povratak izbjeglih i prognanih Hrvata, ali i ostalih naroda, mora imati tri komponente, odnosno faze: a) obnova stambene jedinice, b) izgradnja infrastrukture i, c) zapošljavanje. Pokazalo se do sada da je orijentacija samo na popravak stambenih jedinica neučinkovita jer se osim doma treba vratiti život, a to nije moguće bez zapošljavanja.Gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cijelosti je u teškoj situaciji i ne može se očekivati rješavanje ovoga problema dosadašnjim pristupom. Financijska pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba biti oslonjena na nove temelje, a to su konkretni projekti malog i srednjeg poduzetništva koji će biti pozorno planirani, ocjenjivani i nadzirani. Raduje činjenica da je Hrvatski sabor nedavno usvojio Strategiju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i da je počeo s radom poseban Ured koji je zadužen za realizaciju spomenute strategije. U rješavanje problema prognanika i izbjeglica u čitavoj Bosni i Hercegovini trebaju se uključiti u većoj mjeri institucije civilnog društva, odnosno razne udruge jer svi imaju isti interes i ciljeve. Službene institucije nisu do sada ostvarile ciljeve, kako međunarodne zajednica tako i pripadnika svojih naroda koji su raseljeni i izbjegli. Udruge civilnog društva moraju biti korektiv službenoj politici kako bi se u eri integracija unutar Europe zaustavili dezintegracijski procesi unutar Bosne i Hercegovine. Odajemo priznanje i zahvalnost Katoličkoj crkvi u BiH za njezino dosadašnje kontinuirano dragocjeno pružanje mnogostruke pomoći održivom povratku Hrvata, a i mnogih drugih, koja je često bila i jedina pomoć povratnicima. Bosnu i Hercegovinu je potrebno što prije po skraćenom postupku primiti u članstvo u Europskoj uniji. Naime, međunacionalne tenzije, otuđene političke strukture i neefikasnost sudstva činjenice su koje govore o BiH kao zemlji podijeljenog društva s fenomenom “zarobljene države” koja ne funkcionira kako to od nje očekuju građani. Pozivamo sve hrvatske političke stranke u BiH na jedinstveno djelovanje, a posebice na sljedećim lokalnim izborima. Dosadašnji parcijalni stranački i osobni interesi doveli su hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u vrlo nepovoljan položaj jer ne mogu ostvarivati svoja temeljna ustavna prava. Anketa koju smo proveli pokazuje da se hrvatske političke stranke doživljavaju izrazito negativno. Rad na terenu s povratnicima je najvažniji počevši od razrade ideja o malom i srednjem poduzetništvu, konkretna obuka i konzalting te praćenje početnika poduzetnika do prvih pozitivnih rezultata. To će stvoriti i pozitivnu psihološku atmosferu i potrebni optimizam za razvoj poduzetništva. Uključit ćemo u konkretne projekte eksperte za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo, te preradu poljoprivrednih proizvoda. Smatramo da ovaj okrugli stol treba postati redoviti godišnji skup na kojem će se pratiti ostvarivanje onoga što je predloženo i o čemu se raspravljalo. Molimo Vladu Republike Hrvatske, odnosno Ured za Hrvate izvan RH da do jeseni oformi ekspertne timove koji bi na područjima BiH gdje žive Hrvati provodili edukaciju (treninge) osoba s ciljem stjecanja znanja potrebnog za prijavu projekata za financiranje iz fondova Europske unije. Apeliramo na Europsku komisiju da problemu povratka bosanskih Hrvata pristupi što brže i odgovornije u dogovoru s onim institucijama vlasti u BiH koje uistinu mogu i hoće provesti odredbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Upozoravamo da je faktor vremena kod prognanika i izbjeglica najvažniji. Također molimo da se pojača nadzor nad pravednom raspodjelom financijske pomoći Europske unije. Zahtijevamo od javnih medija u Republici Hrvatskoj da više prostora posveti problemima povratka prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH jer je do sada tome pridavana marginalna pozornost.

2 Domaćin biskup banjalučki Franjo Komarica među uvaženim gostima

Katolička crkva u BiH razvila je projektni pristup problematici održivog razvoja koji je postigao izniman uspjeh u realizaciji i učinkovitosti te bi se kao elementarni model trebao integrirati u širu viziju strategije povratka i održivog razvoja Nema cjelovitog pristupa ovom problemu. Jednom narodu je zadan udarac od kojeg se nije oporavio. Mirko Šimić, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije prezentirao je projekte poljoprivrednih aktivnosti poput: doniranje ovaca, goveda, traktora, poljoprivrednih priključaka. Kazao je kako veliki broj povratničkih obitelji u 21. stoljeću žive bez struje u svojim domovima. Poduzetnici Anto Komljenović i Stipo Marić predstavili su vlastite

uspješne poslovne priče kojima je dan primjer kako se samo uz iznimnu volju i vjeru u vlastiti poslovni projekt u BiH može uspjeti. Ivan Miloloža, v.d.predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca kazao je kako bosanskohercegovački Hrvati pune 13 posto nacionalnog bruto dohotka u RH, a ipak najmanje investicija u BiH dolazi iz Hrvatske. Nakon uvodnih izlaganja i panelpredavanja otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici udruga i zavičajnih klubova Hrvata BiH, predstavnici političkih stranaka RH i BiH, predstavnici vlasti BiH i RH, zastupnici Hrvatskog sabora, vijećnici u Vijeću naroda Republike Srpske, predstavnici međunarodnih udruga i institucija, predstavnici Katoličke crkve u BiH i predstavnik UNHCR u BiH Andrew Mayne. Nakon održanog okruglog stola sudionici su razgovarajući na domjenku izrazili zadovoljstvo zbog ovog susreta u Banja Luci zbog probuđene nade i interesa da se zajednički riješe ovi problemi jer su oni kojima je pomoć potrebna mislili da su zaboravljeni i da nitko ne misli na njih.

Ekonomska sigurnost predstavlja prepreku povratku najvećem broju ispitanih (48%), a 30% ih smatra da njihova djeca nemaju dobre izglede za budućnost u BiH. Preostali udio od 22% vezan je uz zastrašivanje i osobnu nesigurnost. Na pitanje tko ulijeva najveće povjerenje u opstanak Hrvata u BiH, polovica ispitanika dala je odgovor crkva. Na slici se može primijetiti da ispitani Hrvati imaju veće povjerenje u Europsku Uniju (34%), nego u hrvatske političke stranke i Vladu RH (12%). Štoviše, 70% anketiranih vjeruje da bi mogući ulazak BiH u EU riješio najveći broj problema države. Samo 1% ispitanika smatra da je teritorijalni ustroj BiH održiv, dok ih 99% misli da se mora naći novi model teritorijalne organizacije države. Kada ih se pitalo u čiju je korist potpisan Daytonski sporazum, 54% njih je odgovorilo u korist Srba, 20% u korist Bošnjaka, a samo 2% u korist Hrvata. U zadnjem dijelu ankete se dotaknula tema politike te je 70% ispitanih izjavilo da su političari u RH nedovoljno branili interese Hrvata u BiH, a 26% misli da su ih čak i pogoršavali. Također, 66% anketiranih smatra da se hrvatske pol. stranke u BiH brinu samo za sebe te da loše zastupaju interese hrvatskog naroda te je njih 19% mišljenja da štete interesima hrvatskog naroda. Svjetla točka cijele ankete su odnosi među narodima nakon povratka, gdje 62% ispitanika smatra da su se oni poboljšali. www. udruga-prsten.hr

3 4 5 6 7 8 9

10 11 12 13

Udruga bosanskih Hrvata /

9


GOSPODARSKI FORUM

rijeka

Poslovne mogućnosti i perspektive u krizi U dvorani tvrtke Euroherc u Rijeci održan je 2. srpnja 2012. Gospodarski forum UBH Prsten 2012. čiji je domaćin bila riječka tvrtka RIO d.o.o. u suradnji s tvrtkom Euroherc. Na Gospodarskom su forumu predstavljeni poslovni projekti Grada Rijeke otvoreni za sve zainteresirane ulagače Pripremio: Prsten

D

omaćin Gospodarskog foruma Prsten 2012. održanog u Rijeci, koji je organizirala Udruga bosanskih Hrvata Prsten, bila je riječka tvrtka RIO d.o.o. – Riječka industrija odjeće. U uvodnom dijelu programa okupljene gospodarstvenike i zainteresirane sudionike foruma pozdravili su predsjednik Udruge Prsten Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito d.o.o., dobrodošlicu i zadovoljstvo izborom grada domaćina izrazili su savjetnica gradonačelnika za razvoj Nataša Zrilić, predsjednik podružnice UBH Prsten u Rijeci Željko Nujić i predsjednik Uprave tvrtke RIO d.o.o. Dejan Butorac.

Grad Rijeka – gospodarski potencijal

U prvom je panelu predstavljen grad Rijeka i Primorsko-goranska županija: gospodarski razvoj i mogućnosti ulaganja modelom javnoprivatnog partnerstva predstavili su savjetnica gradonačelnika za razvoj Nataša Zrilić, pročelnik Upravnog odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima doc. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Berislav Tulić. Bogatom i detaljnom prezentacijom Nataša Zrilić predstavila je veliki spektar poslovnih projekata Rijeke kojima se grad priprema na kompletnu modernizaciju i potpuno razvijanje svih svojih potencijala: geostrateških, ekonomskih, kulturnih, zdravstvenih, znanstvenih, među kojima su najznačajniji sveučilišni kampus, sveučilišna bolnica i projekt Rijeka Gateway .

d.o.o Rijeka pozvali su poduzetnike iz Udruge Prsten da budu suinvestitori u realizacji projekta. Za sudjelovanje na Gospodarskom forumu prijavile su se 23 pravne članice Prstena, od kojih su tri tvrtke: RIO d.o.o. Rijeka, LeitnerLeitner Consulting d.o.o. i Ćosić Promex d.o.o. i održale prezentaciju svojih tvrtki i poslovnih paketa za klijente. Poruka koju su istaknuli brojni izlagači jest da u ovim kriznim vremenima treba čestitati i podržati svakog tko u ovim okolnostima otvori i sačuva i jedno radno mjesto. Tvrtke, pravne članice UBH Prsten, koje su se prijavile za sudjelovanje na Gospodarskom forumu: Forinpro d.o.o., AutoZubak - Zagreb d.o.o., Crobus d.o.o IN2 Grupa, INsig2 d.o.o., LeitnerLeitner Consulting d.o.o., Zovko-Hoteli d.o.o., Zovko Grupa, Ćosić Promex d.o.o., Regata AG d.o.o., Servisi Breščanović d.o.o., Tehnocolor d.o.o., RIO d.o.o., TBZ papir d.o.o., Nujić gradnja d.o.o., Žito d.o.o., Cvjećarstvo d.o.o., Euro-S.A.J.M. d.o.o., Bomark d.o.o., Asi d.o.o., Babić d.o.o., Geofoto d.o.o., Megakop -parketni centar d.o.o., Finvest CORP d.d., Riva 94 d.o.o., Klesarstvo Stipe Lucić d.o.o. Pokrovitelj je bio Hrvatski telekom, a medijski pokrovitelj Večernji list, izdanje za BiH.

Zaključci Gospodarskog foruma Prsten 2012.

1

Sudionici Gospodarskog foruma Prsten 2012. preporučuju tijelima upravljanja UBH Prsten da pristupe pripremi za osnivanje Poslovnog kluba Prsten koji će nastaviti rad Gospodarskog savjeta Udruge Prsten, te okupljati poduzetnike članove Udruge i raditi na jačanju međusobne poslovne suradnje, te sudjelovanja u projektima Udruge Prsten i pripremi članica Udruge za poslovanje u EU. Pozivamo sve pravne osobe članice Udruge Prsten da sudjeluju u radu Udruge, da promiču viziju i misiju Udruge, te ispunjavaju obveze propisane Statutom Prsten, u protivnom pozivamo tijela upravljanja Udruge Prsten da provode odredbe Statuta koje propisuju kada se član Udruge briše iz članstva. Preporučamo pravnim osobama, članovima Udruge Prsten, da surađuju, međusobno posluju kada god je to moguće i poslovno opravdano, te pomažu jedni drugima da premoste probleme koje imaju u poslovanju. Preporučamo tijelima upravljanja Udruge Prsten da najmanje jednom godišnje organiziraju Gospodarski forum Prsten, te da se mijenjaju gradovi održavanja i domaćini foruma. Pozivamo sve članove Udruge Prsten da daju svoj doprinos radu Udruge, netko idejom, svojim vremenom, a netko financijama. Također pozivamo da se nastavi s financiranjem Zaklade Prsten tako da svaka pravna osoba bude obvezna godišnje uplatiti iznos, u skladu s mogućnostima, kako bi se nastavio projekt financiranja studenata i učenika koji traje šest godina. Pozivamo sve članove Udruge Prsten da se uključe u pripremu i animiranje Hrvata podrijetlom iz BiH za izlazak na lokalne izbore 2012., vađenje CIPS-a (osobne iskaznice BiH) te da se odazovu popisu stanovništva BiH koji će se održati 2013. Pozivamo sve koji mogu financijski pomoći u organizaciji prijevoza autobusima svima koji žele izvaditi CIPS, a nemaju novca za prijevoz do BiH, ili žele organizirano doći na dan izbora i glasovati u BiH. Posebno je to bitno u srpskom entitetu BiH, te u nekim općinama FBiH gdje je upitan opstanak Hrvata.

2 3 4 5 6

Stambeno-poslovni kompleks RIO KANTRIDA

Stambeno-poslovni kompleks RIO KANTRIDA, tvrtke RIO d.o.o. predstavio je arhitekt Igor Rožić, predsjednik Društva arhitekata Rijeke. Na prostoru od 53 tisuće kvadrata predviđena je, prema projektu, izgradnja nebodera s poslovnom i stambenom namjenom, 200 stanova u zgradama kapaciteta od 20 stanova i pripadajućih garaža. Projekt ima 9 faza, a prva bi počela odmah nakon usvajanja GUP-a u listopadu ove godine. Predstavljajući projekt predstavnici tvrtke RIO 10

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


GOSPODARSKI FORUM

mostar

U organizaciji Udruge bosanskih Hrvata Prsten, Hrvatskog narodnog sabora BiH i grada Mostara u utorak 11. rujna 2012. u Dvorani 1 HNS-a BiH u Mostaru održan je Gospodarski forum s ciljem upoznavanja i povezivanja velikog broja gospodarstvenika iz RH i BiH koji su nazočili ovom značajnom događaju

Povezivanje poduzetnika Pripremio: Prsten

P

redsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović pozdravljajući okupljene gospodarstvenike kazao je kako je ovaj događaj svojevrsna privilegija ovdašnjim političarima i gospodarstvenicima budući da je riječ o iznimno respektabilnim kompanijama. Mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić predstavio je gospodarske potencijale grada domaćina, a predsjednik HNŽ-a mogućnosti ove županije, kao i nekoliko pojedinačnih gospodarskih projekata poput Tehnofiltera. Sudionike ovog značajnog skupa pozdravio je i veleposlanik RH u BiH Tonči Stančić istaknuvši kako “Hrvatska može i mora biti vrata BiH prema Europskoj uniji” te se ova situacija treba sagledati s pozitivnih aspekata. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda u svom izlaganju pod nazivom Makroekonomska slika BiH - Utjecaj ulaska RH u EU na gospodarstvo u BiH, kazao je kako će Hrvatska i BiH, i nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ostati upućene jedna na drugu. Vlasti u BiH moraju se pripremiti za ulazak Hrvatske u EU, istaknuo je, osposobljavajući svoje granične prijelaze i uspostavljajući akreditirana kontrolna tijela. Također je potrebno nastaviti sa strukturalnim reformama koje je BiH započela kako bi prestala biti “zemlja neiskorištenih potencijala”. Predsjednik Vlade HNŽ Denis Lasić, govoreći o mogućnostima investiranja u Hercegovačko-neretvansku županiju istaknuo je kako su osobiti napori uloženi u stvaranje zakonskog okvira koji omogućuje stavljanje svih potencijala u gospodarski oporavak i razvoj. O mogućnostima investiranja i gospodarskim potencijalima za ulaganja u Zapadnohercegovačkoj

www. udruga-prsten.hr

županiji govorio je predsjednik Vlade ZHŽ Zdenko Ćosić. Poduzetnik Stipo Matić predstavio je ideju o osnivanju Hrvatske banke BiH koja bi pomagala i poticala razvoj obiteljskih gospodarstava i malog poduzetništva na područjima gdje žive Hrvati ili na područjima gdje se Hrvati žele vratiti. Osim financij-

Zaključci Gospodarskog foruma u Mostaru:

1

S obzirom na skori ulazak Hrvatske u EU i činjenicu da će Hrvati u BiH postati građani EU, to postaje velika razvojna šansa i za njih i za BiH. Ulaskom RH u Europsku uniju, BiH u cjelini, a posebno Hrvati u BiH mogu profitirati, a da bi to tako i bilo, nužno je jačanje gospodarske suradnje što je bio i cilj ovog današnjeg susreta koji bi trebao biti početak zajedničkog, sinergijskog djelovanja s ciljem jačanja malog i srednjeg poduzetništva u dijelovima BiH gdje žive Hrvati i ondje gdje ima interesa za njihov povratak. U tome može pomoći i Hrvatska banka za obnovu i razvoj o kojoj je bilo govora. Jedan od načina za pokretanje malog i srednjeg poduzetništva jest i zajednička inicijativa za uporabu fondova EU putem projekata prekogranične suradnje. BiH je najvažniji susjed RH, u interesu je Hrvatske da BiH bude stabilna i prosperitetna, da se harmonizira i integrira u EU. Položaj Hrvata kao jednog od tri konstitutivna naroda bitan je za stabilnost i napredak BiH. Hrvatski narod u BiH mora biti institucionalno jednakopravan i imati iste mogućnosti političke reprezentacije kao i druga dva naroda. Nužno je mijenjati Ustav i izborno zakonodavstvo da bi se postigla ta ravnopravnost. Međunarodna zajednica i ostali politički lideri u BiH moraju biti svjesni da je to nužno. Udruga Prsten predlaže da se donese izborni zakon koji bi propisao da se

2 3

ske, Hrvatska banka BiH pružala bi i stručnu pomoć gospodarstvenicima. Cilj je i na taj način omogućiti dugoročnu ekonomsku perspektivu održivom opstanku, gospodarskom razvoju i neovisnosti Hrvata u BiH. Medijski pokrovitelji skupa bili su: Večernji list – izdanje BiH i Radio Herceg–Bosne. broj vijećnika u lokalnoj samoupravi bira sljedećih 12 godina u skladu s postotkom stanovništva u tom gradu/općini koji je bio 1991. godine, čime će se neutralizirati posljedice rata i otvoriti veća mogućnost povratka prognanih. Potaknuti razgovore među Hrvatima u BiH, kako bi definirali i zaštitili svoje vitalne interese. Različite pozicije i stavove Hrvata u Hercegovini, Srednjoj Bosni i u Posavini nužno je kroz razgovore mijenjati i identificirati zajednički interes, kako samih Hrvata tako i Bosne i Hercegovine kao njihove domovine. Poseban problem jest pozicija Hrvata u Republici Srpskoj, vrlo malo ih se vratilo, nemaju svoje političke predstavnike u lokalnim zajednicama, ne izlaze na izbore, a oni koji su izbjegli ne reguliraju svoj status u BiH. Hrvatski političari u BiH imaju veliku i povijesnu odgovornost za budućnost Hrvata u BiH, podjele među njima trebaju prestati, a borba za vlast treba prerasti u borbu za bolju budućnost Hrvata u BiH. Svi koji tako razmišljaju i rade u Udruzi Prsten će imati pouzdanog partnera i saveznika. Hrvati BiH trebaju biti inicijatori razgovora s političkim predstavnicima drugih konstitutivnih naroda i građana kako bi se BiH čvrsto vezala uz euroatlantske integracije jer ulaskom BiH u EU znatno će se poboljšati pozicija hrvatskog naroda u BiH. Sljedeći gospodarski susret i okrugli stol u organizaciji Udruge Prsten bit će u Sarajevu.

4 5 6 7 8

Udruga bosanskih Hrvata /

11


GOSPODARSKI blok

Gospodarstvo u duhu vizije i misije UBH Prsten

Šesta obljetnica Gospodarskog savjeta Slika ispred restorana Okrugljak ponavlja se već šestu godinu. Kažu da je sedma godina uvijek kritična u svim vezama i organizacijama, a mi ćemo upravo na tu sedmu obljetnicu našeg okupljanja, sljedeće 2013. godine na naš dan 17. svibnja, okupiti u restoranu Okrugljak sve poduzetnike Udruge Prsten. Bit će to prvo veliko druženje članova budućeg Kluba poduzetnika udruge bosanskih Hrvata Prsten

K

ao i ranijih godina i 17. svibnja ove godine u restoranu Okrugljak održao se „tradicionalni radni ručak“ Gospodarskog savjeta UBH. Svaki put kada se sastanemo zaključimo kako smo istinski sretni što smo upoznali jedni druge i što smo opet zajedno. Kao i uvijek, prije samog ručka bio je radni dio sastanka na kojem smo razmijenili neka stajališta u funkcioniranju Udruge. Teme su između ostalog bile i one o modelu za stabilno financiranje Udruge u idućem razdoblju, te osnivanje Kluba poduzetnika UBH. Cilj je postići samofinanciranje Udruge, uključivanjem svih članova u

već postojeće projekte s Amexom i Hrvatskim telekomom te pojačavanjem međusobnih veza i poslovne suradnje putem budućeg Kluba poduzetnika. U listopadu je održana Izborna skupština na kojoj je izabrano novo vodstvo Udruge, članovi novog Upravnog odbora, kao i novi predsjednik, ekonomski stručnjak i aktivan član Kluba znanstvenika UBH Prsten prof. dr. sc. Ivan Lovrinović i zamjenik predsjednika Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AutoZubak i član Gospodarskog savjeta UBH Prsten. Dosadašnji predsjednici, Ilija Tolić, Zvonko Biljecki i Marko Pipunić, te članovi Gospodarskog savjeta, podnijeli su značajan

Članovi Gospodarskog savjeta: Marin Filipović (Finvestcorp), Stipo Matić (M SAN), Ivica Zovko (Zovko Grupa), Zlatko Stipić (Stipić Grupa), Stipo Lucić (Klesarstvo Stipo Lucić), Bruno Iljkić (Megakop - parketni centar), Zvonko Biljecki (Geofoto), Pavo Zubak (AutoZubak), Anto Mandić (IN2), Tomislav Antunovć (Antunović TA), Zvjezdan Stanić (Stanić Grupa)

materijalni teret financiranja da bi Udruga funkcionirala i opstala u ovim kriznim vremenima. Za tu plemenitu gestu svi im trebamo od srca zahvaliti i u budućnosti nastojati da svi zajedno taj financijski teret ravnomjerno rasporedimo na cjelokupno članstvo Udruge i svi damo svoj doprinos. Stoga ovim putem – svjesni teškog gospodarskog stanja u zemlji, pozivamo sve poduzetnike i članove da se priključe financiranju Udruge u skladu sa svojim mogućnostima.

Osnivanje Kluba poduzetnika

U budućnosti je potrebno proširiti bazu Udruge daljnjim povezivanjem poduzetnika na svim razinama. Da je istinsko poslovno povezivanje moguće između svih naših članova potvrda su vrlo ozbiljni poslovni i partnerski odnosi među članovima Gospodarskog savjeta, a postoji i nekoliko primjera poslovne suradnje među našim pravnim članstvom. Trebalo je vremena da se ljudi bolje upoznaju, steknu međusobno povjerenje i prepoznaju međusobne interese. Kao nastavak i proširenje ove platforme za poslovnu suradnju, prošle smo godine razgovarali o osnivanju Kluba poduzetnika Udruge Prsten. Kada je ta ideja predložena Predsjedništvu, donesena je odluka da se osnivanje kluba ostavi za sljedeću godinu i novom vodstvu Udruge. Sada je došlo vrijeme za realizaciju, osnivanja KLUBA PODUZETNIKA UBH PRSTEN oko čvrste jezgre Gospodarskog savjeta. Na sljedeću sedmu obljetnicu, 17. svibnja 2013. , u restoran Okrugljak bit će pozvani svi poduzetnici iz Udruge. Dvorana za taj događaj je već rezervirana. Zahvaljujemo domaćinu ovogodišnjeg druženja Stipi Matiću (MSAN grupa).

Samofinanciranje Udruge Prsten temeljeno na suradnji s PBZ Cardom i Hrvatskim telekomom Financiranje UBH Prsten jedan je od najvećih izazova od samog osnutka Udruge, a osobito je naglašen u vrijeme krize S ciljem rješenja problema financiranja i postizanja samofinanciranja UBH Prsten, pokrenuta su dva projekta koji su već dvije godine u funkciji, a koje bismo sada na temelju dobrih rezultata željeli unaprijediti.

Projekti samofinanciranja su:

- sporazum UBH PRSTEN s PBZ Cardom (American Express), - sporazum s HT-om (Hrvatski telekom). Oba su projekta zasnovana na načelu da članove Udruge ne košta ništa dok Udruga ostvaruje gratis prihod. Osim toga kod American Expressa imate i osobnu

12

/ Udruga bosanskih Hrvata

Piše: Bruno Iljkić

korist, jer kao član UBH Prsten ne plaćate godišnju članarinu na kreditnu karticu (od 230 kn za zelenu do 400 kn za zlatnu karticu).

Da je obostrana korist moguća, dokazuju sljedeće činjenice: 1. AMEX (American Express kreditna kartica)

Potpisan je sporazum s PBZ Cardom u kojem se navodi kako će PBZ Card mjesečno donirati Udruzi 1% od ukupnog fakturiranog i naplaćenog prometa ostvarenog

www. udruga-prsten.hr


Hrvati izvan RH

Korjenite promjene u odnosima RH prema Hrvatima izvan RH? Vlada je u ožujku 2012. imenovala predstojnicu Državnog ureda za Hrvate izvan RH Dariu Krstičević koja radi na njegovu ustroju Piše: Bruno Iljkić

P

rošle su godine u Hrvatskom saboru donesene Strategija i Zakon o Hrvatima izvan Republike Hrvatske te, na osnovi njih, Uredba Vlade RH kojom je konačno omogućen institucionalni i pravni okvir za “sustavno” uređenje odnosa RH prema Hrvatima koji žive izvan RH. Udruga Prsten u suradnji s Katoličkom crkvom i Caritasom BiH i RH pet je godina radila na stvaranju političke volje za izradom navedenih akata. Oni su početna točka za ozbiljan i sustavan rad na ovoj materiji koja je bila zapostavljena a od krucijalnog je značenja za sve Hrvate izvan RH. Konačno je ostvarena platforma da se aktivnosti u pogledu Hrvata izvan RH vode i koordiniraju iz jednog centra iz DRŽAVNOG UREDA ZA HRVATE IZVAN RH. Kada smo se počeli baviti ovom temom, uočili smo da se problematikom Hrvata izvan RH bavilo sedam ministarstava, Hrvatska Matica iseljenika, Saborski odbor za Hrvate izvan RH i neke druge institucije a da nisu u tom radu imali jedinstven plan/ strategiju niti su im aktivnosti bile koordinirane iz jednog centra. Sada kada je Ured pravno utemeljen i Vlada imenovala predstojnicu Ureda imamo potpuno drugačiju situaciju, koja otvara

Predstavnici UBH Prsten izrazili su namjeru za trajnom i čvstom suradnjom s Uredom i koordinacijom naših dosadašnjih i budućih programa i aktivnosti s radom Ureda u organizaciji okruglih stolova i gospodarskih foruma mogućnost korjenitim promjenama u skladu s usvojenom Strategijom i Zakonom o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH. Predstojnicom Državnog ureda imenovana je Daria Krstičević Ostvaren je kontakt i prvi susret s predstojnicom Ureda na kome je informirana o ulozi UBH Prsten u stvaranju političke volje a potom samom procesu izrade strategije i zakona koji regulira odnose RH s Hrvatima izvan RH. Predstojnici su iznesena i naša iskustva i promišljanja u pogledu ustroja i funkcioniranja Ureda s posebnim osvrtom na uređenje gospodarskog sektora u kojem se sada otvaraju izvanredne mogućnosti (osnivanje Mikrokreditne organizacije, jamstvenog fonda, banke za obnovu i razvoj u BiH u surad-

karticama članova Udruge. Člana Udruge – vlasnika kartice ne košta ništa. Drugim riječima, od svega što vi, vaša obitelj te vaši zaposlenici potrošite i platite privatnim ili poslovnim kreditnim karticama American Expressa 1% od prihoda PBZ Carda ide kao donacija Udruzi Prsten. Navedenim sporazumom omogućeno je svim našim postojećim i budućim članovima UBH Prsten oslobađanje od plaćanja članarine za American Express kartice za vrijeme članstva u Udruzi Prsten.

Kako pristupiti ovom projektu?

Postojeći korisnici American Express kartica trebaju samo potpisati pristupni obrazac, a oni koji ih trenutačno ne posjeduju, mogu zatražiti American Express karticu/e i preusmjeriti svoju potrošnju preko njih. Potrebno je napomenuti kako je ugovor na snazi već dvije godine i da Udruga godišnje prihoduje oko 50. 000,00 kn zahvaljujući njemu, što je samo mali dio potencijala koji nudi ovaj projekt.

2. Hrvatski telekom d.d.

Hrvatski telekom d.d. i UBH Prsten potpisali su u veljači 2011. Sporazum o poslovnoj suradnji. Sporazumom se HT obvezao sponzorirati organizaciju upravnih odbora, Skupštine UBH Prsten, okrugle stolove. Suradnja je zasnovana na činjenici da su mnogi naši

www. udruga-prsten.hr

nji s HBOR-om i Caritasom i Crkvom u BiH). Predstavnici UBH Prsten izrazili su namjeru za trajnom i čvstom suradnjom s Uredom i koordinacijom naših dosadašnjih i budućih programa i aktivnosti s radom Ureda u organizaciji okruglih stolova i gospodarskih foruma. Hrvati iz Bosanske Posavine i srednje Bosne u proteklom su razdoblju sustavno zapostavljani i nikada nisu imali svoje predstavnike u institucijama gdje se odlučivalo upravo o njihovoj sudbini. Oni su tradicionalno bili apolitični, tako da je udruživanje u Udrugu svojevrstan nadomjestak u artikuliranju, uočavanju i rješavanju problema naše populacije. Zalagali smo se da ovaj zakon i strategija budu iznadstranački i u tome smo uspjeli, a to potvrđuje činjenica da je Zakon u Saboru izglasan konsenzusom svih političkih stranaka (samo je jedan zastupnik bio suzdržan). Ured je formiran kao “nestranačko tijelo” i predstojnica Ureda je nestranačka osoba. Uzimajući sve navedeno u obzir, posebice naš ključni doprinos u procesu izrade i donošenja Strategije i Zakona, očekujemo da kadrovi iz Prstena budu zastupljeni u radu Ureda (kao profesionalni djelatnici ili volonteri, posebno mladi). Suradnjom s Uredom se konačno otvara mogućnost nepolitičkog djelovanja, kroz Udrugu kao instituciju civilnog društva, na procese i tokove koji su važni za sudbinu populacije Bosanske Posavine i srednje Bosne. Program koji je predstavio novoizabrani predsjednik Ivan Lovrinović predvidio je stoga čvršću suradnju s Državnim uredom za Hrvate izvan RH i položaj i pozornost ovoj važnoj tematici u radu UBH Prsten, koju ona uistinu zaslužuje.

članovi već korisnici usluga HT-a. Cilj suradnje jest zadržati postojeće te pridobiti nove korisnike HT-a, koji bi time omogućili osvajanje stimulativnog iznosa donacije za UBH Prsten (skala stimulativnog dijela ugovora upravo se razrađuje s djelatnicima HT-a). O eventualnom prelasku na HT mrežu, svaki član UBH Prsten samostalno vodi pregovore s djelatnicima HT-a (po promjeni mreže možete zadržati postojeće brojeve telefona i uskladiti sve ostale usluge s poslovanjem vaše tvrtke). To je ujedno prilika da provjerite postojeće troškove telekomunikacijskih usluga (telefona/interneta), pokušate ih smanjiti i, uz sve navedeno, potpomognete financiranje Udruge Prsten. U pripremi je i treći projekt temeljen na međusobnoj gospodarskoj suradnji pravnih članica UBH Prsten. Pozivamo sve one koji još nisu iskoristili prava iz ovih sporazuma da to učine i time podrže ostvarenje vizije i misije UBH Prsten. Svojim pristupanjem pridonijet ćete ravnomjernoj i pravednoj preraspodjeli financijskog opterećenja neophodnog za stabilnost i napredak Udruge. Za članove koji su do sada bili veliki donatori UBH Prsten, a nisu pristupili ovim projektima, kao motivacijski se faktor predlaže uvođenje evidencije prihoda po ovim projektima te umanjenje za taj iznos dosadašnjeg osobnog doniranja UBH Prsten. Udruga bosanskih Hrvata /

13


Intervju

s novoizbranim predsjednikom UBH Prsten, prof. dr. sc. Ivanom Lovrinovićem

Društveno odgovorno djelo humanost i zajedništvo Na 4. izbornoj skupštini Udruge bosanskih Hrvata Prsten održanoj 14. listopada 2012. u hotelu Zovko u Sesvetama nazočni članovi izabrali su novog predsjednika prof. dr. sc. Ivana Lovrinovića, uglednog redovnog profesora na Ekonomskom fakultetu koji već godinama kao član Predsjedništva aktivno sudjeluje u kreiranju Prstenovih aktivnosti Razgovarala: Ivana Kolovrat Što za vas znači funkcija predsjednika UBH Prsten? Za mene je to prije svega časna funkcija koja je usmjerena k ostvarenju temeljnih interesa hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i lakšoj prilagodbi svih Hrvata iz BiH koji su kao prognanici i izbjeglice došli u Hrvatsku i tu odlučili nastaviti živjeti. Ova funkcija je odgovorna i zahtjevna jer kao neprofitna i nepolitička organizacija želimo ostvariti ono što službena politika nije učinila. Prokomentirajte nam trenutačnu poziciju i ulogu Udruge Prsten u društvu, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Već je prošlo sedam godina od našega osnutka i broj naših članova stalno raste, kako fizičkih tako i pravnih osoba. Moji prethodnici: Ilija Tolić, Zvonko Biljecki i Marko Pipunić su svaki na svoj način dali svoj pečat razvoju naše Udruge i podizali njezin ugled, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini pa i šire. Nakon sedam godina ustrojavanja, razmišljanja, druženja, akcija i boljeg upoznavanja sada smo spremni za još odlučniji nastup i za proširenje naših aktivnosti koje su određene našim Statutom. U iduće dvije godine nastojat ću da Udruga Prsten snažnije i češće bude prisutna „na terenu“ i da što više budemo u izravnom kontaktu s našim ljudima koje muče razni problemi te da im pomažemo u njihovu rješavanju. Želim postići da nas još više doživljavaju kao nekoga tko se bori za njih i pomaže im. S druge strane treba naglasiti jednu stratešku činjenicu a ta ja da je svaki treći stanovnik Hrvatske izravno došao iz Bosne i Hercegovine ili je to učinio netko od njegovih predaka. To znači da nas u Hrvatskoj ima oko milijun i pol, a to je velika populacija, snaga i realnost o kojoj će svaka politička opcija na vlasti morati u budućnosti puno više voditi računa. Naša Udruga okuplja velike i moćne poduzetnike u Hrvatskoj a sve više i u BiH, mnogo malih i srednjih poduzetnika koje ćemo još više promovirati i otvarati im vrata suradnje, veliki broj znanstvenika i stručnjaka iz svih područja. To je golema snaga koja može 14

/ Udruga bosanskih Hrvata

puno toga napraviti i siguran sam da ćemo u tome uspjeti. I dalje će se Udruga voditi ciljevima očuvanja mira, suživota, razumijevanja i općeg dobra u Bosni i Hercegovini. U javnosti pojedini mediji pokušavaju stvoriti sliku o nama kao moćnoj Udruzi koja čak može utjecati na izbor čelnika pojedinih stranaka ili članova Vlade itd. Mi to ne radimo jer nismo politička stranka niti konzultantska firma za političko djelovanje. No, želim reći da u našim redovima ima članova svih političkih opcija koji unutar svojih stranaka slobodno djeluju ali se ne smiju koristiti Udrugom Prsten za političke ciljeve. S druge strane, naše djelovanje, naše veliko članstvo i ukupan potencijal zasigurno će biti još više u fokusu politike pa ne treba čuditi ako nas s vremena na vrijeme budu trpali tamo gdje ne spadamo i da radimo što ne radimo. Spremni smo na suradnju u ostvarivanju ciljeva naše Udruge ali nećemo biti ničiji politički privjesak. Gospodarski forum u Mostaru i okrugli stol u Banja Luci odjeknuli su i u medijima i u javnom životu Bosne i Hercegovine. Kakvi su daljnji planovi usmjereni na djelovanje Udruge Prsten u BiH? Još više ćemo pojačati naše aktivnosti u Bosni i Hercegovini, a posebice na prostorima sjeverozapadne i srednje Bosne jer je ondje najteža situacija u povratku progranika i izbjeglica a nije zadovoljavajuće stanje sigurnosti u nekim krajevima gdje su se ljudi vratili. U Banja Luci smo u

Zbog ugroženosti hrvatskog naroda u BiH sasvim je logično da je najveći dio naše pozornosti i aktivnosti usmjeren upravo na njih. No, surađivat ćemo sa sličnim udrugama i organizacijama iz drugih naroda koji žive u BiH na načelima općeg dobra, mira i preosperiteta BiH

suradnju s Banjalučkom biskupijom, Hrvatskim kulturnim društvom Napredak, Hrvatskom Paneuropskom unijom i drugima održali veoma važan skup na kojem su bili vrlo važni predstavnici raznih tjela iz BiH. Usvojeni su vrlo važni zaključci čiju ćemo provedbu pratiti i vršiti pozitivan pritisak u tom smjeru. Također i gospodarski skup u Mostaru imao je značajan uspjeh jer nam je izuzetno važan cilj raditi na tome da se stvaraju uvjeti za održivi povratak Hrvata u BiH a to je nemoguće bez novih radnih mjesta, obrazovanja i zdravstvene i socijalne zaštite. Radit ćemo kontinuirano na poticanju malog i srednjeg poduzetništva u najugroženijim dijelovima BiH gdje žive Hrvati. No, pokretanje novih poslova značit će i priliku da se zapošljavaju i pripadnici drugih naroda. Udruga Prsten nema pristup nacionalne isključivosti jer se zalažemo za opće dobro. Zbog ugroženosti hrvatskog naroda u BiH sasvim je logično da je najveći dio naše pozornosti i aktivnosti usmjeren upravo na njih. No, surađivat ćemo sa sličnim udrugama i organizacijama iz drugih naroda koji žive u BiH na načelima općeg dobra, mira i preosperiteta BiH. U BiH nema i neće biti sreće samo za jedan narod ako drugi loše žive. Predstavite nam ukratko Plan i program rada predviđen za 2013. godinu Planiramo osnovati još nekoliko podružnica u Hrvatskoj gdje je značajna koncentracija bosanskih Hrvata i to prije svega u Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji. Također ćemo dinamizirati rad postojećih podružnica. Već sam spomenuo da će nam biti ključan „rad na terenu“ gdje ćemo pokušavati pomagati u rješavanju problema od vitalnog značenja za ljude koji ondje žive, a takvih problema ima, počevši od povećanja troškova smještaja u objektima, imovinsko-pravnih pitanja, pitanja infrastrukture, obrazovanja itd. Sljedeće godine planiramo otvoriti našu podružnicu u Srednjoj Bosni jer za tim vlada veliko zanimanje. Ondje je malo i srednje poduzetništvo mnogo razvijenije nego u drugim dijelovima BiH a ugledni poduzetnici iz naše Udruge koji imaju poduzeća u Hrvatskoj značajno bi mogli pridonijeti još bržem razvoju www. udruga-prsten.hr


ovanje,

toga dijela BiH. U prvom dijelu 2013. planiramo organizirati značajan znanstveni skup za BiH, Hrvatsku ali i zemlje regije koji se odnosi na geopolitički i geoekonomski položaj Bosne i Hercegovine i tom prilikom će znanstvenici iznijeti svoja viđenja za idućih 20-30 godina i u kojem smjeru će se kretati društvo i država BiH. Bit će riječi o demografkim tendencijama, nacionalizmu, ekumenizmu, ekonomskim prespektivama, europskim integracijama i interesima velikih sila za ovo područje. Također ćemo puno više osluškivati što čini naša Vlada u pogledu položaja Hrvata u BiH i bit ćemo im spemni u svemu pomoći, ali ćemo biti i kritični u slučaju pasivnosti ili krivih poteza. U sklopu Udruge nastali su Klub znanstvenika, čiji ste član; Klub žena i Forum mladih. Svi oni djeluju u skladu sa svojim interesima i pokazali su da imaju znanje, kreativnost, volju kojom su privukli članstvo u svoje redove: mladi imaju aktivnosti zanimljive mladim ljudima, žene rade programe za žene, znanstvenici organiziraju tribine i okrugle stolove u suradnji s HPEUom, Napretkom, crkvenim institucijama. Postoje li smjernice za njihov daljnji rad? Naš klub znanastvenika broji oko 70 magistara i doktora znanosti iz svih područja što je velika snaga. No, to je po mom mišljenju još uvijek mali broj u odnosu na stvarno postojeći potencijal pa prema tome imamo još što raditi na animaciji novih članova. Klub žena i Forum mladih su veoma www. udruga-prsten.hr

Članovi Gospodarskog savjeta: Marin Filipović (Finvestcorp), Stipo Matić (M SAN), Ivica Zovko (Zovko Grupa),

aktivni i puni ideja. Oni sami donose svoje programe rada i provode ih. Nema tu nekoga diktata već nam je bitno da su sve akcije na tragu naših temeljnih opredjeljenja zacrtanih Statutom, vizijom i misijom Udruge Prsten. Dakle, očekujem još veći angažman svih sastavnica pri čemu će svatko tko ima ideju i volju moći se dokazati, osjetit se sretnim jer je pomogao, jer je dio zajedničke ideje i vizije. Od naših znanstvenika očekujem da više odlaze u škole, kako u BiH tako i u Hrvatskoj i drže predavanja iz svojih područja, također i u općine ili županije. Mladi imaju i previše ideja i energije i uvjeren sam da će se povezivati u području obrazovanja, sporta, glazbe i humanitarnih akcija. Klub žena također je usmjeren na humanitarni i stvaralački rad, te povezivanje sa sličnim udrugama u BiH a posebice prema ugroženim obiteljima, stradalima u ratu, organizaciji izložbi, kulturnim događajima itd.

U jednom časopisu jedan ugledni politički analitičar se osvrnuo na porazne rezultate lokalnih izbora u BiH konstatirajući da su pokazatelj nedostatka zajedništva među Hrvatima u BiH i dijaspori. Kako od deklarativnog zajedništva, jer je svijest o njegovoj potrebi jasna, stvoriti realno zajedništvo ljudi u političkom životu BiH? Nedavni lokalni izbori su nažalost po tko zna koji put pokazali nedostatak zajedništva u političkom djelovanja hrvatskih stranaka u BiH. Bitno je reći da nije riječ o nejedinstvu hrvatskog naroda već o nejedinstvu poltitičkih stranaka zbog čega oni svi skupa gube. Narod se zbog toga osjeća jadno i nemoćno. Stvorena je svojevrsna politokracija kojoj je osnovni cilj briga o sebi i interesima užih skupina koje obnašaju političke funkcije i njima ovakva situacija odgovara. U Srednjoj Bosni se ponovio školski primjer za ovo

Biografski podaci: prof. dr. sc. Ivan Lovrinović Rođen je 7. ožujka 1960. u Gučoj Gori, općina

Travnik, Republika Bosna i Hercegovina. Naobrazba: 1984. diplomirao, 1990. magistrirao, a 1995. godine obranio doktorsku disertaciju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Karijera: Trenutačno je u zvanju redovitog sveučilišnog profesora u trajnom zvanju. Autor je i koautor pet knjiga, te oko 50 znanstevnih i stručnih radova na domaćim i međunarodnim konferencijama. Usavršavao se u

Austriji i SAD-u. Od 2002. - 2006. bio je dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a 2006. godine i kandidat za rektora Sveučilišta u Zagrebu. Od 2005. 2007. obnašao je dužnost predsjednika Vijeća društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područje znanstvenog interesa: Monetarna politika, međunarodne financije, financijske institucije i tržišta. Udruga bosanskih Hrvata /

15


o čemu govorim. U takvom ambijentu otuđenih političkih predstavnika nema dobrih izgleda za sretnu budućnost. Prsten u takvim slučajevima vidi prostor za svoje djelovanje, jer želimo pomoći i za stol dovesti političare iz različitih hrvatskih stranaka kako bismo ih animirali da se bore za zajednički interes hrvatskog naroda, a on je važniji od svega drugoga. Često se dešava da oni uopće ne žele razgovarati niti zajedno sjesti za stol što je neprihvatljivo za onoga tko se smatra političarem jer takvi ljudi moraju biti u stanju prevladati svoje uske interese i prepoznati opći interes. Tu je veliki prostor za naše djelovanje i mislim da ćemo u tom smislu biti dobro primljeni. Za koje ciljeve ćete se kao novi predsjednik Udruge osobito zalagati? Već sam naveo ključne ciljeve rada za koje ću se zalagati. Još bih htio istaknuti da će doći do promjene u načinu rada Predsjedništva Udruge. Članovi Predsjedništva će biti zaduženi za pojedina područja i projekte i na tim poslovima će im se pridružiti i članovi Upravnog odbora u skladu s njihovim sklonostima prema pojedinim oblicima aktivnosti. To će povećati stupanj aktivnosti i promocije svakoga od njih ali stvoriti i precizniju odgovornost za rad. Imate li poruku za naše članove i čitatelje koju biste ovim putem htjeli poslati? Ljudi iz BiH su kroz povijest naučili na patnju i uvijek su izlazili kao pobjednici. Pogjedajte druge ljude oko sebe pa ćete primijetiti da se više žale

16

/ Udruga bosanskih Hrvata

Dio članova Predsjedništva Udruge: Pavo Zubak, dr. sc. Tomislav Dubravac, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, mr. sc. Vjekoslav Jeleč, prof. dr. sc. Pavo Barišić i Marjan Biškić

Nakon sedam godina ustrojavanja, razmišljanja, druženja, akcija i boljeg upoznavanja sada smo spremni za još odlučniji nastup i za proširenje naših aktivnosti koje su određene našim Statutom. U iduće dvije godine nastojat ću da Udruga Prsten snažnije i češće bude prisutna „na terenu“

na uvjete života od Hrvata ih BiH. Mnogi od bosanskohercegovačkih Hrvata koji su prognani ili izbjegli u Hrvatsku po drugi put su gradili i dizali svoje kuće, s vrećicama u ruci su došli, a danas većina već ima osnovne uvjete za život. To znači da su naši ljudi bez obzira na sve nevolje naučili se dizati kada padnu i ponosno i optimistično hoditi dalje. Poručio bih im svima da sačuvaju taj duh, jer jedino takvi ljudi imaju budućnost ako ne klonu pred sutrašnjicom. To je najveća prednost i bogatstvo koju svaki od nas sa sobom nosi i u nama žive geni naših bosanskih predaka – dobrih, ustrajnih i hrabrih ljudi.

www. udruga-prsten.hr


KLUB ZNANSTVENIKA

Prva zajednička tribina Kluba znanstvenika UBH Prsten i HPEU-a

Budućnost Eurozone i zajedničke valute EU – eura

Prva zajednička tribina Hrvatske Paneuropske unije i Kluba znanstvenika UBH Prsten održana je 2. veljače 2012. u dvorani Hrvatske Paneuropske unije u Jurišićevoj 1a/I. Aktualnu temu Euro – čimbenik integracije ili dezintegracije Europske unije u zanimljivom dvosatnom izlaganju izložio je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Piše: Ivana Kolovrat

N

a početku predavanja nazočnima se, među kojima je bilo dosta mladih, obratio predsjednik Hrvatske Paneuropske unije prof. dr. sc. Pavo Barišić, ujedno i voditelj Kluba znanstvenika UBH Prsten i izrazio zadovoljstvo uspješnim početkom suradnje te istaknuo aktualnost teme koja je izabrana za prvu tribinu organiziranu odmah nakon pozitivna izjašnjavanja građana Republike Hrvatske o ulasku u Europsku uniju na referendumu održanom 22. siječnja 2012. U ime Udruge Prsten okupljene je pozdravio mr. sc. Vjekoslav Jeleč, kao potpredsjednik UBH Prsten. Voditelj tribine bio je dr. sc. Vjekoslav Bratić. Profesor Lovrinović, predavač i istraživač u području monetarne politike, međunarodnih financija, financijskih institucija i tržišta objasnio je kako se zajedničkom valutom, eurom uvedenim 2002., zamijenilo 17 nacionalnih valuta zemalja članica Eurozone. Jedinstvenim monetarnim sustavom na čelu s Europskom središnjom bankom, nasuprot kojem se nalazi 17 fiskalnih

nacionalnih politika, nastojalo se ostvariti pozitivne ekonomske učinke u višim stopama BDP-a, zaposlenosti i financijske stabilnosti. Željelo se također ukloniti uzrok nestabilnosti europskog gospodarstva, deviznog tečaja, a postignuta je i značajna konvergencija u kamatnim stopama i razini inflacije.

Moguća rješenja

Ekonomski pokazatelji prije početka svjetske globalne krize navodili su na zaključak da se ciljevi uspješno ostvaruju. Zemlje koje su danas u najvećoj krizi, Grčka, Irska, Španjolska, Portugal do prije nekoliko godina imale su visok rast BDPa. Dogodio im se balon cijena nekretnina koji se prelio na kreditno tržište što je uzrokovalo stvaranja golemog javnog duga. Teorija optimalnog valutnog područja čiji su autori Mundell i McKinnon iz 70-ih godina 20. stoljeća, na kojem se temelji koncept eura naišla je na prepreke koje treba prevladati u svrhu očuvanja stabilnosti Europske unije. Zajednička monetarna politika na razini EU-a suočena je trenutačno s nizom asimetričnih šokova koji variraju od zemlje do

zemlje a ne mogu se univerzalno rješavati. Stoga se proteklih mjeseci u najvišim europskim političkim i ekonomskim krugovima vode žustre rasprave između nekoliko pravaca mogućih rješenja: kao jedno od rješenja ističe se važnost političke unifikacije i uvođenja jedinstvene fiskalne politike, drugi, pak, smatraju da je postojeća razina ujedinjenosti dovoljna za dugoročno funkcioniranje EU. Treći rješenje vide u izlasku bolesnih država iz Eurozone kako bi se sačuvala „zdrava jezgra“. U raspravi koja se razvila nakon izlaganja prof. dr. sc. Lovrinović je odgovarao na različita pitanja, a jedno od njih je i kako je Island riješio problem sanacije banaka. Island ih je prepustio propadanju, a nije poput SAD-a i nekih zemalja Eurozone spašavao novcem državnih obveznika prelijevajući dug banaka na državu. Publiku su zanimali i odgovori na pitanja kako se dogodilo da su banke postale tako moćni sustavi koji su se „oteli“ kontroli nacionalnih država i dovele ih u sadašnju tešku ekonomsku situaciju koja prijeti dugogodišnjim trajanjem kojem se ne nazire kraj? Prva u nizu održanih tribina: prof. dr. sc. Ivan Lovrinović i dr. sc. Vjekoslav Bratić

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

17


KLUB ZNANSTVENIKA

Druga zajednička tribina Kluba znanstvenika UBH Prsten i HPEU-a

Genetski modificirana hrana - DA ili NE? U dvorani Hrvatske Paneuropske unije, Jurišićeva 1a/I, u Zagrebu, 6. lipnja 2012. u 19 sati održana je druga tribina u organizaciji Kluba znanstvenika Prsten i Hrvatske Paneuropske unije. Tema je bila genetski modificirana hrana a predavač dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac Piše: Ivana Kolovrat

D

ekan i redoviti profesor na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku, prof. dr. sc. Vlado Guberac, stručnjak u području oplemenjivanja bilja, sjemenarstva ratarskih kultura, genetskih izvora i biodivergentnosti, gen banaka i metoda u proizvodnji sjemena, pokušao je u nešto manje od dva sata približiti i iznijeti problematiku, činjenice, zakonske okvire, statističke podatke u svijetu te brojne prijepore o genetski modificiranoj hrani, GM biljkama i njihovoj industrijskoj upotrebi zainteresiranim slušateljima. Voditeljica tribine bila je prof. dr. sc. Karmela Barišić. U 21. stoljeću svjedočimo velikim zemljanim površinama zasijanim genetski modificiranim biljkama. Na policama se nalazi GM hrana, GMO se također upotrebljava i u tekstilnoj industriji, a desetljeća nakon početka konzumacije tih proizvoda, oni su počeli pokazivati svoju štetnost za ljudsko zdravlje. Zavladao je opravdani oprez koji je u opreci s moćnim međunarodnim proizvođačima GM biljaka koji svim sredstvima propagiraju njegovu sigurnost za ljudsko zdravlje. Tko je u pravu? Znanstvenici koji tvrde da je riječ o sigurnim proizvodima u dobro plaćenim “nezavisnim” laboratorijima ili pak oni koji godinama nailaze na dokaze o štetnosti? Profesor Guberac kazao je da je danas više od 60 biljaka genetski promijenjeno postupkom uvođenja stranog genetskog materijala u genetski materijal organizma ili uklanjanjem dijela genetskog materijala organizma domaćina. Primjerice u genetski materijal neke biljke “domaćina” unosi se genetski materijal druge biljke ili, moguće, životinje, virusa, bakterije kako bi se unijela nova svojstva i izazvala otpornost na viruse, insekte i na herbicide. GM biljke što se danas uzgajaju u svijetu jesu duhan, mrkva, soja, pamuk, kukuruz, riža, uljana repica i druge. Statistički je uočljiv velik rast GM usjeva u svijetu u kojem prednjače SAD, Kina, Argentina, Kanada dok je situacija u zemljama Europske unije umjerenija, jer svaka zemlja donosi vlastito zakonodavstvo kojim uređuje ovu problematiku te se zastupaju opreznija i stroža stajališta u pogledu GMO-a. Primjerice, GM kukuruz (genetically 18

/ Udruga bosanskih Hrvata

Voditeljica tribina: prof. dr. sc. Karmela Barišić i predavač prof. dr. sc. Vlado Guberac

modified corps) u SAD-u 1997. godine sijao se na površini od 2,8 milijuna hektara, a jedanaest godina poslije na 8 milijuna hektara. GM soja zamijenila je u svijetu u omjeru 92 posto naspram 8 posto konvencionalnu soju kojoj je pripao naziv “nenormalna soja”. U proizvodnji prednjači Argentina koja proizvodi u 100-postotnom udjelu GM soju. U hrani je nezamjenjiva kao poznati emulgator lecitin koji miješa vodu i mast te je kao takva izrazito zastupljena u prehrambenoj industriji. U proizvodnji GM pamuka ukupni udio u svjetskoj proizvodnji jest 40 posto, od toga 60 posto proizvodi se u Kini. Riječ je o pamuku koji je otporan na herbicide. Pojava brojnih alergija na ljudskoj koži i u tijelu dovodi se u vezu s GM pamukom. Na neke od tih sastojaka alergično je 0,25 posto djece i 0,5 posto odraslih. Opasnost za ljudsko zdravlje jest i u tome što će učinci biti vidljivi tek na sljedećim generacijama pa se može konstatirati da danas nismo ni svjesni što radimo i kakve će biti buduće posljedice. Etičko pitanje u polju ekonomske sfere logički se nameće oko terminator sjemenja jer to sjeme, za razliku od farmerskog sjemena, u drugoj generaciji aktivira samouništenje. Zbog čega? Da bi poljoprivrednici bili prisiljeni kupovati novo sjeme?!! Republika Hrvatska je u Zakonu o genetski

modificiranoj hrani 2005. zabranila uzgajanje GMO-a, a u Francuskoj je zabrana stupila na snagu 2008. godine. Danas znanstvenici govore o novim pojmovima, cisgenezi i eukardiji u kojima se primjenjuje konvencionalniji pristup. Npr. kod eukardije genetski materijal donora se prenosi u “domaćina” iz druge biljne sorte, ali iste vrste. Profesor je Guberac na kraju kazao da se agronomska struka slaže da je GMO opasan jer danas ne znamo odgovore na sljedeća pitanja: stvara li novounesena otpornost GM biljaka opasnost od novih sojeva patogena; postoji li opasnost od prijenosa tih unesenih svojstava biljaka na divlje srodnike i smanjenja biološke raznolikosti okoliša; hoće li nove samonikle GM biljke postati neuništivi korov; stvara li se opasnost od horizontalnog prijenosa gena na viruse na putu k stvaranju novih opasnijih virusa. I odgovor na ključno pitanje: postoji li opasnost za ljudsko zdravlje? Ne znamo pouzdano jer se kumulativni efekt pokazuje tek za 5, 10, 20 godina. Tako je npr. trebalo 20 godina da se dokaže da se DDT (široko primjenjivani otrov za oprašivanje) izaziva rak u organizmu. Nakon izlaganja razvila se rasprava u kojoj je izražena bojazan u kontrolu uvoza GM proizvoda u RH, nedostatka odgovornosti i etike u znanosti koja se postavlja ispred sigurnosti za ljudski organizam i čovječanstvo. www. udruga-prsten.hr


leitner leitner tax audit advisory

LeitnerLeitner

beograd

Radnička cesta 47/II

bratislava

HR

10000 Zagreb

T

+385 1 606 44-00

E

office@leitnerleitner.hr

bucures˛ti budapest linz ljubljana praha salzburg sarajevo wien zagreb zürich

www.leitnerleitner.com

NAŠA USLUGA = VAŠA PREDNOST


Intervju

s dr. Tomislavom Kalemom, specijalistom urologije svjetskog glasa

Vrhunski liječnik, odličan predavač, izumitelj medicinskih uređaja U prošlom smo broju najavili intervju s dr. Tomislavom Kalemom, specijalistom urologije koji je već desetljećima aktivno prisutan na urološkoj sceni, nepresušnim intenzitetom radi u Njemačkoj, Hrvatskoj i svijetu na dijagnozama, liječenju, edukacijama liječnika i izumima. Podrijetlom je iz Bosanke Posavine i unatoč svom „pretrpanom rasporedu“ našao je vremena i odgovorio na naša pitanja Razgovarala: Ivana Kolovrat

Z

ahvaljujući njegovu iznimnom znanju, stručnosti, energiji kojom organizira edukacije liječnika o najnovijim spoznajama, značenje dr. Tomislava Kalema u polju urologije su nemjerljivi. Pacijenti oboljeli od tumora nekoć su morali „ići pod skalpel“. Dr. Kalem je razvio metodu laparoskopskog liječenja zahvaljujući kojoj oboljeli prolaze bezbolnije liječenje i puno se brže oporave od teških oboljenja. Dr. Tomislav Kalem rođen je 12. rujna 1962. u Doboju. Roditelji su mu podrijetlom iz Kulaša i Dragalovaca (općina Prnjavor). Nakon završene osnovne škole u Bosanskome Šamcu i gimnazije u Modriči upisao je Medicinski fakultet u Osijeku. Magistrirao je u Zagrebu, a potom je položio dvije specijalizacije iz urologije u Frankfurtu. Kao liječnik je radio u Osijeku, Berlinu, Karlsruheu i Bernu. S 36 godina u njemačkom gradu Fuldi postaje zamjenik šefa urološke klinike. U Lauterbachu (Hessen) je 2005. otvorio svoju privatnu praksu i kliniku u kojoj se godišnje obavi 1200 operacija, pregleda oko 11 tisuća pacijenata te se provede 150 kemoterapija uroloških karcinoma. Od 2007. je zamjenik medicinskoga direktora bolnice. Rodom ste iz Doboja. Koliko ste danas povezani sa svojim rodnim krajem. Dolazite li u Doboj? Ja sam samo rođen u Doboju. Najduže sam živio u Bosanskom Šamcu pa se osjećam bosansko-posavskim Hrvatom. Povezanost s Bosanskom Posavinom sada je samo povezanost s prijateljima i poznanicima iz tih krajeva u dijaspori. Sva moja rodbina i svi moji prijatelji žive izvan tih područja. Kako ste odlučili studirati medicinu? Kad ste primijetili da vas zanima?  Moje veliko zanimanje za prirodu i znanost, te predmete biologije, kemije i fizike bilo je presudno za odluku studija medicine pri kraju gimnazije. U tijeku studija sam shvatio da medicina nije samo znanost nego mnogo više od toga. U njoj se miješaju znanost, etika, pravo i ekonomija.  Možete li usporediti stanje u urologiji u Njemačkoj i u Hrvatskoj?  Ovo je sigurno najteže pitanje. Njemačka ima 20

/ Udruga bosanskih Hrvata

82 milijuna stanovnika, 350 tisuća liječnika i 6 tisuća urologa, te zajedno sa Švicarskom i SADom izdvaja najviše novca za zdravstvo. Po mom mišljenju, svakom stanovniku Njemačke, Švicarske i Austrije dostupan je u najkraćem vremenu (neovisno kako je osiguran) pristup najmodernijim i svim ostalim priznatim načinima liječenja. S liječničke strane gledano medicina je u Njemačkoj pravno i ekonomski izrazito uređena. Svi procesi su medicinski optimizirani, te pravno kontrolirani. Navest ću svakodnevni primjer. Nakon velike operacije raka prostate pacijent odlazi na liječenje u toplice četiri tjedna. Ondje će biti rehabilitiran te će se svi rezultati operacije kontrolirati. Izvješće o kvaliteti operativnoga rada dobivaju: urolog npr. ja, pacijent, njegovo zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ako se primijeti da operativni rezultati odstupaju od standarda liječenja (koja su definirana) dolazi do sankcioniranja, čak i do gubitka dozvole za rad. Znači, ne može se živjeti od ugleda i stare slave nego se stalno moraju pratiti standardi liječenja koji su svake godine sve oštriji. Isto tako, liječnik može izvoditi vrhunske operative zahvate, ali

ako ima velike troškove, on i njegova bolnica mogu propasti. Za svaku operaciju imamo cijenu koja je važeća za tu godinu. U praksi se tako za operaciju raka prostate dobije oko 9 tisuća eura. Iz tih sredstava morate pokriti sve troškove, osoblje, materijal, iznajmljivanje sale i što ostane je zarada. Mislim da je najveća razlika u medicini u Hrvatskoj i Njemačkoj da u Njemačkoj politika nema uopće utjecaj na kliničku medicinu. Šef odjela se bira prema stručnim i organizacijskim kvalitetama. Nema smjena šefova klinika i bolnica ako dođe do promjene političke vlasti. Druga je važna razlika da su ovdje upravitelji bolnice uvijek ekonomisti, a liječnici su stručni savjetnici.

Od dijagnoze do liječenja

Postoji li “ispravan” način prehrane i življenja kako bi se smanjili urološki problemi? Umjerenost u jelu i piću. Ova rečenica je svima poznata. Kod uroloških pacijenata je bitno svakodnevno unositi dovoljno tekucine. Preporuča se izmedju 1,5-2,5 litara vode ako su srce i bubrezi zdravi. Treba izbjegavati jednoličnu

Ugledni liječnici o suradnji i iskustvu rada s dr. Kalemom O suradnji i iskustvu rada s dr. Kalemom progovorili su ugledni liječnici koji su boravili na edukaciji u klinici u Njemačkoj i iz nje se vratili s novim znanjima zahvaljujući kojim je znatno poboljšana skrb pacijenata s urološkim tegobama i bolestima. Prilikom pripreme materijala za intervju velika pomoć u realizaciji članka bio je Franjo Kalem, bratić dr. Kalema i poduzetnik čija je tvrtka donirala sedam lasera proizvođača Biolitec bolnicama u Hrvatskoj, za što je primio brojna priznanja za humanitarno djelovanje. Donirani laseri koriste se za razbijanje kamenca i operiranih mekih tkiva, te posebni za liječenje vena i hemeroida. Zahvaljujući vrijednim donacijama danas je Hrvatska u samom vrhu brige i skrbi pacijenata s urološkim problemima. „Ovim putem želim još jednom srdačno zahvaliti u ime tvrtke Biolitec AG dr. Tomislavu Kalemu na povjerenju kao i krajnje profesionalno organiziranim edukacijama, kako mnogobrojnih liječnika specijalista urologije iz regije tako i iz Republike Njemačke. Jedan je od prvih koji je prepoznao inovativne mogućnosti lasera u urologiji te se njima već dugo godina s uspješno i koristi. Velikim dijelom je pridonio da je danas laser našao svoje mjesto i u klinikama diljem regije.“ Haris Dulic, tvrtka Biolitec AG – svjetski proizvođač lasera „Dr. Tomislav Kalem je osebujna osoba u svijetu urologije, doktor medicine i specijalist urologije rođen na našim prostorima, a kalibar svjetskih razmjera, koji svoje znanje i rezultate predanog rada u urologiji, nesebično dijeli sa svima nama. Na poticaj dr. Tomislava Kalema, i zahvaljujući njegovoj želji da prenese svoje bogato znanje i iskustvo koje je stekao predanim radom i zalaganjem, mnogi od nas su bili njegovi gosti u Klinici, gdje smo učili nove metode i tehnike rada u urologiji. Svako novo znanje i iskustvo koje liječnik može prenijeti svom kolegi u svrhu boljeg i kvalitetnijeg liječenja svog pacijenta je hvalevrijedno. I zbog toga želim zahvaliti dr. Tomislavu Kalemu na nastojanju, zalaganju i želji da svoje znanje i vještine rada u urologiji želi podijeliti sa svima nama za dobrobit i napredak liječenja uroloških pacijenata na našim prostorima.“ dr. med. Damir Dittrich, spec. urolog. www. udruga-prsten.hr


prehranu, previše šećera i previše masti, te svaki dan jesti voće i povrće. Hrvatska ima jednu veliku prednost pred Zapadom. Toliko zdrave hrane na malome području nema nitko. U čemu ljudi griješe i kako mogu preventivno djelovati? Preventivno djelovanje na opće i urološko zdravlje počinje već u dječjoj dobi. Mora se paziti na zdravu, ako je moguće, biološku prehranu, dovoljan unos tekućine, te se dosta kretati. Ja preporučujem bavljenje sportom prema dobi i tjelesnim mogućnostima. Veoma je bitno da se u toku dana nađe vrijeme za stanku i trenutke osobnoga mira. Koja je populacija u postotku sklonija urološkim bolestima, muškarci ili žene?  Urološke bolesti su kod muškaraca puno češće, ne samo zbog naše anatomije i prostate nego što mi muškarci imamo čudan pristup prema našem tijelu i zdravlju, neovisno gdje živimo. Žene u Njemačkoj idu na sve sistematske i preventivne preglede u oko 85 posto slučajeva, a muškarci na oko 25 posto. Žene manje piju alkohol, manje puše i rjeđe su pretile te žive u prosjeku 7 godina duže. U gotovo svim urološkim bolestima na tri oboljela muškarca dolazi jedna žena. S izuzetkom bolesti prostate i impotencije. Svojedobno ste obavili prvu operaciju duotermijom u Slavonskome Brodu u bolnici Josip Benčević. Koje su prednosti takvog načina liječenja?  U našim je krajevima rak mokraćnog mjehura dosta česta bolest. Posebno se često pojavljuje površinski karcinom mjehura koji se endoskopski odstrani, ali se ti tumori često ponovno pojavljuju do oko 80 posto slučajeva. Standardna je terapija da se nakon operacije u mjehur preko katetera ubrizga tekućina (kemoterapija) u mjehur. Lijek se drži na sobnoj temperaturi. S duotermijom se lijek zagrije te se sa specijalnim kateterom i mjehur zagrije pa se izuzetno povisi cirkulacija krvi u mjehuru. S jedne strane se poveća dotok krvi sa stanicama obrane-imuniteta, s druge strane se s povišenom temperaturom “ubijaju”, na povišenu temperaturu, osjetljive stanice raka. Ostale preživjele stanice bit će lokalnom kemoterapijom uništene. Ovaj način sprečavanja ponovnoga nastanka raka mjehura je mnogo učinkovitiji nego klasični način liječenja. Aparat je bolnici donirao Marko Pipunić (vlasnik tvrtke Žito, prethodni predsjednik UBH Prsten). 

Najnovije spoznaje u urologiji

Koliko je liječnika iz Hrvatske prošlo edukaciju u trajanju do tri mjeseca u vašoj bolnici i kakve spoznaje mogu dobiti? Za sve sam liječnike koji dolaze na edukaciju, prema dogovoru, napravio program. Većina dolazi na usavršavanje modernih, ovdje već standardnih načina liječenja. Meni je bitno da nauče nešto što mogu u svojim klinikama odmah primijeniti. Najviše su se učili operativni zahvati. Svi su odmah shvatili da su ovdje organizacija rada, ekonomizirana medicina te pravno kontrolirani rezultati važniji od onoga tko i u kojoj ustanovi izvodi tu operaciju. Svi www. udruga-prsten.hr

Godinama u svjetskom vrhu medicine

Operacije koje se izvode uz uporabu bipolarnih instrumenata traju kraće, manji je gubitak krvi, troškovi operacije su manji, a instrumentarij se može višekratno upotrebljavati koji sudjeluju u liječenju pacijenta imaju zadatak da pacijent dobije maksimalnu uslugu. Kod mene su iz Hrvatske na edukaciji boravili prof. Ž. Kaštelan, prof. J. Passini, dr. D. Mrazovac, dr. H. Šosić, dr. M. Šunjara, dr. Kuliš s KBC-a Rebro u Zagrebu, dr. Z. Medverac, dr. D. Dittrich iz Slavonskog Broda i dr. D. N. Zebić, dr. D. Prlić iz Osijeka te kolege iz Bosne i Vojvodine. Na klinici izvodimo i edukaciju za laserske operacije za čitavu Europu. Patentirali ste i uređaj Clamp Uro nach Kalem koji je ime dobio po vama. Koje su prednosti njegove primjene? Ovdje je riječ o jednom operativnom instrumentu koji je priključen na jedno računalo koje regulira količinu energije u ovisnosti o debljini tkiva. To su u biti kliješta kojima se uhvati tkivo, pritisne se jedna pedala i tkivio se sprži, krvne žile se “zavare”, zatim se škarama tkivo prereže. Nema nikakvoga krvarenja. Prednost ove metode jest da se ne moraju dvije kleme staviti, rezati i dva puta operativnim koncem podvezati. Krvne žile su “zavarene”- zatvorene, nema krvarenja, nema istjecanja limfe, nema reakcija na konac i sam postupak traje veoma kratko, oko 50 - 60 sekundi. Operacije koje se izvode

uz uporabu bipolarnih instrumenata traju kraće, manji je gubitak krvi, troškovi operacije su manji, a instrumentarij se može višekratno upotrebljavati. Što biste poručili mladim ljudima budućim liječnicima, specijalistima urologije? Svima bih preporučio da u tijeku specijalizacije pokušaju odlaziti na planirane i praktične edukacije. Danas je pristup medicinskim informacijama praktično neograničan. Vi možete sve publikacije i operacije viddjeti na internetu. Osim medicinskoga i stručnoga znanja bitna je organizacija i ekonomija medicine. Ako ste stručni, dobro organizirani i ekonomski dobro radite ne biste smjeli imati problema s pravnim kontrolama.Tendencije u urologiji kao i ostalim granama su vrhunska standardizirana medicina za sve pacijente. Rijetke bolesti i veoma posebni slučajevi će se u budućnosti liječiti u specijaliziranim centrima. Razvoj medicinske tehnologije je nezaustavljiv, ali i veoma skup. U operativnim strukama tendencije su minimaliziranje instrumenata i robotizacija zahvata. Za liječenje zloćudnih tumora se sve više upotrebljavaju genetski lijekovi. Jeste li član nekoga zavičajnog kluba koji njeguje tradiciju i običaje kraja iz koga potječete? Nažalost, u ovom dijelu Njemačke nema osoba iz moga zavičaja. Sve svoje kontakte sa zavičajem i tradicijom održavam kontaktima s prijateljima i pacijentima iz mog kraja. U slobodno vrijeme dosta čitam o svome zavičaju. Pročitao sam do sada sve brojeve časopisa Prstena u kojem vidim da se naša tradicija njeguje u dijaspori. Udruga bosanskih Hrvata /

21


PODRUŽNICA

Mali Lošinj

Dobra suradnja s gradskom upravom Podružnica UBH Prsten u Malom Lošinju ove je godine djelovala afirmativno uz potporu članstva i dijela gradskih struktura u Malom Lošinju Pripremio: Dragan Lozančić

N

a proslavi četvrte obljetnice osnutka podružnice održane 11. srpnja 2012. članovima Udruge obratio se i gradonačelnik Grada Malog Lošinja, saborski zastupnik u prethodnom sazivu Hrvatskog sabora, Gari Capelli pozdravljajući članstvo i izražavajući spremnost na pomoć u radu podružnice. Tema rasprave s gradonačelnikom bila je, između ostalog, i osiguravanje prostora za provođenje aktivnosti i kvalitetniji rad podružnice. Upravni odbor podružnice upoznao je članstvo s predstojećim izborima u BiH u predstavnička tijela lokalne uprave i samouprave, koji su se održavali u BiH, početkom listopada 2012., te dao potporu članstvu u odlasku na izbore u mjesta gdje su rođeni, i još jednom članstvo uputio na rješavanje imovinskih problema na nekretninama u BiH, i mogućnosti ishođenja CIPS-ovih

osobnih iskaznica. Upravni odbor podružnice zajedno s članstvom razmatrao je i evidenciju članstva u podružnici, kao i evidenciju članarine, utvrđujući veći broj članova od formalno uključenih u evidenciju članstva u Udruzi i koji imaju valjanu iskaznicu. Također je s dijelom članstva 20. listopada 2012. održan radni sastanak radi informiranja članova o rezultatima 8. izborne Skupštine UBH PRSTEN u Središnjici u Zagrebu održane 14. listopada 2012. Članstvo je izviješteno o izboru novog predsjednika udruge prof. dr. Ivana Lovrinovića, kao i članova Upravnog i Nadzornog odbora. Članstvo je jednoglasno podržalo izbor Ivana Lovrinovića za predsjednika Udruge. Na istom radnom sastanku, članstvo je razmatralo odlazak na tradicionalnu večer UBH Prsten koja se redovito održava u prosincu svake godine, radi rezerviranja mjesta i kupnje ulaznica.

Kako do CIPS-ove osobne iskaznice? Posljednje vrijeme intenzivno se govori o povratku izbjeglih i prognanih Hrvata iz BiH u svoj rodni kraj. Unatoč sporosti te subjektivnim i objektivnim teškoćama u procesu povratka, ljudi se, ipak, vraćaju Piše: Dragan Lozančić

I

zuzetno veliki broj raseljenih osoba na području BIH posjeduju nepokretnu imovinu (izgrađene i porušene kuće, šume, pašnjake i sl.), a osobna je iskaznica nužna za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa u BiH. Stoga u nastavku opisujemo postupak, trajanje, okvirne cijene, te potrebnu dokumentaciju za dobivanje CIPS-ove osobne iskaznice. Za realizaciju povratka, donacije, zaposlenja, lakše ostavarivanje glasačkog prava na izborima u BiH i izbor predstavnika vlasti (biračko pravo se može ostvariti i bez CIPS-a) preduvjet je osobna prijava prebivališta i važeća osobna iskaznica. Zbog popisa stanovništva u BIH, postoji mogućnost da onoga koji ne bude na tom popisu (državljana), a u međuvremenu ne izvadi osobnu iskaznicu, možda u budućnosti neće biti u službenim evidencijama.

Postupak za CIPS

Preduvjet za dobivanje osobne iskaznice jest prijava prebivališta u BIH koja se dobiva na temelju rješenja o povratu imovine. Prebivalište se može prijaviti na adresu na kojoj ste do prije rata živjeli, bez obzira je li vaša kuća oštećena ili čak potpuno uništena. Najbolje je početi u resornom Ministarstvu za raseljena i izbjegla lica RS, u kojemu je potrebno zatražiti rješenje o povratu imovine u BiH. Primjerice, na temelju rješenja, nositelj prava, u većini slučajeva osoba na kojoj se gruntovno i katastarski vode nekretnine, prijavljuje svoje članove. 22

/ Udruga bosanskih Hrvata

Uvjet za dobivanje rješenja od Ministarstva za ne iskaznice. Dakle, svi navedeni dokumenti predaju se u raseljena i izbjegla lica jest posjedovni list koji MUP zajedno sa zahtjevom za izdavanje osobne se može dobiti u katastru, a odnosi se na vaše iskaznice, a ona se može podići za 15-ak dana nekretnine. Rješenje o povratu imovine važan je nakon predaje zahtjeva. To znači, da u jednom dokument koji je potrebno trajno čuvati, a za sve ili dva dana, možete izvaditi sve dokumente, što je potrebno, možete dati njegovu presliku. izvršiti uplatu, fotografirati se i predati zahtjev za U mjerodavnom je Matičnom uredu potrebizdavanje osobne iskaznice. no izvaditi Uvjerenje o državljanstvu i Rodni list, a dobivaju ih sve osobe upisane u matične S CIPS-ovom iskaznicom ostaju knjige. Rodni list je specifičan jer na njemu piše bosanskohercegovački JMBG, a koji je za svakog sva stečena prava u Hrvatskoj Također podsjećamo i na mogućnost upisa djegrađanina jedinstven. Preporučuje se izvaditi ce rođene izvan BiH, posebice u godinama za vrijeviše primjeraka Uvjerenja o državljanstvu i rodme i poslije rata, u Knjigu državljana BiH. Navedeno nih listova kako bi vam ostao po jedan ili dva pravo stječe svako dijete, a može ga ostvariti roditelj primjerak, jer uz zahtjev za CIPS-ovu osobnu do djetetove osamnaeste godine života ili dijete iskaznicu treba predati originale dokumenata. Uz zahtjev za izdavanje CIPS osobne iskaznice nakon osamnaeste godine života, sve dok mu je roditelj državljanin BiH živ, te ima potrebno je priložiti i neki mogućnost pokretanja postupstari dokument poput stare Osobna iskaznica ka upisa u Knjigu državljana u „lične karte“ ili „pasoša“. Ako nemate ovih dokumjerodavnom Matičnom uredu. BiH (CIPC BIH) menata, potrebno je u obliku Ovo je vrlo važno da nas ne bi izjave napisati da su se tijekom trajno izbrisali s rodne grude i na 3. Za CIPS BiH vremena izgubili. Fotografije taj način zauvijek izbrisali taj dio osobnu iskaznicu ne našeg identiteta i povijesti. Zbog nisu potrebne jer ćete se fotografirati u MUP-u prilikom podsvega navedenog važno je morate se odreći nošenja zahtjeva za osobnu. izdvojiti dan ili dva, naoružati se državljanstva niti se strpljenjem, te organizirati put u Uz sve ove dokumente treba priložiti presliku važećeg dokuodjaviti s prebivališta mjesto gdje ste se rodili, naučili menta sa slikom npr. hrvatska prva slova, prvi put zaljubili, te iz države sadašnjeg podnijeti zahtjev za BIH osobosobna iskaznica ili putovnica. Uz zahtjev treba priložiti i ponom iskaznicom na što imate prebivališta ili tvrdu uplate pristojbe u iznosu pravo, ali i obvezu zbog očuvaboravka. od 10 KM za izradu CIPS osobnja baštine svojih predaka. www. udruga-prsten.hr


PODRUŽNICA

VARAŽDIN

Druženje u podružnici UBH Prsten Varaždin Veliki broj članova podružnice u Varaždinu okupio se 1. srpnja 2012. na pikniku na varaždinskim bregima Pripremio: Prsten Unatoč toplinskom udaru koji je vladao u Hrvatskoj veliki broj članova Udruge Prsten sa sjedištem u Varaždinu sa svojim se obiteljima okupio na natkrivenom prostoru vatrogasnog društva Varaždinbreg na otvorenom u druženju u prirodi. Iz Zagreba je stiglo desetak članova kako bi podržali ovaj lijepi običaj sastajanja i druženja odraslih, mladih i djece. Iako je živa na termometru pokazivala iznad 35º C vjetrić koji je pirkao ugodno je hladio okupljeno društvo. Muškarci su se pobrinuli za izvrsno pečenje i roštilj, žene za kolače, dok je dječji smjeh veselo odjekivao šumskim krajolikom. Za veselu atmosferu pobrinuli su se vješti šargijaši koji su pratili muškarce uz napjeve tradicionalne posavske izvorne pjesme. Članovi KUD-a Prsten okupljenima su predstavili bogatstvo narodnih kola rodnog kraja. Pred kraj druženja muškarci su pokazali nogometno umijeće na obližnjem terenu.

Malonogometni tim za pobjede Malonogometna ekipa Podružnice Varaždin UBH Prsten djeluje već tri pune godine. Dvadesteak nogometaša podijeljenih u dvije ekipe svake subote do posljenje kapi znoja pokušava postići pogodak više u mrežu svojih suparnika Pripremio: Prsten

I

ako se u žaru borbe napravi pokoji prekršaj, ne složi s odlukom sudaca ili jednostavno ne bude nečiji dan, s izlaskom s terena, uz čašicu razgovora, sve se brzo zaboravi. I tako tri pune godine, prvo na terenima kod Varteksa, a potom u sportskom centru TTS na varaždinskoj Banfici, naši se nogometaši okupljaju i daju primjer i poticaj drugima o važnosti zajedništva. Duh zajedništva posebno ističe Anto Matijević iz Dervente koji kao iskusni sportaš svojim primjerom mlade pokušava uvesti u sportske vode. - Želim da osjete sport, kolektiv, zajedništvo, te da nauče da se kroz sport i uz sport mnoge druge stvari mogu lakše i uspješnije riješiti. Meni ovo dobro dođe za održavanje tjelesne kondicije, ovaj spoj mladosti i iskustva kod nas dobro funkcionira. Mi smo željeli da se naša djeca međusobno upoznaju i da se druže na drugim područjima. Tko zna, danas-sutra netko nekome može biti šansa za neki posao ili pomoć na bilo koji drugi način. Ovo treba nastaviti i čak proširiti na druge sportove, uključiti nove ljude, ima nas ovdje dosta, rekao je Anto sa smješkom i tako svome predsjedniku dodao još jednu od stavki u programu rada za iduću godinu. A mladi ko mladi, stvarno brzo uče. I dok se nakon odigrane utakmice stariji vraćaju doma, mladi Prstenovci već dogovaraju zajedničke izlaske za subotnju večer nakon čega se s nestrpljenjem očekuje nova utakmica i novi zajednički izlazak. Tomislav Ponjavić, prvi je razred srednje škole, i već godinu dana redovito igra mali nogomet. Jedan je od najmlađih u ekipi Prstena.

www. udruga-prsten.hr

-Privuklo me je dobro društvo, volim se družiti s dobrim ljudima. Jednom kad sam došao i vidio ovu ekipu stalno sam nagovarao brata da me povede. Prije nogometa bio sam u našem KUD-u, ali sada kad treniram noogomet za klub i kad igram ovdje ne stignem na probe u KUD. Družimo se, zabavljamo. Nedavno smo se dogovorili za zajednički izlazak, mi s nogometa i nekoliko cura iz KUD-a našli smo se u domu u Knegincu, super je bilo. I Ivanu Iliću, studentu Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, subota je nezamisliva bez ekipe iz Prstena. -Već treću godinu redovito subotom dolazim na nogomet, koji je već postao stalna aktivnost u mom rasporedu. Najveći razlog tome je druženje s prijateljima i ljudima koje inače ne bih vidio tako često,

a možda ih nikada ne bih ni upoznao. Jedan sat nogometa odigrava se na terenu sportskog centra, a poslije dolazi najzanimljiviji dio koji provodimo u druženju i razgovoru. Uz međusobno druženje, naši su nogometaši ove godine, u dva susreta, s lakoćom pobijedili reprezentaciju varaždinskih novinara. Čim je počeo zajednički domjenak više nikome na pameti nije bio rezultat nego pitanje kad ćemo opet igrati. S tog je susreta ostala za realizaciju jedna inicijativa, a to je odlazak novinara varaždinskih redakcija na zajednički izlet u Bosnu i Hercegovinu. Velika želja naših sportaša jest odigrati jednu utakmicu s ekipom Foruma mladih iz Zagreba. Taj se susret već dugo dogovara, i već je vrijeme da netko u Zagrebu okupi ekipu, jer Varaždin i nije tako daleko!

Ekipa Prstena, s lijeva na desno u crvenim dersovima stoje: Matijević Anto, Paurević Mario, Matijević Danijel, Ponjavić Ilija, Ponjavić Ivo, Babić Jeronim; Čuče s lijeva na desno u crvenim dresovima: Hrvoje Matijević, Ivan Ilić, Anto Toni Babić, Dragan Kajić, Tomo Ponjavić Udruga bosanskih Hrvata /

23


PODRUŽNICA

VARAŽDIN

Proslavljena obljetnica KUD-a Prsten Potkraj listopada 2012. KUD „Prsten“ koji djeluje u sklopu Podružnice Varaždin UBH Prsten obilježio je obljetnicu uspješnog rada Pripremio: Prsten

I

stinsko oduševljenje s kojim se 50-ak zaljubljenika u glazbeno naslijeđe Bosanske Posavine i Srednje Bosne počelo spontano okupljati u društvenom domu u Turčinu, traje i danas i jamstvo je da će unatoč teškim uvjetim u ovim krajevima odzvanjati veseli akordi šargije i violine. Bez ikakve financijske potpore, članovi KUD-a Prsten u godinu dana održali su tri uspješna javna nastupa. Premijerni nastup imali su na tradicionalnom godišnjem druženju u siječnju 2012. godine. Na Uskrsni ponedjeljak nastupili na večeri bosanskih Hrvata u Rugvici, a posljednji nastup održan je 22. srpnja 2012. u sklopu obilježavanja Dana općine Kneginec Gornji. Važno je spomenuti da je zahvaljujući donaciji bivšeg predsjednika Marka Pipunića nabavljeno 20-ak kompleta narodnih nošnji komušanskog kraja u kojima članovi KUD-a nastupaju. Od prvoga okupljanja članovi KUD-a su marljivo uvježbavali narodna kola, pjesme i napjeve komušanskog kraja. Istodobno je voditelj KUD-a Petar Ćosić strpljivo podučavao buduće šargijaše Ivana Pavlovića i Ivu Šimića. Iza njih je u proteklih godinu dana stotinjak sati sviranja i igranja na probama koje su se održavale svaki tjedan. Uvježbano je 16 kola, a svako kolo ima svoju posebnu koreografiju. Brzina kojom su stekli zavidnu vještinu oduševljava. Ivo Šimić je iz glazbene obitelji i njemu je „zadatak“ bio lakši. Ivan Pavlović, međutim, nikad prije nije imao šargiju u rukama, ali je vrijednom vježbom iz tjedna u tjedan uspio.

PODRUŽNICA

„Obojica znaju odsvirati dva-tri kola samostalno, ali sa mnom mogu bez problema odsvirati svih 16 kola koja smo uvježbavali u ovih godinu dana“, pohvalio je Petar Ćosić svoje vrijedne učenike, te je za četvrti ovogodišnji nastup KUD-a na 8. večeri članova i prijatelja udruge Prsten najavio izvedbu sljedećih kola: Pletenica, Odskočka, Zavrzlama, Četverac i Vaga.

RIJEKA

Rad i djelovanje u riječkoj podružnici Na svojoj petoj redovnoj skupštini 13. prosinca u Domu hrvatskih branitelja na Viškovu članovi Udruge Prsten iz Rijeke obilježit će 5. godina rada Udruge na ovom području. Posljednju godinu Udruga djeluje i kao pravni subjekt Piše: Željko Nujić

U

red državne upave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za opću upravu, odobrio je Udruzi bosanskih Hrvata Prsten, podružnica Rijeka upis u Registar udruga Republike Hrvatske. Očekivanja su bila velika, a ostvarenja realna, primjereno mogućnostima njezinih članova. Udruga ima više od sto članova, fizičkih osoba i 8 pravnih osoba od kojih su 4 aktivna. Svoje aktivnosti Prstenovci provode kroz Upravni odbor podružnice koji je u ovoj godini imao 9 sjednica. Na 3. sjednici Upravnog odbora 3. travnja 2012. usvojen je plan i program rada. Naglasak je bio na širenju članstva po ograncima, te suradnji s matičnim općinama u Bosni i Hercegovini. U suradnji s tvrtkom RIO, pravnom članicom naše podružnice i Središnjice Udruge organiziran je 2. srpnja 2012. Gospodarski forum u Rijeci uz sudjelovanje predstavnika Primorsko-goranske županije i grada Rijeke. Sastanak članova Upravnog odbora s članovi24

/ Udruga bosanskih Hrvata

ma i simpatizerima Udruge održan je 12. srpnja 2012. na Viškovu. Na tom sastanku pristupilo je 18 novih članova, a tema sastanka bio je odlazak na lokalne izbore u Bosni i Hercegovini 7. listopada 2012. godine i dobivanje CIPS-ovih iskaznica koje omogućuju izlazak na izbore. Zahvaljujući predsjedniku Udruge Prsten Marku Pipuniću čija je tvrtka Žito d.o.o. platila autobus za put u Bosnu 6. listopada 2012. članovi naše podružnice zaputili su se u rodne krajeve. Posjetili smo Derventu, Usoru, Žepče i Kraljevu Sutjesku. Povratak je bio u kasnim satima 7. listopada 2012. Analizirajući put, sredstva i napor koji su uložili članovi Upravnog odbora podružnice Rijeka, zaključili su da „doprinos općem dobru“ putem glasovanja nije srazmjeran uloženom trudu i sredstvima. Zaključili su da je potrebno na terenu kontinuirano raditi na poticanju dopisnog glasovanja, ali i odlazak na glasovanje u manjim skupinama o vlastitom trošku jer Udruga ne može financijski podnijeti ovakve aktivnosti kao stalnu praksu. Predsjednik Željko Nujić i članovi Uprav-

nog odbora riječke podružnice Ivan Matanović i Jozo Nujić posjetili su Usoru 14. srpnja 2012. u povodu obilježavanja 20 godina organiziranog otpora hrvatskih branitelja agresoru na području Usore. U sportskom dijelu programa veterani Prstena istaknuli su se zavidnom fizičkom kondicijom i uvjerljivo pobijedili „vršnjake“ iz Usore.Važno je istaknuti da je podružnica Rijeka aktivna i u radu Središnjice poput redovnog sudjelovanja zastupnika u Upravnom odboru UBH Prsten te ostalih manifestacija, kao što je tradicionalna svečana večera na kojoj je u prosincu 2011. bilo 12 članova iz Rijeke. U budućnosti je nužno raditi na stvaranju osjećaja pripadnosti kod članstva, odnosno članova Upravnog odbora koji Prsten doživljavju kao dio sebe i koji mogu i žele ustrajno raditi na njegovoj afirmaciji. Unatoč svim poteškoćama Udruga Prsten u Rijeci ima razlog za postojanje i nadamo se još boljim rezultatima u budućnosti. www. udruga-prsten.hr


Psihološka pomoć

Trčanje Na safariju u Africi, ugledavši lava kako im brzo prilazi, jedan od dva turista počinje žurno obuvati tenisice. „Zašto se obuvaš, ne možeš biti brži od lava“, kaže mu drugi. „Znam da ne mogu biti brži od lava, pokušavam biti brži od tebe“ Piše: Mijo Marić, prof. - psihoterapeut

Ž

ivimo u svijetu brzine i stalnog utrkivanja. Česta je predodžba da nam o brzini ovisi preživljavanje. Utrkujemo se sa svima, a trkača je sve više. Utrkujemo se s protivnicima i saveznicima, neprijateljima i prijateljima, neznancima i znancima, partnerima i ljubavnicima, rodbinom i članovima obitelji. Pritom se ometamo i sudaramo, padamo i dižemo i nastavljamo dalje. Čak i kada prestane utrka, trčanje se nastavlja. Utrkujemo se sami sa sobom. I tako sve dok ne zauzmemo trajni ležeći položaj. A tada, dok se opraštaju s nama, nabrajaju nam što smo sve još mogli uraditi. Koliko smo još mogli trčati. Na kraju, svečano nam pred svima obećaju da će nastaviti tamo gdje smo mi stali. Trčat će i za nas! Pa zašto toliko trčimo? Jesu li svuda oko nas lavovi i je li stalno u pitanju preživljavanje? Ne trebamo nikakvo istraživanje da znamo da je od bezbroj događaja u našim životima, vrlo mali broj onih u kojima smo realno ugroženi. To zna naš mozak. A naše emocije? One šute i prije nego mozak uspije

www. udruga-prsten.hr

išta reći, one pošalju strah. A on čuje slabo ili nikako, ali uvijek sa zakašnjenjem. A tada već trčimo. Započeli smo davno, davno. Prvo smo trčali da bismo preživjeli, prehranili se i obnovili vrstu, a onda je krenula naša mašta. Ona nas je dovela u vrijeme koje nazivamo modernim, vrijeme u kojem smo izloženi agresivnom utjecaju marketinga i medija koji nam kao vrijednosti nameću poruke tipa „Brzo i lako!“ „Što više to bolje!“ „Više, brže, jače!“ Između preživljavanja i modernog vremena smjestilo se bezbroj naših razloga za trčanje. I trkališta je sve više. Sada nas je već puno i krenuli smo u utrku gore. Ondje je prostor mnogo veći, oprema sve bolja i kakvo će to tek biti trčanje. A da malo stanemo? Mozak kaže da je to pametno, a umorno tijelo jedva dočeka. A što kažu emocije? Šute! Znaju one da smo najčešće sami sa sobom i čekaju da vide kako će to biti. Kako je biti sam sa sobom? Ja sa svojim strahom, tugom, ljutnjom, sramom, ponosom, kaosom, kontrolom, nemirom. Mi i naš nemir! Teško ga je obuzdati, a ako ga još malo potaknemo, onda će on pokrenuti naš biološki stroj u fazu trčanja. Ono je soci-

jalno mnogo prihvatljivije od nemira. Čak je i vrlo poželjno. Hvale nas! Kažu da smo jako vrijedni. I mi se hvalimo! Jedni drugima govorimo kako stalno nekuda trčimo. Vjerujemo da to donosi uspjeh, da nam raste ugled i da dobivamo na važnosti. A je li to tako? Uspjeh je povezan s djelovanjem. I to s radnim djelovanjem. Smislenim djelovanjem! Dakle, djelovanjem u kojem je dominantna uloga mozga. Uspješni ljudi ne samo da misle da mogu, nego vjeruju da mogu i za razliku od mišljenja uz vjerovanje uvijek ide stav i djelovanje. A nemir je u sferi emocija i s mozgom nije baš u bliskom odnosu. I neće nestati sam od sebe. Mi smo ga stvarali, mi ga moramo i rješavati. Moramo smanjivati podražaje koji izazivaju naše strahove i nemire. Moramo se baviti našim emocijama kao što se bavimo i našim kućama, vrtovima, automobilima, računalima, odjećom, igračkama. Moramo upoznati sebe. Svatko od nas je jedinstven i neponovljiv sklop tjelesnih, psihičkih i duhovnih svojstava. Brinimo o njima i nemira će biti manje. Da bismo se dobro osjećali, moramo biti dobro sa sobom. Doslovce to znači da moramo voljeti sebe. Ako prihvatimo sebe, druge ćemo lako prihvatiti, a onda i oni nas. Ako vam se i dalje čini da bez trčanja ne možete, pretvarajte ga u sportsko. Ono je smisleno i ne pokreće ga nemir nego cilj. Ipak stanite ponekad! Okrenite se i pogledajte što je iza vas. I tako nam svima obećaju da će nastaviti tamo gdje smo mi stali. Jednom će obećati i njima.

Udruga bosanskih Hrvata /

25


ZAKLADA PRSTEN

Pismo zahvale Zakladu PRSTEN osnovala je u listopadu 2007. godine Udruga bosanskih Hrvata Prsten. Cilj Zaklade je pomoći i potaknuti obrazovanje, a time dugoročno i zapošljavanje, učenika i studenata koji će stečena znanja upotrijebiti za daljnji razvoj prostora na kojem žive – Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U nastavku donosimo pismo zahvale stipendista Dejana Marića, koji je novčanu potporu primao u kategoriji djeteta smrtno stradalog branitelja HVO-a Poštovani,

K

oristim prigodu da zahvalim Udruzi bosanskih Hrvata Prsten koja je i osnivač Zaklade Prsten na pomoći i potpori koja mi je pružana tijekom mog studentskog razdoblja. Stipendist sam Zaklade Prsten od akademske godine 2008/2009., a stipendiju sam dobivao kao student - dijete smrtno stradaloga branitelja HVO-a Željka Marića. Molim vas da moju zahvalnost prenesete svim članovima Udruge koji su svojim radom i sredstvima omogućili da mi stipendija bude isplaćivana tijekom moga studiranja. Važnost ove stipendije s financijskoga aspekta za cijelu moju obitelj je bila velika. Omogućila mi je potpuno usavršavanje na onakav način kako sam i sam zamišljao, od moga Erasmus boravka u okviru Erasmus programa međunarodne mobilnosti za studente na Strojarskom fakultetu u Mariboru (Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojništvo, Maribor, Slovenija), pa sve do

krajnjega cilja uspješne obrane diplomskog rada na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu. Stipendija je uvelike pridonijela da osjetim da trud koji sam ulagao u svoje obrazovanje, osim moje obitelji, prepoznaju i drugi ljudi, te da se osjeti pripadnost jednoj velikoj zajednici. U Udruzi bosanskih Hrvata Prsten stekao sam vrlo lijepa i važna poznanstva koja će mi u budućem radu uvelike pomoći. Siguran sam da će prijateljstva koja sam stekao kroz Zakladu Prsten i dalje rasti, te da ću u idućem razdoblju ja biti taj koji će kroz Udrugu na različite načine moći pomoći njezinim članovima ali i drugima ljudima koji budu u potrebi. S poštovanjem i velikom zahvalnošću, Dejan Marić, mag. ing. mech. U Slavonskom Brodu, 24. 10. 2012.

POMOĆ STUDENTIMA I UČENICIMA Donacije koje će pomoći radu ZAKLADE PRSTEN možete uplatiti na račun broj 2390001-1100349000, Hrvatska poštanska banka d.d. Od srca hvala! 26

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


AKTUALNO

Kako izgleda statistička slika stanovništva u BiH nakon 20 godina?

Popis stanovništva u BiH Posljednji popis stanovništva u BiH održan je u ožujku 1991. Prema podacima tog popisa broj stanovnika je bio 4,37 milijuna stanovnika od čega je udio Muslimana (Bošnjaka) bio 43 posto, Srba 31 posto, a Hrvata 17 posto. Kakva je situacija danas u strukturi stanovništva saznat će se nakon obrade podataka popisa stanovništva koji će se održati u travnju 2013. Pripremio: Prsten

R

atna zbivanja izrazito su izmijenila strukturu stanovništva u BiH: zbog prognaništva, izbjeglištva, ekonomske poslijeratne migracije veliki broj stanovnika je promijenio mjesto boravka i prebivališta. Posljednji službeni podaci u BiH datiraju iz popisa stanovništva 1981. godine, nepotvrđeni iz 1991. godine što stavlja u nezavidnu poziciju sve ekonomske stručnjake prilikom izrade internih ekonomskih strategija razvoja kao i strane investitore. Bez statističkih podataka o stanovništvu, strukturi, naseljenosti i dr. nemoguće je planirati poslovne projekte.

Najsloženiji statistički projekt

Nakon što su 1. ožujka 1992. narodi BiH na referendumu donijeli odluku o samoopredjeljenju, 6. travnja 1992. započela je ratna agresija JNA u kojoj je poginulo oko 94 tisuće stanovnika, a raseljeno 1,8 milijuna. Međunarodne procjene iz 2006. pretpostavljaju da u BiH živi 4.498.976 stanovnika. Prošle godine BiH bila je jedina zemlja u Europi koja nije organizirala popis stanovništva, navode neki domaći bosanskohercegovački mediji. Popis stanovništva služi za stvaranje najvažnijih statističkih podataka jedne zemlje. Namjera da se popis izvrši nije dovoljna za njezin uspjeh. Zbog opsežnosti pripreme u tehničkom i zakonodavnom smislu potrebno je izdvojiti dovoljno vremena i novca. Zbog političke i nacionalne zloupotrebe i kršenja Zakona o popisu na terenu došlo je do naprasnog prekida popisa stanovništva u Makedoniji 2011. godine. „Na temelju dobivenih podataka u Bosni i Hercegovini vršit će se podjela vlasti na svim razinama. Popis stanovništva je primarno statističko pitanje jedne države, ali i političko. Rezultati popisa se vezuju direktno na podjelu vlasti od najviše do najniže razine“, kazao je Fadil Fatić iz Agencije za statistiku BiH u emisiji za Al Jazeeru. Cilj popisa jest utvrditi broj stanovnika u naseljima, općinama, gradovima i kantonima. Popisom se osiguravaju i podaci o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim obilježjima, o stambenom fondu

i dr. Popis stanovništva, ako sve bude teklo prema planu, obavit će se od 1. do 15. travnja 2013. Odvija se u skladu sa Zakonom o Popisu stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH 2013. (Službene novine Federacije BiH, broj 14/12), a prema članku 43 sudjelovanje u popisu je obvezno. Entitetski odnosi Zavoda i Agencije za statistiku su uređeni Zakonom o statistici BiH i Sporazumom o primjeni jedinstvenih metodologija i standarda. Popisivači će sa sobom imati tri obrasca: Popisnicu (obrazac P-1) i Upitnik za domaćinstvo i stan (obrazac P-2) i kontrolnua listu (obrazac P-3).

Probni popis stanovništva

Agencija za statistiku BiH u suradnji s entitetskim zavodima organizirala je od 15. listopada do 29. listopada 2012. probni popis stanovništva na uzorku od 60 popisnih krugova: 33 u Federaciji BiH, 21 u Republici Srpskoj i 6 u Brčko Distriktu i 35 općina. Planirano je obuhvatiti 6 tisuća domaćinstava. Za probni popis izdvojeno je oko 100 tisuća eura, a za službeni popis stanovništva izdvojit će se oko milijun eura. Cilj probnog popisa bio je provjera pripremljenosti metodoloških, organizacijskih i informatičkih rješenja kako bi se na vrijeme mogli ukloniti svi nedostaci do službenog popisa u travnju 2013. Zgrade i prostori koji su bili obuhvaćeni označeni su plakatima. Nakon završeng probnog popisa stanovništva, koji su nadzirali promatrači EU-a, popisivači su dobili prve podatke o doma-

Prošlost spaljena u agresorskom napadu Prve popise stanovništva na području BiH provele su turske vlasti u 17. stoljeću. Rađeni su po upravnim jedinicama – sandžacima, a zvali su se defteri. Čuvani su stoljećima u Državnom arhivu Republike Turske. Pedesetih godina 20. stoljeća Tapu defteri s podacima od neizmjerne važnosti za povijesno izučavanje prošlosti bosanskohercegovačkih naroda pohranjeni su u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom granatiranja Sarajeva 16. i 17. svibnja 1992. svi defteri su izgorjeli. www. udruga-prsten.hr

ćinstvima, stanovima, zgradama, poljoprivrednim površinama, zanimanju, demografskim, etničkim, obrazovnim podacima i dr. aktivnostima. Generalno je odaziv građana zadovoljavajući, a popisivači su uspjeli prikupiti potrebne podatke, stoji u priopćenjima popisnih povjerenstava. Na terenu je, također, bilo sumnjičavosti i pokušaja odbijanja popisa manjeg broja građana iako je odaziv Popisu stanovništva zakonom obvezan. Anketari se u jednom domaćinstvu zadrže oko 45 minuta i duže. Podaci probnog popisa i Popisa stanovništva su tajni prema Zakonu o statistici BiH i Zakonu o zaštiti ličnih podataka i njima se koriste samo u statističke svrhe. Za vrijeme probnog popisa oglasile su se i neke nevladine organizacije koje smatraju kako Probni popis stanovništva nije dovoljno promoviran te su ljudi slabo upoznati s važnošću prvog popisa stanovništva nakon 1991. godine od koje je prošlo više od 22 godine. (Izvor: fzs.ba, You Tube)

Jesu li građani obvezni sudjelovati u Popisu 2013.?

Da, sudjelovanje u popisu 2013. obvezno je, što je naznačeno i u Zakonu o Popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. (član 43). Tko će biti obuhvaćen, a tko ne Popisom 2013 ? Popisom će biti obuhvaćeni: a) državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to jesu li u trenutku popisa prisutni u Bosni Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine, b) strani državljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, bez obzira jesu li u trenutku popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu, c) osobe bez državljanstva, d) domaćinstva osobe iz toč. a), b) i c) i e) stanovi i druge stambene jedinice. Popis osoba na privremenom radu i boravku u inozemstvu je reguliran čl.40, čl.41 i čl. 42. Zakona o popisu stanovništva u BiH 2013.god.

Što ako se osoba ne zatekne kod kuće u vrijeme Popisa 2013.?

Ako popisivač u vrijeme popisivanja ne zatekne u stanu osobe obuhvaćene popisom, a podatke ne može prikupiti na način koji je predviđen Zakonom o popisu stanovništva u BiH 2013. godine, ostavit će osobi pismenu obavijest o dužnosti da dostavi podatke mjerodavnoj popisnoj komisiji do 15. travnja 2013. Obavijest će sadržavati radno vrijeme i adresu mjerodavnog popisnog centra. Udruga bosanskih Hrvata /

27


KLUB ŽENA

Putovanje kroz Bosnu i Hercegovinu

Pogled u prošlost, sadašnjost i budućnost U dva dana 20. i 21. listopada 2012. predstavnice Kluba žena posjetile su Derventu, Usoru, Sarajevo, samostan Plehan, Otvorenu kuću u Garevcu, te razgovarale s predstavnicama Udruge žena Sunce. Posjet Bosni i Hercegovini organiziran je s ciljem uspostavljanja suradnje s lokalnim čimbenicima razvoja, udrugama te razmjene iskustava stečenih prethodnim radom Piše: Ivana Kolovrat Foto: Natalija Ivandić, Ivija Jelavić

U

sklopu plana i programa rada Klub žena UBH Prsten ima, između ostaloga, putovanja i upoznavanja brojnih gradova u Bosni i Hercegovini u sklopu kojih su i posjeti prijateljskim srodnim udrugama, institucijama i organizacijama koje promiču toleranciju, zaštitu ljudskih prava, prava žena, aktivnosti za poboljšanje životnih uvjeta povratnika u BiH. Na putovanje Kluba žena krenule su: voditeljica Kluba žena Anđa Mandić, zamjenica voditeljice Verica Biškić, Dragica Šamija, Gordana Jelavić, Ankica Ivandić, Jadranka Barišić, Ankica Badurina, Ivana Kolovrat, članice Foruma mladih Ivija Jelavić, Natalija Ivandić, Ružica Džoić. Poseban gost-vodič na putovanju bio je glavni tajnik Udruge Prsten Marjan Biškić. Odlučeno je da se posjete i razgledaju Derventa – jer je velik broj članica ondje rođen i odrastao, samostan Plehan, Garevac u kojem je smještena Napretkova zaklada Otvorena kuća na

Ispred crkve sv. MArka

čelu s predsjednicom Slavicom Šerić. Za noćenje je izabran motel Split smješten u Žabljaku u općini Usora čiji je vlasnik Mijo Ćosić, vlasnik tvrtke Ćosić-Promex i član Udruge Prsten gdje je dogovoren susret s predstavnicama Udruge žena Sunce. Za nedjelju je bilo isplanirano razgledavanje Sarajeva i posjet fra Perici Vidiću u crkvi sv. Ante u Sarajevu i povratak za Zagreb.

Bosanska Posavina – Derventa, Plehan, Garevac, Usora

Nakon prelaska granice i ulaskom u Bosansku Posavinu otvorena je Pandorina kutija. Otvorivši je izletjele su uspomene na djetinjstvo. Do Dervente gdje su nekoć bile hrvatske kuće i sela zjapile su ruševine nekoć velikih kuća. Mahom trokatnica s potkrovljem koje dokazuju kako je nekoć bogat bio svijet koji je tu živio. U središtu Dervente, prvom gradu u BiH na popisu za posjet, nalaze se šetnica (korzo) i središnji trg na kojem se i danas nalaze crkva sv. Jurja Mučenika, u ratu potpuno srušena i obnovljena nakon rata, džamija i općina. Nakon šetnje po središtu Der-

vente na kojem se još uvijek vide ruševni tragovi rata, na redu je bio samostan Plehan. Na Plehanu je predstavnice Kluba žena toplo dočekao i ugostio plehanski gvardijan fra Ilija Kovačević. One su mu tim povodom uručile grafiku akademske kiparice Ljerke Njerš. Ispričao je kako je u ovom kraju prije rata živjelo devet tisuća Hrvata, a danas ih živi samo stotinjak. Mladih ljudi ima nažalost vrlo malo. U Bosanskoj Posavini je u ratu stradalo 40 župa. Nakon rata se u samostan Plehan prvi vratio fra Ivan Ćurić koji je godinama živio u kontejneru. Fra Ilija je pokazao obnovljene samostanske prostorije, crkvu sv. Marka i kapelicu sv. Ivana, arhivu i knjižnicu čiji je bogati fond knjiga za vrijeme rata sačuvan u Slavonskom Brodu. U obnovu arhiva i knjižnice samostana Plehan uključio se i UNESCO. Dvadeset paketa knjiga koji su poplavljeni čuvaju se zamrznuti u Zagrebu. Uz samostan se nalazi zadruga Eco Product koja zapošljava deset radnika. Imaju strojeve za obradu zemlje i stoku. Želja im je oplemeniti zemlju da ovi krajevi ne budu zapušteni. Napomenuo je da se od zemlje teško živi, ali se može uspjeti.

Fra Ilija Kovačević, plehanski gvardijan

U kapelici sv. Ivana

28

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Plehanska zvona

Rakija

Svijet se skupi samo kad se nešto organizirano slavi“, priča nam fra Ilija koji bi volio da ima više ekskurzija iz Hrvatske i da mladi ljudi podrijetlom iz BiH dolaze vidjeti i posjetiti krajeve u Bosni U vlasništvu Hrvata je 95 posto zemlje i treba je nastojati sačuvati. „Katolički svijet se okupi samo za blagdane, a povratnika ima nešto malo među umirovljenicima jer je ovdje život jefitniji. O većem povratku je možda iluzorno razgovarati nakon 20 godina, ali ima primjera da kuće obnavljaju djeca izbjeglih osoba i obrađuju zemlju. Sigurnosna situacija je u redu. Najveći problem ovog kraja jest što nema mladih. Ove je godine obilježeno 20 godina od pada Bosanske Posavine. Nekima kao da još uvijek padaju granate i još uvijek postoji strah. Svijet se skupi samo kad se nešto organizirano slavi“, priča nam fra Ilija koji bi Ispred crkve sv. Jurja Mučenika u Derventi

www. udruga-prsten.hr

Arhiv pod zaštitom UNESCO-a na Plehanu Vreteno u Garevcu u Otvorenoj kući

volio da ima više ekskurzija iz Hrvatske i da mladi ljudi podrijetlom iz BiH dolaze vidjeti i posjetiti krajeve u Bosni. Pozdravio je mlade članove Foruma mladih koji su dolazili na Plehan u sklopu akcije pomaganja u zadruzi Eco produkt.

Otvorena kuća u Garevcu – pokazni nasadi jabuka i plastenik

U Napretkovoj zakladi Otvorena kuća u Garevcu voditeljica Slavica Šerić pokazala je obnovljene prostorije Osnovne škole Vladimira Nazora, pokazne nasade jabuka i plastenik. Poslije se priključila i Marica Hrgaš, predsjednica Napretkove podružnice Odžak. Građevine su u ratu porušene, a obnovljene su zahvaljujući donacijama stranih zaklada te ministarstvima u BiH i RH. Osnovnu školu danas pohađa šest učenika koji polaze pet različitih razreda. U zgradi se nalazi uređena dvorana za sastanke i predavanja, radionica s dva tkalačka stana u kojoj su brojni polaznici prošli tečaj tkanja, smještajni kapacitet za desetak osoba za polaznike radionica, edu-

kacija i tečajeva koji dolaze i udaljenih krajeva. „ U pripremi su brojne edukativne radionice posvećene održivoj ekološkoj poljoprivredi. Analiza zemljišta pokazala je da je ovo izuzetno plodna i zdrava zemlja pogodna za takvu poljoprivredu. Želimo pomoći poljoprivrednicima u zatvaranju poslovnog ciklusa od sadnje, plasmana proizvoda do prodaje. Treba stvoriti poslovne mreže onih koji proizvode, koji otkupljuju do plasmana proizvoda koji mora biti brendiran, prepoznatljiv. Napravili smo i pokazne nasade jabuka, plastenik, a u planu nam je zasaditi začinsko i ljekovito bilje“, kazala je Slavica Šerić. Razgovaralo se i o suradnjama Kluba žena, Foruma mladih i poduzetnika Prstenovih pravnih osoba i Otvorene kuće koje se mogu zajednički realizirati u skoroj budućnosti.

Udruga žena Sunce – zajedničkim trudom dolazimo do prepoznatljivih rezultata

U večernjim satima u dvorani motela Split u Žabljaku u općini Usora domaćin Mijo Ćosić, vlaUdruga žena Sunce: Ružica Ivić, Mira Bratić, Snježana Erceg i Mara Đido s voditeljicom kluba žena Anđom Mandić i glavnim tajnikom Marjanom Biškićem

Udruga bosanskih Hrvata /

29


Od 40-50 tisuća Hrvata od prije rata danas ih je ostalo samo tisuću. U crkvi sv. Ante svakog utorka i petka služi se misa za vjernike svih vjera, muslimane, pravoslavce i katolike. Kazao je kako je ova tradicija nastala još za života sv. Ante s kojim su molili vjernici svih vjera snik tvrtke Ćosić Promex i član UBH Prsten zaželio je dobrodošlicu i ugodan boravak u BiH Klubu žena. U ugodnoj atmosferi održan je sastanak s predstavnicama Udruge žena Sunce Snježanom Erceg, predsjednicom Udruge, Marom Džido, predsjednicom Skupštine, Mirom Bratić, voditeljicom projekata i Ružicom Ivić, prof. hrvatskog jezika u mirovini. Žene su predstavile svoj projekt osposobljavanja žena za samostalno privređivanje koji je odobrila Ekumenska inicijative Omiš u sklopu kojeg je uređena plastenička proizvodnja bobičastog voća i seminar za vođenje osnovnog računovodstva za mala poljoprivredna gospodar-

30

/ Udruga bosanskih Hrvata

stva. Više od 20 žena je završilo seminar i dobilo certifikat Ministarstva poljoprivrede. Aktivno sudjeluju na etno i gastrofestivalima i sajmovima. Osnovale su Regionalnu mrežu udruga žena, a za njihov uspjeh, ističu, zaslužni su i susretljivi službenici na čelu s načelnikom Općine koji im u svemu stoje na raspolaganju sa svojom tehničkom i financijskom pomoći. S predstavnicama Udruge Sunce u planu je zajedničko putovanje u Kraljevu Sutjesku predviđeno za proljeće 2013. godine.

Sunčano jutro u Sarajevu

Sutradan je putovanje nastavljeno jesenskim pejzažem šumovitog brežuljkasto-planinskog krajolika kanjona rijeke Bosne sa zelenim proplancima na kojima pasu ovce i krave uz kuće s krovovima na četiri vode pa sve do Sarajeva gdje nas je dočekao suncem okupani grad na Miljacki. U Franjevačkom samostanu i crkvi sv. Ante na Bistriku članice Kluba srdačno je primio fra Perica Petar Vidić, gvardijan, akademski slikar i profesor povijesti umjetnosti. Temelji samostana postavljeni su 1893., a zahvaljujući brojnim dobročiniteljima, već u rujnu 1894. nadbiskup dr. Josip Stadler je dao svečani blagoslov. U ovom dijelu Sarajeva živjeli su mahom katolici pa je bio

poznat pod nazivom Latinuk. Fra Perica Petar Vidić bio je gvardijan Franjevačkog samostana sv. Ante od 1991. do 2000. godine. U Sarajevu je proveo čitav rat uz svoje vjernike. Ispričao je da je u proteklom ratu 11 granata palo na prostor samostana, ali ni jedna na crkvu sv. Ante. Upozorio je na demografske posljedice proteklog rata u kojem je broj Hrvata od brojke 850 tisuća pao na 400 tisuća Hrvata u BiH. U Sarajevu živi danas 92 posto Bošnjaka, 2 posto Hrvata i 2-3 posto Srba. Od 40-50 tisuća Hrvata od prije rata danas ih je ostalo samo tisuću. U crkvi sv. Ante svakog utorka i petka služi se misa za vjernike svih vjera, muslimane, pravoslavce i katolike. Kazao je kako je ova tradicija nastala još za života sv. Ante s kojim su molili vjernici svih vjera. Sv. Ante ima u svijetu najveći broj štovatelja od svih svetaca. U sklopu samostana nalazi se i umjetnička galerija u kojoj se nalaze vrhunska umjetnička ostvarenja pa se smatra i jednom od umjetnički najbogatijih franjevačkih crkava. Toplo i sunčano jutro na Baščaršji, pite svih vrsta, baklave iz slastičarne Sarajbosni, stari zanati, razgledanje katedrale Srca Isusova, dodatno su pridonijeli snažnim dojmovima kojima je putovanje obilovalo na svakom kilometru.

www. udruga-prsten.hr


KLUB ŽENA

Otvorena kuća – centar za mir i kulturu dijaloga

Sve na jednom mjestu - Garevac Iza stogodišnje zgrade koja je srušena u ratu, a obnovljena i opremljena zahvaljujući stranim i domaćim donacijama prostire se nekoliko duluma nasada mladih jabuka i plastenik u kojima se primjenjuju najnovija znanja iz ekopoljoprivrede Pripremio: Prsten Otvorena kuća počela je s radom 2006., a djeluje u Garevcu, općini Modriča i cijeloj Bosanskoj Posavini. Glavni cilj Napretkove zaklade Otvorena kuća jest oživljavanje krajeva koji su prije rata imali 2000 stanovnika, a danas samo 100-tinjak. Razvili su brojne programe koji promiču vrijednosti mira, dijaloga, pružaju besplatne pravne, ekonomske i psihosocijalne savjete povratnicima. Pomagali su povratnicima u prikupljanju i slanju dokumentacije za dobivanje građevinskog materijala i druge pomoći za obnovu porušenih kuća. Održali su brojne tribine i okrugle stolove o održivom povratku. Organiziraju kolonije i ljetne kampove za mlade koji su sudjelovali u radovima krčenja i sađenja nasada jabuka. U sklopu stambenog dijela održavali su 20 radionica tkanja, 10 grnčarsko-keramičkih radionica.

Ekološka poljoprivreda je budućnost kraja

Veliki naglasak u svom radu posvetili su edukacijama, istraživanju i popularizaciji ekološke poljoprivrede; obnavljanju obiteljskih gospodarstava, očuvanju prirodnog bogatstva i bioraznolikosti. Kvalitetnu suradnju ostvarili su s poljprivrednom školom u Slavonskom Brodu čiji su profesori držali predavanja o ekološkoj poljoprivredi. U suradnji s poljoprivrednom školom u Hrvatskoj pripremili su projekt za natječaj za IPA II prekograničnu suradnje. „ Ono što poučavamo ljude ovdje praktično možemo i isprobati kako bismo potvrdili vjerodostojnost. Ovdje možemo provjeriti i napraviti proračune koje poslije možemo prenijeti ljudima koji dođu na edukaciju“, ispričala nam je voditeljica Slavica Šerić.

Plastenici i pokazni nasadi jabuka služe u edukacijske svrhe gdje se sve što se podučava može i eksperimentalno provjeriti

Voditeljica Otvorene kuće Slavica Šerić pokazala je članicama Kluba žena prostorije gdje se organiziraju radionice tkanja

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

31


KLUB ŽENA

AKTIVNOSTI

Predavanje o kraljici Katarini Kotromanić

Je li kraljica Katarina Kotromanić bila posljednja bosanska kraljica, kao što tvrdi popularna i rasprostranjena teza? Kakva je bila njezina sudbina? Što danas znamo o sudbini najpoznatije bosanske kraljice na koju se uspomena obilježava u Kraljevoj Sutjesci svake godine 25. listopada, na dan njezine smrti. O njezinu životu, povijesnim činjenicama iz tog doba vremena pada Bosne 1463., smrti kralja Stjepana Tomaša i okolnostima bijega kraljice Katarine i njezine djece Sigmunda i Katarine iz okupirane Bosne, predavanje je održala profesorica povijesti Dragica Šamija. Predavanju je nazočio veći broj članica Kluba žena i ostalih članova Udruge koje zanima ova povijesna tema.

Izabrane nove voditeljice Kluba žena

Na prvom jesenskom radnom sastanku Kluba žena, održanom 12. rujna 2012., okupljene članice, nakon dvomjesečne ljetne stanke, izabrale su nove voditeljice Kluba. Na početku sastanka prošlogodišnja voditeljica Kluba žena Dragica Šamija podnijela je izvještaj o radu u protekloj godini i zahvalila na suradnji članicama. Nakon toga je izabrano novo vodstvo. Za novu voditeljicu Kluba žena izabrana je Anđa Mandić, a za zamjenicu Verica Biškić. U nastavku sastanka razgovaralo se o planovima i aktivnostima za daljnji rad u idućem razdoblju kao i realizaciji putovanja u BiH članica Kluba žena i svih zainteresiranih članica Udruge. Predviđen je obilazak nekoliko gradova u BiH. Pozvane su sve članice UBH Prsten da se pridruže Klubu žena u njegovim aktivnostima te i na taj način daju svoj doprinos radu Udruge.

Održana promocija knjige “Koji držiš brdo na svom prstu”

U Udruzi Prsten održana je 26. ožujka 2012. promocija knjige Koji držiš brdo na svom prstu Sanje Babić-Đulvat u organizaciji Kluba žena

U

Udruzi Prsten održana je 26. ožujka 2012. promocija knjige Koji držiš brdo na svom prstu Sanje Babić-Đulvat u organizaciji Kluba žena. Promociji su nazočili brojni članovi Udruge, gosti i prijatelji književnice koji su s radošću dočekali prvu zagrebačku promociju spisateljice. Roman Koji držiš brdo na svom prstu Sanje Babić-Đulvat govori o ratnoj tragediji glavnog junaka slikara Vilima koji je proživio rat u Bosni i Hercegovini i njegovoj boli s kojom proživljava dane nakon rata u malom dalmatinskom mjestu. Čitatelj upoznaje bol i traumu umjetnika i pacifista Vilka koji se ne miri s ratom i ne može sebi oprostiti tragediju koju je nesretnim spletom okolnosti uzrokovao. Roman je objavljen 2010. godine i u BiH je promoviran u nekoliko gradova. Na poziv članica Kluba žena UBH Prsten spisateljica se rado odazvala i održala promociju svoje knjige u Zagrebu. Voditeljica i moderatorica promocije Gordana Jelavić u uvodnoj je riječi uvela slušatelje u svijet romana Sanje Babić-Đulvat kroz koji nas vode autorefleksija glavnog lika, neodaslana pisma medicinskoj sestri Veri, gotovo karmička veza s ostalim likovima koji se javljaju u romanu i vode priču prema njezinu vrhuncu i tragičnom raspletu. Ulomak iz romana kojim je oživio poslijeratnu atmosferu djela svojim glasom dočarao je jedan od najboljih hrvatskih glumaca Božidar Alić. Književnica Sanja Babić-Đulvat

zahvalila je Udruzi koja je organizirala promociju knjige u intimnoj atmosferi Udruge i istaknula kako umjetnost i književnost moraju biti most dobrote. Do sada je objavila zbirke pjesama Oko rta Dobre Nade, Ljubav nije samo riječ; romane Travnički nocturno, Koji držiš brdo na svom prstu. Za djecu je napisala i ilustrirala knjige Tončijev san, Nisam ja mamina maza, Vjetroslavvilenjak dobrog srca. Sanja Babić-Đulvat živi u Travniku, a radi kao profesorica hrvatskog jezika u srednjoj školi Vitez u Vitezu.

Humanitarna prodaja umjetničkih radova

U sklopu 7. večeri Udruge Prsten 2. prosinca 2011. Klub žena organizirao je u dvorani Strauss humanitarno-izložbenu prodaju unikatnog nakita, božićnih aranžmana, oslikanih čaša Ankice Ivandić i umjetničkih radova: slika, broševa, ručno oslikanih šalova s cvjetnim motivima na svili naše renomirane slikarice Krunoslave Kuljiš. Za vrijeme održavanja svečane večere svi gosti bili su pozvani na razgledavanje izložbenog prostora u kojem se odvijala humanitarna prodaja umjetničkih radova. Dio prihoda od prodaje umjetničkih radova izdvojen je za kupnju nove violine mladoj talentiranoj glazbenici, violinistici Mateji Oršolić. Djevojčica je iznimnog glazbenog talenta i ponosna vlasnica nekoliko glazbenih nagrada osvojenih na raznim natjecanjima, a već godinama unatoč teškim financijskim uvjetima, isključivo zahvaljujući upornosti svojih roditelja, putuje svaki tjedan iz Orašja u glazbenu školu u Vinkovce. 32

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


ljudi događaji i povodi

Svečana proslava šest godina postojanja i rada Udruge Prsten U prepunoj dvorani hotela Antunović više od 400 članova i uzvanika 2. prosinca 2011. u ugodnoj atmosferi proslavilo šest godina zajedničkog rada

S

edmu tradicionalnu svečanu večer, koja se održava početkom prosinca svake godine od osnutka Udruge, obilježilo je okupljanje velikog broja članova i prijatelja UBH Prsten i druženje uz domaću pjesmu, ples, kulinarske specijalitete. Kao i prethodnih godina i ove godine je odaziv na večeru bio popriličan, a brojnim uzvanicima i gostima pozdravnim se riječima obratio predsjednik Udruge Marko Pipunić, koji je svima poželio dobrodošlicu i zahvalio na velikom interesu i dolasku na večeru. Nazočnima se obratio i uvaženi gost, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović koji je istaknuo važnost okupljanja i zajednički humanitarni angažman kroz Udrugu u svrhu očuvanja kulture, običaja i tradicije Hrvata iz BiH u Republici Hrvatskoj. Uz tradicionalni bosanski meni na kojem su svoje mjesto pronašli sudžuk, sir, domaća šunka, krumpiruša, zeljanica, burek, punjena teletina na bosanski, razni prilozi te slastice baklava, tufahije, hurmašice i tulumbe za dobro raspoloženje gostiju pobrinuli su se operna pjevačica Angela Nujić iz Rijeke, Lira bend, braća Begići, plesni parovi Iva Kopčić i Mario Ključević te Jelena i Vlado Kopčić. Posebna gošća večeri bila je jedanaestogodišnja violinistica iz Orašja Mateja Oršolić koja je svojom izvrsnom izvedbom dirnula sve uzvanike. Klub žena s predsjednikom RH Ivom Josipovićem

Sastanak predstavnika UBH Prsten s potpredsjednikom Vlade RH Izaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata Prsten 17. srpnja 2012. u sastavu Marko Pipunić, Pavo Zubak, Stipo Matić, Mijo Marić i Marjan Biškić primio je potpredsjednik Vlade RH za unutarnju, vanjsku i europsku politiku mr. sc. Neven Mimica Na sastanku su bili i mr. sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i mr. sc. Kristijan Turkalj, tajnik Ureda. Predsjednik Udruge Prsten Marko Pipunić upoznao je nazočne s Udrugom, vizijom i misijom, te planom i programom rada. Istaknuo je zabrinutost za položaj Hrvata u BiH i nužnost promjene Ustava i izbornih zakona kako bi Hrvati u BiH bili konstitutivni i ravnopravni. Razgovaralo se o aktivnostima oko lokalnih izbora u BiH, Zakonu o boravištu, popisu stanovništva u BiH, graničnim prijelazima, te o implementaciji Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o povratku izbjeglih osoba iz BiH i RH. Velika pozornost u razgovorima posvećena je održivom povratku i opstanku Hrvata u BiH. Zbog toga su predstavnici Udruge predložili da se izbornim zakonima u BiH propiše www. udruga-prsten.hr

broj vijećnika, predstavnika naroda BiH, u skladu s postotkom stanovništva iz 1991. godine, a posebno je to bitno za općine i gradove u srpskom entitetu BiH gdje je postotak Hrvata pao na 1%. Potpredsjednik Vlade Neven Mimica istaknuo je interes Republike Hrvatske za unapređivanjem dobrosusjedskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, te punu potporu Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskom putu. Naglasio je zalaganje Republike Hrvatske za poboljšanje sadašnjeg položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kao jednakopravnog i konstitutivnog naroda, ocijenivši kako bi usmjeravanje konkretnih programa s ciljem socijalnog i gospodarskog razvoja moglo biti poticajno za ostvarivanje održivog povratka i ostanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dogovorena je buduća suradnja Vlade RH i Udruge Prsten koja će biti dvosmjerna, obostrano korisna, a na dobrobit Hrvata BiH. Udruga bosanskih Hrvata /

33


LJUDI DOGAĐAJI I POVODI

Izborna skupština - obilježena 7. obljetnica rada U dvorani hotela “Zovko” 14. listopada 2012. održana je 4. izborna skupština Udruge bosanskih Hrvata Prsten na kojoj je izabran novi sastav članova upravljačkih tijela Udruge. Za novog predsjednika Udruge Prsten izabran je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, a za dopredsjednika poduzetnik Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AutoZubak

Pripremio: Prsten

P

ozdravnim govorima sudionicima Skupštine obratili su se predstavnik HKD Napredak-Glavne podružnice Zagreb prof. Vladimir Luburić, predstavnik HKD Napredak Sarajevo Goran Štrbac, Juriša Krajnović, predsjednik Zajednice povratnika Bosanske Posavine, predsjednik Udruge bivše općine Zavalje, Želimir Pršo, predsjednik Zavičajnog kluba Jajce Pejo Spajić, predsjednik Zajednice Hrvata istočne Hercegovine Šimun Pavlović, predstavnik Zajednice prognanih i izbjeglih RS Berislav Andrijević, izrazivši želju za uspješnom suradnjom s UBH Prsten, osobito u promicanju i zaštiti prava Hrvata BiH. Predsjednik Udruge Marko Pipunić predstavio je Izvješće o radu Udruge za razdoblje 14.6.2010.-14.10.2012. posebno se osvrnuvši na širenje djelovanja Udruge u proteklom razdoblju te organizaciju aktivnosti poput okruglih stolova u Zagrebu i Banja Luci, gospodarskih foruma u Mostaru i Rijeci, jačanje kontakata i suradnje s tijelima državne vlasti i udrugama koje okupljaju Hrvate podrijetlom iz BiH. Zahvalio je svim članovima na danom povjerenju vođenja Udruge u proteklom mandatu, na pruženoj pomoći u ostvarivanju zadataka, pohvalivši sve koji su se zalagali i dali veliki doprinos u kvalitetnom obavljanju rada i ostvarivanju ciljeva Udruge. Nakon Izvješća o financijskom poslovanju za 2011. i 2012. godinu, glavni tajnik Udruge Marjan Biškić zahvalio je svim donatorima i još jednom pozvao sve članove na redovno plaćanje članarine. Ravnatelj Zaklade Prsten, Mijo Marić predstavio je teško

stanje u poslovanju Zaklade u 2011. i 2012. godini. Istaknuo je kako je funkcija stipendiranja obrazovanja mladih jedna od temeljnih zadaća Zaklade koju treba racionalno osmisliti i snažno podupirati.

Izbor novog vodstva

Predsjednik kandidacijske komisije Tomislav Dubravac predstavio je članovima Skupštine kandidate za predsjednika i zamjenika predsjednika UBH Prsten: prof. dr. sc. Ivana Lovrinovića i poduzetnika Pavu Zubaka. Potom su jednoglasno izabrani i kandidati Nadzornog odbora i Upravnog odbora. Odlučeno je da se zbog nedovoljnog broja kandidata za sve općinegradove (Tuzla, Kiseljak, Prozor-Rama) Upravni odbor ovlasti za naknadni izbor članova za te općine-gradove. Novoimenovani predsjednik Ivan Lovrinović, predstavio je Prijedlog programa za 2013. godinu po točno određenim točkama djelovanja Udruge u idućem razdoblju, koje obuhvaćaju aktivnosti u zaštiti ljudskih prava i prava na imovinu i povrat uništene imovine, gospodarsku suradnju s Hrvatima u BiH, mogućnosti iskorištavanja EU fondova, humanitarne akcije, kulturna i znanstvena suradnja, rad s podružnicama i klubovima, ministarstvima i drugim državnim istitucijama, posebice Državnim uredom za Hrvate izvan RH, odnose s javnošću, suradnju s drugim udrugama, stipendiranje učenika i studenata kroz Zakladu Prsten, i mnoge druge. Prihvaćen je prijedlog proračuna za 2013. godinu. Druženje članova Udruge koji su bili na izbornoj skupštini nastavljeno je na prigodnom domjenku.

POPIS ČLANOVA NADZORNOG ODBORA 1. Drago Prgomet 2. Josip Sarić 3. Sandra Bagarić 4. Stipo Lucić 5. Stipo Matić 6. Tadija Vrdoljak 7. Tomo Ružić POPIS ČLANOVA UPRAVNOG ODBORA 1. Busovača: Miro Vujica (datum pristupa: 2007.) 2. Banja Luka: Jasminka Barišić ( 2011.) 3. Bosanski Brod: Bariša Aračić (2007.), Eva Mijatović (2008.) 4. Bosanski Šamac: Marko Zrakić ( 2006.), Vjekoslav Bratić (2006.) 5. Brčko:Tomislav Antunović (2006.), Juro Martinović (2005.), Dragan Martinović (2005.) 6. Bugojno: Damir Kolovrat ( 2010.), Ivica Jakić (2008.) 7. Derventa: Gordana Jelavić (2007.), Marjan Biškić (2005.), Vlado Ravlić (2005.), Ilija Begić ( 2005.) 8. Doboj: Ivan Tolić (2008.), Mato Rajkovača (2010.) 9. Fojnica: Zlatko Vlajčić (2006.), Branko Barbić (2006.) 10. Gradačac: Tomislav Dubravac (2005.), Ferdo Kurtić (2009.) 11. Jajce: Ivan Marčeta (2008.), Drago Đeno (2006) 12. Kakanj-Kraljeva Sutjeska: Jeronim Babić (2008.), Jozo Nujić (2007.) 13. Teslić: Josip Ereiz (2010.), Mijo Ćosić (2005.) 14. Tešanj: Ivica Bratić (2008.), Mato Nikić (2006.) 15. Kotor Varoš: Zlatko Stipić ( 2007.) 16. Kreševo: Zvijezdan Stanić (2007.) 17. Livno: Ivan Miloloža (2006.), Draženko Mamić (2010.) 18. Modriča: Jozo Stanić (2007.), Vlado Spajić (2007.) 19. Odžak: Pavo Barišić (2006.), Pavo Kovačević (2007.) 20. Orašje: Bruno Iljkić (2005.), Drago Živković (2006.) 21. Prijedor: Zoran Rivić (2007.) 22. Tomislavgrad: Mato Matić (2008.) 23. Sanski Most: Ante Mandić (2005.) 24. Sarajevo: Mladen Ćorić (2010.), Karmena Dudak (2007.) 25. Travnik: Stjepan Filipović (2011.), Marin Filipović (2006.) 26. Usora: Vjekoslav Jeleč (2005.), Ivan Rajkovača (2010.) 27. Vareš: Slađan Bešlić (2007.), Branka Martinović (2010.) 28. Vitez: Franjo Rajković (2008.), Dragica Šamija (2010.) 29. Žepče: Franjo Marić (2008.), Anto Zovko (2007.) 30. Maglaj: Tomo Andrić (2008.), Pero Ćuro (2006.) 31. Komušina: Mario Paurević (2010.) 32. Predsjednici podružnica po funkciji, trenutačno 6 33. Predsjednik Foruma mladih po funkciji - 1


Sjednice Upravnog odbora UBH Prsten U 2012. godini članovi Upravnog odbora održali su pet sjednica. Budući da je riječ o izbornoj godini, 14. listopada 2012. izabran je novi 4. saziv Upravnog odbora Pripremio: Prsten

U

prvoj sjednici 4. saziva UO izabrani su članovi Predsjedništva te pridruženi članovi. Predsjedništvo je uže tijelo Upravnog odbora koje obavlja poslove koji ne trpe odgodu između dva saziva. Spona je između predsjednika i Upravnog odbora. Čine ga predsjednik, zamjenik predsjednika i 9 članova UO-a koje na prijedlog predjednika biraju članovi UO-a. Izborom stječu status dopredsjednika. Na početku sjednice glavni tajnik Marjan Biškić podnio je izvješće o radu u proteklom razdoblju. Udruga trenutačno broji 1556 članova od čega je 1396 fizičkih (938 muškaraca i 458 žena), a 160 pravnih članica. Do sada uz Središnjicu djeluje 6 podružnica: u Brodsko-posavskoj županiji, Vukovarsko-srijemskoj, Varaždinskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, i za otok Krk na Malom Lošinju. Udruga Prsten u ovom trenutku surađuje s 15-ak udruga u RH i 10-ak u BiH. Suradnja s vlasti u BiH i RH je uspostavljena, a na lokalnom planu tek djelomično. U BiH postoje kontakti

s predstavnicima lokalne vlasti u RS-u. Za istaknuti je uspješnu suradnja s Katoličkom crkvom u BiH. Prema potrebi, Upravni odbor osniva radna tijela i povjerenstva, a do sada su osnovani: Povjerenstvo za odnose s javnošću, Povjerenstvo za lokalne izbore, Povjerenstvo za implementaciju Zakona o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH, Povjerenstvo za izradu odluke ili pravilnika o istupanju članstva u javnost, Povjerenstvo za donošenje odluke o broju članova UO. Zadaci koji su preostali za rješavanje novom sazivu Upravnog odbora jesu osnivanje Suda časti, promjena imena u Udrugu Hrvata BiH Prsten,osnivanje Kluba poduzetnika,budućnost i broj novih stipendista u šk. godini 2013./2014. te budućnost financiranja Zaklade Prsten, osnivanje Udruge Hrvata Prsten u BiH, osnivanje podružnice u inozemstvu. Potom je na red došla organizacija svečane večere u hotelu Antunoviću, izvješća o planu rada Foruma mladih i Kluba žena. Sponzor sjednice Upravnog odobra bio je Hrvatski telekom.

PREDSJEDNIŠTVO

Predsjednik Ivan Lovrinović

Dopredsjednik Pavo Zubak

Pavo Barišić

Marjan Biškić

Tomislav Dubravac

Bruno Iljkić

Vjekoslav Jeleč

Anto Mandić

Branka Martinović

Juro Martinović

Zvjezdan Stanić

ČLANOVI PROŠIRENOG SASTAVA PREDSJEDNIŠTVA UO Bivši predsjednici: Ilija Tolić, Zvonko Biljecki, Marko Pipunić Ostali:Tomislav Antunović, Pavo Djedović, Marin Filipović, Draženko Mamić, Ivan Miloloža, Stjepan Stjepić, Vjekoslav Bratić, Drago Đeno, Vlado Guberac, Mijo Marić, Zlatko Stipić

“Neka se naši običaji ne zaborave” druženje u organizaciji Udruge Posavski prsten U  Antunovcu kod Osijeka, 17. studenoga 2012. s početkom u 20.00 sati održano je 6. tradicionalno druženje  Udruge Hrvata BiH «Posavski prsten» pod nazivom  “Neka se naši običaji ne zaborave”. Na druženju  je  bilo više od dvjesto gostiju, većinom bosanskih Hrvata ali i nemali broj broj Slavonaca, simpatizera navedene udruge kao i gostiju iz drugih dijelova Hrvatske i BiH.U zvukovima šargije i violine također je uživao i veći broj saborskih zastupnika i političara koji su došli na tradicionalno druženje Piše: Marjan Biškić Većina glazbene večeri pripala je legendama bosanske izvorne scene,Šercu i Jerkanu, koji su pokazali da im godine ništa ne znače, a svaka njihova pjesma nagrađena je pljeskom svih uzvanika. Zabavni dio glazbenog programa,više nego odlično, odradila je grupa «Max bend» iz Tenja. Nostalgiju prema rodnom kraju pobudio je KUD «Jankovci» iz Starih Jankovaca čiji su članovi, većinom osnovnoškolci u narodnim nošnjama iz Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Odsvirali su i odigrali bosansko kolo uz pjesme ženskih članova  KUD-a. Zvijezda večeri je bio istaknuti  član Udruge»Posavski Prsten» Ilija Marić, veliki čovjek www. udruga-prsten.hr

i pjesnik koji je promovirao zbirku pjesama pod nazivom «Život je sjaj trnovitog puta». Druženju su uime Udruge bosanskih Hrvata Prsten nazočili predsjednik Ivan Lovrinović i glavni tajnik Marjan Biškić. Dvije udruge surađuju nekoliko godina i pri kraju su razgovori koji će dovesti do ujedinjenja podružnice Udruge bosanskih Hrvata Prsten Osijek i Udruge «Posavski prsten». To su u pozdravnim govorima rekli oba predsjednika, Marjan Jerković i Ivan Lovrinović, naglašavajući nužnost  zajedništva i poticanje na okupljanje, međusobno tješnje povezivanje i pomaganje Hrvata  iz BiH radi zaštite gospodarskih, kulturnih,  nacionalnih,  socijalnih, sportskih i drugih

vrijednosti Hrvata iz BiH i zauzimanje za poštivanje međunarodnih standarda u očuvanju temeljnih načela demokracije, zaštite ljudskih prava i sloboda i razvoja demokratskog društva kako u RH, tako i u BiH.

Udruga bosanskih Hrvata /

35


LJUDI DOGAĐAJI I POVODI

Najljepša filmska priča -Dani hrvatskog filmaSvečanost otvorenja festivala uveličali su glumci, redatelji, filmaši, visoki dužnosnici: predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda i premijer Vlade RH Zoran Milanović. Priznanja „Zlatni dukati“ i Plakete za doprinos u stvaranju hrvatskog filma primili su Božidarka Frajt i Vlatko Dulić

Donacije “Prstena”

Piše: Nada Koturić

O

Na Festivalu su pjevali marijači, obilazili su ga Indijanci, pekla se šljivovica, kušale posavske delicije, svirali najbolji slavonski tamburaši. Festival su tradicionalno posjetili i predstavnici Udruge Prsten od kojih mnogi financijski pomažu donacijama u organizaciji festivala. Donatori su: Juro Martinović, Drago Živković, Bruno Iljkić, Tomislav Antunović, Zlatko Stipić.

vogodišnji filmski festival u Orašju obilježio je dugotrajni pljesak od nekoliko minuta sve dok se između 30-ak glumaca, koji su cvijećem zasuli orašku publiku, na pozornici kinodvorane nije iskoračio Ivo Gregurević. Bila je to spontana i jednostavna zahvala publike, rodnog kraja, brojnih gostiju, kolega glumaca za najljepši dar koji je darovao Orašju i Posavini. Svečano, glamurozno i prepoznatljivo gostoljubivo, filmska fešta obilježila je rujan u Orašju i ponovno pretvorila mali grad u filmsku prijestolnicu, ili kako su ga mediji od milja nazvali Malu Pulu. Svi filmovi s Pulskog festivala preselili su se u Orašje prije Zagreba i drugih velikih kulturnih središta. „Nagodinu festival postaje punoljetan pa s punim pravom mogu kazati da je ovo postala tradicija i naša najljepša filmska priča, kazao je za Prsten glavni i odgovorni, alfa i omega projekta glumac Ivo Gregurević.

u stvaranju hrvatskoga filma. Nagrada Zlatni dukat, dodjeljuje se jer u Posavini dukate i tzv. otarke (vezene ručnike) daruju samo posebnim gostima. „Dukati“ se nalaze u postolju od više od 5 000 godina starom crnom hrastu (abonosu) koji je pronašao u Oštroj Luki i umjetnički oblikuje za filmsku prigodu Hrvoje Benković iz Ugljare. Ovogodišnji laureati vrijednih posavskih priznanja bili su Božidarka Frajt i Vlatko Dulić.

Posavljaci zaljubljeni u film

Svečano i glamurozno

„Ovaj hvalevrijedan kulturni događaj još uvijek traje zahvaljujući prije svega našem posavskom sinu i velikanu hrvatskog glumišta Ivi Gregureviću“, kazala je jedna od voditeljica glumica Anja Šovagović. Mila Elegović i Ankica Dobrić u tandemu s Anjom ove su godine dale poseban šarm protokolarnom dijelu otvorenja festivala kojem su nazočili, uz brojnu elitu hrvatskog glumišta, i visoki dužnosnici Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vijeća ministara BiH i visoki pokrovitelj kulturne manifestacije kao i Zoran Milanović predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Oni su prigodom otvorenja uputili riječi potpore i hvale za manifestaciju. Suorganizator manifestacije je

od početka Hrvatska matica iseljenika Zagreb. Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović uputio je čestitke u povodu 17. rođendana Dana hrvatskog filma.

Zlatni dukati za posebne goste

Pozivu Gregurevića i posavskoj filmskoj fešti teško je reći „ne“. Bez nervoze i natjecateljskog ozračja, jedina „propusnica“ za glumce jest dobro raspoloženje. Kolege su ovacijama pozdravile trenutak dodjele posebnih priznanja festivala: Zlatni dukati i Plaketa za veliki doprinos

Svake večeri novi film i mala kinodvorana, uvijek ispunjena do posljednjeg mjesta, obilježje su Dana hrvatskog filma. Još jednom je potvrđena zaljubljenost Posavaca u filmsku umjetnost. Punoljetnost filmskog festivala „Dani hrvatskoga filma“ u Orašju proslavit će u novom prostoru. Nova sportska dvorana je u izgradnji a u njoj će se manifestacija odvijati na primjeren način i bez čekanja u redu, smatra Iljo Benković, uz Ivu, najviše uključen u organizaciju velike posavske fešte. Filmski festival glumci vole jer im donosi ležerno druženje, nezaboravno splavarenja skelom uz zvuke tamburica, neobične vožnje kočijama ili pak old timerima, a sve začinjeno posavskim delicijama. Sve se događa spontano uz široki posavski osmijeh dobrodušnosti iz kojeg je zamjetno da je svaki gost festivala dobrodošao, smatra Benković.

Posavsko sijelo u Tramošnici U organizaciji HKD Napredak, podružnice Gradačac, 29. srpnja 2012. održano je deseto “Posavsko sijelo” Piše: Tadija Leutar Riječ je o tradicionalnoj manifestaciji koja baštini kulturu i običaje Hrvata posavskoga, ali i drugih krajeva. Organizator, HKD Napredak Gradačac, uspio je i ove godine na zavidnoj razini okupiti nekoliko kulturnih društava. Posebice je važno naglasiti kako, osim što njeguju tradiciju i običaje svojih krajeva, što su pokazali svojim nastupom, oni te običaje i tradiciju prenose i na mlade naraštaje. Predvečernji svečani mimohod folklornih skupina održan je u središtu Gradačca, a cjelovečernji nastup folklornih skupina, ove godine u Tramošnici, u Spotrsko-zabavnom centru Mate Čerkeza. U ime organizatora pozdravnim se riječima obratio Marijan Šimić, te predsjednik HKD Napredak36

/ Udruga bosanskih Hrvata

Gradačac vlč. Miroslav Agostini koji je naglasio važnost održavanja ovakvih manifestacija.“ Njegovanje tradicionalne kulture čuva naš identitet i osigurava opstanak u vremenu nastajanja modernih oblika kulture, rastuće

tehnike i čudesne civilizacije, brzih i neočekivanih promjena. Zato, čuvajmo naše običaje“, istaknuo je vlč. Agostini. Moto Posavskoga sijela se može sažeti riječima: ČUVAJUĆI PROŠLOST GRADIMO BUDUĆNOST“. Pjesmom i igrom dio raskoši hrvatske kulture, tradicije i običaja nazočnima su približile folklorne skupine, KUD Žeravac, Husino, Boće, Zovik, Lipnica, Tramošnica i Udruga Mladih Par selo. Napretkovo Posavsko sijelo ima dugu tradiciju i značajna je kulturna manifestacija u ovim krajevima. Zbog toga je zabavni dio prostora u Tramošnici-Kozićima bio premalen da primi sve zainteresirane. Ovogodišnja smotra je dobar poticaj Napretku za iduće manifestacije a puku ohrabrenje i poziv na posjet tim manifestacijama. www. udruga-prsten.hr


Usorska večer postaje tradicija okupljanja ljudi iz usorskog kraja Zavičajni klub usorskog kraja iz Zagreba po peti je put organizirao druženje 29. rujna 2012. godine u restoranu „Ćurak“ u Rugvici

Piše: Mato Rajkovača Foto: Ivica Katić

B

rojka od tisuću okupljenih govori o dobrim temeljima i razlozima za okupljanje. U svom programu ZKUK između ostalog uvijek ističe zajedništvo i potporu koja mu je potrebna kako bi mogao na ovakav način očuvati identitet, kulturu i običaje Hrvata iz Usore i usorskog kraja. Svakako se mora odati zasluženo priznanje ljudima koji vode ZKUK, koji je s pravom opravdao svoje postojanje i koji mnogim zavičajnim klubovima može biti primjer na koji način se približiti ljudima, kako čuvati tradiciju da se ne zaboravi podrijetlo. U protekle četiri godine postojanja i djelovanja u Zagrebu zavičajni je klub ostavio odlične dojmove, što potvrđuju i mnogi gosti koji su nazočili 5. usorskoj večeri: gradonačenik grada Zagreba Milan Bandić, šef kabineta gradonačelnika Stipe Zeba, zamjenik predsjednika HDZ-a dr. Drago Prgomet, glavni tajnik UBH Prsten Marjan Biškić; predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, Vladimir Ferdelji, Dragan Martinović,

novoizabrani načelnik Općine Usora Ilija Nikić; general Marko Lukić; admiral Davor DomazetLošo; voditelji sa Z1 TV Vesna Kljajić i Ivo Krištić, Ivan Miloloža i predstavnik Euroherc osiguranja Anto Perić, te mnogi drugi. U ime ZKUK-a nazočnima se obratio dopredsjednik dr. Vjekoslav Jeleč, koji je u svom govoru pozvao sve nazočne da pokažu solidarnost i pomognu ljudima koji vode ZKUK kako bi se tradicija okupljanja nastavila. Svaka je potpora vrlo bitna, od povećanja članstva do novčane pomoći kako bi zavičajni klub nastavio s čuvanjem običaja Usore i njezinih Usorana. Uz tradicionalnu izvornu muziku i pjesmu gosti su uživali u izvedbi KUD-a „Naši običaji“ iz Villacha i Ivana Martića-Ivice koji je imao promociju svoje nove pjesme „Moja Usora“ nastale kao plod suradnje pjevača, autora teksta Mate Rajkovače, u aranžmanu kompozitora prof. Branka Glavana. Zahvaljujemo svim ljudima dobre volje što su iskazali jedinstvenu snagu i volju za očuvanjem kulturne i druge baštine Usore, a sve Usorane pozivamo da nam se pridruže u organiziranju 6. usorske večeri u Zagrebu.

12. godina HKD Napredak Odžak Piše: Nada Koturić Jedan od najboljih KUD-ova Bosanske Posavine, odžački HKD Napredak, aktivno okuplja 100-injak članova, najviše mladih. Emisija HRT-a „Lijepom našom“ zbog njihova atraktivnog nastupa snimat će se u veljači 2013. u Odžaku. Najveće kulturne manifestacije u Posavini, na kojima su folklorna društva i ove godine pokazala koliko brinu o baštini svojega kraja „Posavsko kolo“, „Domaljevačka tkanica“, „Dani Tolise“ i niz drugih, pjesmom i plesom pokazuju ljubav prema izvornim običajima svoga kraja. Kada najjači pljesak gotovo na svim nastupima dobije jedno društvo, onda ono zaslužuje posebnu pohvalu. S namjerom boljeg upoznavanja HKD Napredak koji ovacijama, osobito petogodišnjeg Luku, ispraćaju na svim nastupima krenuli smo put Odžaka. Neumorna voditeljica društva Marica Hrnjkaš rado je prihvatila naš poziv. Na zakazanom razgovoru u dvorani Centra za kulturu na pozornici je stajala cijela postava društva, spremna za izvedbu programa. „Najbolje znamo pokazati što i na kakav način radimo ako to vidite izbliza pa smo željeli naše riječi potkrijepiti i našim izvedbama pjesama, kola, igara, spletova,“ kaže nam Marica. U kolu su se isticala dva dječaka, sedmogodišnji Luka Studenović i devetogodišnji Valerij Čočaj, koji su kako se to u Posavini kaže, igrali kao po struni, točno prepoznavajući taktove, ritmove. Plijene pogledom ne samo zbog toga što su djeca u prelijepim i slikovitim izvornim folklornim nošnjama Hrvata Posavine, već što su doista među najboljim igračima. Svirači šargije i violine Ivo Pišković i Zvonko Jurkić uigrani su dvojac zaduženi za poseban ton cijelog nastupa, a baka Ivanka Ćubela piše posebne stihove za svaku prigodu.

Kako nas vide gosti iz Ruande U rujanskom broju katoličkog mjesečnika Svjetlo riječi objavljen je članak fra Ivice Perića o Ruanđanima u posjetu Bosni koji nam je privukao pozornost pa donosimo njihova glasna razmišljanja o domaćinima, Bosancima i Hercegovcima Iz svoje misije u Ruandi u rodnu BiH, fra Ivica Perić, redovni dopisnik Svjetla riječi, doveo je troje Ruanđana: fra Fidele Nsengiyumva iz župe Kivimu, Fortunee Mukaneza, ravnateljicu jedne od četiriju osnovnih škola i Oswalda Ngendahimana, kuhara iz samostana. Sredstva za njihove karte prikupio je bračni par iz Zagreba Ksenija i Petar Zečević. Cilj putovanja bio je posjet Mladifest u Međugorju. U BiH su proveli određeno vrijeme i stekli su vrlo lijepe dojmove o svojim domaćinima. Fra Fidele Nsengiyumva je oduševljen gostoprimstvom, obiljem hrane, brdovitošću zemlje pa kaže da mu je sada jasno zašto fra Ivica Perić voli okuke jer ga podsjećaju na domovinu. Tek sad vidi koliku žrtvu čine misionari kad napuštaju toliko blagostanje i odlaze u misije u Afriku. Fortunee Mukanezai se svidjela toplina ljudi koji su se prema njoj ponašali kao da im je kći ili sestra, bez www. udruga-prsten.hr

rezerviranosti. U Ruandi se teško izražavaju osjećaji. Čini se kao da ljudi stalno jedu, a ne samo tri puta na dan jer u svakoj kući ih je dočekao stol s hranom i pićem. Oswalda Ngendahimana oduševila je dobrota ljudi koji su mu omogućili putovanje jer on sebi ne može priuštiti tako nešto. Fra Ivica mu je objasnio kako sve funkcionira u avionu, televizija, slušanje glazbe pa od uzbuđenja nije ni spavao. Toplina, susretljivost ljudi, ljepota i brdovitost zemlje, obilje hrane za Oswalda su bili puno veći od ičeg što je ikad doživio u životu i vidio na filmovima. U Ruandi se gostu ponudi samo piće jer hrane nema, a ovdje je jedva pratio ritam „rakija, pivo, vino“ pa sve ispočetka dok nije shvatio da ne mora sve probati što mu se ponudi. U Ruandi se piće pije samo s prijateljem, ako je po tome suditi onda su u BiH svi prijatelji, zaključuje Oswald. Udruga bosanskih Hrvata /

37


LJUDI DOGAĐAJI I POVODI

Hrvati iz BiH na hodočašću Majci Božjoj Bistričkoj Oko šest tisuća hodočasnika iz BiH 13. je listopada sudjelovalo u euharistiji koju je u Crkvi na otvorenom predvodio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić „Umnoži našu vjeru“ geslo je ovogodišnjeg hodočašća vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Oko šest tisuća hodočasnika iz BiH u subotu, 13. listopada, sudjelovalo je u euharistiji koju je u Crkvi na otvorenom predvodio nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s banjalučkim biskupom mons. dr. Franjom Komaricom i apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Alessandrom D’Erricom. Na početku Godine vjere ovo je hodočašće bilo molitva za vjeru u osobnom životu, životu obitelji te za djelovanje u javnosti. Kao sudionik Biskupske sinode u Rimu o novoj evangelizaciji kardinal Puljić vjernicima je u propovijedi govorio o prenošenju vjere za koju je najvažnija obitelj, jer roditelji djeci prenose ono što žive. „Zato je potrebno ponovno sačuvati svetost braka i obiteljskog ognjišta, da bi roditelji u svome domu uprisutnili radost vjere. To je ujedno i najsnažnija nova evangelizacija“, naglasio je kardinal Puljić. Prema kardinalovim riječima, snagu svjedočenju vjere daje molitva, sakramentalni život, euharistija, u čemu se očituje naš identitet, da smo Kristovi. Vrhbosanski nadbiskup upozorioje i na važnost župe kao šire obitelji, što nam može pomoći ustrajati u vjeri. A sa snažnom vje-

rom možemo biti i hrabri svjedoci u javnosti, „da se ne bojimo kada nas počnu napadati, prozivati i diskriminirati.“ Po njegovu mišljenju, „iako to zovu demokracijom koja počiva na ljudskim pravima, vidimo da je na djelu propala demokracija u kojoj je sve manje ostvarenih ljudskih prava i sve je manje jednakosti, a vrijedi pravilo: tko je jači, taj ima veća prava...“

Radost vjere

Vjernike iz BiH na zauzetost za budućnost u svojoj zemlji ohrabrio je i apostolski nuncij u Hrvatskoj, a ranije u BiH, nadbiskup D’Errico. „Mora biti jasno da obnovljena zauzetost za budućnost – koja nam se danas čini apsolutno hitnom – jest zadatak koji se ne odnosi samo na one koji imaju najviše odgovornosti u društvu ili na crkvenoj razini. To se pitanje odnosi na sve, na svakoga u onom što može učiniti. Ima onih koji mogu učiniti više i onih koji mogu napraviti manje... Svi se moraju osjećati pozvanima napraviti svoj dio, s osjećajem kršćanske i građanske odgovornosti.“ Izrazio je zadovoljstvo što je u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca svoje službe, razgovarajući na svim razinama, crkvenim i političkim, o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog katoličkog naroda u Bosni i Hercegovini, naišao na otvorenost i raspoloživost u

traženju prikladnijih rješenja za Hrvate u BiH. Svoju službu, pak, u Hrvatskoj smatra nastavkom one koja mu je bila povjerena kao Papinom predstavniku u BiH od kraja 2005. godine: „Činjenica jest da su mi Sveti Otac i poglavari Svete Stolice izričito rekli da moja služba u Republici Hrvatskoj mora biti shvaćena kao nastavak mojeg služenja hrvatskom katoličkom narodu koji je na tom području toliko izmučen.“ U prinosu darova na oltaru Crkve na otvorenom podno bistričke Kalvarije, što su ih prinijeli vjernici u narodnim nošnjama, našli su se: knjiga o stanju katoličkih župa na području BiH 1991. – 2011., svijeća s motivom bl. Ivana Merza koji Banjalučka biskupija želi, posebno u Godini vjere, ponuditi mladima kao svijetli lik svjedoka vjere i zaštitnika vjernika, Leksikon pokojnih svećenika Banjalučke biskupije, misno vino proizvedeno u biskupiji, sir trapist, plodovi zemlje Derventskog dekanata i župe Uskoplje, te u ime Hrvatske katoličke misije Linz austrijski proizvodi. Na kraju mise kardinal Puljić vjernicima je podijelio potpuni oprost koji je, uz ispunjene uvjete, za Godinu vjere odobrio papa Benedikt XVI. Pjevanje je predvodio župni zbor župe Imena Marijina iz Gromiljaka pod ravnanjem s. Marinele Zeko. Hodočašće je završilo pobožnošću Križnoga puta koju je predvodio biskup Komarica. (kta/t.p.)

Studentica građevine Tea Pejić osvaja fotografijom Modni časopis Vogue objavio je fotografije Tee Pejić, djevojke iz Orašja. Svi poznatiji blogovi Slavonije objavljuju njezine fotografije, a Posavina se raduje novom umjetničkom izričaju U sivilu svakodnevice i poljuljanih vrijednosti rođena je nova nada. Njezine fotografije imaju dušu, ne trebaju potpis jer posjeduju prepoznatljivost. Donijela je novi val neopterećene mladosti koja obećava da se može i bolje i više. Postala je miljenica i talijanskog modnog časopisa Vogue jer su joj čak 20 fotografija zadržali za objavu. S posebnom ljubavlju fotografira detalje Slavonije i Osijek. „Želim da me ljudi upoznaju preko fotografije, neka vide fotografije i tako me prepoznaju. Dosta sam različita od svojeg društva, nekako sam starija, škrtim riječima govori o sebi za vrijeme otvaranja izložbe u City Center Innu u Orašju. To je u svega nekoliko dana druga Teina izložba 38

/ Udruga bosanskih Hrvata

s odličnom posjećenošću. Za ugodnu atmosferu pobrinuo se Jazz band Argus (Vjekoslav Miling, Vedran Zec, Davor Kuzmanović, Darko Merc). U maštovitom ambijentu uz svijeće i laganu glazbu izložba je dobila poseban okvir s pečatom darovite fotografkinje koja biranim detaljima pokušava unijeti dah svježine u pomalo jednoličnu kulturnu svakodnevicu Posavine. „Sjećam se kada sam na minus 20 u ranim jutarnjim satima uzela taxi kako bi uhvatila trenutke blještavila snijega ili obilazila ergelu u Đakovu kako bi napravila stotine fotografija o konjima. Kada se i konj umorio od fotkanja, počeo se valjati i baš tada sam uspjela napraviti jednu fotku koja je na izložbi dosta hvaljena,“ otkrila je Tea. www. udruga-prsten.hr


Lokalni izbori u BiH

Ovogodišnji lokalni izbori održani 7. listopada 2012. pokazali su da je došlo do određenog zasićenja kompletnim političkim procesom, posebno u kontekstu nagrađivanja ili kažnjavanja političkih stranaka Piše: Marjan Biškić

T

o se može vidjeti po tome što građani šalju poruku, ne izlaskom na izbore ili glasanje poništavanjem listića, općeg nezadovoljstva ili frustracije situacijom

u BiH. Na razini BiH izašlo je 56 % glasača, u Republici Srpskoj 59 %, Federaciji 54 %, a u Distriktu Brčko 51 %), a od toga je 5,5 posto nevažećih listića, što se može smatrati revoltom građana i porukom da nemaju za koga glasovati. Prema rezultatima SIP-a BiH veliki broj izabranih načelnika općina ili gradonačelnika dolaze s neovisnih lista, što pokazuje da su političke stranke u velikoj mjeri izgubile kredibilitet i vjerodostojnost među građanima BiH. Gubitnici ovih izbora su dvije socijaldemokratske stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Socijaldemokratska partija (SDP). Srpska demokratska stranka (SDS) i Stranka demokratske akcije (SDA) su djelomični pobjednici. HDZ BiH i HDZ 1990 ukupno su dobili više od 80% glasova Hrvata BiH, te zadržali postojeću pozicije među Hrvatima BiH.

U BiH djeluje 22 stranke koje imaju hrvatski predznak, zbog stranačkih interesa, nije bilo dogovora za jedinstvenu hrvatsku list u Republici Srpskoj što je rezultiralo manjim izlaskom Hrvata, u odnosu na očekivanja i kampanju koju je organizirala Udruga Prsten u suradnji s drugim udrugama i zavičajnim klubovima Hrvata BiH. No unatoč tome dobili smo isti broj vijećnika u B. Brodu -4, Derventi- 4, B. Šamcu-2, Modriči -1, K.Varoši -1. Borba za vlast, a ne za interes Hrvata BiH, dovela je do toga da smo u borbi više hrvatskih kandidata za načelnička mjesta izgubili načelnike u Vitezu, Busovači, Kreševu i u Odžaku, a po drugi put izgubili načelnika u Jajcu. Pozitivna je vijest da će Skupština Distrikta Brčko za gradonačelnika izabrati Hrvata. Udruga bosanskih Hrvata Prsten učinila je mnogo u promoviranju lokalnih izbora u BiH, pozivanju Hrvata BiH da izađu na izbore i izvade CIPS-osobnu iskaznicu, te apeliranjem na hrvatske političare u BiH da interese hrvatskog naroda stave iznad interesa stranke i osobnih interesa. Koliko smo uspjeli, zaključite sami, no nećemo odustati od tih zahtjeva. Hrvatski poli-

tičari u BiH imaju veliku i povijesnu odgovornost za budućnost Hrvata u BiH, podjele među njima trebaju prestati, a borba za vlast treba prerasti u borbu za bolju budućnost Hrvata u BiH. Svi koji tako razmišljaju i rade u Udruzi Prsten će imati pouzdanog partnera i saveznika. Udruga predlaže da se u BiH donese izborni zakon koji bi propisao da se broj vijećnika u lokalnoj samoupravi bira sljedećih 12 godina u skladu s postotkom stanovništva u tom gradu/općini koji je bio 1991. godine, čime će se neutralizirati posljedice rata i otvoriti veća mogućnost povratka prognanih.

Tekst iz Vodica koji treba doći

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

39


LJUDI DOGAĐAJI I POVODI

Intervju s Marinom Stojak, glavnom urednicom CroExpressa

CroExpress u svakom domu iseljenih Hrvata Razgovarala: Ivana Kolovrat Ukratko nam opišite vaš časopis CroExpress, kome je namijenjen i kako ste došli na ideju da ga izdajete? CroExpress su novine za iseljenike. Pišu i prate njihov život daleko od domovine. Mjesečnik je nastao 2009. godine i ima 56 stranica. CroExpress ne stiže na prodajna mjesta, već direktno u ruke Hrvata diljem iseljeništva. Osim tiskanog izdanja postoji i izdanje u elektroničkom obliku koje se može pogledati i pročitati na našoj stranici www.cro-express.com. Željeli smo napraviti novine koje će zbližiti domovinsku i iseljenu Hrvatsku, i biti most između te dvije Hrvatske. Namjera je prije svega bila informirati ljude o iseljenicima koji djeluju u zapadnoj Europi, o njihovu životu, uspjesima, druženjima. Naš mjesečnik jedinstven je po tome što povezuje i okuplja sve naše zajednice i udruge koje djeluju u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, Nizozemskoj, Švedskoj i drugim zemljama. Najbolje smo povezani s našim katoličkim misijama, konzulatima, veleposlanstvima i udrugama preko kojih distribuiramo deset tisuća primjeraka CroExpressa. Na ovom mjestu želim zahvaliti svim hrvatskim katoličkim misijama i njihovim voditeljima, našim dragim svećenicima, djelatnicima u konzularnim predstavništvima, predsjednicima i članovima sportskih, kulturnih i drugih udruga i zajednica, pojedincima koji su podržali CroExpress od prvog broja i redovito primaju mjesečnik na svoje adrese.

Kako je nastala Udruga Prsten?

U organizaciji Foruma mladih 26. siječnja 2012. u 18 sati u prostorijama Udruge, održana je prva u nizu ovogodišnjih tribina na kojoj je počasni predsjednik UBH Prsten Ilija Tolić, jedan od osnivača i prvi predsjednik Udruge, održao predavanje o osnivanju i počecima rada Udruge. Prilikom odlučivanja o imenu Udruge razmatralo se nekoliko prijedloga. U konačnici je prihvaćen prijedlog imena Prsten Slavka Harnija, lektora u

A što se tiče ideje oko pokretanja CroExpressa? Ideja je postojala odavno. Kako sam se prije i sama bavila pisanjem za novine susretala sam se s mnogim kolegama koji su imali sličnu ideju - pokrenuti jedne novine za iseljenike. Pričajući tako o našim novinama u iseljeništvu shvatili smo da imamo istu ideju. Udružili smo se i pokrenuli CroExpress. Pred nama je četvrta godina izlaženja, toliko brojeva najbolji su dokaz da nismo pogriješili, da smo napravili novinu koju vole naši iseljenici. Našim Hrvatima koji su udaljeni od domovine na jednostavan način prikazujemo realnu sliku hrvatskih događanja, te da je domovina bogatstvo i vrijednost, da je vjera dar koju treba širiti. Zanimaju nas ljudski uspjesi, dakle pozitivne vrijednosti, ne negativnosti. Koncepcije novina je jednostavna. Donosimo reportaže, izvještaje s brojnih događanja. Pratimo kulturu, vjeru, sport, zabavu, imamo političke izvještaje iz dijaspore ali i iz domovine. Dosta nam pomažu naše uspješne tvrtke koje daju svoje reklame, a da smo ovoliko dugo na tržištu, gdje se dijelimo besplatno, pomogli su nam brojni iseljenici svojim dobrovoljnim prilozima, a mnogi se iz broja u broj i oglašavaju u našoj novini. U časopisu imate velik raspon tema i rubrika koje zanimaju čovjeka u dijaspori. Ukratko sve! “Pokrivate” priče iz Hrvatske, BiH, EU, Afrike, Amerike... kako uspijevate? Javljaju nam se kolege iz cijele Hrvatske i dijasNSK-u i Vlatka Blažanovića, akademskog slikara koji su objasnili da je prsten simbol krugova koji se koncentrično šire u beskonačnost i simbol veze između muškarca i žene. Potom je došla i asocijacija na tradicionalnu igru Prsten koja se igrala u Bosanskoj Posavini. Mladima je objasnio trenutačni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i što bi trebalo popraviti. Poručio im je da su mladi budućnost Prstena, da vrijedno nastave s humanitarnim djelovanjem te šire svoju mrežu prijateljstava i kontakata izvan granica Hrvatske jer je dijaspora bosanskih Hrvata u svijetu velika snaga.

Kako pobijediti tremu pred javni nastup?

Psiholog-psihoterapeut Mijo Marić, u Udruzi Prsten, mladima je 23. ožujka izložio ključne elemente za dobru pripremu i demistificirao psihološke aspekte javnog nastupa: strah, sram, drhtavicu, znojenje, tremu. Prije samog nastupa poželjno je da govornik dođe ranije i upozna prostor u kojem će nastupati, pozdravi auditorij i zadobije njegovu pozornost kontaktom očima. Sam početak nastupa dobro je začiniti šalom 40

/ Udruga bosanskih Hrvata

pore. Osim profesionalnih novinara u našem listu surađuju i brojni čitatelji šaljući slike s mnogih zbivanja i svoje priče koje mi poslije novinarski uobličimo. Za suradnju smo otvoreni i pozivamo sve čitatelje i novinare da nam se jave. Recite nam nešto o sebi, gdje ste rođeni, odrasli? Diplomirali ste ekonomiju, otkud ljubav prema medijima? Rođena sam i odrasla u Zagrebu, diplomirala sam ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nakon ovog studija, nastavila sam se dalje školovati u inozemstvu. Dodatno sam diplomirala na smjeru “Marketing i management” u Hannoveru. I evo pronašla sam se u novinarstvu. Godinama sam pratila i pisala o životu Hrvata na sjeveru Njemačke, tijekom rada rodila se ideja o pokretanju mjesečnika koji će biti namijenjen svim generacijama čitatelja i koji će se založiti za još jaču promociju Hrvatske u iseljeništvu. Imate li poruku za članove Udruge Prsten? Voljela bih kada bismo uspostavili bolju suradnju između našeg časopisa i vrlo uspješne Udruge Prsten. Mislim da imamo mnogo zajedničkoga i da surađujući možemo pomoći jedni drugima.

ili anegdotom radi opuštanja atmosfere, izložiti ciljeve i svrhu teme. Za vrijeme nastupa poželjno je uvoditi publiku u temu upitnim formama poput: jeste li znali ili možda se pitate… Tijekom izlaganja ključnih točaka poželjno ih je ilustrirati primjerima kako bi ih auditorij podrobnije shvatio. U konciznom zaključku trebao bi biti kratki podsjetnik na ključne točke, zaključak i zahvala te poziv na pitanja. Dobar govornik govori svojim tijelom i držanjem, izrazom lica, pokretima. Manje je više formula je za tehnička pomagala i količinu materijala na slajdovima prezentacije. www. udruga-prsten.hr


forum MLADIH

Novi voditelji Foruma mladih

Mladost i entuzijazam Novoizabrani članovi Upravnog odbora Foruma mladih 12. listopada 2012. u prostorijama Udruge birali su voditelje Foruma Pripremio: Prsten

Z

a novu predsjednicu izabrana je Branka Martinović, studentica V. godine ekonomije, a za dopredsjednika Tonči Visković, apsolvent ekonomije. Forum mladih od početka svog djelovanja do danas, zajedničkim zalaganjem svih članova aktivno je sudjelovao u ostvarivanju i realizaciji isplaniranih ciljeva i projekata, a s novim voditeljima na čelu planira se daljnje povezivanje mladih, nastavak uspješne realizacije postojećih projekata i osmišljavanje novih kvalitetnih programa kroz zajedništvo mladih. Uz popis članova Upravnog odbora Foruma mladih predstavit ćemo vam i nove voditelje: Branku i Tončija. Branka Martinović (23), rođena u Varešu, apsolventica je na Ekonomskom fakultetu u Zagre, smjer Analiza i poslovno planiranje. Moja obitelj zbog rata seli u Hrvatsku, u Popovaču. Živim i studiram u Zagrebu. U listopadu sam izabrana za predsjednicu Foruma mladih UBH Prsten. Funkciju predsjednice sam prihvatila odgovorno i s ponosom jer mislim da svatko treba koristiti svoje sposobnosti za promicanje vrijednosti koje poštuje i činjenje dobra. Sretna sam što sam dio Udruge i mogu pridonijeti njezinu radu jer se i sama zalažem za vrijednosti koje Udruga promiče. Oduvijek sam bila odlična učenica i studentica s puno izvanškolskih aktivnosti i natjecanja. Neke od aktivnosti u sklopu Foruma mladih u kojima sam sudjelovala su: “Mladi mladima”, obrazovno informiranje po BIH, serija tribina za članove FM-a, pisanje članaka za časopis Prsten, analiza rezultata anketa, okrugli stol u Banja Luci i dr. Pjevam u crkvenom zboru i animatorica sam mladih u svojoj župi te sam član grupe Alumni Ekonomskog fakulteta. Što se tiče stručnog područja, zanima me sektor razvoja poduzeća, proračuni i budžetiranje te međunarodno poslovanje – međunarodne financije. U završnom radu sam se bavila uzrokom, tijekom i posljedicama financijske krize na Islandu.

Branka o BiH

Bosna je jako bogata zemlja, ali treba pronaći način kako to bogatstvo sačuwww. udruga-prsten.hr

vati i pametno iskoristiti. Očiti primjer za to je sve veći interes stranaca koji u BIH dolaze s ponudama za otkup poljoprivrednih zemljišta. Mislim da Bosna, ali i Hrvatska, moraju pokretati čiste oblike industrije koje će biti prateće uz turizam, financije i ostale uslužne djelatnosti. Tonči Visković, rođen 14. veljače 1989. u Bugojnu, apsolvent je Ekonomskog fakulteta u Zagrebu – smjer „ Analiza i poslovno planiranje“. Osim interesa za investicijsku analizu posebno me zanima utjecaj monetarne politike i drugih makroekonomskih čimbenika na financijska tržišta, naglasak na burzu. Na drugoj godini studija dobio sam stipendiju Zaklade Prsten u kategoriji - djeca smrtno stradalih i nestalih branitelja HVO. Na kraju iste akademske godine priključujem se radu FM-a. Prijateljstva i poznanstva koje sam stekao u Forumu mladih nešto su najljepše i najvrednije što mi se dogodilo u Zagrebu. Tu su svi projekti koje smo odradili, a bili su usmjereni kao pomoć drugima, npr. kao božićne akcije za djecu, ili edukativno- obrazovna predavanja. Osmijesi koje smo izazvali na tim dječjim licima čine me danas posebno ponosnim na rad Forumu mladih. Ono što je obilježilo moje rano djetinjstvo kao i većini na ovom prostoru, jest taj nesretni rat. Uzeo mi ono najvrednije. Dječaku od tri godine više se nikada nitko neće odazvati na povike „Tata“! Šest ratnih i poslijeratnih godina zajedno s majkom i sestrom provodim u izbjeglištvu po hotelskim sobama na Makarskoj rivijeri.

Tonči o BiH

Uz uvođenja reda u administraciju i smanjenje birokracije, a tu je očigledno potrebna pomoć EU, mogle bi se privući značajne inozemne investicije. Svoje mišljenje temeljim na daleko nižoj jediničnoj cijeni rada u BiH nego što je to slučaj u RH i u sve većem broju mladih visokoobrazovanih. Tako da se može govoriti o ne samo ulaganjima u radno intenzivne industrije, nego i visokosofisticirane koje su puno vrednije i važnije za stvaranje većeg BDP-a. Tek tada je moguće govoriti kako o povratku u BiH, tako i o zadržavanju mladih.

Branka Martinović

Tonči Visković

Upravni odbor foruma mladih UBH Prsten 2012.-2014. 1 Branka Martinović, predsjednica 2 Tonči Visković, dopredsjednik 3 Bariša Aračić, član 4 Filip Biškić, član 5 Ana Čović, član 6 Stipe Ćorluka, član 7 Damir Dominković, član 8 Ružica Džoić, član 9 Natalija Ivandić, član 10 Anita Ivkić, član 11 Ivija Jelavić, član 12 Zvonimir Kljajić, član 13 Bruno Kurevija, član 14 Tea Lovrinović, član 15 Slaven Mandić, član 16 Matko Mavračić, član 17 Eva Mijatović, član 18 Ivan Pandurević, član 19 Kornelije Pejić, član 20 Nikolina Stančić, član 21 Marko Šimić, član

Plan i program rada za 2013. godinu

Forum mladih nastavlja s radom Piše: Branka Martinović

Do kraja 2012. godine, u planu je realizacija triju projekata. U studenom je održano planirano predavanje na temu „Poremećaji u prehrani anoreksija i bulimija te njihov utjecaj na izgradnju osobnosti“. U prosincu Forum mladih provodi odlično prihvaćenu i najdražu tradicionalnu humanitarnu akciju „Mladi mladima“ u kojoj se već godinama prikupljaju hrana, slatkiši, igračke, odjeća, slikovnice za mlade i djecu koji se, potom, dijele u domovima za djecu s posebnim potrebama i s neodgovarajućom roditeljskom skrbi. U sklopu akcije „Mladi mladima“, forumaši će posjetiti Osijek, obići pravne osobe članice Prstena te podijeliti paketiće u Odžaku, Novom Travniku i Varešu. U tijeku su dogovori za veliki projekt koji će prije svega imati humanitarni, ali i promidžbeni karakter koji ćemo pravodobno najaviti članovima putem uobičajenih komunikacijskih kanala e-maila, facebooka, web-stranice. U novoj godini planira se nekoliko zanimljivih predavanja iz različitih područja tako da će svatko zasigurno uspjeti pronaći nešto za sebe. Studenti koji imaju razna pitanja, probleme i trebaju pomoć mogu se obratiti u Udrugu gdje će im se nastojati pomoći. Na mnogim kulturnim projektima razvijat ćemo suradnju s različitim udrugama, a posebni se naglasak stavlja na nastavak uspješne suradnje s Udrugom bosanskih studenata, koja se proširuje u segmentu vezanom za domaćinstvo kazališta mladih iz BIH koji će u Zagrebu igrati svoje predstave. Novinarska grupa je otvorena svima koji vole pisati, imaju za to dobru volju i želju. U tijeku je i formiranje malonogometne ekipe Foruma mladih pa se mogu prijaviti svi zainteresirani za ovaj oblik druženja. Nastavlja se s akcijom darivanja krvi za koju je planirano da se jednom godišnje provodi u prostorijama Udruge i namijenjena je svim članovima, a ostale akcije te vrste ostaju u bolnici u Petrovoj. U tijeku je revizija članova Foruma i svi mladi su dobili e-mailom poziv da reguliraju svoj status u skladu sa svojom aktivnošću. Ovom prilikom pozivaju se sve mlade osobe zainteresirane za sudjelovanje u projektima i druženju da se pridruže u Forumu mladih kako bi zajedno realizirali navedene i mnoge druge, planirane i neplanske projekte. Kontakt mail za sva vaša pitanja i prijedloge ostaje i dalje ubh.mladi@gmail.com.

Udruga bosanskih Hrvata /

41


FORUM MLADIH

Informiranje o obrazovanju

Pođoh, rekoh, vidjeh, oduševih se... Forum mladih želi prenijeti iskustva i doživljaje s jednog od naših projekata koji smo proveli od 25. do 28. travnja 2012. U sklopu projekta “Informiranje o obrazovanju u RH”, koji je namijenjen srednjoškolcima u BiH zainteresiranima za studij u Hrvatskoj, posjetili smo gradove Zenicu, Tuzlu i Odžak

Forumaši s don Antom Ledićem, ravnateljom KŠC-a Zenica

Prstenaši s fra Slavkom na Plavoj vodi

Pišu: Tea Lovrinović i Branka Martinović

U

svakom smo gradu održali prezentaciju o obrazovnim mogućnostima u Hrvatskoj kako bismo srednjoškolce, koji su je izabrali za svoje studijsko odredište, upoznali s državnom maturom,vrstama studijskih programa, načinima financiranja studija, mogućnostima studiranja u inozemstvu, pojasnili Bolonjski proces i predstavili Udrugu Prsten. Prenoseći im vlastito iskustvo iz studentskog doba htjeli smo ih pripremiti za dolazak u novu sredinu. U svakom smo gradu i anketirali učenike. Predavanja je slušalo otprilike 250 učenika, a uzorak ankete ispunilo 183 učenika. Podijelili smo također oko 400 časopisa Prsten. Kako smo uopće došli na ovu ideju? Ideja o ovakvoj inicijativi već je postojala među našim Forumašima, a mi smo joj htjeli udahnuti život. E sada, tko smo to mi, nositelji projekta: Branka

42

/ Udruga bosanskih Hrvata

Martinović (moralna vertikala puta zadužena za uvertiru u prezentacije), Tea Lovrinović (organizatorica ove edukativne avanture), Filip Biškić (najmlađi, ali ipak glavni i odgovorni za našu sigurnost na četiri kotača) i Tonči Visković (nepresušan izvor viceva kojima je mamio osmijehe na lica učenika). Moramo spomenuti i našu Maru (Marica Đogaš) koja se prva upustila prošle godine u izazov informiranja srednjoškolaca u svom mjestu, Odžaku, gdje nas je ove godine pozvala i divno ugostila.

Preko nogostupa do pozornice

Ako ste se ikada pitali kako je to krenuti na put u vama nepoznate krajeve sa srcem otvorenim za sva nova iskustva i velikim entuzijazmom usmjerenim na pronalazak načina konkretnog doprinosa našim ljudima u Bosni, ubrzo ćete saznati. Otisnuli smo se na put u ranim jutarnjima satima i krenuli u pravcu Zenice. Vrlo brzo smo ugledali naše odredište, a i

domaćina, don Antu Ledića, ravnatelja KŠC Zenica. Odmah nas je upozorio kako ćemo na putu prema školi naići na kojekakve prepreke zbog bosanskih radova na cesti, ali da ga vjerno slijedimo kamo god on išao svojim vozilom. Tako smo ubrzo i završili na nogostupu preko kojega smo došli do dvorane u kojoj smo nakon kratkih tehničkih priprema i dijeljenja anketa mogli započeti s prezentacijom. Rastali smo se s učenicima završnom misli “Svuda pođi, ali kući dođi”, kojom smo htjeli utjecati na njihov stav prema povratku u BiH nakon završenog studija u inozemstvu. Zenički KŠC je najmješovitiji KŠC i prvi koji je uveo islamski vjeronauk koji sluša devet učenika, a na pitanje postoji li u školi nacionalna netrpeljivost, direktor je odgovorio da oni nemaju problema s time. Naglasio je da se trude postati ustanova koja nudi najkvalitetnije obrazovanje i da ih odlikuje individualan pristup učenicima pri čemu, kad zapaze talent, ustraju na njegovu razvijanju. www. udruga-prsten.hr


Forumaši ispred kamena temeljca bolnice u Novoj Biloj

Ispred centra za osobe s posebnim potrebama “Duga“

S nekima od srednjoškolaca ispred KŠC Sv. Franjo

Na odlasku su nam pokazali predivan mozaik u predvorju škole izrađen vrijednim rukama profesora likovnog i srednjoškolaca, a koji je zaslužan i za mozaik na novoj crkvi u Borovici. Fanovima Hajduka se vjerojatno neće svidjeti što je jedino Dinamov grb na porculanskim pločicama. Također, direktor je htio naglasiti da je zadovoljan našim predavanjem i da smo gimnazijalcima, uz jednu edukativnu dimenziju, svojim primjerom pokazali da smo im spremni pomoći, da mislimo na njih te da smo i na taj način pridonijeli njihovu odgoju. Uz natpis “Mir onima koji dolaze” dočekao nas je nasmiješeni fra Slavko Petrušić koji nam je ponudio smještaj u svojoj župi sv. Ilije Proroka.

sta. Ona su za nas posebna po toplini koja zrači iz njih i uvlači vas u njihov bezbrižni svijet. Od nedavno bivša ravnateljica centra, Malina Kvasina, pokazala nam je sve njegove prostorije i sobu gdje pakiraju šećer za ugostiteljske objekte od čega im dolazi dio prihoda kojim financiraju svoj objekt.Svaki korisnik Centra na određeni način pridonosi njegovu radu i održavanju. Neki u ulozi portira, neki u ulozi kuhara, a zanimljiv je i podatak da Centar nema zaposlenu niti jednu čistačicu. Kako ravnateljica Malina kaže: “Kada su mi djeca bila mala, stalno sam ih morala opominjati zbog nereda, a mojim je korisnicima dovoljno jedanput reći gdje što stoji i budite sigurni da ćete to tamo i naći.“ Primijetile smo da su nam Filip i Tonči negdje nestali, međutim, ubrzo smo ih Potjera za fra Slavkom ugledale s vrećicama punima slatkiša za djecu, što Ujutro nas je u blagovaonici dočekao bogat nas je oduševilo. Imali smo i priliku upitati djecu što doručak, dečki su nas ugodno iznenadili s informaih to najviše trenutačno muči, a oni su nam slatko cijom da su bili na jutarnjoj misi. Pošto nam se ovaj odgovorili: “Ma ljubav!“ Zahvalni na ovom jedinstvedan zbog nemogućnosti drukčije organizacije nanom iskustvu, dogovorili smo nastavak suradnje s metnuo kao slobodan, htjeli smo ga iskoristiti što je centrom “Duga”. Dok ste rekli ćevap, našli smo se bolje moguće. Fra Slavko nas je na Plavoj vodi, poznatom Travodmah uzeo u svoje ruke i ubrzo Emocije koje vas ničkom izletištu, gdje smo nakon smo krenuli duž dijela Lašvanske obuzmu tijekom priče i okrepe bili spremni za nastavak doline. Zastali smo u bolnici u igre s ovom djecom su pustolovine. Ona nas je odvela Novoj Biloj koju je nakon rata izna obronke planine Vlašić s čijeg gradila Republika Hrvatska i gdje divan doživljaj i nikako smo vidikovca vidjeli Lašvansku nas je dočekala glavna sestra dolinu kao na dlanu. Prošetali vam ih, nažalost, ne Ankica koja nas je, provodeći nas možemo prenijeti smo Babanovcem gdje smo bolničkim hodnicima, upoznala zatekli ostatke snijega koji je vrlo putem ovog teksta. s njezinom poviješću, kao i sabrzo dobio letačke sposobnosti dašnjošću. Bolnica danas ima 40 Ona su za nas posebna nakon što je završio u Filipovim liječnika, 120 medicinskih sestara Iako ga je bilo vrlo malo, po toplini koja zrači iz rukama. te 30 laboranata. Na naše pitanje izazvao je opće grudanje mananjih i uvlači vas u njihov stirki, Branke i Filipa. Spuštajući jesu li smještajni kapaciteti dovoljni, sestra je odgovorila da 160 bezbrižni svijet se zavojitim cestama, došli smo kreveta nije zadovoljavajući broj do mjesta Ovčarevo čija nas je za trenutačnu potražnju pacijenata. Kako svaka pricrkva, izgrađena inicijativom fra Jakova Baltića, izneča ima svoju svijetlu točku, tako mora i ova bolnička. nadila svojom ljepotom. Naime, u ovoj se godini povećao broj porođaja Zanimljivo je i da se ispred nje nalazi jedina bista u odnosu na prethodnu te ih se do kraja godine Ive Andrića u BiH. Kakav bi to bio obilazak bez poočekuje 800. Fra Slavko nas je potom odveo u crkvu sjeta fra Slavkova rodnog mjesta, Čagu Ragu (Guča u Novoj Biloj u kojoj su za vrijeme rata bili smješteni Gora). Franjevački samostan, čiji je gvardijan bio ranjenici. Potresne slike na zidovima spomen-sobe svojedobno, pokazao nam je đakon Jurica. Saznali podsjetile su nas na patnje koje su proživjeli Hrvati smo da je samostan imao veliku i vrijednu zbirku toga kraja. Uz duboko poštovanje prema njima i knjiga sve do požara u Drugom svjetskom ratu. Na danas ostaju u našim mislima. Naša sljedeća stanica odlasku smo primijetili dva životinjska stanara koja bio je centar za osobe s posebnim potrebama se po zakonima prirode nikako ne bi trebala dobro “Duga”, u koji smo u prosincu u sklopu akcije Mladi slagati. Đakon nam je sve pojasnio. Naime, pas Rex mladima za Božić poslali 66 poklon paketića za No- i mačak su u jako dobrim odnosima zato što je on vi Travnik. Emocije koje vas obuzmu tijekom priče i uvjeren da je mačak njegov mlađi brat koji se, eto, igre s ovom djecom su divan doživljaj i nikako vam samo nije razvio i ostao je tako malen naspram ih, nažalost, ne možemo prenijeti putem ovog teknjega. Na povratku smo kratko zastali ispred KŠC-a www. udruga-prsten.hr

Franjevački samostan u Gučoj Gori

Pokušaj izvedbe bosanskog jezera ispred pozorišta u Zenici

u Travniku, a potom stigli i na našeg zadnjeg odredišta etnosela “Čardaci” u Vitezu. Kada ne biste znali da ste u srednjoj Bosni, pomislili biste da se nalazite usred nekog švicarskog ili austrijskog parka. Da, tako je dobro uređeno i puno raznih sadržaja, od bazena preko dražesnih kućica do ribnjaka. Nakon ovako aktivnog i vrlo zanimljivog dana koji nam se urezao u sjećanje, razišli smo se u svoje sobe. Čekaj Tea, zaboravile smo nešto! Ah, da. Davor Logarić, kojeg smo upoznali večer prije kada nam se pohvalio da je kao glazbeni producent zaslužan za dobar zvuk dvije pjesme Dubioze Kolektiva, pozvao nas je u svoj improvizirani glazbeni studio koji se nalazi u prostorijama župnog dvora. Franjevački samostan u Gučoj Gori.

Neočekivani putokaz

Tijekom boravka u Zenici, aktivirali smo se i ekološki te od tada zahtijevamo postavljanje filtara u zeničke tvornice. Naime, Zenicu obavija narančasti, prljavi i nezdravi smog koji je najviše bio vidljiv u ranim Udruga bosanskih Hrvata /

43


Prezentacija u KŠC Tuzla

Prezentacija u Odžaku

Branka prenosi dojmove u knjigu spomen-sobe crkve u Novoj Biloj

jutarnjim satima kada smo odlazili iz Zenice. Sljedeće odredište bila je Tuzla, grad soli. Predavanje je bilo dogovoreno za 13h. Budući da nismo poznavali Tuzlu, u jednoj smo ulici pitali djevojku Amru kako možemo doći do KŠC-a. Pošto je išla prema tom dijelu grada, uskočila je u auto i bila nam navigacija. Ugodno iznenađeni i zahvalni na pomoći, pronašli smo naše odredište. KŠC “Sv. Franjo” je počeo s radom 2001. godine, a u sklopu Centra su osnovna škola i gimnazija. Većina osnovnoškolaca nastavlja obrazovanje u gimnaziji. Gimnazija je postala prepoznatljiva po kvalitetnom obrazovanju u cijeloj regiji, a učenici odlaze na visokoškolsko obrazovanje u Hrvatsku, Sarajevo, Austriju i SAD. KŠC je opremljen suvremenom opremom i ima sve što je potrebno za kvalitetno obrazovanje. Sustavu katoličkih škola “Škola za Europu” , Internacionalna liga humanista dodijelila je najveće priznanje “Zlatna povelja mira i humanizma” za 2009. godinu. Uskoro je došao i direktor gimnazije fra Martin Antunović, koji nas je lijepo pozdravio i zaželio dobrodošlicu. Nakon okupljanja učenika, započeli smo s prezentacijom koju je poslušao i ravnatelj KŠC-a, vlč. Vlatko Rosić. Nakon predavanja učenice Ana Marija i Stela su se htjele družiti s nama i biti nam vodiči po središtu Tuzle. Nakon ručka, krenuli smo prema Orašju i Odžaku. Naš forumaš na, nadamo se, privremenom povratku u

Orašje, Damir Dominković, pomogao nam je nekim savjetima te nas srdačno ugostio u Orašju. Raspričali smo se o novim projektima, novostima i obvezama te se uputili u Odžak, u Kuću nade gdje smo spavali. Kuća nade je organizacija koja u novoizgrađenom centru uz brigu, ljubav i pažnju, pruža stručnu pomoć osobama s posebnim potrebama i radi na osposobljavanju osoba s invaliditetom za uključivanje u širu lokalnu zajednicu. Predsjednica organizacije je Ivanka Šimić koja je zadužena za osmišljavanje projekata iz kojih se organizacija financira. Naime, organizacija samo 30% sredstava dobiva iz općinskog proračuna, a ostala sredstva prikuplja vlastitim projektima i donacijama. Forum mladih surađuje s organizacijom slanjem paketića u božićnom projektu “Mladi mladima”. Večer smo završili druženjem s našom domaćicom Maricom Đogaš i Damirom Dominkovićem.

Veliko srce za tuđe potrebe

U subotu smo održali dva predavanja u srednjoj školi u Odžaku. Prvo je bilo u 10, a drugo u 13 sati. U školi nas je dočekala i pozdravila profesorica Ivanka koja je bila jako zahvalna i radosna zbog našeg dolaska i truda. U svakom smo KŠC-u ostavili nekoliko časopisa Prsten koje će ravnatelji podijeliti svojim kolegama. Nakon podjele časopisa i ručka, upoznali

smo se s predsjednicom Kuće nade koja je predstavila rad organizacije i projekte. Budući da je bila subota, nismo se, nažalost, upoznali sa štićenicima, ali su u našim mislima i molitvama. Nakon upisa u knjigu dojmova, gđa Ivanka nam se zahvalila bookmarcima s lijepim citatima koje su izradili štićenici. U znak zahvale našim sponzorima, u Kući nade smo kupili darove zahvale koje su izradili štićenici. Nakon pozdrava s našim domaćinima, krenuli smo prema granici i Slavonskom Brodu. Dojmovi i informacije koje smo prikupili i stekli u Bosni i sada su jaki i prisutni. Mnogo se stvari promijenilo, mnoge su lošije, a neke bolje, ali nitko se ne može vratiti iz Bosne i reći da je ostao isti. Dobri ljudi su jednaki na bilo kojem mjestu na planetu bez obzira na okruženje. Zahvaljujemo se našim domaćinima fra Slavku Petrušiću, Marici Đogaš i Miri Jurilju te ravnateljima i direktorima koji su nas primili i upoznali s današnjom situacijom u Bosni. Od srca se zahvaljujemo našim sponzorima bez kojih ovaj edukativni put ne bi mogao biti realiziran. Gospodinu Pavi Zubaku, zahvaljujemo se na rentanju automobila. Gospodinu Iliji Toliću, zahvaljujemo na novčanoj potpori za troškove putovanja. Hvala svim članovima UO na potpori. Ivanu Pandureviću, predsjedniku Foruma mladih, hvala na sponzorstvu i potpori.

Božićna akcija „Mladi mladima“ I ove godine, Forum mladih organizira humanitarnu božićnu akciju „Mladi mladima“ prikupljanja slatkiša, igračaka, slikovnica, odjeće za djecu i mlade u prosincu 2012. u prostorijama Udruge u Zagrebu, kao i u Osijeku U 2011. godini zajednička akcija mladih prikupljanja i pakiranja darova u Osijeku i Zagrebu rezultirala je sa 195 prikupljenih paketića. Božićni paketići dostavljeni su prema unaprijed dogovorenom planu u dječje domove. Pokloni su dostavljeni djeci na odredišta: Duga - Centar za djecu osobe s posebnim potrebama u Novom Travniku; u Vareš u dom za djeca bez roditelja, Kuću nade - boravak za djecu i osobe s posebnim potrebama u Odžaku, u Orašje - Udrugu za djecu i osobe s posebnim potrebama, Oštru Luku, Donju Mahalu u općini Orašje. 44

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Sjećanje na žrtve Vukovara Ove godine na dan pada Vukovara 18. studenog prije 21 godinu u grad heroj pristiglo je oko 100 tisuća ljudi iz cijele regije odati počast žrtvama rata Na temelju prošlogodišnjeg iskustva Foruma mladih iz Osijeka, članovi Foruma mladih iz Zagreba i Osijeka odlučili su posjetiti Vukovar, odati počast stradalima i zapaliti svijeću poginulim braniteljima i civilnim žrtvama. U nedjelju ujutro u 5 sati mladi su krenuli iz Zagreba Vlakom sjećanja zajedno s pripradnicima raznih udruga branitelja, udovica, mladih na put prema gradu heroju. U Vukovar su stigli u 10 sati gdje su se priključili Koloni sjećanja u kojoj je ove godine bilo oko 100 tisuća ljudi iz cijele regije. Kolona sjećanja krenula je iz vukovarske bolnice kroz ulice grada i stigla do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata. Na groblju su mladi zapalili svijeće kod Spomen-obilježja na Memorijalnom groblju

gdje su sudjelovali u molitvi za žrtve iz Domovinskog rata grada Vukovara. Misu je predvodio mons. Marin Srakić, nadbiskup đakovačko-osječki. Nakon odavanja počasti, duboko dirnuti svime što su vidjeli i doživjeli, u popodnevnim satima vratili su se u Zagreb. Forum mladih iz Osijeka odao je počast stradalim Vuz

Gradsko kazalište mladih Gradsko kazalište mladih Vitez gostovalo je 30. ožujka 2012. s urnebesnom predstavom Don Quijote u kinu Forum u studentskom domu Stjepan Radić u Zagrebu u organizaciji Udruge bosanskih studenata. Dvorana kina Forum bila je dupkom ispunjena studentima koji su smijehom i ovacijama popratili izvrstan nastup mladih glumaca iz Viteza. U ime domaćina sve nazočne pozdravili su voditelji programa Melita Golubica i Marko Marković, te Ivan Sajević, voditelj GKM Vitez. Predstava nastala prema predlošku slavnog španjolskog književnika Miguela de Cervantes Saavedra „Don Quijote“ za koji je adaptaciju i scenarij napisala književnica Sanja Babić-Đuvlat.

Putem uzora i kreativnosti Danas je mladi poduzetni entuzijast najvredniji resurs u domovini, ističe ugledni prof. dr. sc. Ante Mislav Omazić. I Prsten je odlično mjesto gdje mladi entuzijasti mogu pronaći mentora, uzore i biti na pravome putu da razviju svoju kreativnost Piše: Marina Beljan, marina.beljan@dobrenavike.org”marina. beljan@dobrenavike.org

N

a jednom poslovnom okupljanju govorilo se o pozitivnim trendovima i karakteristikama pojedinca i organizacija koji će se iznimno cjeniniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Predavač i renomirani poslovni savjetnik Saša Petar istaknuo je kako će kreativnost i autentičnost pojedinca i malih organizacija biti cijenjena karakteristika naše sutrašnjice. Potaknuta situacijom vršnjaka koji svoje mjesto na tržištu rada teško pronalaze, zavirila sam u povijest, primjere i živote pojedinaca kojima se divimo, pothvate koji su nam unaprijedili živote ne bi li i sami potaknuli promjene u nama i tako zadivili sebe i druge.

Teška ekonomska vremena plodno su tlo za kreativnost

Televizija, FM radio, brijaći aparat, kserografija i mnogi drugi izumi nastali su upravo u vrijeme Velike depresije prema izvješću konzultantske kompanije Booz & Company. Svjedoci smo mnogobrojnih novih poslovnih ideja koje je potaknula svjetska globalna kriza, gdje su se pojedinci nakon izgubljenog posla ili nemogućnosti pronalaska zaposlenja odlučivali na hrabre poslovne poduhvate koji su rezultirali novim vrijednostima na tržištu. Prema konstatacijama jednog od direktora IBM-a, teška situacija zaista www. udruga-prsten.hr

nam pomaže da budemo „pametni“ te otkrijemo kreativnost u sebi koju u normalnim okolnostima ne bismo mogli pronaći. Što potiče kreativnost i inovacije kod pojedinaca i organizacija kojima se divimo? Richard Branson, Donald Trump, Steve Jobs i mnogi drugi uspješni poduzetnici čvrsto drže jedinu vrlinu koja im pomaže u ustrajnosti i izvrsnosti, a glasi: „Radite ono što volite, ako ono što radite ne volite... nemojte to raditi.“ Zato tražite ono što volite raditi i nemojte se miriti sa statusom quo. Poslovni svijet prepun je svakodnevnih briga i problema te ako ne volite ono što radite odustat ćete. Ljubav je ono što vas potiče svaki dan da se probudite i suočite sa svim problemima hrabro i odlučno. Kompanija Google primjerice svojim zaposlenicima nudi 20 posto od radnog vremena kako bi radili samo ono što vole, a u tih 20 posto vremena procijenili su da je nastalo 50 posto inovacija. Kako potaknuti vlastitu kreativnost i talent? Nova percepcija i činjenice pomažu nam da se mijenjamo na bolje. Autor knjige „Education kills creativity“ ističe kako se nitko nikada nije rodio s istim sposobnostima te sama činjenica da svi posjedujemo kreativni talent te kako smo sami po sebi jedinstveni pomaže nam razvijati autentičnost. Ići protiv struje znači približiti se

svojim snagama i talentima. Jedan od najplodnijih inovatora Steve Jobs izrekao je snažnu promjenu u percepciji ovim riječima: „Kada hodamo kroz život i ne obraćamo pozornost na stvari oko nas ograničavamo se da nešto poduzmemo, ali kada jedanput pogledamo da je sve što nas okružuje netko napravio tko nema većih sposobnosti od nas, shvatimo kako i sami možemo raditi to isto na svoj način i kreirati nešto novo, naš život više nikada neće biti isti.“

Pet osnovnih značenja dobre inovacije

Kada razmislimo o teškim vremenima koja nas mogu potaknuti, približimo se svojim talentima i promijenimo percepciju o svojim mogućnostima, sposobni smo oblikovati naše ideje, proizvode i usluge u pet osnovnih pravila inovacije koje je prekrasno sažeo autor knjige „The Art of the start“ Guy Kawasaki. Ideje, proizvodi ili usluge moraju imati 1. Duboko značenje i svrhu 2. Biti inteligentni i privlačni 3. Moraju biti potpuni, kompletni 4. Elegantni 5. Pobuđivati emocije. Kada otkrijemo vlastite vrijednosti i sposobnosti, važno je ustrajati i okrenuti se poticajnom okruženju koje će nam otvoriti vrata i pomoći nam da zaplivamo burnim strujama nepredvidljivog tržišta. Udruga bosanskih Hrvata /

45


PREDSTAVLJANJE TVRTKE e-rejuvenation

Energy Rejuvenation – moderan „alat“ za uspješno poslovanje Energy Rejuvenation u poslovnim krugovima nalazi sve više korisnika za koje je vrijednost programa od presudne važnosti za poboljšanje poslovnog i osobnog uspjeha Pripremila: Ivana Barbara Turkalj

P

revenirati stres i imati dovoljno energije za sve izazove pred sobom danas je priortet broj 1, jer na duge staze raditi punom parom, ostvariti poslovni uspjeh i pri tome očuvati svoje zdravlje, neki bi rekli, danas je ravno znanstvenoj fantastici. Ako bismo pitali poslovno uspješne osobe, mnogi su i članovi Udruge Prsten, jesu li pod stresom i osjećaju li već neke zdrastvene tegobe – većina odgovora bila bi potvrdna. Jednostavno - danas stres ide ruku pod ruku s uspješnim poduzetnikom. I što je osoba poduzetnija, to je izložena višoj razini stresa.

Pronađeno je rješenje – kako pobijediti brzo i jednostavno stres

Brojne svjetske organizacije navode stres kao element koji u poslovanju osim što narušava psihofizičko stanje zaposlenika direktno utječe i na poslovanje i uspješnost kompanija. Dokazano je da su zdravlje i postignuća kod ljudi vezana upravo uz razinu i kvalitetu energije koju unose u svoj rad i stvaralaštvo. Posljednjih godina istraživanja koja se bave problematikom stresa pokazala su da je vrlo učinkovito u borbi protiv stresa dovesti organi-

zam na psihofizičkoj razini u stanje opuštenosti. Dr. Benson je prije više godine u laboratorijima Harvard Medical Schoola dokazao da je danas najučinkovitiji odgovor na stres upravo stanje duboke opuštenosti u kojem se organizmu omogućuje oporavak i obnavljanje – energije.

Opuštanje kao sastavni dio moderne edukacije za povećanje radne učinkovitosti

Energy Rejuvenation je kulminacija 30 godina istraživanja, tima stručnjaka specijaliziranih za energetsku medicinu i cjeloživotno prirodno zdravlje te edukaciju za povećanje osobne efikasnosti, sažeto u znanju o prirodnim načelima kojim se istodobno unapređuje tjelesni, mentalni, emocionalni i energetski sustav čovjeka. Energy Rejuvenation, kao jedinstvena tehnologija za današnjeg poslovnog čovjeka, ciljani je program za postizanje duboke opuštenosti i aktivaciju izmjenu energije usmjeren na smanjenje stresa i povećanje energije kod djelatnika čime se utječe na poboljšanje ukupne izvedbe i radne učinkovitosti. U E Rejuvenation centrima (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek i Krapina) rezultati programa prate se na psihofizičkoj razini te je dio njih brzo vidljivi kroz obnovu i balansiranje cijelog organizma, povećanje snage i energije uz poboljšanje

osobnih postignuća na svim razinama. „Na temelju provedenih ispitivanja i opservacija na 350 korisnika E Rejuvenation programa u periodici od mjesec dana možemo zaključiti da E Rejuvenation postupak postiže signifikantno dobre rezultate u smislu oporavka energetskog potencijala, otpornosti na stres te poboljšanje psihofizičkog i fizičkog stanja. Navedeno neminovno dovodi do povećanja radne učinkovitosti, odnosno sam E Rejuvenation postupak izravno poboljšava radni potencijal i učinak. Osobito je pogodan za primjenu kod menadžera raznog profila, kod preopterećnih djelatnika, kod kreativnih zanimanja te kod onih u prevenciji ugroženog zdravlja. Isto tako je pogodan za postizanje bolje kvalitete života,“ izjavio je prof. dr. sc. Dragutin Košuta, koji je monitorirao istraživanje provedeno 2011. godine.

Ulaganje u djelatnike: trošak ili mudra investicija?

OECD „Beyond GDP“ posljednjih godina u svojim istraživanjima usmjerava pozornost na dodatne značajke koje su ključne za razvoj i progres čovjeka te upravo ističe podizanje razine energije tj. zadovoljstva i osjećaja sreće kod djelatnika kao presudan faktor u uspješnom poslovanju i napretku kako kompanije, tako i cijelog društva.

POKLON BON 1.000 kn za E Rejuvenation Trial paket iskoristiv do 31.12.2012. godine. Nagradite sebe i svoje djelatnike i oduševite svoje poslovne partnere!

46

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


PREDSTAVLJANJE TVRTKE Ćosićpromex

Nema stajanja

Karavana zvana Ćosićpromex, svoj put u poslovni svijet, započela je nakon ratnih događanja u BiH. U neimaštini, besparici i mnoštvu životnih problema u trošnom garažnom prostoru Mijo Ćosić otvara malu trgovačku radnju i počinje slagati kockice svog poslovnog puta Pripremio: Ivica Bošnjak - Plika

O

d samostalne trgovačke djelatnosti 1996. godine Mijo Ćosić osniva poduzeće ĆOSIĆPROMEX čija je osnovna djelatnost unutarnja i vanjska trgovina, usluge i posredništvo. Od malog trgovca narasta u veletrgovca, ali ubrzo proširuje poslovne djelatnosti jer kroz njegove vene teče krv graditelja, neumornog vrijednog neimara. Jedna od osnovnih djelatnosti poduzeća jest građevinarstvo – izvođenje građevinskih radova niskogradnje i visokogradnje. Uz dugogodišnje iskustvo i kompletnu mehanizaciju potrebnu za kvalitetno izvođenje radova, a na temelju poslovne filozofije kvalitetnog i savjesnog izvođenja svih radova, ĆOSIĆPROMEX Usora pruža sljedeće usluge: - izvođenje finih i grubih radova (zidanje, betoniranje, grubo i fino žbukanje, izrada fasada, keramika) - rekonstrukcija starih objekata - izgradnja objekata visokogradnje - izgradnja objekata niskogradnje - podizanje betonskih konstrukcija - krovopokrivački radovi - građevinska limarija (proizvodnja i ugradnja profilisanih limova, trapeznih i sinusodnih limova i limova u imitaciji crijepa, građevinske limarije “galanterije” i ventilirajućih kasetiranih fasada, izolatorski radovi, izrada i ugradnja ventilacijskih kanala) - elektroinstalacije.

Daljnje razvijanje poslovanja

Restoran ALFA izgrađen je 1997. godine u Sivši, a usporedno s ugostiteljstvom djelatnost se širi i na prostor Republike Hrvatske gdje osvajaju poslove u brodogradnji i postaju nezaobilazan čimbenik i pouzdan partner-kooperant u najvažnijim hrvatskim brodogradilištima: Uljanik – Pula, 3. Maj – Rijeka, Brodosplit – Split, Kraljevica i drugim, te metalogradnji i graditeljstvu kao partner Đure Đakovića iz Slavonskog Broda, Končar Zagreb i drugim graditeljskim tvrtkama iz RH. U Usori grade motel Split, koji je od Turističke zajednice ZDK dobio visoku ocjenu, tri zvijezdice. Nalazi se uz magistralni put M4 Doboj – Teslić. Motel raspolaže s 35 soba, 25 dvokrevetnih i 10 apartmana te konferencijskom dvoranom sa 170 mjesta i svom pratećom opremom. Uz motel je veliki parking s otkrivenim, natkrivenim i zatvorenim mjestima za parkiranje i zaista predstavlja jedan egzaktan kompleks. Luksuzno opremljeni restoran motela Split raspolaže sa 100 mjesta i velikom terasom, svakodnevno nudi veliki izbor vrhunski pripremljene domaće hrane po vrlo povoljnim cijenama i bogat asortiman pića i napitaka. Usporedno se širi i poslovanje u drvoprerađivačkoj industriji i industriji proizvodnje betona i betonske galanterije. Škola zavarivanja redovito obrazuje kadar za poslove koje tvrtka obavlja, ponajprije educira mlađe kadrove, iako se u njoj obučavaju i zavarivači s

Zainteresirana poduzeća i poduzetnike za ulaganje i poslovanje u Usori i Bosni i Hercegovini pozivamo da se obrate na našu adresu. U nama će naći pouzdanog partnera. KONTAKTI tvrtke Ćosićpromex d.o.o. direktor: +387 (0)32 891 177 mijo.cosic@cosicpromex.ba mijocosic@hotmail.com centrala i kadrovska služba: +387 (0)32 891 456 cosicpromex@tel.net.ba kadrovska@cosicpromex.ba voditelji projekta i građevinska operativa: +387 (0)32 891 214 mario.colic@cosicpromex.ba dario.dadic@cosicpromex.ba danijel.dzido@cosicpromex.ba

iskustvom usavršavajući nove metode zavarivanja. Škola posjeduje sve potrebne prateće edukativne materijale i opremu. Naglasak u radu je na praktičnoj obuci, tj. svladavanje vještine zavarivanja pojedinim postupcima. Tijekom 2007., 2008. i 2009. godine na platnom spisku tvrtke Ćosićpromex nalazi se više od 1000 zaposlenih prijavljenih radnika kojima se na vrijeme isplaćuju osobni dohodci i za koje se redovito uplaćuju doprinosi i davanja prema državi. Nažalost, posljedice krize osjetile su se i u ovom dijelu svijeta. Uz ugostiteljstvo i turizam, graditeljstvo - tvrtka gradi najzahtjevnije objekte od temelja do krova, brodogradnji – gdje vrhunski zavarivači, brusači, monteri odrađuju najzahtjevnije poslove u izgradnji brodova, okreću se i vlastitoj proizvodnji. U Usori grade veliki proizvodni pogon, dvije proizvodne hale s upravnim zgradama kapaciteta od oko 4200 m² i 1200 m² za obradu metala i metalnih konstrukcija te proizvodnju metalne galanteriije. Pogon je opremljen suvremenim strojevima za lasersko i plazma sječenje metala te alatno sječenje, savijanje, zavarivanje i dr. i osposobljen kvalificiranim kadrom da odgovori na sve zahtjeve iz obrade i proizvodnje proizvoda od metala te obrade lima i ugradnju proizvoda od njih. Proizvodi iz ovog pogona već sada se izvoze u zemlje zapadne Europe. Vlasnik tvrtke Mijo Ćosić 2007. godine utemeljio je Humanitarnu zakladu OBITELJ koja pomaže siromašnim i drugim ljudima u potrebi.

knjigovodstvo i blagajna: +387 (0)32 891 212 knjigovodstvo@cosicpromex.ba nevenka@cosicpromex.ba tehnički pregleda vozila : +387 (0)32 891 303 tehnički pregled – certificiranje vozila: +387 (0)32 891 304 certifikacija@cosicpromex.ba proizvodna hala tel/fax: +387 (0)32 891 213 tel. +387 (0)32 891 215 laser-plasma@cosicpromex.ba www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

47


EKOLOGIJA

resursi budućnosti

Šume, tla i vode - neprocjenjiva prirodna bogatstva „Šume, tla i vode – neprocjenjiva prirodna bogatstva“ naziv je okruglog stola održanog 12. svibnja 2012. Organizirali su ga Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo i Znanstveno vijeće za zaštitu prirode Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Piše: dr. sc. Tomislav Dubrava

N

a skupu je predstavljeno sedam znanstvenih radova. Njihovi autori, vodeći hrvatski stručnjaci u područjima koja obrađuju, istaknuli su kako su šume, tla i vode neprocjenjiva prirodna bogatstva kojima raspolaže Republika Hrvatska. Koje su količine i kakvoća tih dobara? Kako se odnositi prema tim nacionalnim dobrima? Znamo li s njima održivo gospodariti u maniri dobrih gospodara? Kako se postaviti prema mogućnosti njihove privatizacije? Sve su to pitanja na koja su sudionici ovog okruglog stola pokušali odgovoriti i usmjeriti strateško promišljanje kada su u pitanju nacionalna dobra. Šuma je samoobnovljivi ekosustav bez kojega nema drvne tvari, čistoga zraka, tla ni pitke vode, jednom riječju, života. Temeljna sastavnica šume jest šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem. Šuma mora trajno proizvoditi drvnu tvar i općekorisna dobra (ekološko/zaštitna i društveno/socijalna) uz uvjet uravnoteženih odnosa između životne zajednice (biocenoza: fitocenoza, zoocenoza) i staništa (tlo, klima, reljef). U šumskim zajednicama Hrvatske raste 260 autohtonih (zavičajnih) drvenastih vrsta, a gospodarski ih je značajno šezdesetak. Šume pružaju sklonište za ljude i temelj su biološke raznolikosti, izvor su hrane, lijekova, pitke vode te igraju važnu ulogu u održavanju stabilnosti globalne klime i okoliša. Šume su od vitalnog značenja za opstanak i dobrobit čovječanstva, dobrobit svih ljudi, svih sedam milijardi nas. Hrvatska je šumovita, obiluje prirodnim šumama koje rastu na više od 95% površine šumskih zemljišta. S obzirom na raznolikost i prirodnost šuma u europskom smo vrhu. U Hrvatskoj se njeguje poseban način gospodarenja šumama (više od 250 godina) koji osigurava visok stupanj prirodnosti i višenamjensku progresivnu potrajnost. Zahvaljujući tome Republika Hrvatska se može pohvaliti 48

/ Udruga bosanskih Hrvata

činjenicom da šume i šumska zemljišta pokrivaju gotovo polovicu (47,5%) njezine kopnene površine. Je li takav pristup ugrožen? To ovisi o čovjekovu odnosu prema šumi.

Neprocjenjivo prirodno bogatstvo

Zato čuvajmo prirodu, čuvajmo šumu, jer “s prvim drvećem koje je palo, započela je kultura, sa zadnjim koje će pasti, završava”. Tlo, kao naslijeđe baštinjeno od prethodnih naraštaja, jest pravi dragulj nacionalne riznice. Održivo gospodarenje tlom ključ je kvalitete života svake nacije jer izravno utječe na količinu, kakvoću i zdravstvenu ispravnost hrane, na zdravu pitku vodu, čist okoliš i dopadan krajobraz. Nedvojbena je potreba i pravo vrijeme da se pred izazovima sutrašnjice promišljenije pristupi tlu kao nacionalnom blagu i osnovi skladnog, održivog razvitka. Jer, pred sutrašnjicom smo svi odgovorni! Odgovornost i nebriga, kako netko davno napisa, „može pobijediti jedino onda, ako dobri ljudi ne učine ništa”. Najugroženija su tla sredozemnoga krša Hrvatske. Kako se tlo na kršu teško i sporo stvara, pita-

Šume su od vitalnog značenja za opstanak i dobrobit čovječanstva, dobrobit svih ljudi, svih sedam milijardi nas. Hrvatska je šumovita, obiluje prirodnim šumama koje rastu na više od 95% površine šumskih zemljišta nje njegove zaštite od erozije od prvorazrednog je značenja. Preduvjet zaštiti od erozije i stvaranju tla jest postojanje šume, makar i u degradacijskim oblicima poput makije i šikare. Dvojbe o važnosti tla kao središtu agroekosustava i polaznoj točki na „putu hrane od tla do tanjura“ u fokusu su zanimanja znanstvene i šire javnosti diljem svijeta. Uostalom, na to nas obvezuje i skorašnji pristup europskoj zajednici naroda. Voda je nezamjenjivo prirodno bogatstvo, pa lokalni, regionalni i globalni razvoj ovisi, i ovisit će u budućnosti, o raspoloživosti voda i njihovoj kakvoći. Hrvatska je među zemlje koje su relativno bogate vodom. Međutim, postoji njezina nejednaka prostorna i vremenska raspodjela. Zbog specifičnih hidroloških uvjeta, hrvatsko stanovništvo uvijek se borilo i bori se protiv vode (zaštita od poplava, odvodnja) i za vodu (navodnjavanje). Podzemne vode predstavljaju vrlo važan segment hrvatskog vodnog bogatstva. One su temelj javne, lokalne i privatne vodoopskrbe, a kako se sve više upotrebljavaju konzumne, tj. mineralne, izvorske i stolne vode u bocama, one sve više postaju i komercijalno zanimljiva „roba“, pa i izvozni artikl. Kako se u Ustavu Republike Hrvatske vode navode kao opće dobro od posebnog interesa i kako su, prema Zakonu o vodama, one opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne može biti ni u www. udruga-prsten.hr


čijem vlasništvu, te se pravo na zahvaćanje vode radi iskorištavanja stječe na temelju koncesije, o čemu se odlučuje na državnoj razini, čini se da su vode zaštićene od privatizacije i s njom povezanih mogućih zloporaba. Nadajmo se da će odgovorne osobe znati kako očuvati ovaj prirodni resurs i da nećemo proći po onoj narodnoj poslovici “preveli nas žedne preko vode” ili pak one „tko se dovoljno vode napio izvoru leđa okreće“. Držimo se mudrosti, indijanskog poglavice Seattlea u pismu Velikom bijelom poglavici u Washingtonu 1854. godine koji je napisao: “Ta sjajna voda što teče brzacima i rijekama nije samo voda već i krv naših predaka, a žubor vode glas je oca moga oca”. Ugroženost i sve veći pritisci na šume, tla i vode, zbog urbanizacije te gospodarskog i općeg razvoja, na velikoj su kušnji. Jedinstven i odlučan stav ovoga važnoga skupa jest NE prodaji nacionalnih prirodnih vrijednosti, jer su one naš dar i obveza. Održivo gospodarenje i djelotvorna zaštita šuma, tla i voda preduvjet je skladnom (gospodarski, okolišno i socijalno) i prihvatljivom daljnjem razvoju Hrvatske.

Proizvodne programe od abonosa – traže ekskluzivni kupci u svijetu Nemoguće postaje moguće. San java. Ništa nije neostvarivo kada razgovarate s dr. sc. Anđelkom Živkovićem o tehnologiji obrade drveta i programima za drvnu proizvodnju. Nalazišta abonosa u riječnim koritima u Bosanskoj Posavini neprocjenjivo su bogatstvo prirode poput nalazišta zlata ili nafte Piše: Ivana Kolovrat Postupak vađenja abonosa, fosilnog hrasta – preciznije hrasta lužnjaka, koji je prošao proces višetisućljetne metamorfoze pod vodom zahtijeva poseban postupak vađenja s dna korita. Put od vađenja do obrade kreće s brodovima za prekapanje riječnog dna. Dokazano je da je proces fosilizacije započeo prije desetak tisuća godina u vrijeme kada je nizinska Europa zbog otapanja leda iz ledenog doba postala bogata vodama i pogodna za bujanje vegetacije. Zbog mijenjanja toka rijeka mnogi su hrastovi izgubili tlo pod korijenjenjem i našli se zarobljeni u riječnom dnu gdje su ih prekrili nanosi pijeska, šljunka i mulja. Bez svjetlosti i kisika, hranjena mineralima iz voda nastala su debla iznimne tvrdoće i kvalitete, obojan bogatom paletom crno-smeđih tonova.

Materijal za luksuzne proizvode

Prije pet godina vlasnik tvrtke Lexicon Juraj Tadić krenuo je u avanturu osmišljavanja sinteze kupaonskog namještaja obloženog abonosom. Uz pomoć dr. sc. Anđelka Živkovića, stručnjaka za drvnu tehnologiju oblikovan je luksuzni, jedinstveni kupaonski program Cube koji se može dobiti po specijalnoj naudžbi. Kada, umivaonik i kupaonski ormarić iz kolekcije Cube zahvaljujući tisućljetnom boravku u vodi dobro podnose vodu, a primjenom vrhunske biotehnologije, višeslojnim premazima od laka, i smole po uzoru na tehnologiju izrada brodova postali su otporni na vanjska oštećenja i jednostavni za održavanje. Svaki je komad izrađen od abonosa unikatan jer ne postoje dva debla s istom kombinacijom boja. Do sada su dva

kupaonska kompleta prodana kupcima u Zagrebu, Austriji, Njemačkoj, Kanadi, Japanu, Rusiji i SADu. Dr. Živković ima u ponudi seriju proizvodnih programa koji se mogu proizvoditi u tvornicama drvne industrije poput mozaika-parketa; stolova u tehnici intarzije; sobnih vrata; police iz pločastog materijala; police iz lameliranog drva; klub – stolići; stalci za časopise; komode; police i ormar za suvenire za knjige; daske za meso i šunku. Jedno od najstarijih primjeraka abonosa datira od prije čak 8290 godina, a pronađeno je u okolici Orašja. Abonos se može pronaći i prilikom vađenja šljunka iz rijeka. Kao materijal je čvršći i trajniji od hrasta i izuzetno je otporan na nametnike. Svijetlosmeđa boja je u kemijskoj interakciji sa željezom iz vode postala tamnosmeđa, a što je drvo starije to je tamnije.

Nakit, namještaj, skulpture od abonosa

Naravno, tada na scenu stupa čovjek koji je otkrio nalazišta ovog iznimnog drveta. Težak je za vađenje i obradu, ali se pokazao kao materijal nenadmašne kvalitete za izradu nakita u primijenjenoj umjetnosti, komada namještaja, glazbala, rukotvorina, plovila. Prije nekoliko godina započela je suradnja Stephana Lupina i tvrtke Masivni namještaj, uređena je galerija Abonos u Ugljari, posvećena fosilnom hrastu čiji je voditelj Hrvoje Benković. Galerija surađuje s umjetnicima i dizajnerima koji izrađuju umjetnine, ukrase, orginalan umještaj od abonosa.

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

49


Detaljnij

SPONZORSTVA

Pristupom PBZ Cardu donirate Udrugu Udruga bosanskih Hrvata Prsten zaključila je 5. ožujka 2010. s PBZ Cardom Sporazum o izdavanju American Express kartica članovima UBH Prsten REB

VREDNE BANKE ZAG

SAMO U GRUPI PRI

Prema Sporazumu , PBZ Card se obvezuje svakog korisnika, člana Udruge Prsten kojem izda: Poslovne kartice: American Express Business Gold Card American Express Business Card (zelenu) Osobne kartice: American Express Gold Card American Express karticu (zelenu) osloboditi plaćanja upisnine i članarine.

- upisnina:...............................................................175 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik....................................................400 kn dodatni korisnik....................................................200 kn

Niže navodimo redovne cijene usluga PBZ Carda, kojih ćete kao član Udruge Prsten, jednostavnim potpisom suglasnosti ili ispisom pristupnice biti oslobođeni.

- upisnina:...............................................................125 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik....................................................250 kn dodatni korisnik....................................................125 kn

- godišnja naknada za vođenje računa:...............450 kn - članarina za dodatne korisnike: za 1-5 korisnika......................................................400 kn za 6-10 korisnika...................................................340 kn za 11-20 korisnika.................................................285 kn za 21 i više korisnika.............................................200 kn

Dakle, samom činjenicom da ste član Udruge Prsten, PBZ Card vam izlazi u susret te vas oslobađa godišnjih troškova članarine te troškova naknade za vođenje računa. Kako biste ostvarili ovu pogodnost, a već ste korisnik PBZ Carda sve što je potrebno je samo da nam dostavite ispunjenu i potpisanu suglasnost za uključenje na popis korisnika American Express kartice putem e-maila: prsten@udruga-prsten.hr ili poštom na adresu: UBH Prsten, Ulica grada Vukovara 235, 10 000 Zagreb. Ako niste korisnik, možete

AMERICAN EXPRESS GOLD BUSINESS CARD

AMERICAN EXPRESS BUSINESS CARD (ZELENA)

- godišnja naknada za vođenje računa:...............325 kn - članarina za dodatne korisnike:

Predstavljanje

za 1-5 korisnika......................................................230 kn za 6-10 korisnika...................................................185 kn za 11-20 korisnika.................................................150 kn za 21 i više korisnika.............................................110 kn

AMERICAN EXPRESS GOLD CARD

AMERICAN EXPRESS KARTICA (ZELENA)

osobnim dolaskom u prostorije Udruge ispuniti pristupnicu za karticu na koje se pogodnost odnosi, a tajništvo Udruge će za vas proslijediti potrebne podatke PBZ Cardu. Bitno je pritom napomenuti da ako potpišete navedenu suglasnost ili zatražite izdavanje kartice u svojstvu člana UBH Prsten, Udruga nema pristup podacima o vašim transakcijama, dakle na snazi su jednaki uvjeti poslovanja PBZ Carda, a na predmetnim karticama neće biti znakovlja Udruge Prsten. Članovi, korisnici kartica također zadržavaju postojeće kartice te u tom smislu neće biti nikakvih promjena. Ako imate pridružene članove, kojima su izdane dodatne kartice, možete za njih zatražiti izdavanje vlastitih kartica te su isto tako oslobođeni obveze plaćanja članarine. Dovoljna je sama okolnost da su članovi Udruge Prsten. Budući da se PBZ Card obvezao mjesečno donirati Udruzi Prsten 1% svojih sredstava od ukupno fakturiranog i redovno naplaćenog prometa ostvarenog karticama članova Udruge Prsten izdanim na temelju navedenog Sporazuma, pored okolnosti da na ovaj način možete ostvariti jedinstvenu pogodnost oslobođenja plaćanja upisnine i godišnjih članarina, vaš će čin dobiti i jednu plemenitu notu te ćete bez obveza s vaše strane pomoći uspješnijem i kvalitetnijem radu Udruge Prsten i ostvarenju naših zajedničkih ciljeva.

Počela predizborna utrka za lokalne izbore

Volim pomagati ljudima, i privatno i profesionalno Dvostruki dopredsjednik UBH Prsten, liječnik i veliki humanitarac odlučio je napraviti iskorak i otvoriti novo poglavlje u svom djelovanju

I

zrečenu tvrdnju čuli smo u Udruzi Prsten nebrojeno puta i nećemo je sigurno nikad prestati slušati iz usta mr. sc. Vjekoslava Jeleča, dr. med. neurokirurga, dopredsjednika Udruge Prsten u dva prethodna mandata. Od prvog dana veliki humanitarac i liječnik po vokaciji, što kroz udrugu, najznačajnijim dijelom profesionalno i privatno, posvetio je pomaganju svima koji su se našli u teškim egzistencijalnim problemima. Stoga nikog nije iznenadilo zasluženo priznanje Međunarodne lige humanista koja mu je 8. srpnja 2009. dodijelila Zlatnu povelju „Liječnik – humanist desetljeća“, Večernjakov pečat u kategoriji Naše gore list 2012. godine, a još manje ulazak u politički javni život. Mr. sc. Vjekoslav Jeleč kandidirao se za mjesto zamjenika gradonačelnika grada Zagreba Vladimiru Ferdeljiju. Tim povodom smo napravili kratki intervju s dr. Jelečom o njegovim daljnjim planovima. Što vas je potaknulo na ulazak u politiku i kandidiranje za mjesto zamjenika grado-

50

/ Udruga bosanskih Hrvata

načelnika grada Zagreba? Svijest da smo mi bosanski Hrvati posljednjih 20 godina, nakon egzodusa, bili uglavnom na margini političkog života i u Hrvatskoj i u Zagrebu gdje nas ima više od 100 tisuća. Svoje težnje nastojali smo artikulirati i živjeti kroz zavičajne udruge i klubove. U političkom životu se očekivalo da damo svoj glas, a onda bi uslijedilo zatišje do sljedećih izbora. U kojoj ste se političkoj stranci aktivirali? HSLS nam je ponudio mogućnost da sa svojim predstavnicima budemo integralni dio stranke i s njima smo razvili program koji detektira i prilagođen je rješavanju naših problema. Dobivamo, također, mogućnost da budemo birani u strukture vlasti, a ne samo u glasačke svrhe. Naši kandidati nalazit će se na listama Koalicije HSLS-HSS i Zelena lista. Koje su glavne poruke koje ćete odaslati biračima? U globalnom smislu budućnost koja nam

Mr. sc. Vjekoslav Jeleč, dr. med. neurokirurg

dolazi neće biti lagana. Zato, zajedništvo i solidarnost moraju biti temelj našeg opstanka. Nastojat ćemo, također, ostvariti da što veći ulazak u mjesne odbore i vijeća gradskih četvrti kao i Skupštinu Grada Zagreba kako bismo još efikasnije utjecali na sve goruće probleme naše populacije. www. udruga-prsten.hr


HR

BiH

ZAGREB, F. Andrašeca 8, Tel. +385 1 3096 350, mail. info@megakop.hr SOLIN, Hektorovićeva 38, Tel. +385 21 260 916, mail. solin@megakop.hr RIJEKA, Save Jugo Bujkove 1, Tel. +385 51 298 869, mail. rijeka@megakop.hr

ORAŠJE, II.Ulica b.b., Tel. +387 031 714 214, mail. orasje@megakop.ba SARAJEVO, Azići br.1 Ilidža, Tel. +387 033 459 704, mail. sarajevo@megakop.ba TEŠANJ, Marin Han b.b., Tel. +387 032 652 786, mail. tesanj@megakop.ba TUZLA, Magistralni put b.b. Husino, Tel. +387 035 802 645, mail. tuzla@megakop.ba

SLO

LJUBLJANA, Jurčkova cesta 229, Tel. + 386 1 2420 120, mail. info@megakop.si

www.megakop.hr

Domaslovec, Željeznička 6, SAMOBOR Tel: 385 (1)3380 120, Fax: 385 (1) 3380 126 Sveta Nedelja, Industrijska 5 Tel.: 385 (1) 3373 222, Fax: 385 (1) 3373 223 www.stipe-lucic.com, E-mail: prodaja-sv.nedelja1@stipe -lucic.com

“Kamenski centar i klesarstvo Stipe Lucić” je tvrtka sa dugogodišnjom tradicijom koju krasi najmodernija tehnologija sa vlastitim kapacitetima za rezanje blokova te obradu i montažu svih vrsta kamena. Osim ekskluzivnih granita i mramora, sada smo proširili asortiman sa mramorima i granitima iz Kine i Indije, po vrlo povoljnim cijenama.

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

51


REPORTAŽA

Gospodarski potencijali općine Orašje

Vrata Bosne – dobrodošlica u BiH Općina Orašje mjesto je križanja važnih prometnica. Zbog svog geostrateškog položaja, graničnog prijelaza koji godišnje pređe šest milijuna ljudi, ima izrazito privlačan potencijal za ulagače. Sve veći broj građana iz Republike Hrvatske dolazi u Orašje u kupovinu, radi zabave i poslovnih razloga. Mladi Orašje biraju za mjesto studiranja, a studenti brzo pronađu posao preko student servisa. S čak pet fakulteta središte je obrazovanja mladih na ovim prostorima. Od ove je godine otvoren i novi smjer Turizma na PMF-u Grad ulaže u obrazovanje mladih jer na njima svijet ostaje

Piše i foto: Nada Koturić

P

rema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Orašje imala je 28.367 stanovnika u 16 naselja. Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Orašje ulazi u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. Malo se koji grad kao Orašje može pohvaliti komparativnim prednostima koje mu pruža zemljopisni položaj. S ponosom nosi i drugo ime Vrata Bosne jer je u Orašju jedan od najvažnijih graničnih prijelaza koji povezuje Bosnu i Hercegovinu s Republikom Hrvatskom, a godišnje ga pređe više od šest milijuna osoba i oko dva milijuna vozila, što je jedna od značajnijih prednosti tog područja. Takav položaj općine

52

/ Udruga bosanskih Hrvata

Orašje osigurava joj dobru komunikacijsku povezanost jer je udaljeno svega 12 km od autoceste Zagreb-Beograd te uz cestu Orašje-Tuzla ta je posavska općina atraktivna za sva gospodarska kretanja, protok roba i ljudi.

Centar studiranja Orašje

Na mladima svijet ostaje, krilatica je na koju se često poziva. A mladima treba omogućiti kvalitetno obrazovanje i popratnu infrastrukturu gdje mogu dobiti adekvatnu edukaciju i znanja tražena na tržištu rada. U Orašju je, tako, sagrađen i moderan srednjoškolski centar za koji se tvrdi da je primjer škole 21. stoljeća. Pod njezinim krovom je i sjedište Centra studiranja Sveučilišta Mostar s više od 1.500 studenata. Rektor prof. dr. sc. Vlado Majto-

rović nazvao ga je „malo sveučilište s pet fakulteta“: Ekonomskim, Pravnim, Filozofskim, Visokom zdravstvenom školom i PMF-om. Sve je više studenata iz susjedne Hrvatske, a predavanja se održavaju u amfiteatru novosagrađene škole s najmodernijom opremom. Od ove godine ponuda u izboru studija je proširena, ne bez razloga, u smjeru Turizma na PMF-u.

Novi urbanistički izgled Orašja

Posljednjih godina zamjetna je nova urbana kontura Orašja kao sjedišta izvršne vlasti Županije Posavske. Gradnja Poduzetničkog centra ima posebno mjesto na samom ulazu u Orašje i Županiju. U istom je smjeru, samo nekoliko stotina metara dalje, među najvećim u BiH, shopping www. udruga-prsten.hr


Najveći trgovački centar na ulasku u grad

Centar studiranja Sveučilišta Mostar

Otkup voća i povrća

U poduzetničkoj zoni sve su prisutniji inozemni, strani ulagači. Općina Orašje nedavno je, naime, otvorila na samom ulazu u općinu i Županiju Posavsku, prostor Centra za poduzetništvo smještenog u neposrednoj blizini graničnog prijelaza. Centar je osnovalo Općinsko vijeće

i Posavina koku Orašje, vodeću peradarsku tvrtku u BiH koja godišnje proizvede oko 40 milijuna konzumnih jaja, a među prvima u regiji i u BiH, započeli su s novim projektom proizvodnje, inovativnog domaćeg zdravog proizvoda - omega 3 jaja. U oraškom kraju djeluju i mnogi posavski korpari mađu kojima su poznatiji „Dominković“ Tolisa i „Živković“ Matići čiji su proizvodi postali prave umjetnine. Korparstvo je tradicionalni posavski zanat kojim su se bavile brojne obitelji i od njega dobro živjele. Zbog rata i raseljavanja, ovaj tradicijski zanat danas je mnogo manje zastupljen u Posavini.

mall - City Center Inn Orašje s prepoznatljivim lancem trgovina Maxi koji zapošljava najveći broj djelatnika u općini. Valja, između ostalih, spomenuti i trgovačke centre Yimor, Bingo, Interex, moderni parketni centar Megakop koji su također preplavljeni kupcima iz cijele okolice.

Centar poduzetništva – sve informacije na jednom mjestu

Gospodarstvo – od proizvodnje sedla do očuvanja tradicijskih zanata

Niti najveći sanjar i zaljubljenik kaubojaca, posavski glumac Ivo Gregurević, nije mogao zamisliti da će se upravo u njegovoj rodnoj Posavini proizvoditi sedla za američke kauboje. Upravo se to događa već šest godina u Orašju, na području gdje su konji vrani nekada bili glavni gospodarski oslonac svih, i dobrostojećih i siromašnijih obitelji. To je područje njemačka tvrtka JD Saddlery Rolanda Durra odabrala za sjedište jedine tvornice u Bosni i Hercegovini za proizvodnju sedala. Proizvodnja je namijenjena američkom tržištu. Izdvajamo

Na području Županije Posavske u sektoru industrije trenutačno djeluje 78 poduzeća, malog i srednjeg poduzetništva, koja zapošljavaju oko tisuću djelatnika. Krenuli su „od nule“ i izgrađuju svoj poslovni put na tržištu. U poduzetničkoj zoni sve su prisutniji inozemni, strani ulagači. Općina Orašje nedavno je, naime, otvorila na samom ulazu u općinu i Županiju Posavsku, prostor Centra za poduzetništvo smještenog u neposrednoj blizini graničnog prijelaza. Centar je osnovalo Općinsko vijeće s ciljem pružanja pomoći razvoju malog i srednjeg poduzetništva, obrtnicima i poljoprivrednicima, razvoju, pripremi i provedbi projekata, posebno pretpristupnih fondova EU. Izgradnja Centra za poduzetništvo plod je potpore: Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH Sarajevo – 2012. godina, Razvojnog programa ujedinjenih naroda (UNDP), Udruženja za razvoj

NERDA Tuzla , Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Mostar. U projekt je uloženo oko 400.000 KM.

Povijesna crtica Povijest ovih krajeva datira još iz 13. stoljeća kada je nastalo prvo naselje naseljeno Hrvatima Terra Tolis, na prostoru današnje Tolise. U 19. stoljeću, raspadom Osmanlijskog Carstava muslimani iz Srbije naseljavaju dva mjesta, Gornju i Donju Aziziju, današnji Bosanski Šamac i Orašje. Izvor: wikipedija

Usporedno se razvijaju tradicijski, kulturni i sportski turizam

www. udruga-prsten.hr

Udruga bosanskih Hrvata /

53


Putopis

Po povlastice u Carigrad,

stoljećima glavni grad i vilajeta Bosna Istanbul koji se još naziva Carigrad smješten je na Bosporskom tjesnacu između Europe i Azije, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava - Rimskog (330.-395.), Bizantskog (395.-1453.) i Otomanskog (1453.-1923.). Ovaj najveći grad u Turskoj te njezino kulturno i gospodarsko središte posebice je bio zanimljiv za Bosnu i Hercegovinu te djelomično za današnju Hrvatsku tijekom višestoljetne osmanske vladavine na ovim prostorima. Piše i foto: Ivo Aščić

N

akon pada Bosne (1463. Mehmed osvoji svu Bosnu i Jajce, ali čuvši da Jajcu ide u pomoć kralj Matijaš, ostavi ga. (1)) a kasnije i Hercegovine, Slavonije te drugih hrvatskih krajeva pod tursku vlast, franjevci Bosne Srebrene su redovito, nakon svake promjene sultana, vezira i drugih vlastodržaca koji su odlučivali o životu katoličkog stanovništva u BiH, putovali u Carigrad radi nošenja dokaza i potvrđivanja povlastica - Ahd-

name (temeljni dokument kojim je islamskoosmanski zakonodavac legitimirao prisutnost i djelovanje bosanskih franjevaca u Osmanskom Carstvu nakon osvojenja Bosanskog Kraljevstva 1463.) koje im je zajamčio Sultan Mehmed II. na Milodražu, mjestu između Kiseljaka i Busovače, prilikom osvajanja Bosne. Franjevci su tijekom turske vladavine u BiH bili jedini dušobrižnici i istinski predstavnici hrvatskog stanovništva u BiH. U Carigrad se najčešće putovalo radi dobivanja fermana (sultanov ukaz) koji je bio između ostalog i svojedobna dozvola za građenje i

popravak crkvenih objekata. Ipak, iznad svih je trpio kreševski samostan, koji je protekle godine (prosinac 1768.) obnovljen, protiv koga je režao čitav pakao. Među tim paklenim protivnicima sarajevski mula se prijeti da će ga sravniti sa zemljom, jer je obnovljen bez fermana. Stoga smo poslali našeg brata p.o. Petra Alovića, sadašnjeg definitora, koji zaslužuje veliku hvalu za ovu obnovu. Pozvan u sudnicu, iz mulinih usta ču ovo: „Imam ferman da raskopam kreševski manastir. Uzjašit ću konja na javnoj cesti pa ću proglasiti da imam ferman da se manastir raskopa ...” – Na

Aja Sofija

54

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Šumsko bogastvo je oduvijek bilo predmetom spora vlasništva posebice u Bosni krajem 17. i početkom 18. stoljeća kada je tisuće muslimana iz oslobođenih hrvatskih gradova naselilo Bosnu u pusta i razrušena katolička sela. Nakon pohoda Eugena Savojskog na Sarajevo veliki broj Hrvata se iselio u prekosavske krajeve. Tada je Bosna, radi iseljavanja spala na 30 tisuća katolika i 30 franjevaca. (5)

U Carigrad se najčešće putovalo radi dobivanja fermana (sultanov ukaz) koji je bio između ostalog i svojedobna dozvola za građenje i popravak crkvenih objekata te đavolske riječi definitor ponizno odgovori: „Kuća je tvoja, gospodine, mi smo tvoji; ako imaš ferman hajde raskopaj ...“. Tada će podmukli Kajfa mula: „Ferman se može pokriti: koliko ćeš dati?“ Alović odgovori: „Dat ću, gospodine, 60 groša“. Tada će on: „Dat ćeš hiljadu; hajde u avst!“ (2)

Osmanlije sve nose u Carigrad

Samo putovanje do Carigrada i natrag trajalo je ponekad i mjesecima budući da su na putu vrebale različite opasnosti ali i zbog nemogućnosti dolaska do cara ili njegovih podanika. Osim što je put sam po sebi bio vrlo skup, vrlo često se morala plaćati i turska pratnja ali i mito ne samo za lokalne moćnike u Bosni (paše, veziri) već i onima u prijestolnici vilajeta Bosna. Ali opet, mora se istina reći, da bi za Bosnu bolje bilo da je se Bošnjak mogo uzdržati za vezira, kako je bolje u Egiptu. Ovako Osmanlia sve do duše oguli i odnese u Carigrad(3) . Za godinu 1760. fra Bono Benić u Ljetopisu sutješkog samostan piše:Glavni uzrok našeg sadašnjeg gubitka i troškova je /u tom/ što nismo kod sebe imali povelju novog sultana, kojom se potvrđuju naše povlastice, iako je o. Anto Dobretić bio izričito u tu svrhu poslan u Carigrad, otad je prošlo petnaest mjeseci. Premda smo od njega www. udruga-prsten.hr

bili obaviješteni da je dobio već takvu povelju, ipak nam ona ništa nije mogla pomoći, jer nismo u ono vrijeme do nje mogli doći. I što je još gore: Nismo je smjeli ni spomenuti, jer smo našeg spomenutog predstavnika onamo poslali bez pašina znanja; (a to smo tako učinili, da ne bismo pravili bezkrajnih izdataka). A da smo imali tu povelju pri ruci, naši bi izdatci – a tako i naše nevolje – iznosili jedva petinu.“(4)

Ferman istetoviran na leđima

Na put u Carigrad su se upućivali sposobni franjevci, kršćani s izvrsnim znanjem turskog jezika, a u nekim slučajevima i sami muslimani u koje su franjevci ili ujaci kako ih zovu vjernici rimokatoličke vjere u BiH imali povjerenja. O načinu na koji se učio turski jezik govori i podatak kako je fra Jako Baltić, rodom iz Guče Gore kod Travnika, dvije godine boravio u Carigradu kao dušobrižnik tamošnjih Slavena. Vrlo često bi se ovi glasnici vraćali praznih ruku, bez fermana prije svega zbog nemogućnosti dolaska do sultana ili zato što sultan nije htio dati ferman. Ali, dok naši željno iščikaše milost, poslanik stiže iz Carigrada prazan, brez fermana, kazujući da dok žive Mustafa IV. rečena se milost dobiti ne može jer rečeni sultan nesnosljivi muhamedanac ne da crkava načinjati. Što već ožalosti redovnike i krstjane. (3) Često bi s franjevcima putovali i njihovi župljani koji bi radi sigurnog prijenosa poruke čak tetovirali na tijelu. Dobar primjer tomu je putovanje Martina Baltića s Korićana (danas podijeljeno selo između RS i F BIH) u srednjoj Bosni s fra Stipanom Margitićem, fojničkim gvardijanom rodom iz Jajaca. O. Margitić je nosio ahdnamu a Martin sultanov ferman.

Videći Martin sin Bogdanov, da će goneći se sa jednim pašom izgubiti parnicu, podiže se u Stanbol. Godine 1704. stiže on u sultanovu prijestolnicu, smišljajući, na koji bi način, mogao doći do sultana. Jednog petka, kada je tadanji sultan Ahmid sin Mehmedov išao u džamiju, skupila se masa svijeta, da vidi svijetlog Padišaha, gospodara života i imanja svojih podanika. Odjednom, u jednoj grupi ljudi zapališe se svijeće. Njihovo svijetlo u pola dana skrenu pažnju sultanovu i on se okrunu velikom veziru: Veziru! – Čini mi se, da onaj čovjek nešto želi. Moja bi

Sveučilišni profesor i bosanski biskup fra Marko Dobretić bio je jedan od duhovnih vođa katoličkog stanovništva u BiH tijekom 18. stoljeća. Po njegovu naputku su putovali izaslanici u Carigrad radi potvrđivanja ranije stečenih povlastica. Udruga bosanskih Hrvata /

55


Literatura: (1) Lašvanin, N.: Ljetopis, Synopsis, Zagreb, Sarajevo, 2003. (2) Bogdanović, M.: Ljetopis kreševskog samostana, Synopsis, Sarajevo, Zagreb, 2003. (3) Baltić, J.: Godišnjak od događaja i promine vrimena u Bosni 1745-1882., Synopsis, Zagreb, Sarajevo, 2003. (4) Benić, B.: Ljetopis sutješkog samostana, Synopsis, Zagreb, Sarajevo, 2003. (5) Matijašević, V.: Povijest obitelji bosanskog vlastelina Stjepana Dobrete (Dobretića) i Balta, Zagreb 1929. (6) Zirdum, A.: Povijest kršćanstva u Bosni i Hercegovini, Slovoznak, Plehan, 2007. (7) Džaja, M.: Pougarje i njegova okolica; Jajce 1953.; priredio fra Zvonimir Baković, Pothum 1993.

„Restoran Bosna“ jedan je od niza ugostiteljskih i drugih objekata u Istanbulu koje nose naziv bivšeg osmanskog vilajeta Bosna.

U ovome se gradu čak s velikim brojem trgovaca i ugostitelja, po čemu je grad danas i poznat, može vrlo lako sporazumijevati na hrvatskom jeziku. Ako kažete da ste iz Bosne, vjerojatno ćete imati i neke popuste na cijenu želja bila, da s njim razgovaram. U čas je taj čovjek bio pred sultanom. Sultan ga je promatrao. Kršan preplanuo od sunca, opaljen vjetrom stajao je čovjek u bosanskoj narodnoj nošnji. Oko fesa je bio omotan šal, za kojim su bile utaknute četiri svijeće, koje su gorile. U jednoj ruci držao je kolac a u drugoj konopac. Došavši do sultana, taj se čovjek baci na zemlju, poljubi sultanovu mestvu i ostade ležeći. - Tko si ti i što hoćeš? - Milost i pravdu od tebe pravedenoga i milostivoga, svijetli padišahu. Martin sam, sin Bogdanov iz sela Korićani, vilajeta travničkog, kadiluka jajačkog, vezirstva bosanskog. - Bosanac dakle, mazno dijete sultana moga. Pa koju pravdu hoćeš? - Svijetli padižahu, sunce zemaljsko – evo kolac, evo konopac. Izaberi: il me nabij na kolac ili me 56

/ Udruga bosanskih Hrvata

vješaj na ovaj konopac ili pravdu dodijeli. I Martin ispriča sve kako su došli u posjed imanja, kako ima ferman Mehmed “El Tatiha”, kojeg mu i predade, i kako sad Mehmed pašazade, hoće da mu otme. Sultan dade, da se pročita ferman Mehmedov, pa kad je pročitao i vidio u čemu je stvar, zapovjedi velikom veziru, da napiše za bosanskog vezira ferman, u kojem se traži, da li Martin nije svoju baštinu napustio i da je odredjeni porez državi plaćao, a dobiva pravo. Za veću sigurnost Martin je dao sebi tetovirati nanovo dobiveni ferman na plećima. Čim je došao u Bosnu odnio je ferman velikom veziru u Banjaluku. Vezir se duboko poklonio zapovjedi poslanoj u fermanu od cara.(5)

Putovanje bez povratka

Nažalost, u Carigrad su „putovala“ i katolička djeca u dobi od sedam do dvanaest godina u skupinama od oko 100 do 150 dječaka te ondje ubrzo polagali vjersku ispovijest i bivali sunećeni (obrezivani). Nakon toga slijedilo je njihovo odgajanje za janjičare i mogućnost ulaska u više državne službe. Najpoznatiji od njih je Mehmed-paša Sokolović, osmanski državnik i vojskovođa.(6) Također, u tursku prijestolnicu, u harem, su odvođene i mlade žene kao robinje: Među tim zarobljenicima bila je i kći Stjepana Dobrete Ljiljana. Nju otpremiše u carev harem, u kojem je dobila

odlično mjesto. U svom novom položaju Ljiljana nije zaboravila svoje roditelje. Da im pomogne, zamoli sultana za pomoć. Sultan umekšan molbama i umiljavanjem svoje robinje naredi defterdaru, da u ime njegovo izda ferman kojem se Stjepanu Dobreti daje vlastelinstvo (turski tihmar) koje se prije zvalo zapadne Vrhovine ili Flari.(7)

Turska propaganda

Istanbul je i danas izrazito orijentalni grad čija se urbana arhitektura ali i svakodnevni život na ulicama u velikoj mjeri razlikuje od europskih prijestolnica, iako se većim dijelom nalazi u Europi. Za razliku od putovanja iz vremena turske vladavine u Bosni kada se putovalo na konjima, u njega se danas s naših prostora uglavnom dolazi zrakoplovom za manje od dva sata. Kulturnopovijesno bogatstvo te jaka turska propaganda, posebice u BiH utjecala je na to da se u Istanbul sve više putuje bilo turistički ili zbog poslovnih razloga. Posljednjih godina turska kultura i jezik se sve više ponovno prenosi na naše prostore i preko sve većeg broja televizijskih sapunica odnosno drugih medija koj prate takve televizijske uratke. U ovome se gradu čak s velikim brojem trgovaca i ugostitelja, po čemu je grad danas i poznat, može vrlo lako sporazumijevati na hrvatskom jeziku. Ako kažete da ste iz Bosne, vjerojatno ćete imati i neke popuste na cijenu. www. udruga-prsten.hr


REPORTAŽA

Guča Gora – baština duhovnosti

Gučogorski Vrabac U središnjoj Bosni gdje se brda i doline pretakaju u šumovite gore i stjenovite vrhove planine Vlašić, sve izgleda tako stiješnjeno i visoko. Ipak, ljudi su na svaku padinu ugnijezdili svoje domove kao da prkose sebi i prirodi Piše: Tomislav Rajić Foto: Siniša Skenderija

U

Bosni, da biste vidjeli što vas okružuje morate se uspraviti i dići glavu onako stasito i ponosito baš kao i ovdašnji ljudi. Ako još uz to prepustite sunčevim zrakama da vam vode pogled, ugledat ćete Guču Goru, selo smješteno na jugoistočnim padinama Vlašića. Valjda se priroda umorila stvarajući ovu moćnu planinu, pa u predahu od napora stvorila blagu zaravan u kojoj ljudi posadiše voćnjake, uzoraše njive i podigoše crkvu i domove oko nje. Prvi spomen sela Guča Gora nalazi se u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda od 5. rujna 1425. godine, čak ranije od prvog spomena općinskog središta kojem pripada - Travnika, iako je nekada, između dva svjetska rata Guča Gora i sama bila općinsko središte. Podrijetlo imena sela nije dovoljno razjašnjeno. Moguće je da je selo dobilo ime po dubrovačkom trgovcu Gučetiću koji je ovdje imao posjede. Po mnogočemu je ovo jedinstveno i zanimljivo katoličko i hrvatsko selo u samom središtu Bosne i Hercegovine. Bez sumnje su taj pečat jedinstvenosti sasvim sigurno dali bosanski franjevci. Naime, u Gučoj Gori je 1856. godine izgrađena velika crkva s dva zvonika, a do 1859. godine završen je i izgrađen i samostan sv. Franje. U tom samostanu početkom 20. stoljeća bilo je i sjemenište. Bosanski ujaci (franjevci) su puno prije, još od kraja 17. stoljeća, zalazili u Guču Goru gdje su imali svoju kuću tzv. Hospicij ili redovničko prebivalište pa je nemoguće odvojiti franjevce i Guču Goru. Jedno bez drugog ne ide.

Utjecaj franjevaca bio je presudan za život i rad Gučogoraca, a osobito za pismenost i obrazovanje stanovnika. Život na selu nije bio nimalo lagan. Uglavnom se preživljavalo od obrađivanja škrte zemlje. Osim toga i druge nedaće nisu zaobilazile mjesto. Guča Gora je teško stradala u Drugom svjetskom ratu kada je poginulo i nestalo 62 muškarca. Svi su bili pripadnici hrvatskih snaga. Zanimljivo je da od 1945. pa sve do završetka Domovinskog rata 1995. godine niti jedan Gučogorac zbog toga nije bio niti je mogao biti u ondašnjoj miliciji. U Domovinskom ratu poginulo je 13 Gučogoraca, a cijelo je selo potpuno spaljeno. Svi mještani su protjerani, njih više od 800. Do danas se vratilo nešto manje od polovice prijeratnog broja stanovnika, tako da u Gučoj Gori trenutačno živi oko 330 mještana. Veliki je udio starijh osoba u ukupnom broju stanovnika. No i pokraj svih nedaća koje su zadesile Guču Goru, ali i druga sela u njezinoj župi, život je u ovom selu izuzetno dinamičan i sadržajan. Selo je potpuno obnovljeno, kuće su ljepše i uređenije, samostan obnovljen i proširen. Izgrađeni su i novi sadržaji koji su uljepšali izgled sela. U Gučoj Gori se nalazi osmogodišnja škola u koju - zbog neprikladnog nastavnog plana i programa, vrlo mali broj djece iz Guče Gore i drugih okolnih hrvatski sela pohađa. Tu su još i područna ambulanta, pošta i mjesni ured. Osim nabrojanih državnih institucija, Gučogorci imaju svoje udruge po kojima su poznati diljem Bosne i Hercegovine pa i šire. Izvorna folklorna grupa “Sloga” nadaleko je poznata po čuvanju tradicije hrvatskog naroda s ovih prostora. Ovo društvo utemeljeno je još davne 1925. godine.

Početak Vrapca

Dobru večer želim svima, koliko vas ovdje ima. Stari mali i maleni, pjeva vrabac omiljeni. Nosim vijesti priče slažem, sve ću vama da ih kažem. Otvorite dobro uši, sve će vrabac reć po duši.

Između uvoda i završnog dijela je najvažniji dio i u njemu se opisuju događaji. Navest ću primjer Vrapca iz 2009. godine. Te godine je više mještana mlađe dobi počelo s intenzivnijim uzgojem svinja. Opisuje se što se desilo jednom od njih dok je svinju vozio u prikolici zakačenu za automobil. Svinja mu je u jednoj krivini ispala iz prikolice. Gučogoraci znaju o kome je riječ, a stihovi glase: Matija je u tom pravi, uzgajivač svinja stari. Taj iskustva puno ima, ali uvijek sve ne štima. On ti vozi u autu, svoju krmad i po putu. Al je brže tad vozio, na okuku ne pazio. U okuku ušo brže, pa krmača tad se trže. Prevrtat se ona stade, s prikolice krme pade...

Završni dio:

Neka redom svi oproste, spomenuti ovdje što ste. Vi ste sami krivi bili, što ste ovdje uletili. Šta ko radi neka pazi, da ga vrabac ne nagazi. Koje zgode da se dese, sve će vrabac da istrese. Vrabac oće da se znade, ako kogod što ukrade. Nemoj krasti uzimati, jer će za to selo znati. Sad se vrabac s vama dijeli, i sretnu vam Novu želi. Proved te je u veselju, ispunite svaku želju.

Ovakvih strofa bude mnogo više. Matija se, naravno, nije naljutio što je opjevan u Vrapcu. Guča Gora je u svakom slučaju vrlo zanimljivo selo o čemu bi se moglo naširoko i naveliko pisati. Ovo je samo jedan mali djelić.


A za sve drugo, poput zapjevati i kolo poigrati: Urodila žuta kruška, Čečavka, čemerika, Oću ti, poću ti, Danas ću, sutra ću, Večeras ću, jesenas ću, Čekaj dragi do jeseni Dok se kupus ukiseli, Varda, virda, Neću dragi nikada… Ili okusiti potkrižu, prošetati preko Carina na Hum, uživati u jesenjem koloritu, dočekati božićno jutro na Paraču, biti na misi uoči sv. Franje i pjevanju svećenika “Transitus“, osjetiti duhovnu uzvišenost dok promiču snježne pahuljice pred prekrasno osvijetljenim crkvenim tornjevima ili još mnogo toga divnog…, dođite čekamo vas!

Uz igre i pjesme Guča Gora je poznata i po nogometnoj tradiciji i svom nogometnom klubu “Gorica” koja je pod imenom NK “Omladinac” službeno utemeljena 1952. godine. Utemeljitelj je bio fra Eduard Lončar. Najmlađa udruga, planinarsko društvo “Guča Gora”, osnovana je potkraj 2010. godine. Samostan, folklorna grupa, nogometni klub i planinarsko društvo su priča za sebe. Sve to egzistira i postoji jer su pojedinci istodobno članovi svih udruga. Svaki stanovnik Guče Gore društveno je vrlo angažiran.

Posebnost Gučogoraca – Vrabac

Gučogorci imaju svoj Vrabac. To su u osmercu opjevana događanja tijekom godine u Gučoj Gori. Naime, polovicom 50-ih godina prošlog stoljeća i nakon izgradnje Doma kulture u Gučoj Gori organizirane su novogodišnje zabave i priredbe gdje se izvodio Vrabac. Sve je počelo tako što se jedan broj nezaposlenih mladih ljudi u večernjim satima okupljao se u kući pok. Ane Šarić zv. Zekinica i zbijao razne šale, kako na svoj tako i na račun ostalih mještana. Tada se rodila ideja za pisanjem Vrapca. U njemu se opjevaju najzanimljiviji događaji tijekom godine. Bilježilo bi se ako netko napravi kakav gaf, posvađa se, uradi nešto čemu se inače zamjeri, nemoralno ili, u najmanju ruku, nešto neobično. Tako se bilježi i ono što je pozitivno za samu sredinu, obavljeni posao koji poboljša standard života, kad netko učini neko hvalevrijedno djelo i sl. Najbitnije jest da je ono što je navedeno u Vrapcu istinito. Čita se točno u ponoć na Silvestrovo. Nakon čitanja znaju se ljutiti oni koji su prozvani.

Također je veoma bitno što se ne zna tko ga piše. Tajnost autora se podrazumijeva. Nekada je to grupa, manja ili veća, rijetko je u pitanju samo jedan autor. Ustvari, samo oni koji ga zaista i pišu znaju tko je autor Vrapca za tu godinu, a svi ostali samo pretpostavljaju. Nitko nikoga ne smije odati..

Zašto baš Vrabac?

Vjerojatno zato što je vrabac ptica koja je najviše zastupljena u ovom kraju, a nalazi se svugdje, na drveću, zidovima, livadama, žbunju, krovovima, prozorima kuća. To je “tica“ koju možete vidjeti “svuda i na svakom koraku“, a podrazumijeva se da i ona vidi vas i od nje se ništa ne može sakriti. Ne zna se ni tko je dao prijedlog za ime ove godišnje rekapitulacije događanja u Gučoj Gori. Vrabac uglavnom ismijava ono što je neprihvatljivo za sredinu kao što je Guča Gora, hvali ono što je dobro. Bilježe se i neutralni događaji, samo da su šaljivi ili nepredvidivi. Svaki počinje i završava na isti način, odnosno tekst je kod svih isti.

Stara kruška Piše: Ivan Pjanić

N

i najstariji se ne sjećaju niti pamte od kada je tu, je li je netko s namjerom posadio ili je nikla sasvim slučajno što je najbliže istini, ali ona je s vremenom izrasla u veliko stablo ispod kamenom omeđena puta samo nekoliko koraka od vrela vode Višnjeva, ne obazirući se na godine i različita vremena koja su prolazila pokraj i preko nje, boreći se naizmjenično s ranim proljetnim maglama i mrazem, ljeti s vrelinom sunca, u jeseni vlagom i mokrinom kiša, a zimi hladnoćom vjetra i snjegova što se smjenjuju niz Konjsku, brda nedaleko i iznad nje. Sve je to ona spremno godinama dočekivala i još uvijek dočekuje i ispraća. Stara divlja kruška. Pravilno oblikovana i razgranata njezina krošnja se raširila baš u središnjem dijelu prostrane, travnate padine praveći tako neophodan hlad za predah i odmor za vrijeme dugih, ljetnih dana u vrijeme kosidbe u planini koja počinje upravo tu u blizini nekada starih drvenih košara od kojih su ostale samo zarasle kamene zidine, a koje su nekada davno bile prilagođene za svoje stanovnike,

58

/ Udruga bosanskih Hrvata

ljude gospodare, konje, krave, ovce, svinje, kokoši i pse kao nezaobilazne danonoćne njihove stražare. Ispod nje ili u neposrednoj njezinoj blizini odvijao se nekada jedan miran, harmoničan ali težak život prvo kosaca, a poslije pastira, čobana koji su preplanuli od sunca i vječitog vjetra vrlo rijetko silazili svome pravom domu u vrijeme sezone ispaše u sela smještena daleko ispod na obroncima gdje i Vlašić gubi svoju moć i snagu. Možda tek ponekom nedjeljom ili o velikom svecu moglo se sresti oko Lučila kako na konjima jaše samo glave kuće, starješine tih privremenih nastambi dok silaze strminom ili se još brže vraćaju prečicom uz brdo obavljena ili neobavljena ne-

ka važna i usputna posla o kojem će razgovarati tek kada sjaše na najzgodnijem, uobičajenom mjestu, tu u hladu kruške. O svemu opširno i sada bez imalo žurbe. Koliko je ispod nje bilo započetih i nedovršenih razgovora naših pradjedova, djedova, otaca? Koliko razlomljenih pogača i nasječena mlada sira, popijene hladne vode i mirnih snova u otkosu sijena poslije svega? Koliko Očenaša u neko mirno podne ili U ime Isusovo za vrijeme kratkih i nepredvidivih oluja i nevremena praćenog sijevanjem i jakom grmljavinom, tutnjavom koja bi nestajala niže i gubila snagu u dolini? Koliko snova ili maštanja, novih planova i ideja poslije malo više popijene meke rakije u društvu stare kruške kao najvjernijeg druga i sa zapaljenom cigaretom između požutjelih nokata od plavkastog dima duhana iz izlizane metalne kutijice koja je uvijek bila pri ruci u našivenom unutarnjem džepu u od vune crnom prsluku koji se nikada nije skidao? Tu ispod nje se tražio mir u moru tišine i samoće, a još češće tražilo se društvo jer nije ugodno čovjeku biti daleko od svega i na duže vrijeme biti sam. U proljeće kruška procvjeta i zamiriše njezina bjelina u roju pčela. Ljeti je uvijek puna sitnih zelenih listova i još sitnijih oporih plodova, a jesen je presvuče u crveno i žuto krzno i onda liči na privjesak lančića od kamenih zidova, međa koji dijewww. udruga-prsten.hr


RECEPTI

TRADICIONALNA BOSANSKA JELA

Zeljanica U ovom broju donosimo Vam recept za jednu od najpopularnijih pita – zeljanicu.

Sastojci za 4 osobe: Jufka: 500 g brašna, 100 ml vode, sol ili 500 g gotove kore za pitu

Nadjev: 600 g očisćenog i opranog zelja (pazije) 500 g mladog sira 400 g kiselog vrhnja 4 kom jaja žličica soli 150 ml ulja

Preljev: 50 ml ulja, 200 ml vode, soli 1. U zdjeli zamijesite jufku od brašna, vode, ulja i malo soli koja treba odstojati prije razvijanja 20-ak minuta. 2. Oprano zelje sitno izrezati i posoliti. U drugu zdjelu u vilicom zdrobljeni svježi mladi sir dodajte kiselo vrhnje, umućena jaja s žličicom soli. Nakon što narezano zelje odstoji sve zajedno promiješati u jednu smjesu. 3. Odstajalu jufku prstima i oklagijom raširite preko stola. Jufka se suši 5 minuta.

le zatravljenu kosinu što se naslanja na Hum. A onda u kasnu jesen ostane bez ičega, sama sa svojim sivkastim granama, ostacima preostalih trulih plodova ispod nje i na kraju je prekrije još jedan novi snijeg. Tek rijetko i slučajno svrati poneki crni gavran da malo predahne, odmori se na njoj. A i on poslije kreštavim gakom samo je pozdravi i odleti dalje. l više tu nema nikoga. A onda se pojaviše neki dobri ljudi i u neposrednu njezinu blizinu počeše sve češće dolaziti, nešto prvo zagledati i koracima mjeriti, pa nakon toga kopati, zidati i za vrlo kratko vrijeme u njezinu susjedstvu niče jedno lijepo zdanje, planinarski dom, ispred kojeg dovezoše i postaviše poveću kamenu stijenu na koju uklesaše godinu gradnje i ime mjesta iz kojeg dolaze. l sve češće dim poče da se vije iz njega u vrijeme snjegova, a hladovina stare kruške postade sve tješnja u vrijeme toplijih dana. Ponovno počeše tu živjeti i kretati se ljudi ali sada u bilo koje doba godine i sasvim drugačijih potreba ... Ilija, Tomo, Ivan, Pero, Mirko, Rudo, Matija, Frano započeše pjesmu oko naložene vatre, pridružiše im se ostali, a kruška u susjedstvu zatreperi od siline i ljepote složenih glasova i kao da iz korijena njezina duboko u zemlji i utrobe njene krošnje na vjetru nešto progovori, kao da se začu glas: Samoći mojoj, Bogu hvala, sada je kraj! O Uskrsu, godine 2012. www. udruga-prsten.hr

4. Na jufku posložite pripremljeni nadjev i tijesto lagano savijte s jedne i druge strane. 5. Smotana pita se reže ili savija u krug i stavlja u pleh. 6. Peče se oko 40 minuta u pećnici na 200° C. Nakon 30 minuta pečenja pita se zalije s vrelim preljevom od vode, ulja i soli i vrati još 10 minuta u pećnicu. Slagana pita s gotovom jufkom se slaže direktno u pleh: red jufke, red nadjeva dok se sve ne potroši. Peči na isti način kako je gore opisano.

Posluživanje Poslužiti toplo uz kiselo mlijeko, jogurt ili kefir.

Dobar tek!

Kada je pečena pokrije se s mokrom kuhinjskom krpom.

3.PREDSJEDNIK UČINITI   UDRUGE   AUTOR:  ŽELJKO   NEAKTIVNIM,   BOSANSKIH   BOŠNJAK OSLABITI,   HRVATA UMRTVITI

GRAD U   SREDIŠNJOJ   HRVATSKOJ,   JASKA

ELECTRONIC BENEFIT   TRANSFER

TAJLAND

DRVENE SANDALE

IVAN LUČIĆ

KOJI SU   NAPRAVLJENI   OD  ČAVALA

ZAGREBAČKI NADBISKUP   FRANJO   (1970-­‐1998)

AMERICAN NUCLEAR   SOCIETY

ATRISTIČKA, STVARALAČKA  

(razg.) "KISELI KAMEN"  -­‐   EFFECTIVE  TAX   RATE

POZNATA ŠVEDSKA   TVORNICA   AUTOMOBILA

VIDEO HOME   SYSTEM  -­‐   POMETNJA,   NERED

UDRUGA BOSANSKIH   HRVATA BOSANSKI   "GRAD  SOLI"  -­‐   ALENOVA   IMENJAKINJA

NAGLI PRIKAZ   LJUDSKOG   TIJELA

ISO OZNAKA  ZA   GRUZIJU

POKRAJINA U   ZAPADNOJ   AUSTRIJI ERNEST  OD   MILJA  -­‐  "BIJELI   MRAV",   ISTOKRILAŠ

JAVNI POZIV

KRUNOSLAV SLABINAC  -­‐   BIVŠI  SKIJAŠ   KUNC

PLANINSKA REGIJA  U   CENTRALNOJ   AZIJI POZNATA     PLAŽA  U  JUŽ.   DIJELU  RIO  DE     JANEIRA OBRTNICI  KOJI   PRODAJU   SATOVE  -­‐IRISH   FILM  INSTITUTE

INERTIAL NAVIGATION   SYSTEM

NAJDUBLJI MUŠKI  GLAS

MOUNTAIN BIKE  -­‐  SIMBOL   ZA  UGLJIK

IZMIŠLJENA STVAR  ILI   DOGAĐAJ

IME PJEVAČA   SIKIRIĆA

TVORNICA AUTOMOBILA   SARAJEVO

Udruga bosanskih Hrvata /

59


KULTURA

Kreativnost bez granica koja traje

Pripremila: Ivana Kolovrat

U

gledna umjetnica Ljerka Njerš rođena je u Begovu Hanu u općini Žepče 1937. godine. Majka Dragica rođena je Žepčanka i njezin grad odlučio je prije pet godina na lijep način zahvaliti umjetnici i njezinoj obitelji. Rijetko se događa da umjetnik doživi za života otvaranje galerije koja nosi njegovo ime. Upravo takva ponuda stigla je Ljerki iz rodnog grada Žepča koju je s ponosom i radošću prihvatila. U sklopu Doma kulture u središtu grada uz potporu općine Žepče i Katoličkog školskog centra Don Bosco uređena je i otvorena umjetnička Galerija Ljerke Njerš. Ova gesta zahvala je stanovnika Žepča uglednoj umjetnici i velikoj humanitarki za doprinos i promicanje kulture u svijetu. Galerija Ljerke Njerš ima 40-ak kvadrata i postala je nezaobilazno mjesto svih putnika i turista koji dolaze u Žepče. Otvorena je 12. svibnja 2010.

60

/ Udruga bosanskih Hrvata

U njoj su izložene slike, grafike, monotipije i keramički umjetnički radovi različitih tema među kojima je Hommage Hrvoju Vukčiću Hrvatinčiću, Hommage Zagrebu, Hommage hrvatskim kraljevskim gradovima kojima je bila inspirirana Domovinskim ratom, a taj ciklus pod nazivom Hommage hrvatskoj kulturnoj baštini bio je izložen na samostalnoj izložbi u Londonu 1990. Inicijativa za galeriju rođena je nakon njezine velike retrospektivne izložbe 2008. godine održane u Katoličkom Školskom Centru Don Bosco u Žepču.

Obitelj i umjetnost

Slikarstvo i keramika su dva različita i odvojena umjetnička izraza. No za Ljerku su oni neodvojivi i cijeli život su usporedni u njezinu stvaralaštvu. Ljubav prema umjetnosti rodila se u obitelji. Majka Dragica po zanimanju je bila učiteljica, a otac činovnik. Oboje su amaterski slikali i usadili joj ljubav prema umjetnosti. Nakon završene

Foto: Višnja Serdar

Ime akademske slikarice i keramičarke Ljerke Njerš jedno je od najuglednijih i najznačajnijih na hrvatskom i svjetskom umjetničkom svodu. Originalnom estetikom, koloristikom i kreativnošću koja se očituje na velikom broju materijala od keramike, stakla, grafici, papiru, emajlu, tapiserijama oduševljava gledatelje, kolekcionare, likovne kritičare

Škole primijenjene umjetnosti nastavila je crtati i modelirati. Primljena je na Akademiju likovnih umjetnosti gdje je strastveno i s lakoćom svladavala brojne umjetničke tehnike no bez obzira na tehnike posebno mjesto u njezinu umjetničkom stvaralaštvu zauzimaju stalne teme poput aktova, cvijeća pladnjeva s voćem. Poseban ciklus inspiriran hrvatskom kulturnom baštinom nastao je tijekom Domovinskog rata. Obitelj i majčinstvo bili su na prvom mjestu ove velike umjetnice koja je s rođenjem dvojice sinova, Borisa i Antuna Tomislava, odlučila više vremena provoditi s obitelji no ne i prekinuti svoj umjetnički kontinuitet. Najviše je radila u svom domu u središtu grada u Boškovićevoj ulici. Započela je s izradom umjetničkog nakita u keramici. Inspiracija joj je bio starohrvatski nakit kojem je dodala boju i pozlatu. Stariji sin Boris je ekonomist i strastveni motorist a mlađi Antun Tomislav je skladatelj. Zbog želje da bude bliže starijem sinu te zbog teške bolesti supruga Jure Šabana www. udruga-prsten.hr


(1933. - 2000.), pravnika i publicista, kajkavskog pjesnika, poznatog pod pseudonimom Jura Stubičanec, preselila je s obitelji 1994. godine iz središta grada u Remetski kamenjak, pod Sljeme. Ljepota prirode, mir i tišina imali su iznimnu moć nadahnuća na umjetnicu.

Ljerka se vješto poigrava različitim tehnikama i materijalima

Nove tehnike

Veliku inspiraciju dobila je za vrijeme putovanja 1984. sestri Jadranki Beresford-Peirse na imanje u sjevernom Yorkshireu gdje je nastao ciklus Yorkshirskih krajolika. U Londonu se u studiju Curwen upoznala s bakropisom i litografijom, a na Royal College of Art 1989. razvila je svoju tehniku jednotiska. Uvrštena je u aukcijske kataloge u Engleskoj i njezini se radovi prodaju u prestižnim aukcijskim kućama Christie’s i Bonhams. Svladala je brojne umjetničke tehnike poput japanske keramičke tehnike raku, do monotipija i glinotiska, te ulja i akrila na platnu. Među slavnim slikarima najdraži su joj Henri Matisse, Vincent van Gogh, Marc Chagall.

Biografski podaci Ljerka Njerš je rođena u Begovu Hanu u BiH. Diplomirala je slikarstvo 1961. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Marina Tartaglie, završivši prije toga Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu u klasi poznate keramičarke Blanke Dužanec. Za vrijeme studijskog boravka 1987. u Portugalu radila je u tvornici kamenine Santana u Lisabonu. Sljedeće godine bila je pozvana u renomiranu portugalsku tvornicu porculana Vista Alegre u Ílhavu, kao artist in residence.U čuvenom Curwen studiju u Londonu radila je 1988. (voditelj Stanley Jones), gdje je specijalizirala litografiju. Litografija nastala ondje bila je izabrana za prestižnu Ljetnu izložbu Kraljevske umjetničke akademije (Royal Summer Exhibition). Od 1985. sudjeluje i na aukcijama suvremene keramike poznatih londonskih aukcijskih kuća Christie’s i Bonhams. Sudjelovala je u radu mnogobrojnih kolonija

i radionica keramike kao što je radionica u Plemenitašu u Sloveniji, te u brojnim kolonijama za pomoć dječjim domovima Paunovac (Gornje prekrižje, Zagreb), ZILIK (Karlovac) i dr. Svojim radovima na aukcijama pomaže mnogobrojnim bolnicama, školama i ranjenicima Domovinskoga rata. U Engleskoj sa svojom sestrom Jadrankom Beresford-Peirse, sudjeluje u radu njezine Međunarodne zaklade za hrvatske spomenike (The International Trust for Croatian Monuments). O keramici i slikarstvu Ljerke Njerš Grafički zavod Hrvatske izdao je 1990. godine monografiju Josipa Depola. Animirano-dokumentarne filmove „Umjetnost gline i vatre“ 1983. godine te „Keramika i slikarstvo s ljubavlju“ 2001. snimio je Ernest Gregl a kratkometražno-dokumentarni film „Ljerka Njerš“ 1991. godine Eduard Galić. Noviji dokumentarni film snimljen od videozapisa s otvorenja

brojnih izložbi jest „Zapisi događanja ljepote 1967.- 2007.“ autora Ernesta Gregla. Dobitnica je nagrada i priznanja, od kojih valja spomenuti Nagradu Grada Zagreba za 1994. Osvojila je posebnu nagradu u kategoriji keramike, stakla, porculana i terakote na međunarodnoj izložbi „Umetnost minijature“ u Majdanpeku u Srbiji 2010. godine. Odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za doprinos u kulturi. Članica je Vojničkog i bolničkog reda sv. Lazara Jeruzalemskog. U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu u veljači 2012. promovirana je velika monografija „LJERKA NJERŠ“ autorice Ivanke Reberski a izdavač je bio ULUPUH (Udruženje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti Hrvatske). Uza slikarstvo i keramiku, Ljerka Njerš bavi se ilustracijom i opremom knjiga. Članica je HDL-a i ULUPUH-a Zagreb, te Society of Designer Craftsmen u Londonu.


KULTURA

Fra Petar Perica Vidić:

„Umjetnost je most između neba i zemlje“ U ovom broju Prstena predstavit ćemo vam dvoje velikih umjetnika koji svojim snažnim kolorizmom unose boju, optimizam, instantni osjećaj sigurnosti i sreće kod promatrača, nevino i prkosno se suprostavljajući tuzi, sivilu, mraku i zlu ratne i poslijeratne svakodnevice

Pripremila: Ivana Kolovrat

F

ra Petar Perica Vidić rodio se 7. kolovoza 1938. u Sarajevu kao sedmo dijete od ukupno devetero djece roditelja Joze i Mare. Ratni vihor razdvojio je obitelj jer je majka Mara s nekoliko djece otišla u Slavoniju. Vratili su se poslije rata. Mladi Petar je osnovnu školu završio u Sarajevu, a Klasičnu srednju školu u Franjevačkoj gimnaziji u Visokom. Od ranih dana uživao je u prirodnim krajolicima, jesenskim pejzažima punih snažnih boja koji će se utkati u njegov lirski stvaralački rad. Već je tada crtao i slikao te revno učio. Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu diplomirao je filozofiju i teologiju. Član je Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Šezdesetih godina učenik je napoznatijeg bosansko-hercegovačkog akademskog slikara Gabrijela Jurkića kao i akademskog slikara Stane Kregara u Ljubljani. Veliki slikarski majstor Gabrijel Jurkić podučavao ga je u svom atelijeru u Livnu tajnama sponatnosti umjetničkog stvaralaštva. Akademiju likovnih umjet-

Fra Petar Perica Vidić u crkvi sv. Ante u Sarajevu

62

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


nosti u Beču upisao je 1966. godine, planirao je nastavak studija u Munchenu, ali mu je zbog političkih razloga uskraćena putovnica. Upisuje i i završava smjer grafičkog odsjeka u klasi prof. Maxa Melchera. Poslije završene Akademije radi kao profesor likovne umjetnosti i povijesti umjetnosti na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom. Uz pedagoški rad fra Petar usporedno slika motive prepune svjetlosti, boje i ritma koje simboliziraju zajedništvo prirode, čovjeka i stvoritelja. Koristi se akvarelom, akrilikom, uljanim bojama.

Rat u Sarajevu

„Zlo u Sarajevu“ koje se manifestiralo trogodišnjom srpskom opsadom, bombardiranjem, smrću nevinih civila: starih, mladih, djece, razaranjem višestoljetnih građevina, glađu iscrpljenih stanovnika Sarajeva – nije nikada uspjelo pobijediti duh njegovih stanovnika koji su mu se suprotstavili likovnom, kazališnom, glazbenom umjetnošću. Ta snaga duha suprotstavila se zlu vremena koje je tada vladalo. Fra Petar je cijeli

Fra Petar slika motive prepune svjetlosti, boje i ritma koje simboliziraju zajedništvo prirode, čovjeka i stvoritelja. Izložbe su najčešće humanitarno-prodajnog karaktera čiji je prihod namjenjen školovanju djece slabijeg imovinskog stanja rat proveo u Sarajevu kao gvardijan franjevačkog samostana i crkve sv. Ante uz građane Sarajeva. Slikao je u podrumu, u hodnicima želeći prenijeti plemenitost i ljepotu obilja koje je Bog podario ljudima s željom da i sami sudjeluju u tajni njegova stvaranja, kazao je jednom prilikom 2006. godine na otvaranju izložbe u Caritasovu domu „Sv. Ivan Krstitelj“ u Ivancu. Trenutačno živi i radi u Sarajevu u Franjevač-

kom samostanu i crkvi sv. Ante gdje je bio u dva mandata gvardijan. Član je Hrvatskog kulturnog društva Napredak Sarajevo, Akademije znanosti i umjetnosti u Sarajevu. Od 2000. godine je predsjednik Matice hrvatske u Sarajevu. O fra Petru Perici Vidiću snimane su brojne televizijske emisije, radioemisije. Književnik Mirko Marjanović napisao je i objavio slikarsku monografiju „Fra Petar Perica Vidić“ u izdanju Matice hrvatske u kojoj je na 333 stranice predstavljeno više od stotinu likovnih reprodukcija. Više od 70 samostalnih i skupnih održanih izložbi govore o plodnosti umjetničkog opusa i neiscrpnoj stvaralačkoj strasti koja ne jenjava. Izložbe su mu bile postavljene u velikom broju gradova u BiH, Hrvatskoj i svijetu: u Sarajevu, Visokom, Zagrebu, Beču, Grazu, Parizu, Osijeku, Tuzli, Zenici, Budimpešti, Bjelovaru, Podgorici, Međugorju, Jajcu, Mostaru, Bihaću, Kreševu… Izložbe su najčešće humanitarno-prodajnog karaktera čiji je prihod namjenjen školovanju djece slabijeg imovinskog stanja.

Likovni kritičar Danijel Žabčić napisao je: Slikarski opus fra Petra Perice Vidića već nekoliko desetljeća iskazuje vitalnost na razini svoga unutarnjeg rasta. Taj rast određuju barem tri komponente: 1. fra Petrov duhovni obzor franjevca 2. bosanskohercegovačka rezidencijalnost kada je u pitanju morfologija zavičaja i ona slikarska koja se uklapa u povijesno-umjetnički kontinuitet 3. mediteranski imaginarij boje i oblika kao izvorište slikarskog entuzijazma. Ipak, osnovna je poveznica boja kao gradbeni materijal slikarskih realizacija. Ta fra Petrova boja nosiva je kao dramatsko ali i lirsko biće ponizne duhovne ritualnosti kojem podaruje transpozicijsku snagu ili sublimno simboličko

značenje. Motiv je važan jer omogućava težište oku koje organizira čisto slikarska težišta. Slikajući fra Petar boju nanosi čas u smirenim plohama čas kroz vehementni zahvat. Tako ostvaruje komplementarne ritmove svog senzibiliteta; na taj način uspijeva revitalizirati svjetlosnu i dinamičku kvalitetu same boje, ali i svoj neosporni duhovni kapacitet koji smjera pomirbi neba i zemlje. Fra Petrovi pasteli u većini slučajeva ostvaruju kompozicijski poredak crteža i boje. U tom dijalogu slikarskih elemenata realizirani su stupnjevi “lirskih” susreta ili snažni crtački zaključci koji u protusmjerovima artikuliraju dinamičku ravnotežu kromatskih partija. Slikar ne kalkulira odviše pastelnim

nježnostima, već kolorističkim sastavnicama odmjerava intenzitet slikarskog događaja na plohi. A taj događaj energira svjetlost koju prostire u totalitet slike. Tankoćutnost njegovih pastela izraz je slikareve svijesti o značenju prijevoda fizičkih činjenica svijeta u slikarske činjenice na način dematerijalizacije objekta u rastvoru pastelne boje koja rekonstruira osobnu viziju. Pitanje transformacije pitanje je osobne kreativne slobode te ujedno i odgovor za slikarevu tankoćutnost koja ne prelazi granice, koja odbacuje svaku vulgarnost i pretjeranost. Fra Petrovi pasteli svjedoče osobnu sintezu mjere kada je u pitanju doživljajni spektakl pastelnih boja.


TRADICIJA

ZANATI I OBIČAJI

Tkanje – znanje koje su prenosile majke na kćeri U obiteljskoj kući Ankice Zaber čuva se i njeguje tradicija i običaji rodnog kraja. Ankica je rođena u Koraću pokraj Dervente i rado nam je otvorila vrata svog doma kako bi nam pokazala dio vještina i znanja iz nekih prošlih vremena, naših baka, prabaka, pradjedova Piše i foto: Ivana Kolovrat

O

bičaji i tradicija Hrvata iz BiH, osim u muzejima, samostanima, čuvaju se u narodu. U obiteljima koje potječu iz nekog kraja čuvaju se tradicijska znanja i uzorci narodnih nošnji, nakita, predmeta koje nije nestalo s njihovim odlaskom iz rodnog kraja u progonstvo. Izvorna glazba, pjesme potrkuše, šargija, nošnje, nakit Hrvata iz Bosanske Posavine, Srednje Bosne, Hercegovine i Zapadne Bosne spašavaju se od zaborava jer one su pokazatelj bogatstva duha jednog naroda. Ankica pleše u KUD-u Derventsko kolo koje njeguje izvornu pjesmu, ples i običaje derventskog kraja. KUD ima velik broj članova od kojih je oko 40-ak aktivno. Često putuju na smotre po Bosni, Austriji, Švicarskoj. Bili su u Žepču, Usori, Kralje-

voj Sutjeski, Donjem Lapcu, Beču i dr. KUD-ova koji njeguju izvornu pjesmu i bosanska kola ima nebrojeno po cijelom svijetu.

Nošnja, pjesma, stari običaji

Obitelj Ante (52) i Ankice Zaber (52) živjela je u Koraću sve do 1992. godine gdje su se rodile tri kćeri Marijana, Biljana, Anita. Zbog rata su izbjegli u selo Križevčec u okolici Zeline. Ondje su kupili zemljište i dugogodišnjim radom i ulaganjem sagradili novu obiteljsku kuću, podigli djecu i dobili 5-oro unuka. Anto je prije rata radio u tvornici čarapa u Bosanskom Šamcu, u ratu je pogođen snajperskim hicem u lijevo rame. Kao 50-postotni invalid radio je do prije dvije godine u Hrvatskim željeznicama. Trenutačno je na liječenju, nedavno je operiran, pa mu želimo puno uspjeha u liječenju i oporavku. Umjetnič-

ku žicu imaju i Anto i Ankica, dok ona tka razne uzorke za tkalačkim stanom, svu drvenariju u kući, okvire za slike, makete posavske kuće s namještajem izradio je Anto od drveta. - Tkati sam naučila oko 20-te godine. Sjedila sam pokraj majke i gledala kako ona to radi. Kćeri su učile od majki tajne zanata. Kako postoji velik broj nošnji iz BiH, imam puno uzoraka koje traže KUD-ovi iz Švicarske, Švedske, Australije. Tkanjem se još dandanas bavi i moja majka

Najljepša nošnja svijeta iz Ivanjske pokraj Banja Luke Već smo u Prstenu pisali, a nije na odmet i ponoviti činjenicu da je 2004. godine na svjetskom natjecanju između 60 nošnji cijelog svijeta najljepšom proglašena nošnja iz Ivanjske. Primjerak ove lijepe nošnje iznimne estetske kvalitete koja se njegovala u izradi nošnji čuva se u Karmelu sv. Ilije.

Baka Mara Ivandić (83), Ankičina majka, izvrsno vidi bez naočala, a uz tkanje i šalu dan brže prođe 64

/ Udruga bosanskih Hrvata

www. udruga-prsten.hr


Ankica Zaber pokazuje svoju djevojačku krpicu

Rukavice i šarene čarape od mamine tetke s početka 20. stoljeća

Mara koja ima 83 godine i svaki dan provede pola dana za tkalačkim stanom - ispričala nam je Ankica. Baku Maru naučila je tkati njezina majka, ima izvrstan vid, vitalna je i kaže da uživa u tkanju, smije se i šali dok nam prepričava anegdote iz mladosti.

Tkanje nošnji

- Prvo je potrebno sasukati pamuk, pa se nasnuje platno i napravi mustra prema uzorku, ovisno o nošnji. Materijali koji se upotrebljavaju mogu biti fulača ili svilenica. Svilenica je skuplji materijal. Ženska se nošnja sastoji od košulje (rubina), tkanice, ženskog prsluka koji mogu biti bijeli ili crni. Bijeli prsluk su nosili bogati ljudi. Krpu i krpicu su nosile žene, odnosno djevojke na glavi. Tu su i šarene čarape i rukavice s bo-

Sport

Narodne nošnje Hrvata iz Bosne i Hercegovine čuvaju se u Karmelu sv. Ilije u Zidinama na Buškom Blatu, u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Ulici baruna Trenka 1 u Zagrebu čiji je voditelj Josip Forjan, Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine bama koje se navuku oko zgloba ruke. Muškarci su nosili šešir, košulju, tkanicu, torbak, prsluk (fermen) i ručnik (ukras ispod fermena). Kite, detalj na glavi na djevojačkim krpicama su bile

Gornja slika: tkanica; na donjoj slici maketa spavaće sobe je rad Ante Zabera, Ankičinog supruga

bijele za djevojčice do 15 godina, i crvene za djevojke koje su spremne za udaju – ispričala nam je Ankica. Narodne nošnje Hrvata iz Bosne i Hercegovine čuvaju se u Karmelu sv. Ilije u Zidinama na Buškom Blatu, u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Ulici baruna Trenka 1 u Zagrebu čiji je voditelj Josip Forjan, Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Koriste se njima i posuđuju ih KUD-ovi za nastupe i izlažu se na manifestacijama poput Tjedana Hrvata Bosne i Hercegovine. Otac Zvonko Martić brine se za vrijednu kolekciju narodnih nošnji i nakita u Etnografskoj zbirci u Duhovnom centru Sv. Ilija na Buškom Blatu iz raznih krajeva BiH gdje su živjeli i žive Hrvati. Svaki samostan za sebe prikuplja tradicijske predmete, nošnje, pjesme, u svrhu očuvanja tradicije svog kraja.

mlada atletska nada

Atletika i folklor mogu zajedno U Varaždinu raste nova mlada sportska nada rodom iz Poljana kod Kraljeve Sutjeske. Andreas je član naše Udruge koji vikendom pleše folklor u KUD-u Prsten i na taj način čuva i njeguje tradiciju kraja iz kojeg potječe Pripremio: Prsten

J

edan obični školski dan u studenom 2009. u velikoj je mjeri promijenio dječački život Andreasa Jozepovića. Rezultat od 1,80 u skoku u dalj s mjesta učiteljici u OŠ Vidovec Draženki Kožar bio je dovoljan znak da nakon nekoliko mjeseci Andreasovim roditeljima, Miroslavu (Mirku) i Geni, predloži prelazak u sportski atletski klub Sloboda Varaždin. Rad s njime preuzima trener Nenad Pavliček i za kratko vrijeme počeli su dolaziti rezultati. Već 2010. Andreas u Zagrebu osvaja svoju prvu medalju u utrci na 150 metara u kategoriji ciciban. U listopadu 2011. osvajio je prvo mjesto, s 900 bodova, HALS troboju za mlađe www. udruga-prsten.hr

kategorije (sprint na 100 metara, skok u vis, bacanje vortexa), a nakon osvojenog prvog mjesta u troboju zapažen je pa počinje trenirati pod vodstvom trenera Damira Pascuttini. Prvu dvoransku medalju osvaja u ožujku 2012. u Murskom Središću. U svibnju 2012. održano je pojedinačno prvenstvo Hrvatske u višebojima na kojem je Andreas Jozepović s 1113 bodova postao državni prvak u četveroboju u kategoriji limača ( trčanje na 400 metara, sprint na 60 metara, skok u dalj i bacanje vortexa). U listopadu 2012. u 6. kolu Hrvatske atletske lige sjever prvi je u utrci na 60 metara s rezultatom 8,63, te prvi u vortexu s hicem od 50 metara. Iako mu atletika oduzima mnogo vremena,

trenira četiri puta tjedno, uz redovite školske obveze Andreas među prvima svake nedjelje dolazi i na probe KUD-a Prsten. Iako je rođen i odrastao daleko od Poljana kod Kraljeve Sutjeske, njegovi su roditelji na njega uspjeli prenijeti ljubav prema tradiciji svoga rodnoga kraja. Udruga bosanskih Hrvata /

65


Udruga bosanskih Hrvata “Prsten”

Pristupnica (za fizičke osobe) Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njezinim članom Ime i prezime:_________________________________ OIB (neobavezno):_____________________________ Datum rođenja:_______________________________ Mjesto rođenja:_______________________________ Općina rođenja________________________________ Država rođenja:_______________________________ Zvanje:______________________________________ Naziv poslodavca:_____________________________ Adresa boravka: Ulica i kućni broj:______________________________ Poštanski broj:_________________________________ Mjesto:_____________________________________ Država:______________________________________ Broj fiksnog telefona:___________________________ Broj mobilnog telefona:________________________ Broj faksa:____________________________________ E-mail adresa:________________________________ Internet stranice - http:_____________________________________________________________________

Mjesto i datum:________________________________ Potpis:______________________________________ Pristupnicu molimo pošaljite: Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6133-797; E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6133 788

Godišnju članarinu za fizičke osobe u iznosu od 50,00 kn molimo uplatiti na žiro-račun: 2390001-1100328241, Hrvatska poštanska banka. Pod poziv na broj obavezno upišite vaš OIB. Za uplate iz inozemstva: IBAN - HR03 23900011 1003 2824 1, valuta EUR

Udruga bosanskih Hrvata “Prsten”

Pristupnica (za pravne osobe) Upoznat sam sa Statutom i ciljevima Udruge te želim postati njezinim članom Naziv pravne osobe:____________________________ Djelatnost:___________________________________ Adresa (Ulica i kućni broj):_____________________________________________________________________ Poštanski broj i mjesto:____________________________ Država:_______________________________________ OIB:_________________________________________ Žiro račun:___________________________________ Broj telefona:_________________________________ Broj faksa:___________________________________ E-mail adresa:_________________________________ Internet stranice - http:_________________________ Odgovorna osoba / zastupnik: Ime i prezime:__________________________________ Datum rođenja:_________________________________ Zvanje:_______________________________________ Mjesto rođenja:_________________________________ Općina rođenja:_________________________________ Država rođenja:_________________________________

Mjesto i datum:________________________________ Potpis i pečat:________________________________ Pristupnicu molimo pošaljite: Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Fax: +385 1 6133-797; E-mail: prsten@udruga-prsten.hr

Za informacije u svezi pristupnice molimo zovite telefonom: Kontakt: +385 1 6133 788

Godišnju članarinu za pravne osobe u iznosu od 1800,00 kn molimo uplatiti na žiro-račun: 2390001-1100328241, Hrvatska poštanska banka. Pod poziv na broj obavezno upišite vaš OIB. Za uplate iz inozemstva: IBAN - HR03 23900011 1003 2824 1, valuta EUR


Profile for UBH Prsten

Prsten br.11  

Prsten br.11  

Profile for prsten
Advertisement