E-časopis "Prsten" broj 2

Zavičajni klubovi Klub Jajčana organizirao kulturno-sportsku manifestaciju

udruga bosanskih Hrvata e-časopis broj 2

srpanj 2012.

"Jajce u Zagrebu"

Reportaža: Hodočašće u Gospino svetište Komušina-Kondžilo

Susret mladih Intervju s

Marjanom Biškićem, glavnim tajnikom UBH Prsten

Okrugli stol

Poslovne perspektive

Održivi povratak bosanskih Gospodarski forum Hrvata – stanje i perspektive Prsten 2012. u Rijeci

Uvodnik

Poštovani čitatelji, dragi članovi i prijatelji!

P

redstavljamo vam 2. broj elektroničkog časopisa Prsten u kojem i ovaj put želimo predstaviti članke, fotografije, komentare naših vrijednih članova i suradnika koji tijekom cijele godine bilježe i snimaju događanja vrijedna pozornosti u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj pa im se i ovim putem zahvaljujem na angažmanu i aktivnostima koje provode u ime naše Udruge.

U sklopu proljetnih aktivnosti Povjerenstvo za odnose s javnošću i Klub znanstvenika UBH Prsten započeo je pripreme oko organizacije II. okruglog stola na temu održivog povratka Hrvata u BiH. Suorganizatori okruglog stola bili su Europska akademija Banjalučke biskupije, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, Hrvatska Paneuropska unija i Caritas Bosne i Hercegovine. Zadovoljstvo mi je istaknuti da je okrugli stol dobro popraćen u medijima, kako u Bosni i Hercegovini tako i u Hrvatskoj. Zaključci okruglog stola koje možete pročitati u nastavku e-časopisa veliki su nam poticaj i vodilja u planiranju budućih akcija u rješavanju problema povratnika i raseljenih osoba. Službeni podaci pokazuju da je iz svojih prijeratnih domova početkom 90-ih iz Federacije prognano 230.000, a iz RS-a 152.856 Hrvata katolika.

Od popisa stanovništva iz 1991. godine kada je u BiH živjelo 835.170 Hrvata, danas je taj broj prepolovljen na 441.432. Statistički podaci govore da je nezaposlenost u BiH veća od 40 posto što je poražavajući podatak za povratnike i one koji se žele vratiti u BiH. Problemi povratka Hrvata u svoje domove, obnova uništene imovine i infrastrukture (cesta, škola, bolnica i dr.), zaposlenja povratnika, zdravstvene zaštite, trebaju se rješavati

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

jedinstvenom i cjelovitom strategijom održivog povratka u BiH. Podsjećamo da se Udruga Prsten aktivno uključila u animiranje Hrvata iz BiH da se prijave za glasovanje na lokalnim izborima u BiH koji će se održati 7. listopada 2012. Rok za prijave za glasovanje izvan BiH u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u svijetu i RH te putem pošte traje do 24. srpnja 2012. do 24:00 sata. Svi ostali koji imaju izvađene CIPS-ove nalazit će se na biračkim listama te mogu osobno otići u BiH dati glas svojim predstavnicima. Ovim putem podsjećamo da je riječ o temeljnom političkom pravu svih prognanih i raseljenih Hrvata iz BiH. Problemi oko povratka u BiH, koji se ni nakon 17 godina nisu riješili, zahtijevaju aktivnije informiranje prognanih osoba oko postupka vađenja CIPS-a, predavanja zahtjeva za obnovu uništenih domova, infrastrukture. CIPS-ova osobna iskaznica važna je i za sljedeći popis stanovništva u BiH koji će se provesti 2013. godine, 22 godine od posljednjeg popisa stanovništva. Početkom srpnja organizirali smo dobro posjećen Gospodarski forum u Rijeci gdje su domaćini predstavili izniman ekonomski potencijal i široku lepezu poslovnih projekata svog grada. Svojim geografskim položajem i predstavljenim projektima Riječani planiraju kompletnu modernizaciju grada u skladu s najvišim standardima izvrsnosti, a Udruga koja okuplja veliki broj poduzetnika s ciljem razvijanja poslovne suradnje planira seriju gospodarskih foruma odlučnih u borbi protiv ekonomske krize, nezaposlenosti i općeg defetizma. Ostale teme, intervjue i aktualnosti koje smo vam pripremili pročitajte u nastavku.

Vaš Marko Pipunić

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

2 / srpanj 2012.

Sadržaj

IMPRESSUM

Uvodnik (2)

Civilno društvo Aktivno i odgovorno građanstvo – civilne inicijative (31)

Okrugli stol "Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive" (4) Psihološka pomoć Teška vremena (33) Gospodarski forum Prsten 2012. u Rijeci Poslovne mogućnosti i perspektive u krizi (9)

Reportaža Hodočašće u Gospino svetište Komušina-Kondžilo – Susret mladih (34)

Aktualno Lokalni izbori u BiH 2012. (12)

Sponzorstvo Hrvatski telekom – partner poslovnih događanja Prstena (36) Obavijest članovima o sponzorstvu s PBZ Cardom (37)

Gospodarstvo Šesta obljetnica Gospodarskog savjeta UBH Prsten (15) Intervju s glavnim tajnikom UBH Prsten Marjanom Biškićem – Rad na realizaciji temeljne vizije i misije Udruge (17) Ljudi, događaji, povodi (19) Istraživanje - Budućnost mladih u BiH – Vraćam se majci u Bosnu? (22) Intervju s Markom Šimićem, studentom elektrotehnike - Pomažemo iskreno i od srca (27) Život poslije tragedije, Robert Kajušić Živjeti punim plućima – bez ograničenja (29) e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Prognanici i povratak Hrvata Pravo na naknadu za uništenu imovinu - još nije zaživjelo (38) Podružnica Varaždin (40) Mali Lošinj (41) Rijeka (41) Zavičajni klubovi "Jajce u Zagrebu" okupilo više od tisuću gostiju (42) Ekonomija Transferne cijene i njihov utjecaj na dobit poduzeća (43) Kronologija događaja (44)

naslovnica

sadržaj

IZDAVAČ Udruga bosanskih Hrvata Prsten Vukovarska 235 10000 Zagreb prsten@udruga-prsten.hr www.udruga-prsten.hr ZA IZDAVAČA Predsjednik UBH Prsten Marko Pipunić, dipl. ing. agr.

IZDAVAČKO VIJEĆE Bruno Iljkić, predsjednik dr. sc. Vjekoslav Bratić, zamjenik dr. sc. Tomislav Dubravac Mijo Marić Juro Martinović Ljiljana Tomić Dragica Livančić Šamija Gordana Jelavić Marica Đogaš Stjepan Stjepić Drago Đeno Damir Dominković Ferdo Kurtić GLAVNA UREDNICA Ivana Kolovrat ZAMJENICA GLAVNE UREDNICE Ljiljana Tomić GRAFIČKI UREDNIK Damir Kolovrat LEKTURA Gordana Jelavić NOVINARI I STRUČNI SURADNICI Marjan Biškić Mijo Marić Bruno Iljkić Željko Bošnjak Drago Lozančić Jozo Jelinić Damir Dominković Branka Martinović Tea Lovrinović Željko Nujić FOTO Arhiva UBH Prsten, Internet

prethodna stranica

sljedeća stranica

3 / srpanj 2012.

Okrugli stol "Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive"

Nazire li se kraj agoniji povratnika i raseljenih osoba dugoj 17 godina?

Pripremio: Prsten foto: O. Jukanović/GK

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Foto: O. Jukanović/GK

Sudionici okruglog stola složili su se da je zajedničkim naporima vlasti BiH, međunarodne zajednice, Europske unije, Republike Hrvatske, nevladinih udruga koje se bave problemima povratnika i raseljenih osoba, Katoličke crkve u BiH do kraja godine potrebno okončati agoniju povratnika i raseljenih osoba koji 17 godina čekaju na rješavanje svojih problema: obnovu kuća, izgradnju porušene infrastrukture, zaposlenja. Ukratko obnove života i stvaranja uvjeta za održivi razvoj povratnika u BiH. Kako to provesti?Izradom jedinstvene strategije s cjelovitim pristupom, primjenom Aneksa 7 Daytonskog sporazuma, ubrzanim ulaskom BiH u EU, stvaranjem pozitivne klime povratka, razvijanjem malog i srednjeg poduzetništva i poduzetničke klime, političkim zajedništvom hrvatskih stranaka…

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

4 / srpanj 2012.

Okrugli stol "Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive"

U

dvorani Europske akademije Banjalučke biskupije u Banja Luci, 11. lipnja 2012., održan je pred stotinjak uzvanika i velikim brojem predstavnika svih medija okrugli stol Udruge bosanskih Hrvata Prsten na temu "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive". Suorganizatori okruglog stola bili su Europska akademija Banjalučke biskupije, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", Paneuropska unija Bosne i Hercegovine, Hrvatska Paneuropska unija i Caritas Bosne i Hercegovine. U aktualnu raspravu uključili su se predstavnici udruga i zavičajnih klubova Hrvata BiH, predstavnici političkih stranaka RH i BiH, predstavnici vlasti BiH i RH, zastupnici u Hrvatskom saboru RH, vijećnici u Vijeću naroda Republike Srpske, predstavnici međunarodnih udruga i institucija i predstavnici Katoličke crkve u BiH. Među uvaženim gostima bili su izaslanica Predsjednika RH Romana Vlahutin, izaslanica za jugoistočnu Europu, predstojnica Državnog ureda za odnose RH prema Hrvatima izvan RH Daria Krstičević, generalna konzulica RH u Banja Luci Dunja Jevak, predstavnik UNHCR u BiH Andrew Mayne, Anamarija Radić, izaslanica Ministarstva za regionalni razvoj i EU fondove i brojni drugi. Moderatori okruglog stola bili su članovi Predsjedništva Udruge bosanskih Hrvata Prsten, prof. dr. sc. Ivan Lovrinović i prof. dr. sc. Pavo Barišić.

U pozdravnom govoru zamjenik predsjednika UBH Prsten, mr. sc. Vjekoslav Jeleč istaknuo je potrebu za integracijom pravnog i institucionalnog okvira za 450 tisuća Hrvata u BiH i one koji su raseljeni što bi im omogućilo bolji život, perspektivama za ulaganja kao ključnog gospodarskog čimbenika i važnost zajedničkog nastupa svih političkih stranaka s hrvatskim predznakom i dogovora oko zajedničkih ciljeva i interesa na idućim lokalnim izborima koji će se održati u listopadu ove godine.

Domaćin okruglog stola, biskup banjalučki Franjo Komarica kazao je da brojke u Republici Srpskoj pokazuju kako konstitutivan, domicilni narod nestaje u regiji. U RS-u 17 godina nakon rata u ima tek nešto više od 5 posto hrvatskih povratnika od predratnog broja, a u Federaciji ih nedostaje više od 40 posto. Još uvijek je prevelik broj ljudi koji čekaju povratak u svoju domovinu, na svoja ognjišta. Ljudi

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Potpredsjednik UBH Prsten mr.

Vjekoslav Jeleč istaknuo je važnost integracije pravnog i institucionalnog okvira za Hrvate u BiH

Daria Krstičević, predstojnica Ureda Vlade RH za Hrvate izvan RH govorila je o Zakonu o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH

će, smatra, pokazati da su kadri živjeti s pripadnicima drugih naroda i u stvaranju ambijenta za trajni i mogući opstanak. Crkva će i dalje pomagati u obnovi domova, izgradnji infrastrukture i zapošljavati ljude.

Predstojnica Državnog ureda za odnose s Hrvatima izvan RH Daria Krstičević istaknula je kako će se Vladin Ured zalagati za zaštitu prava i interesa Hrvata u BiH te najavila promjenu državne strategije RH od financijske potpore velikog broja kulturnih, socijalnih i obrazovnih projekata k financijski većoj potpori manjem broju strateški važnih projekata koji potiču razvoj, obrazovanje, podizanje standarda."Bez vašeg zajedništva bit će teže ostvariti punu jednakopravnost sva tri naroda u BiH", kazala je.

Biskup banjalučki Franjo Komarica kazao je kako Hrvati kao konstitutivan narod u RS-u polako nestaje

Izaslanica Predsjednika RH Romana Vlahutin naglasila je da je povratak Hrvata u BiH strateški interes RH

U ime predsjednika RH Ive Josipovića, Romana Vlahutin, izaslanica za jugoistočnu Europu poručila je okupljenima da je upravo sada prilika da se sagleda stanje i vidi gdje se nalazimo. Povratak Hrvata u BiH je strateški interes RH i BiH i u toj realizaciji ima punu potporu Predsjednika RH.

Do kraja godine ukidaju se preostali kolektivni smještaji

U prvom panelu izloženi su dosadašnji rezultati povratka u provođenju Aneksa 7 Daytonskog sporazuma koje su uložile vlasti na razini ministarstava Federacije i Republike Srpske.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

5 / srpanj 2012.

Okrugli stol "Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive"

Visoki predstavnik za BiH Valentin Inzko pozvao je da se na fokusiran način zajedničkim naporima osigura da se svaki protjerani čovjek može vratiti, što je i zakonska obveza. Istaknuo je paradoks onih koji su se vratili, ali zbog teške ekonomske situacije u BiH u njoj ne mogu ostati. Još uvijek, 17 godina nakon rata, nije riješen problem obitelji u kolektivnom smještaju i one JOŠ UVIJEK čekaju trajno stambeno zbrinjavanje. Šovinistička lokalna politika, politički zastoji, ekonomska stagnacija vidno se manifestiraju u svim problemima s kojima se ljudi susreću. A ljudi shvaćaju da zakon vrijedi za svakog jednako i ako štiti jednog – štiti i drugog. Naveo je primjere austrijske obitelji koja je provela jednostavan projekt donirajući deset koza jednoj obitelji, te primjere staklenika u poljoprivredi, proizvodnja voća u okolici Dervente.

Damir Ljubić, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministra FBiH iznio je poraznu statistiku koja pokazuje kako se tek 9,5 posto Hrvata vratilo u RS. Od milijardu KM uloženih u povratak, 400 milijuna KM uloženo je u obnove stambenih površina, 500 milijuna u druge aktivnosti. Od toga je udio krajnih korisnika sredstava: 44 posto Bošnjaka, 39 posto Srba i tek 17 posto Hrvata. Stoga je potrebno Hrvatima dati prioritet i povećati statističke pokazatelje kako bi se situacija popravila. Kazao je kako je na međunarodnoj donatorskoj večeri u Sarajevu BiH dobila 100 milijuna eura za rješavanje problema povratnika i raseljenih osoba.

Sulejman Alijagić, pomoćnik ministra za izbjegle i raseljene osobe FBiH govorio je situaciji u Bosanskoj Posavini i Srednjobosanskoj županiji. U Bosanskoj Posavini je prema popisu stanovništva iz ‘91. godine bilo 56 552 stambenih jedinica, ‘95. je 39 321 stambenih jedinica uništeno, a do danas je obnovljeno 25 200 stambenih jedinica. U Srednjobosankoj županiji ‘91. godine bilo je 95 700 stambenih jedinica, ‘95. veći dio je porušen, a do danas je 20 000 obnovljeno. Ostalo je 13 630 zahtjeva za rekonstrukciju. Istaknuo je kako mediji iznose opasnu tezu kako je POVRATAK ZAVRŠEN I DA NEMA ŽELJE ZA POVRATKOM. Stanje je upravo suprotno – VLADA VELIKI INTERES ZA POVRATKOM. U siječnju 2012. 11 000 zahtjeva za povratak je zaprimljeno iz Amerike, zemalja EU. I biskup Komarica je istaknuo kako osobno prima veliki broj zahtjeva, te je nužno sve te

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Sudionici prvog panela

Mediji promoviraju opasnu tezu da je povratak završen i da nema želje za povratkom. Stanje je upravo suprotno vlada veliki interes za povratkom zahtjeve ujediniti i prikupiti na jednom mjestu. Bez angažmana svih uključenih u ove probleme: prikupljanje dokumentacije, ispunjavanja zahtjeva, teško bi se postigao ovakav odaziv. Federalna vlada je interresorno prikupila u fond 14 milijuna KM za potporu povratku i

za zapošljavanje u cijeloj BiH. Davor Čordaš, ministar za izbjeglice i raseljene osobe RS kazao je kako 1800 hrvatskih obitelji u RS čeka rješenje zahtjeva koji bi im omogućio povratak. Pomoć Hrvatima u RS potrebnija je od drugih dijelova BiH jer ih je vrlo mali broj zaposlen. Istaknuo je kako je RH najveći donator Hrvatima u BiH. U prezentaciji je naveo primjere održivog razvoja poput obnovljenog Novog sela gdje su se povratnici vratili, farme Livaš, farme u Višnjiku, etnosela Salaš u Tramošnici, obnovljenih crkava sv. Jurja Mučenika u Derventi, sv.

Marka na Plehanu i druge primjere obnove u angažmanu Katoličke crkve, Caritasa BiH.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

6 / srpanj 2012.

Okrugli stol "Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive"

Povratnici trebaju krov nad glavom, bolnice, škole, posao

U drugom panelu problemima se pristupilo iz kulturne, crkvene i poduzetničke perspektive. Od početka rata Katolička crkva u BiH razvila je projektni pristup problematici održivog razvoja koji je postigao izniman uspjeh u realizaciji i učinkovitosti te bi se kao elementarni model trebao integrirati u širu viziju strategije povratka i održivog razvoja koja u ovom trenutku ne postoji i hitno bi je trebalo napraviti.

Predsjednik HKD Napredak Franjo Topić istaknuo je kako bi idealan cilj trebao biti: 100 obitelji – 100 radnih mjesta. Istaknuo je kako je iznimno važno stvarati POZITIVNU ATMOSFERU POVRATKA U BiH, jer danas vlada paradigma kako je povratak nemoguć i da se ljudi nemaju gdje i zašto vratiti. A istina je da 70 posto Hrvata u Vitezu ima više nepokretne imovine nego 100 tisuća Hrvata u Austriji. Rat koji je potjerao ljude bio je državni projekt stoga i povratak mora biti državni projekt.

Miljenko Aničić, direktor Caritasa Banjalučke biskupije kazao je kako ono što je učinjeno nije dovoljno jer ne omogućava život.

Nema cjelovitog pristupa ovom problemu. Jednom narodu je zadan udarac od kojeg se nije oporavio. U RS povratnici trebaju smještaj i do dvije-tri godine dok traje obnova kuće, a posljednih godina sve više ljudi traži pomoć u hrani. Problem je i zdravstvena briga jer je obiteljska struktura razbijena. Mahom stariji povratnici bez pomoći djece moraju sami financirati kupnju lijekova. Dio ljudi koji se vratio, zbog ekonomskih je problema morao otići. Nacionalna struktura vlasti nije uspostavljena i zato je važno motivirati što veći broj glasača izvan BiH na sudjelovanje u izborima. Izvijestio je kako je Caritas obnovio 2400 kuća i stanova, podijelio 3000 štednjaka, svake zime podijeli 3000 metara drva, od 1994. provodi projekt Pomoć u kući program kućne njege za starije i nemoćne osobe, pomažu djeci s posebnim potrebama, mladima u obrazovanju, poduzetnicima.

Mirko Šimić, direktor Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije prezentirao je projekte poljoprivrednih aktivnosti poput doniranje ovaca, goveda, traktora, poljoprivrednih priključaka.Kazao je kako

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Sudionici drugog panela

Postoji veliki zajednički interes da se problemu održivog povratka pristupi sinergijskim pristupom objedinjujući sve aspekte problema veliki broj povratničkih obitelji u 21. stoljeću žive bez struje u svojim domovima.

Poduzetnici Anto Komljenović i Stipo Marić predstavili su vlastite uspješne poslovne priče kojima je dan primjer kako se samo uz iznimnu volju i vjeru u vlastiti poslovni projekt u BiH može uspjeti. Stipo Marić je poručio kako treba izgraditi klimu da"smo mi pouzdani poslovni partneri".

Ivan Miloloža, v.d. predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

kazao je kako bosansko-hercegovački Hrvati pune 13 posto nacionalnog bruto dohotka u RH, a ipak najmanje investicija u BiH dolazi iz Hrvatske. Istaknuo je kako proizvodnja stvara povratak i bez stvaranja ekonomskih uvjeta ni povratak neće biti moguć.

Nakon uvodnih izlaganja i panel-predavanja otvorena je rasprava u kojoj su sudjelovali predstavnici udruga i zavičajnih klubova Hrvata BiH, predstavnici političkih stranaka RH i BiH, predstavnici vlasti BiH i RH, zastupnici Hrvatskog sabora, vijećnici u Vijeću naroda Republike Srpske, predstavnici međunarodnih udruga i institucija, predstavnici Katoličke crkve u BiH i predstavnik UNHCR u BiH Andrew Mayne. Nakon održanog okruglog stola sudionici su razgovarajući na domjenku izrazili zadovoljstvo zbog ovog susreta u Banja Luci zbog probuđene nade i interesa da se zajednički riješe ovi problemi jer su oni kojima je pomoć potrebna mislili da su zaboravljeni i da nitko ne misli na njih.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

7 / srpanj 2012.

Okrugli stol "Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive"

Zaključci okruglog stola Udruge bosanskih Hrvata Prsten na temu: "Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive"

Tražimo neodgodivu i dosljednu primjenu Anexa 7 Daytonskog sporazuma, što znači omogućavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne. Dosadašnji rezultati povratka su slabi, a posebno su poražavajući u Republici Srpskoj.

Povratak izbjeglica i prognanika mora biti prioritetni državni projekt.

Vrlo je pogrešna i opasna teza koja se širi "da se Hrvati ne žele vraćati". Posebno zabrinjava nesigurnost povratnika zbog krađa i oštećenja imovine. U Republici Srpskoj je izražena krađa šume i najoštrije osuđujemo takve pojave. Od policije i sudstva Republike Srpske zahtijevamo hitno sprečavanje takvih pojava.

Vladu Republike Hrvatske pozivamo da putem svoga Ureda za Hrvate izvan Hrvatske razradi strategiju djelovanja s jasnom vizijom u suradnji s relevantnim partnerima. Operacionalizacija strategije u smislu javne prezentacije određenih konkretnih projekata za pojedine sredine morala bi biti gotova do kraja ove godine. Udruga bosanskih Hrvata Prsten spremna je pružiti svaki oblik pomoći. Također pozivamo i institucije Bosne i Hercegovine da se angažiraju na istom problemu.

Održiv povratak izbjeglih i prognanih Hrvata, ali i ostalih naroda, mora imati tri komponente, odnosno faze: a) obnova stambene jedinice, b) izgradnja infrastrukture i, c) zapošljavanje. Pokazalo se do sada da je orijentacija samo na popravku stambenih jedinica neučinkovita jer se osim doma treba vratiti život, a to nije moguće bez zapošljavanja.Gospodarstvo Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u cijelosti je u teškoj situaciji i ne može se očekivati rješavanje ovoga problema dosadašnjim pristupom.

Financijska pomoć Republike Hrvatske Hrvatima u Bosni i Hercegovini treba biti oslonjena na nove temelje, a to su konkretni projekti malog i srednjeg poduzetništva koji će biti pozorno planirani, ocjenjivani i nadzirani.Raduje činjenica da je Hrvatski sabor nedavno usvojio Strategiju suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske i da je počeo s radom poseban Ured koji je zadužen za realizaciju spomenute strategije.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

U rješavanje problema prognanika i izbjeglica u čitavoj Bosni i Hercegovini trebaju se uključiti u većoj mjeri institucije civilnog društva, odnosno razne udruge jer svi imaju isti interes i ciljeve.

Službene institucije nisu do sada ostvarile ciljeve, kako međunarodne zajednica tako i pripadnika svojih naroda koji su raseljeni i izbjegli. Udruge civilnog društva moraju biti korektiv službenoj politici kako bi se u eri integracija unutar Europe zaustavili dezintegracijski procesi unutar Bosne i Hercegovine.

Odajemo priznanje i zahvalnost Katoličkoj crkvi u BiH za njezino dosadašnje kontinuirano dragocjeno pružanje mnogostruke pomoći održivom povratku Hrvata, a i mnogih drugih, koja je često bila i jedina pomoć povratnicima.

Bosnu i Hercegovinu je potrebno što prije po skraćenom postupku primiti u članstvo u Europskoj uniji. Naime, međunacionalne tenzije, otuđene političke strukture i neefikasnost sudstva činjenice su koje govore o BiH kao zemlji podijeljenog društva s fenomenom "zarobljene države" koja ne funkcionira kako to od nje očekuju građani.

Pozivamo sve hrvatske političke stranke u BiH na jedinstveno djelovanje, a posebice na sljedećim lokalnim izborima. Dosadašnji parcijalni stranački i osobni interesi doveli su hrvatski narod u Bosni i Hercegovini u vrlo nepovoljan položaj jer ne mogu ostvarivati svoja temeljna ustavna prava. Anketa koju smo proveli pokazuje da se hrvatske političke stranke doživljavaju izrazito negativno.

Rad na terenu s povratnicima je najvažniji počevši od razrade ideja o malom i srednjem poduzetništvu, konkretna obuka i konzalting te praćenje početnika poduzetnika do prvih pozitivnih rezultata. To će stvoriti i pozitivnu psihološku atmosferu i potrebni optimizam za razvoj poduzetništva. Uključit ćemo u konkretne projekte eksperte za poljoprivredu, stočarstvo i voćarstvo, te preradu poljoprivrednih proizvoda.

Smatramo da ovaj okrugli stol treba postati redoviti godišnji skup na kojem će se pratiti ostvarivanje onoga što je predloženo i o čemu se raspravljalo.

Moderator, prof. dr. sc.

Ivan Lovrinović predstavio je 13 zaključaka okruglog stola

Molimo Vladu Republike Hrvatske, odnosno Ured za Hrvate izvan RH da do jeseni oformi ekspertne timove koji bi na područjima BiH gdje žive Hrvati provodili edukaciju (treninge) osoba s ciljem stjecanja znanja potrebnog za prijavu projekata za financiranje iz fondova Europske unije.

Apeliramo na Europsku komisiju da problemu povratka bosanskih Hrvata pristupi što brže i odgovornije u dogovoru s onim institucijama vlasti u BiH koje uistinu mogu i hoće provesti odredbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Upozoravamo da je faktor vremena kod prognanika i izbjeglica najvažniji. Također molimo da se pojača nadzor nad pravednom raspodjelom financijske pomoći Europske unije.

Zahtijevamo od javnih medija u Republici Hrvatskoj da više prostora posvete problemima povratka prognanih i izbjeglih Hrvata u BiH jer je do sada tome pridavana marginalna pozornost.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

8 / srpanj 2012.

Gospodarski forum Prsten 2012. u Rijeci

Poslovne mogućnosti i perspektive u krizi U dvorani tvrtke Euroherc u Rijeci održan je 2. srpnja 2012. Gospodarski forum UBH Prsten 2012. čiji je domaćin bila riječka tvrtka RIO d.o.o. u suradnji s tvrtkom Euroherc. Na Gospodarskom su forumu predstavljeni poslovni projekti Grada Rijeke otvoreni za sve zainteresirane ulagače Pripremio: Prsten

D

omaćin Gospodarskog foruma Prsten 2012. održanog u Rijeci, koji je organizirala Udruga bosanskih Hrvata Prsten, bila je riječka tvrtka RIO d.o.o. – Riječka industrija odjeće. Gospodarski forum organiziran je u dva panela, a moderator okruglog stola bio je glavni tajnik UBH Prsten Marjan Biškić. Pokrovitelj je bio Hrvatski telekom, a medijski pokrovitelj Večernji list, izdanje za BiH. U uvodnom dijelu programa okupljene gospodarstvenike i zainteresirane sudionike foruma pozdravili su predsjednik Udruge Prsten Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito d.o.o., dobrodošlicu i zadovoljstvo izborom grada domaćina izrazili su savjetnica gradonačelnika za razvoj Nataša Zrilić, predsjednik podružnice UBH Prsten u Rijeci Željko Nujić i predsjednik Uprave tvrtke RIO d.o.o. Dejan Butorac. Predsjednik Pipunić je kazao da su poduzetnici iz Udruge Prsten došli vidjeti kakav je gospodarski potencijal grada Rijeke i kakve se poslovne mogućnosti mogu ostvariti u Primorsko-goranskoj županiji. Istaknuo je kako UBH Prsten nije deklarativna udruga, već članovi misiju i viziju Prstena žive već godinama. Zahvalio je tvrtci RIO d.o.o. i vlasniku Branku Pahoru na pozivu u Rijeku i istaknuo važnost gospodarskih foruma na kojima se stvaraju i spajaju interesi bez kojih nema stvaranja novih vrijednosti.

Predsjednik podružnice UBH Prsten u Rijeci Željko Nujić zahvalio je svima koji su organizirali forum u Rijeci kazavši kako "življenje prethodi filozofiranju", istaknuvši da bez osiguravanja poslova poduzetnicima nema preduvjeta za porez, za zdravstvo, za plaće.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Sudionici Gospodarskog foruma u Rijeci

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

9 / srpanj 2012.

Gospodarski forum Prsten 2012. u Rijeci Zaključci Gospodarskog foruma Prsten 2012.

1 Podsjetio je okupljene da je u ovoj istoj dvorani 2007. održana osnivačka Skupština podružnice Udruge bosanskih Hrvata Prsten pod vođenjem predsjednika organizacijskog odbora na čelu s Antom Zovkom, prvim predsjednikom podružnice za Primorsko–goransku županiju.

Dejan Butorac, predsjednik Uprave RIO d.o.o. istaknuo je kako je tvrtka u dvije godine članstva u Udruzi Prsten stekla mnoštvo vrijednih poslovnih kontakata i ostvarila brojne poslovne suradnje te je istaknuo kako je ovakav oblik udruživanja u uvjetima gospodarske krize i pred ulazak na veliko tržište EU-a neophodan, ujedno i preduvjet za izlazak na vanjsko tržište. Bez umrežavanja i povezivanja pojedinci ostaju u nezavidnoj situaciji.

Grad Rijeka – gospodarski potencijal

U prvom je panelu predstavljen grad Rijeka i Primorsko-goranska županija: gospodarski razvoj i mogućnosti ulaganja kroz model javno-privatnog partnerstva predstavili su savjetnica gradonačelnika za razvoj Nataša Zrilić, pročelnik Upravnog odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima doc. dr. sc. Ljudevit Krpan, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu Berislav Tulić. Bogatom i detaljnom prezentacijom Nataša Zrilić predstavila je veliki spektar poslovnih projekata grada Rijeke kojima se grad priprema na kompletnu modernizaciju i potpuno razvijanje svih svojih potencijala: geostrateških, ekonomskih, kulturnih, zdravstvenih, znanstvenih, među kojima su najznačajniji sveučilišni kampus, sveučilišna bolnica i projekt Rijeka Gateway čija će realizacija početi sljedeće godine, a financirat će ga Svjetska banka. Iako je primarno lučki grad, grad Rijeka prema redoslijedu gospodarskih djelatnosti najveće prihode ima od trgovine, prerađivačke industrije prijevoza, te na 4. mjestu od skladištenja, veza, poslovanja nekretninama. Uz velike projekte predstavila je i brojne druge primjere među kojima su Zračna luka Rijeka, Marina Pećine, bivši prostor tvornice Torpedo, Energana Energo Kampus i dr.

Berislav Tulić, pročelnik Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu kazao je kako u Primorsko-goranskoj

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Sudionici Gospodarskog foruma Prsten 2012. preporučuju tijelima upravljanja UBH Prsten da pristupe pripremi za osnivanje Poslovnog kluba Prsten koji će nastaviti rad Gospodarskog savjeta Udruge Prsten, te okupljati poduzetnike članove Udruge i raditi na jačanju međusobne poslovne suradnje, te sudjelovanja u projektima Udruge Prsten i pripremi članica Udruge za poslovanje u EU. Pozivamo sve pravne osobe članice Udruge Prsten da sudjeluju u radu Udruge, da promiču viziju i misiju Udruge, te ispunjavaju obveze propisane Statutom Prsten, u protivnom pozivamo tijela upravljanja Udruge Prsten da provode odredbe Statuta koje propisuju kada se član Udruge briše iz članstva.

Preporučamo pravnim osobama, članovima Udruge Prsten, da surađuju, međusobno posluju kada god je to moguće i poslovno opravdano, te pomažu jedni drugima da premoste probleme koje imaju u poslovanju.

Preporučamo tijelima upravljanja Udruge Prsten da najmanje jednom godišnje organiziraju Gospodarski forum Prsten, te da se mijenjaju gradovi održavanja i domaćini foruma.

Pozivamo sve članove Udruge Prsten da daju svoj doprinos radu Udruge, netko idejom, svojim vremenom, a netko financijama. Također pozivamo da se nastavi s financiranjem Zaklade Prsten tako da svaka pravna osoba bude obvezna godišnje uplatiti iznos, u skladu s mogućnostima, kako bi se nastavio projekt financiranja studenata i učenika koji traje šest godina.

Pozivamo sve članove Udruge Prsten da se uključe u pripremu i animiranje Hrvata podrijetlom iz BiH za izlazak na lokalne izbore 2012., vađenje CIPS-a (osobne iskaznice BiH) te da se odazovu popisu stanovništva BiH koji će se održati 2013. Pozivamo sve koji mogu financijski pomoći u organizaciji prijevoza autobusima svima koji žele izvaditi CIPS, a nemaju novca za prijevoz do BiH, ili žele organizirano doći na dan izbora i glasovati u BiH. Posebno je to bitno u srpskom entitetu BiH, te u nekim općinama FBiH gdje je upitan opstanak Hrvata.

2 3 Predsjednik UBH Prsten Marko Pipunić

županiji ima 110 tisuća zaposlenih, grad ima snažno razvijenu brodogradnju i velika brodogradilišta koja su veliki gospodarski potencijal koji treba potpuno iskoristiti, oko 9,5 tisuća trgovačkih društava od kojih je oko 30-ak s više od 200 zaposlenih, 8 tisuća obrtnika, te da bez umrežavanja mnogi neće moći na europskom tržištu sami opstati.

Pročelnik Upravnog odjela za razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima doc. dr. sc. Ljudevit Krpan predstavio je Regionalnu razvojnu agenciju kao mjesto gdje svi ulagači mogu dobiti sve potrebne informacije na jednom mjestu, kao i Katalog za investitore gdje se mogu pronaći svi poslovni projekti na jednom mjestu. Istaknuo je izvrstan geostrateški položaj Rijeke (sat i pol od glavnog grada Zagreba) te europski položaj po kojem je idealna da jednog dana postane ulazna i izlazna luka EU prema Dalekom istoku.

Rijeka će u 21. stoljeću maksimalno iskoristiti svoj geostrateški položaj i u potpunosti razviti infrastrukturu

naslovnica

4 5 6

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

10 / srpanj 2012.

Gospodarski forum Prsten 2012. u Rijeci Stambeno-poslovni kompleks RIO KANTRIDA

Stambeno-poslovni kompleks RIO KANTRIDA, tvrtke RIO d.o.o. predstavio je arhitekt Igor Rožić, predsjednik Društva arhitekata Rijeke. Na prostoru od 53 tisuće kvadrata predviđena je, prema projektu, izgradnja nebodera s poslovnom i stambenom namjenom, 200 stanova u zgradama kapaciteta od 20 stanova i pripadajućih garaža. Projekt ima 9 faza, a prva bi počela odmah nakon usvajanja GUP-a u listopadu ove godine.

Predstavljajući projekt predstavnici tvrtke RIO d.o.o Rijeka pozvali su poduzetnike iz Udruge Prsten da budu suinvestitori u realizacji projekta.

Predstavljanje Prstenovih članica

U drugom panelu predstavljene su Prstenove pravne članice. Za sudjelovanje na Gospodarskom forumu prijavile su se 23 pravne članice Prstena, od kojih su tri tvrtke: RIO d.o.o. Rijeka, LeitnerLeitner Consulting d.o.o. i Ćosić Promex d.o.o. održale prezentaciju svojih tvrtki i poslovnih paketa za klijente. Predsjednik Uprave tvrtke RIO d.o.o. Dejan Butorac kazao je da tvrtka RIO d.o.o. postoji već 65 godina na tržištu te ima razvijen brand prepoznat na domaćem tržištu. Vodeća je modna tvrtka u proizvodnji muških odijela. Sada zapošljava 150 djelatnika, a vlasnik je 12 trgovina u kojima prodaje svoje brandove RIO Classic, RIO Ego namijenjen mladima. Brand RIO Club su odijela šivana po mjeri, a u suradnji s najpoznatijim hrvatskim modnim kreatorima započeli su suradnju na modelima za žene te su zadovoljni prvim rezultatima na tržištu koji su pokazali da ima prostora za razvoj u ovom segmantu. Razvijaju model B2B – business to business, izradu kvalitetnih radnih odijela za osiguravajuće kuće i banke koja je u krizi porasla za 50 posto. Podsjetio je još jednom na pogodnost pri kupnji od 20 posto za sve članove UBH Prsten, te 30 posto za vjenčana odjela i za smrtne slučajeve.

Poslovanje i usluge tvrtke LeitnerLeitner Consulting d.o.o. predstavio je partner Pavo Djedović. Sjedište tvrtke je u Beču i ima 750 djelatnika među kojima je 100 poreznih savjetnika i 400 revizora.

Društvo LeitnerLeitner Hrvatska osnovano je 2006. godine. Zajedno s lokalnim stručnjacima nude porezno savjetovanje, reviziju i računovodstvene usluge za međunarodne i velike nacionalne kompanije.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Rad tvrtke sa sjedištem u Usori, BiH i Splitu, Ćosić Promex d.o.o. vlasnika Mije Ćosića, prezentirala je Jelena Jurić istaknuvši da je tvrtka krenula s nekoliko djelatnika, a danas zapošljava 800 osoba.

Kao kooperanti surađuju s vodećim brodogradilištima u Hrvatskoj u Uljaniku, Kraljevici, Rijeci, Splitu, Trogiru; tvrtkama Đuro Đaković, Končar i dr. Svjesni da u Hrvatskoj postoji veliki broj deficitarnih zanimanja otvorili su i vlastitu školu za obrazovanje stručnjaka.

Poruka koju su istaknuli brojni izlagači jest da u ovim kriznim vremenima treba čestitati i podržati svakog tko u ovim okolnostima otvori i sačuva i jedno radno mjesto. Na kraju Gospodarskog foruma moderator Marjan Biškić pročitao je zaključke koje su sudionici jednoglasno podržali. Druženje je nastavljeno na prigodnom domjenku.

naslovnica

Stambeno-poslovni kompleks RIO KANTRIDA

■ Popis tvrtki, pravnih članica UBH Prsten, koje su se prijavile za sudjelovanje na Gospodarskom forumu: Forinpro d.o.o., AutoZubak - Zagreb d.o.o., Crobus d.o.o IN2 Grupa, INsig2 d.o.o., LeitnerLeitner Consulting d.o.o., ZovkoHoteli d.o.o., Zovko Grupa, Ćosić Promex d.o.o., Regata AG d.o.o., Servisi Breščanović d.o.o., Tehnocolor d.o.o., RIO d.o.o., TBZ papir d.o.o., Nujić gradnja d.o.o., Žito d.o.o., Cvjećarstvo d.o.o., Euro-S.A.J.M. d.o.o., Bomark d.o.o., Asi d.o.o., Babić d.o.o., Geofoto d.o.o., Megakop -parketni centar d.o.o., Finvest CORP d.d., Riva 94 d.o.o., Klesarstvo Stipe Lucić d.o.o.

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

11 / srpanj 2012.

Aktualno: Lokalni izbori u BiH 2012.

Izlaskom na lokalne izbore odlučivat ćemo o našoj budućnosti Državljani Bosne i Hercegovine, zbog ratnih okolnosti koje su dovele do masovnog raseljavanja prijeratnog stanovništva diljem svijeta, imaju zajamčeno političko pravo glasovanja na izborima, općim i lokalnim. Izvan domovine sada živi veliki glasački potencijal koji ima moć odlučivanja o izboru svojih predstavnika u politička tijela lokalne uprave Pripremio: Prsten

U

druga bosanskih Hrvata Prsten u sklopu svog programa rada animiranja Hrvata iz BiH za sudjelovanje na lokalnim izborima 7. listopada 2012., organizirala je u lipnju 2012. radne sastanke za predstavnike svih udruga koje su se uključile u aktivnosti registracije birača u birački popis. Teme razgovora na sastancima bile su vađenja CIPS-a, registracija glasača u birački popis i izlazak na lokalne izbore 2012. u BiH. Posebno su naglasili da je temeljno političko pravo svih Hrvata, rodom ili podrijetlom iz BiH, koji imaju navršenih 18 godina: izvaditi državljanstvo BiH (ako ga nemaju), CIPS- osobnu iskaznicu (ako je još nisu izvadili), te se registrirati kao birači. Na predstojećim lokalnim izborima 7. listopada 2012. može se glasovati na jedan od sljedećih načina: • osobnim dolaskom u BiH na biračko mjesto u kojem ste registrirani; • glasovanjem poštom; • ili u veleposlanstvima BiH/diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u RH i inozemstvu.

• u Republici Hrvatskoj može se prijaviti za glasovanje i glasovati u Veleposlanstvu BiH, Torbareva 9, Zagreb.

U nastavku prenosimo dio važnih informacija, a ako budete imali dodatna pitanja možete ih postaviti telefonom, e-mailom ili poštom Središnjem izbornom povjerenstvu u Sarajevu (CENTRALA: + 387 33 251 300, kontakt@izbori.ba (služi za sve kontakte, žalbe,

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Na biračkom popisu nalazit će se osobe koje zaključno do 7. rujna 2012. zatraže vađenje CIPSovih osobnih iskaznica. Osobe koje poslije tog roka, do dana izbora, izvade CIPS mogu tražiti na biračkom mjestu glasovanje na nepotvrđenom biračkom listiću.

primjedbe i sl. a u vezi s Izbornim povjerenstvom BiH) i info@izbori. ba (služi za sve kontakte, žalbe, primjedbe i sl. a u vezi registracije putem pošte). Savjetnik veleposlanika BiH u RH Koča Govedarica naglasio je kako će se sve informacije o lokalnim izborima 2012. u BiH moći dobiti u Infopunktu Veleposlanstva BiH u RH u Ilici 44, Zagreb Prijave za glasovanje izvan BiH putem pošte u Središnji birački popis primaju se do 24. srpnja 2012. u 24:00 sati, a mogu se slati

poštom, elektroničkom poštom ili faksom.

Poštom na adresu: Izbori u Bosni i Hercegovini, Poštanski pretinac 451,71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Faksom na sljedeće brojeve:+387 33 251 333 i +387 33 251 334 Elektroničkim putem na: prijava@izbori.ba Podnositelj prijave može putem, dežurnog telefona:+387 33 251 331 ili +387 33 251 332, ili e-mailom info@izbori.ba, provjeriti rezultate obrade svoje prijave za glasanje izvan BiH.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

12 / srpanj 2012.

Aktualno: Lokalni izbori u BiH 2012.

Tko se može prijaviti za glasovanje izvan Bosne i Hercegovine za lokalne izbore u BiH 2011?

Izbjegle osoba iz BiH i osoba koja privremeno živi u inozemstvu a ispunjava sljedeće uvjete: • da je državljanin Bosne i Hercegovine, • da je navršio 18 godina, odnosno da će do dana održavanja izbora (07.10.2012.) navršiti 18 godina • da ima prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini.

preslika potvrde o prebivalištu u BiH. Ako izbjegla osoba iz BiH ne dostavi dokaz o prebivalištu u BiH, Središnje izborno povjerenstvo BiH će provjerom utvrditi nalazi li se na popisu stanovništva iz 1991. godine. Ako se izbjegla osoba iz BiH bude nalazila na popisu stanovništva iz 1991. godine, bit će upisana u Centralni birački spisak za glasanje izvan Bosne i Hercegovine.

I. POSTUPAK ZA OSOBE KOJE SE PRVI PUT PRIJAVLJUJU ZA GLASOVANJE IZVAN BiH:

II. POSTUPAK ZA OSOBE KOJE SU GLASALE NA PRETHODNIM IZBORIMA:

a) OSOBI KOJA PRIVREMENO BORAVI IZVAN BiH ISPUNJAVA I DOSTAVLJA SLJEDEĆE DOKUMENTE: - popunjen i svojeručno potpisan obrazac prijave PRP-1 i - kopiju jednog važećeg dokumenta u svrhu dokazivanja identiteta (osobna iskaznica BiH, ili vozačka dozvola BiH, ili putovnica BiH). b) IZBJEGLA OSOBA IZ BiH ISPUNJAVA I DOSTAVLJA SLJEDEĆE DOKUMENTE: • popunjen i svojeručno potpisan obrazac prijave PRP-1 • dokument u svrhu dokazivanja državljanstva BiH (uvjerenje o državljanstvu BiH, ne starije od 6 mjeseci ili kopija važeće putovnice BiH) • dokument u svrhu dokazivanja identiteta sa slikom (preslika jedne od važećih osobnih isprava izdanih od zemlje domaćina ili preslika izbjegličkog kartona izdanog od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije), • dokaz o prebivalištu u BiH – kopija stare osobne iskaznice ili

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Središnje izborno povjerenstvo BiH dostavit će vam obrazac prijave PRP-2 na adresu koju ste naveli prilikom posljednje prijave za glasanje izvan BiH. a) OSOBA KOJA PRIVREMENO BORAVI IZVAN BIH: Obrazac prijave PRP-2 trebate popuniti, potpisati i dostaviti Središnjem izbornom povjerenstvu BiH priloživši uz obrazac presliku jednog važećeg identifikacijskog dokumenta BiH sa slikom: osobna iskaznica BiH ili vozačka dozvola BiH ili putovnica BiH. b) IZBJEGLA OSOBA IZ BiH: Umjesto prethodno navedenih dokumenata kao dokaz identiteta možete priložiti kopiju jednog od sljedećih dokumenata sa slikom: važeća osobna isprava izdana od zemlje domaćina, ili izbjeglički karton izdan od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.

Ukoliko obrazac PRP-2 ne bude stigao na vašu adresu, prijavu možete izvršiti podnošenjem popunjenog obrasca PRP-1 najkasnije do 24.7.2012. godine u 24:00 sati.

OBRAZAC PRIJAVE PRP-1 MOŽETE PRONAĆI ILI DOBITI PUTEM:

- web-stranice Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (www. izbori.ba), - web-stranice državnih tijela (www.mvp.gov.ba), - diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine, - klubova i udruga građana Bosne i Hercegovine u inozemstvu, - ureda vladinih i nevladinih organizacija koje se bave izbjeglim osobama i pitanjima migracije.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

13 / srpanj 2012.

Aktualno: Lokalni izbori u BiH 2012.

Uputa kako do osobne iskaznice BiH:

1. Pravo na osobnu iskaznicu (CIPS BiH) imaju svi koji su bili na popisu stanovništva BiH 1991. godine.

2. Pravo na ovu iskaznicu imaju i djeca BiH državljana rođena nakon 1991. godine.

3. Za CIPS BiH osobnu iskaznicu ne morate se odreći državljanstva niti se odjaviti s prebivališta iz države sadašnjeg prebivališta ili boravka.

4. Zbog toga nećete izgubiti bilo kakva stečena prava u toj državi niti vam se mogu uskratiti bilo kakva daljnja prava u toj državi.

5. Zbog državljanstva i neke druge države i prebivališta u drugoj državi ne može vam se uskratiti vaše zakonsko pravo na CIPS BiH osobnu iskaznicu.

ZA OSOBE ROĐENE U BOSNI I HERCEGOVINI

1. U mjestu rođenja u općinskom matičnom uredu izvaditi rodni list i uvjerenje o državljanstvu.

2. Kao dokaz identiteta ovjeriti kod javnog bilježnika ili u općinskoj upravi prebivališta 1991. godine svoju trenutačno važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu države sadašnjeg prebivališta.

S ovim dokumentima otići u mjesni MUP prebivališta 1991. godine i na šalteru za osobne dokumente zatražiti izdavanje CIPS osobne iskaznice. To su osnovni dokumenti, a ako vam bude bio potreban još neki dokument, službenik tog ureda objasnit će vam daljnji postupak.

Administrativne općinske pristojbe za izdavanje ovih dokumenata i CIPS osobne iskaznice iznose do najviše 25 KM. Plaćanje je u KM ali svugdje je moguće sve valute zamijeniti za KM.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

ZA OSOBE ROĐENE IZVAN BiH, A OBA RODITELJA SU BiH DRŽAVLJANI

1. U državi mjesta rođenja u općinskom matičnom uredu izvaditi rodni list – datum izdavanja ne smije biti stariji od 6 mjeseci.

2. Kao dokaz o identitetu ovjeriti dokumente kao i za rođene u BiH. 3. S ova dva dokumenta otići kod općinskog matičara u mjestu svog i roditeljskog prebivališta iz 1991. godine i zatražiti uvjerenje o državljanstvu.

Ako mjesto rođenja roditelja nije u mjestu prebivališta, potrebno je otići u mjesto rođenja oca i zatražiti ondje uvjerenje o državljanstvu ili zatražiti upis u knjigu državljana.

Sve upute oko državljanstva dobit ćete kod tog mjesnog matičara. Daljnji postupak je isti kao i kod osoba rođenih u BiH.

ZA OSOBE ROĐENE IZVAN BiH, A SAMO JE JEDAN RODITELJ DRŽAVLJANIN BIH

Osobe koje su rođene izvan BiH a samo im je jedan roditelj državljanin BiH, te ako do 23. godine svog života nisu zatražile upis u knjigu državljana BiH, po sadašnjem zakonu ne mogu ostvariti pravo na državljanstvo BiH ako 1991. godine nisu imali prebivalište u BiH. Ako su imali prebivalište 1991. godine u BiH, isti je postupak kao i za druge.

Stoga je važno da za svoju djecu rođenu izvan BiH zatražite što prije upis u knjigu državljana!

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

14 / srpanj 2012.

Gospodarstvo u duhu vizije i misije UBH Prsten

Šesta obljetnica Gospodarskog savjeta UBH Prsten Slika ispred restorana Okrugljak kao da se ponavlja iz godine u godinu. Godine prolaze a mi smo još uvijek ovdje. Kažu da je sedma godina uvijek kritična u svim vezama i organizacijama, a upravo na sedmu obljetnicu okupljanja, sljedeće 2013. godine, 17. svibnja, okupit će se u restoranu Okrugljak svi poduzetnici Udruge Prsten. Bit će to prvo veliko druženje članova budućeg KLUBA PODUZETNIKA UDRUGE PRSTEN Piše: Bruno Iljkić

K

ao i ranijih godina 17. svibnja i ove godine u restoranu Okrugljak održao se tradicionalni radni ručak Gospodarskog savjeta UBH. Svaki put kada se sastanemo zaključimo kako smo istinski sretni što smo upoznali jedni druge i što smo opet zajedno. Prije samog ručka na radnom dijelu doneseni su i zaključci koji se tiču ostvarivanja misije i vizije rada Udruge u gospodarskom aspektu.

U listopadu će se održati Izborna skupština na kojoj će se birati novo vodstvo Udruge, članovi novog Upravnog odbora, kao i novi predsjednik. Gospodarski savjet je uvijek do sada imao svoja stajališta i davao prijedloge Predsjedništvu o tim temama (posljednja dva predsjednika UBH Prsten su članovi Gospodarskog savjeta).

Sva tri predsjednika su bili poduzetnici i sada bi logičan slijed mogao biti da kandidat za predsjednika, u skladu s bogatom

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Članovi Gospodarskog savjeta: Marin Filipović (Finvestcorp), Stipo Matić (M SAN), Ivica Zovko (Zovko Grupa), Zlatko Stipić (Stipić Grupa), Stipo Lucić (Klesarstvo Stipo Lucić), Bruno Iljkić (Megakop - parketni centar), Zvonko Biljecki (Geofoto), Pavo Zubak (AutoZubak), Anto Mandić (IN2), Tomislav Antunovć (Antunović TA), Zvjezdan Stanić (Stanić Grupa)

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

15 / srpanj 2012.

Gospodarstvo u duhu vizije i misije UBH Prsten Da je istinsko poslovno povezivanje moguće između svih naših članova potvrda su vrlo ozbiljni poslovni i partnerski odnosi među članovima Gospodarskog savjeta, a postoji i nekoliko primjera poslovne suradnje među našim pravnim članstvom koje se upoznalo zahvaljujući Udruzi Prsten strukturom Udruge, bude netko iz redova Kluba znanstvenika, Kluba žena ili kandidat kojeg predlože zavičajni klubovi koji aktivno surađuju u ostvarivanju misije i vizije Udruge Prsten. Kako bi to bilo i realno budući predsjednik ili predsjednica vodit će brigu o financijskoj platformi Udruge. Dosadašnja trojica predsjednika podnijela su značajan materijalni teret financiranja da bi Udruga funkcionirala i opstala u ovim kriznim vremenima. Za tu se plemenitu gestu treba zahvaliti i u budućnosti nastojati financijski teret ravnomjerno rasporediti na cjelokupno članstvo Udruge i svi trebaju dati svoj doprinos. Svjesni teškog gospodarskog stanja u zemlji, pozivamo sve poduzetnike da se priključe financiranju Udruge u skladu sa svojim mogućnostima.

U budućnosti planiramo prevladati i proširiti bazu Udruge daljnjim povezivanjem poduzetnika na svim razinama. Da je istinsko poslovno povezivanje moguće između svih naših članova potvrda su vrlo ozbiljni poslovni i partnerski odnosi među članovima Gospodarskog savjeta, a postoji i nekoliko primjera poslovne suradnje među našim pravnim članstvom koje se upoznalo zahvaljujući Udruzi Prsten. Trebalo je vrijeme za bolje upoznavanje, stjecanje međusobnog povjerenja te prepoznavanje međusobnih interesa. Vjera za to postojala je od početka pokretanja projekta prije šest godina. Kao nastavak i proširenje ove platforme za poslovnu suradnju, prošle se godine razgovaralo o osnivanju Kluba poduzetnika Udruge. Kada je ta ideja predložena Predsjedništvu, donesena je odluka da se osnivanje Kluba ostavi za sljedeću godinu i novom vodstvu Udruge.

Ideja je ponovno iznesena i odlučeno je da se iduće godine proširi sastav i pristupi ustroju KLUBA PODUZETNIKA UBH PRSTEN oko čvrste jezgre sadašnjeg Gospodarskog savjeta. Na sljedeću sedmu obljetnicu 17. svibnja 2013. u restoran Okrugljak pozvat ćemo sve poduzetnike iz Udruge, a do tada ustrojiti KLUB PODUZETNIKA. Dvorana je za taj događaj već osigurana, a poduzetnici se pozivaju da već sada rezerviraju termin za ovaj događaj. Zahvaljujemo se domaćinu ovogodišnjeg druženja Stipi Matiću (MSAN grupa).

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

16 / srpanj 2012.

Intervju s glavnim tajnikom UBH Prsten Marjanom Biškićem

Rad na realizaciji temeljne vizije i misije Udruge U ovom broju elektroničkog časopisa donosimo intervju s glavnim tajnikom Udruge Prsten Marjanom Biškićem, jednim od utemeljitelja Udruge, te njezine misije i vizije koji godinama u zajedništvu s ostalim članovima radi na provedbi planova rada Razgovarala: Ivana Kolovrat Jedan ste od utemeljitelja Udruge bosanskih Hrvata Prsten i aktivan ste član (Predsjedništva, Upravnog odbora) od samih početaka rada. Koje su temeljne ideje i što je inspiriralo začetnike da osnuju Udrugu?

Kakvi su bili počeci rada?

Poziv Ilije Tolića da se uključim u rad Inicijativnog odbora za utemeljenje Udruge, dočekao sam s velikim zanimanjem i odazvao sam se odmah. Na prvom sam sastanku rekao da se želim uključiti u udrugu koja okuplja Hrvate BiH, baštini njihove običaje i kulturu, pomaže njihovu opstanku u BIH, u pozitivnom smislu predstavlja i promovira Hrvate BiH u RH, te pomaže da se snađu u novoj domovini, a da istodobno ne zaborave da je njihova domovina i BiH. Moj jedini uvjet bio je da u Udruzi ne bude "bavljenja politikom". Upravo to što sam rekao na prvom sastanku, jest ideja koja nas je okupila i koja nas na određeni način motivira i danas. Počeci rada Udruge nisu bili laki, bilo nas je malo, no svi su bili iznimno motivirani za rad u Udruzi, te smo veoma brzo donosili odluke

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

i u hodu osnivali radna tijela Udruge, Zakladu Prsten, izdali prvi časopis Prsten i pokrenuli mnoge humanitarne projekte.

Kako danas vidite Udrugu nakon sedam

godina djelovanja? Koje su njezine mogućnosti, primjerice u širenju podružnica, a koje se do danas još nisu potpuno ispunile?

Kažu da je lakše dostići, nego održati dosti-

naslovnica

sadržaj

gnutu razinu. Prvih godina djelovanja postigli smo ugled i respekt u javnom životu RH i BiH. Danas nas svi prepoznaju, dovoljno je samo reći Udruga Prsten. No to od članstva i tijela upravljanja traži i veći angažman i odgovornost, što nažalost pojedini članovi, pa i članovi Upravnog odbora Udruge nisu shvatili. Danas je novo vrijeme, koje osim okupljanja Hrvata BiH u Udruzi traži i konkretne aktivnosti i rezultate, a u skladu s tim prilagodili smo i organizaciju rada u Udruzi. Osim podružnica, kao organizacijskih dijelova Udruge, koje okupljaju i neposredno rade s članstvom, osnovali smo zavičajne klubove u kojima se okupljaju članovi po mjestu rođenja i podrijetla, Klub žena, Klub znanstvenika u kojem imamo 34 doktora znanosti i 30 magistara znanosti, Klub utemeljitelja i naravno Forum mladih koji su budućnost Udruge i jamac da se neće zaboraviti baština Hrvata BiH. Organiziramo tribine, okrugle stolove i gospodarske forume, a teme su aktualne i u interesu Hrvata BiH. Također pokušavamo dati svoj doprinos povratku i održivom opstanku Hrvata u BiH, animiranjem i pružanjem pomoći Hrvatima u BiH za vađenje CIPS-a, prijave i izlaska na izbore, te upozoravanjem na nužnost izmjene zakona u BiH kako bi hrvatski narod bio ravnopravan i konstitutivan. Planiramo osnovati Klub poduzetnika koji će okupljati poduzetnike, članove Udruge, te svojim djelovanje podupirati projekte Udruge Prsten, jer bez financijske potpore nema ni Udruge ni Zaklade. Ovim putem zahvaljujem članovima Udruge Prsten koji su financijskom pomoći Udruzi, te kao zakladnici Zaklade Prsten izdvojili nekoliko milijuna kuna u prethodnih sedam godina.

Radom podružnica nisam u potpunosti zadovoljan, sve ovisi o vodstvu podružnice. Trenutačno je podružnica Udruge Prsten u Varaždinskoj županiji primjer aktivnog i vrijednog rada. Osnovali su KUD Prsten, nogometnu i glazbenu sekciju, svake godine imaju Večer druženja i piknik na otvorenom gdje se članovi obiteljski druže i baštine kulturnu,

prethodna stranica

sljedeća stranica

17 / srpanj 2012.

Intervju s glavnim tajnikom UBH Prsten Marjanom Biškićem sportsku i inu baštinu iz svog rodnog kraja. Prije nekoliko godina primjer u radu je bila podružnica u Sl. Brodu. Očekujem u idućem razdoblju bolju organizaciju i rad u podružnicama, posebno ako se ima u vidu da smo Statutom Udruge dali mogućnost da imaju pravnu osobnost. Od Udruge se mnogo očekuje u svim područjima djelovanja, propisanima u viziji i misiji Udruge Prsten pa članstvo, a posebno tijela upravljanja moraju biti svjesni i primjereno tome raditi i preuzeti dio odgovornosti, a ne samo pasivno promatrati. Svatko svojim zalaganjem daje bitan doprinos.

Na funkciji glavnog tajnika UBH Prsten ste više od godinu dana. Kako biste prokomentirali rad u vrijeme vašeg mandata i jeste li zadovoljni situacijom u proteklom razdoblju?

Od početka djelovanja Udruge član sam Upravnog odbora, član Predsjedništva i uključen u sve aktivnosti Udruge. Pokušavao sam dati najviše što mogu u skladu s raspoloživim vremenom i svojim mogućnostima. Danas kao glavni tajnik radim sve to i naravno poslove prvog operativca Udruge, kao što su to radili i prethodnici na toj dužnosti, Vladimir Ravlić, Drago Kisić i Dinka Martinović. Svi smo ponaosob donijeli nešto novo organizaciji i radu Udruge, a svako vrijeme traži nešto drugo, novo, sadržajnije i kvalitetnije. Možda je meni malo lakše raditi, jer sam i član Predsjedništva i utemeljitelj Udruge. Nikada se ne zadovoljavam dostignutim stupnjem unutarnjeg ustrojstva Udruge, radom članova u tijelima upravljanja i općenito članstva.

Držim da trebamo i možemo biti učinkovitiji, bolje organizirani, te u tijelima upravljanja imati članove koji su spremni odreći se slobodnog vremena i posvetiti se radu Udruge, jer to od njih očekuju oni koji su ih predložili i izabrali. Radom pojedinih članova Upravnog odbora nisam zadovoljan, predloženi su, pristali na kandidaturu

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

i izabrani u tijelima upravljanja, a zatim su "zaboravili" na obveze i odgovornost prema onima koji su ih predložili i izabrali. Moj pristup jest da ako sam član neke udruge, kluba i sl. onda trebam poštovati Statut, ispunjavati svoju obvezu (članarinu i druga davanja), aktivno sudjelovati u radu, financijski pomagati projekte primjereno mogućnostima, itd. Dok sam glavni tajnik Udruge Prsten inzistirat ću na tome, a potporu za to imam i od članova Predsjedništva UO. Moram istaknuti izvanredan rad članova Predsjedništva i jednog dijela članova proširenog predsjedništva u ovom sazivu i pod vođenjem predsjednika Udruge Markom Pipunićem, što mi znatno olakšava rad kao glavnom tajniku.

Koji su glavni zadaci pred vama i članstvom u idućem razdoblju u Planu rada Udruge u 2012. godini?

Zadaće Udruge Prsten u idućem razdoblju jesu: ◾ osnaživanje rada klubova, podružnica i svih tijela upravljanja, osnivanje novih podružnica i klubova, te stvaranje jasne slike članstva i uloge članstva u radu Udruge. Kada govorimo o članstvu, cilj nam je kvaliteta članstva, a ne kvantiteta i zbog toga ćemo do Izborne skupštine, koja se održava u listopadu, raditi na ažuriranju članstva kako bi bio prestiž biti član Udruge Prsten. Posebna zadaća jest osigurati izbor najboljih i najaktivnijih članove u Upravni odbor koji će htjeti, znati i moći voditi Udrugu u razdoblju 2012.- 2014. godine ◾ nastavak suradnje s udrugama i zavičajnim klubovima Hrvata BiH u RH, BiH i u inozemstvu, te drugima udrugama koje podržavaju našu viziju i misiju ◾ suradnja s tijelima vlasti na svim razinama u RH, a posebno s Državnim uredom za odnose RH prema Hrvatima izvan RH, te vlastima u BiH u pomoći opstanka Hrvata u BiH i potpori odr-

Na jednom od sastanaka Upravnog odbora UBH Prsten

živom povratku Hrvata u BiH ◾ u suradnji s političkim predstavnicima Hrvata u BiH raditi na izmjeni Ustava BiH i entiteta, te zakona uključujući i izborni zakon koji će Hrvatima u BiH osigurati ravnopravnost s druga dva naroda u BiH, zaštitu imovine u BiH i opstanak na čitavom prostoru BiH ◾ animiranje i pomoć Hrvatima iz BiH da ostvare svoja prava na osobne iskaznice BiH, izlazak na izbore i popis stanovništva ◾ razvijati kod Hrvata BiH, ma gdje bili, osjećaj da je i BiH njihova domovina ◾ raditi na promjeni javne slike o Hrvatima iz BiH u RH, prezentirajući doprinos Hrvata podrijetlom iz BiH kulturnom, sportskom, gospodarskom, znanstvenom i inom razvoju RH. Na jesen 2012. održat će se izbori za novi sastav Upravnog odbora Udruge Prsten prema novim pravilima. Što biste poručili svim čitateljima elektroničkog časopisa Prsten vezano za rad ovog tijela Udruge?

naslovnica

sadržaj

Nije riječ o novim pravilima izbora za članove Upravnog odbora, nego želimo jasniju procedura kandidiranja i predlaganja, kako bi se znalo tko je koga predložio u Upravni odbor. Naime u zadnjem sazivu Upravnog odbora predloženi su i izabrani članovi UO koji nikada nisu došli na sjednicu Upravnog odbora, a netko ih je predložio.

Pravo glasa i nazočnosti na izbornoj skupštini imat će samo oni članovi Udruge koji u kontinuitetu ispunjavaju redovito svoje obveze propisane Statutom Udruge, ako ih ne ispunjavaju iz opravdanih razloga, to trebaju reći i smatrat ćemo ih punopravnim članovima. Poručio bih članovima Udruge Prsten, da za svoje predstavnike predlože i izaberu predstavnike u Upravnom odboru koji su svojim dosadašnjim radom opravdali njihovo povjerenje i uživaju povjerenje Hrvata iz njihova mjesta rođenja i podrijetla u BiH. Samo će na takav način moći neposrednije i kvalitetnije utjecati na ukupan rad u Udruzi i dati svoj doprinos u provedbi vizije i misije Udruge.

prethodna stranica

sljedeća stranica

18 / srpanj 2012.

Ljudi, događaji, povodi Izaslanstvo UBH Prsten na sastanku s potpredsjednikom Vlade RH Nevenom Mimicom

Suradnja Vlade RH i Udruge Prsten bit će dvosmjerna

Razmijenjena su mišljenja o trenutačnoj političkoj i gospodarskoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na položaj Hrvata, te utjecaju skorog pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na odnose dviju zemalja Piše: Marjan Biškić

I

zaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata Prsten 17. srpnja 2012. u sastavu Marko Pipunić, Pavo Zubak, Stipo Matić, Mijo Marić i Marjan Biškić primio je potpredsjednik Vlade RH za unutarnju, vanjsku i europsku politiku mr. sc. Neven Mimica.

Na sastanku su bili i mr. sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i mr. sc. Kristijan Turkalj, tajnik Ureda.

Predsjednik Udruge Prsten Marko Pipunić upoznao je nazočne s Udrugom, vizijom i misijom, te planom i programom rada.

Istaknuo je zabrinutost za položaj Hrvata u BiH i nužnost promjene Ustava i izbornih zakona kako bi Hrvati u BiH bili konstitutivni i ravnopravni. Razgovaralo se o aktivnostima oko lokalnih izbora u BiH, Zakonu o boravištu, popisu stanovništva u BiH, graničnim prijelazima, te o implementaciji Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH i Zakona o potvrđivanju sporazuma između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o povratku izbjeglih osoba iz BiH i RH. Velika pozornost u razgovorima posvećena je održivom povratku i opstanku Hrvata u BiH. Zbog toga su predstavnici Udruge predložili da se izbornim zakonima u BiH propiše broj vijećnika, predstavnika naroda BiH, u skladu s postotkom stanovništva iz 1991. godine, a posebno je to bitno za općine i gradove u srpskom entitetu BiH gdje je postotak Hrvata pao na 1%.

Potpredsjednik Vlade Neven Mimica istaknuo je interes Republike Hrvatske za unapređivanjem dobrosusjedskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom, te punu potporu Bosni i Hercegovini na njezinu euroatlantskom putu.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Naglasio je zalaganje Republike Hrvatske za poboljšanje sadašnjeg položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini kao jednakopravnog i konstitutivnog naroda, ocijenivši kako bi usmjeravanje konkretnih programa s ciljem socijalnog i gospodarskog razvoja moglo biti po-

ticajno za ostvarivanje održivog povratka i ostanka Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dogovorena je buduća suradnja Vlade RH i Udruge Prsten koja će biti dvosmjerna, obostrano korisna, a na dobrobit Hrvata BiH.

Izaslanstvo Udruge bosanskih Hrvata Prsten 17. srpnja 2012. u sastavu Marko Pipunić, Pavo Zubak, Stipo Matić, Mijo Marić i Marjan Biškić primio je potpredsjednik Vlade RH za unutarnju, vanjsku i europsku politiku mr. sc. Neven Mimica.

Na sastanku su bili i mr. sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i mr. sc.Kristijan Turkalj, tajnik Ureda

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

19 / srpanj 2012.

Ljudi, događaji, povodi Osnovan Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Korjenite promjene u odnosima RH prema Hrvatima izvan RH?

Vlada je u ožujku 2012. imenovala predstojnicu Državnog ureda za Hrvate izvan RH Dariu Krstičević koja radi na njegovu ustroju Piše: Bruno Iljkić

P

rošle su godine u Hrvatskom saboru donesene Strategija i Zakon o Hrvatima izvan Republike Hrvatske te, na osnovi njih, Uredba Vlade RH kojom je konačno omogućen institucionalni i pravni okvir za uređenje odnosa RH prema Hrvatima koji žive izvan RH. Udruga Prsten u suradnji s Katoličkom crkvom i Caritasom BiH i RH pet je godina radila na stvaranju političke volje za izradom navedenih akata. Oni su početna točka za ozbiljan i sustavan rad na ovoj materiji koja je bila zapostavljena a od krucijalnog je značenja za sve Hrvate izvan RH ali i one koji žive u RH. Konačno je ostvareno da se aktivnosti u pogledu Hrvata izvan RH vode koordinirano iz jednog centra iz UREDA ZA HRVATE IZVAN RH. Treba napomenuti da je Udruzi Prsten, kada smo se počeli baviti ovom temom, (dandanas tako funkcionira dok to ne uspijemo promijeniti) bilo vrlo teško jer se problematikom Hrvata izvan RH bavilo sedam ministarstava, Hrvatska Matica iseljenika, Saborski odbor za Hrvate izvan RH i neke druge institucije a da nisu u tom radu imali jedinstven plan/strategiju niti su im aktivnosti bile koordinirane iz jednog centra.

Sada kada je Ured pravno utemeljen i Vlada imenovala predstojnicu Ureda pristupit će se korjenitim promjena u skladu s usvojenom Strategijom i Zakonom o odnosima RH prema Hrvatima izvan RH. Proces preustroja, da bi se sve aktivnosti vodile iz jednog centra, započet je imenovanjem predstojnice Ureda u Vladi koja radi na ustrojstvu Ureda za Hrvate izvan RH. Za predstojnicu Ureda imenovana je Daria Krstičević. Predsjedništvo i Upravni odbor Udruge Prsten imenovalo je Brunu Iljkića (koji će formirati tim) za suradnju s Uredom za Hrvate izvan RH.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Prvi korak - organiziranje rada Ureda

Ostvaren je kontakt i prvi susret s Dariom Krstičević, predstojnicom Ureda na kome je informirana o ulozi i djelovanju UBH Prsten u poslednjih pet godina u stvaranju političke volje a kasnije i samoj izradi Strategije i Zakona. su Prenesena su joj naša iskustva i promišljanja o budućem ustroju Ureda s posebnim osvrtom na uređenje gospodarskog sektora koji sada daje izvanredne mogućnosti.

Izražena je i namjera za daljnjim radom u koordinaciji s Uredom.

Hrvati iz Bosanske Posavine i srednje Bosne sustavno su zapostavljani i nikada nisu imali svoje predstavnike u institucijama gdje se odlučivalo upravo o njihovoj sudbini. Sada kada smo osnovali "nestranačku instituciju" gdje će se iznova odlučivati i o našoj sudbini, imamo pravo očekivati da imamo svoje zastupnike.

Hrvati iz Posavine i srednje Bosne su golema populacija te s obzirom na brojnost nedovoljno zastupljena u institucijama vlasti.

Kako bismo premostili ovaj paradoks, prilikom izrade i Zakona i Strategije za Hrvate izvan HR trudili smo se i zalagali da ova tema bude iznadstranačka. U tome smo uspjeli tako da je Zakon izglasan konsenzusom, glasovima svih zastupnika (samo je jedan zastupnik bio suzdržan). Potvrda te teze jest i izbor predstojnice Ureda koja je nestranačka osoba, rođena u Sarajevu.

Konkretna suradnja Prstena i Ureda počela je pozivom Darie Krstičević na okrugli stol koji je Udruga organizirala u Banja Luci 11. lipnja 2012., na temu održivog povratka bosanskih Hrvata. Na tom okruglom stolu predstojnica se obratila nazočnima i upozala ih s novim mogućnostima koje pruža Ured, Zakon i Strategija. Ujedno se upoznala s aktivostima Udruge Prsten i njezinom značajnom ulogom u našoj populaciji.

Mr. sc. Daria Krstičević, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

20 / srpanj 2012.

Ljudi, događaji, povodi

JOHOVAC 1992. – 2012. – 20 godina poslije U nazočnosti brojnih gostiju, branitelja i mještana Johovca, župljana župe Foče, Posavine, prijatelja s područja Usore i Žepča te Republike Hrvatske 9. i 10. lipnja 2012. obilježena je godišnjica ratnih stradanja u Johovcu. Dvadeset godina prošlo je od kada je Johovac izgubio slobodu i ostao bez svojih mještana koji su se raselili po cijelom svijetu

P

Piše: Dragan Lozančić rema predviđenom programu obilježavanja godišnjice i sjećanja na događanja 1992. godine, fra Jozo Gogić župnik župe Foča kojoj pripada Johovac, predvodio je misu za poginule branitelje i civilne žrtve u filijalnoj crkvi na Vrisikama u Johovcu u 11,00 sati.

Nakon mise kod spomen-križa na groblju u Johovcu položeni su vijenci i zapaljene svijeće članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja, branitelja Johovca koje je predvodio zapovjednik Johovčanske satnije Božo Križić, predsjednik kriznog štaba Johovac Luka Čalić, branitelji Luka Lozančić i Marijan Ćurak.

U ime predsjednika Federacije BiH Živka Budimira vijenac je položio izaslanik Martin Andačić, a u ime Grada Slavonski Brod vijenac je položio zamjenik gradonačelnika Zoran Ivanović.

Ratni zapovjednik 103. brigade HVO pukovnik Ivan Ćorluka sa suradnicima generalom Ilijom Rašićem i pukovnikom Zlatkom Tolićem položio je vijenac u ime Zapovjedništva 103. derventske brigade, a vijenac je položila i prijateljska Općina Voćin u čijoj delegaciji su bili hrvatski ratni vojni invalidi, dozapovjednik johovačke satnije i časnik vojne policije HV-a u mirovini Ivica Krajinović i časnički namjesnik HV-a u mirovini Antonijo Križić, pripadnik prvog Gardijskog zdruga HV-a.

U ime predsjednika HVIDRA-e Republike Hrvatske Josipa Đakića vijenac su položili stožerni brigadir HV u mirovini Marjan Biškić s predsjednicom HVIDR-a Žepče Marom Budimir i predsjednikom HVIDRA-e Usora Perom Lujićem, a u ime Udruge "ZAVJET" i "ZAVJET ZA HRVATSKU" vijenac su položili general- bojnik HV-a u mirovini Marko Lukić i brigadir HV-a u mirovini Ivan Rašić.

HDZ Republike Hrvatske predvodio je izaslanik glavnog tajnika Josip Vidović položivši vijenac, te izaslanstvo HSLS-a koje je predvodio predsjednik Darinko Kosor sa suradnicima Draganom Martinović, Ivanom Martićem i pukovnikom HV-a u mirovini Draganom Kurtušićem, a prijatelji s Cera su u Johovcu u ime 4. bojne Cer (103. brigada

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

HVO-a) vijenac položili pukovnik HVO-a u mirovini Marko Ćosić i Marko Matić, predsjednik Udruge Cer. Na komemoraciji koju su obitelji poginulih posebno emotivno proživljavali, obratili su se zapovjednik satnije Johovac Božo Križić, pukovnik HV-a u mirovini Ivan Ćorluka kao ratni zapovjednik 103. derventske brigade HVO-a, zatim johovčanski sin, general- bojnik HV-a u mirovini Marko Lukić, predsjednik ZAVJETA ZA HRVATSKU, te bivši predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak, zastupnik u Hrvatskom saboru Republike Hrvatske Šima Đurđević i Mijo Matanović, zastupnik u Domu naroda parlamenta Federacije BiH. Nakon obraćanja gostiju, fra Jozo Gogić pomolio se zajedno s nazočnim mnoštvom za sve poginule i sve koji počivaju u svom Johovcu.

Osim navedenih gostiju i uzvanika koji su položili vijence i obratili se okupljenima posebni gost u Johovcu bio je konzul Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Christian Reismuller, kojeg su organizatori obilježavanja obljetnice upoznali s problemima i poteškoćama koje tište Johovčane.

Potrebno je spomenuti izaslanika gradonačelnika grada Zagreba Stipu Čička, general-bojnika HVO-a u mirovini Iliju Rašića, predsjednika Općinskog vijeća Općine Usore Peru Lujića, vijećnika Općine Usora i poduzetnika Miju Ćosića, direktora tvrtke "Dalekovod" iz Rudanke i predsjednika Općinskog odbora HDZ-a Doboj Luku Miloša, zatim ratne zapovjednike 103. brigade HVO-a, ratne vojne invalide Johovčanske satnije. Mnoge je razveselio dolazak Ante Krnjića, stopostotnog hrvatskog ratnog vojnog invalida. Posebne zahvale upućuju se braniteljima Johovca, kao i pripadnicima ratnih brigada HVO-a, te poduzetnicima i brojnim građanima koji su financijski pomogli u organizaciji obilježavanja obljetnice.

Organizatori su nakon službenog dijela obilježavanja godišnjice organizirali za sve nazočne ručak u obnovljenom dijelu osnovne škole u Johovcu, koja se nekada zvala "Bratstvo i jedinstvo".

Spomen-obilježje s imenima poginulih branitelja i civila Johovca

Organizatori su gostima uručili prigodne darove. Konzulu Savezne Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini Christianu Reismulleru uručena je umjetnička slika, a posebna zahvalnica predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru koju je primio izaslanik.

Martinu Andačiću, savjetniku za pitanja izbjegličke i povratnike populacije u znak zahvale za pomoć u realizaciji projekta obnove mjesnog doma u Johovcu koji je u potpunosti izgorio u požaru 20. ožujka 2012. uručen je dar, a umjetničku sliku dobio je Luka Miloš, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Doboj koji je s ministrom za izbjeglice Davorom Čordašem osigurao financijska sredstva potrebna za postavljanje stolarije na novoizgrađenoj mrtvačnici u Johovcu kao i za novo izgrađenu (asfaltirana) stazu u groblju od spomenika poginulim braniteljima do crkve na groblju u Vrisikama, središnjem djelu Johovca.

Sve radove na obnovi doma i parkirališta ispred doma u Johovcu unaprijed je svojim materijalom do isplate sredstava po natječaju izveo poduzetnik Mijo Ćosić iz Žabljaka.

Zahvalnica za doprinos u obilježavanju godišnjice u Johovcu uručena je i gradonačelniku grada Slavonski Brod, dr. Mirku Duspari, koji svake godine dođe u Johovac i položi vijenac za poginule branitelje, a prigodne darove, koje je osigurao Dario Radović, dobili su Darinko Kosor, Josip Vidović, Mijo Matanović i Mijo Ćosić.

Organizatori se zahvaljuju svima koji su svojom nazočnošću tijekom dva dana pokazali da Johovac i njegovi ljudi postoje i vjeruju u svoj kraj i da će postojati za vječnost, sviđalo se to nekome ili ne.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

21 / srpanj 2012.

Istraživanje Budućnost mladih u BiH

Vraćam se majci u Bosnu?

Popularna izreka Na mladima svijet ostaje trebala bi postati misao vodilja BiH unatoč nezahvalnim uvjetima u kojima se nalaze mlade osobe Pišu: Tea Lovrinović i Branka Martinović, FM

F

orum mladih proveo je anketiranje učenika drugih i trećih razreda srednjih škola u sklopu projekta Informiranje o obrazovnim mogućnostima u RH, koje se održalo u travnju 2012. u Bosni i Hercegovini. U gradovima Zenica, Tuzla i Odžak u dva KŠC-a i srednjoj školi, uz održanu prezentaciju, podijeljeni su upitnici s 10 pitanja. Cilj upitnika bio je doznati zašto srednjoškolci odlaze na studij u RH i druge države, kao i koji je njihov stav prema povratku u BiH nakon završenog studija u inozemstvu te što su najveći problemi mladih u BiH i što bi ih motiviralo na povratak.

Ukupan broj anketiranih srednjoškolaca je 183, a najveći broj upitnika su ispunili učenici Srednje škole Pere Zečevića u Odžaku (njih 88).

Uzorak čini 61% žena i 39% muškaraca.

Na pitanje gdje planiraju upisati fakultet, 45% srednjoškolaca je odgovorilo u Hrvatskoj dok 36% njih namjerava ostati u BiH, a 8% bira Austriju za studijsko odredište. Između ostalih zemalja za koje se odlučilo 11% učenika, prednjače Njemačka i SAD, a spomenute su i Norveška, Australija, Švedska, Švicarska, Srbija, Velika Britanija te Mađarska.

Nakon podjele u kojoj se se većina srednjoškolaca odlučuje za studij izvan granica BiH, postavlja se pitanje zašto žele fakultet u drugoj državi.

Da u inozemstvu postoji bolji obrazovni sustav smatra njih 40%, a 25% ih se namjerava zadržati u inozemstvu nakon završenog studija jer misle da će lakše naći posao. Stopa nezaposlenosti mladih u BiH iznosi 58,5% te je najveća stopa nezaposlenosti od svih starosnih skupina, a gotovo je četiri puta veća od one njihovih

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

vršnjaka iz zemalja EU. Vodeći donatori u sektor obrazovanja BIH 2011. godine su: Europska komisija koja je izdvojila 1,52 milijuna eura, Austrija s izdvojenim 1,26 milijuna eura te UNICEF s doniranih 1,05 milijuna eura. Ostali donatori su Njemačka, Norveška, Češka, SAD, Francuska, Švicarska i Japan.

Prema Izvještaju o napretku u realizaciji milenijskih razvojnih ciljeva u Bosni i Hercegovini, preporuke za razvoj obrazovnog sustava u BIH tiču se povećanja pristupa cjelokupnog stanovništva obrazovanju, osiguranja provedbi odredbi za besplatno obrazovanje, reforme financiranja obrazovanja, uspostavljenja standarda obrazovanja te usklađivanje fakultetskih programa s tržištem rada i društvenim razvojem.

Anketa u sklopu projekta Informiranje o obrazovnim mogućnostima u RH , travanj 2012.

Novčana pomoć za obrazovni sustav u BIH 2010. i 2011. god., milijuna eura (Izvor www.mft. gov.ba)

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

22 / srpanj 2012.

Istraživanje Budućnost mladih u BiH

Financiranje studija i povratak mladih nakon studija

Gotovo svaka druga mlada osoba u BiH koja je izišla iz formalnog obrazovnog sustava, ostaje na razini trogodišnjeg srednjeg obrazovanja ili niže. To znači da je BIH značajno ispod prosjeka EU kada je u pitanju udio osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom ili višim obrazovanjem. Glavni razlog prekida obrazovanja su financije jer samo 7% učenika i studenata prima neki oblik stipendije, a u većini slučajeva ona je 100 KM (400 HRK), odnosno ne prelazi 200 KM (800 HRK). Na sljedećem grafu mogu se vidjeti izvori financiranja budućih studenata.

Većina anketiranih srednjoškolaca primat će novčana sredstva od roditelja i rodbine tijekom svog školovanja (59%), a stipendije vide kao drugi izvor financiranja (13%).

Neposjedovanje kvalifikacija dovodi do socijalnog isključenja i siromaštva mladih te zatvara krug nerazvijenosti u zajednici. Ako mladi i završe fakultet, pojavljuje se problem neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama na tržištu rada u BiH i u EU te s izazovima budućnosti. U visokoškolskim ustanovama, najviše je studenata koji pohađaju društvene ili humanističke programe, iako tržišne potrebe nisu takve. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, najtraženiji su nastavnici, farmaceuti, diplomirani inženjeri elektrotehnike, telekomunikacija, informatike i prometa. Zbog toga većina mladih odlazi u inozemstvo trbuhom za kruhom. Razočaravajući su podaci da bi se nakon završetka fakulteta u inozemstvu, u BIH za stalno vratilo samo 4% mladih, dok prevladavaju odgovori možda (51%) i ne (27%) .

Ako se uzmu u obzir problemi s kojima se mladi susreću u za-

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

pošljavanju poput diskriminacije, korupcije i nepotizma, ovako loš stav o povratku je očekivan.

Za one koji razmišljaju o povratku u BiH, obitelji i rodbina jesu glavni razlozi zašto bi se vratili dok je poražavajući podatak da bi se samo 3% sadašnjih srednjoškolaca odučilo za povratak zbog želje da s novostečenim znanjem pridonesu razvitku države.

Ekonomska situacija koju obilježava BDP per capita od 6.397 KM i gdje je prosječna neto plaća 823 KM djeluje vjerojatno obeshrabrujuće na njih te nisu zainteresirani za organiziranje aktivnosti za mlade na lokalnoj ili bilo kojoj drugoj razini u državi. Većinu od 9% ispitanika koji su kao motivaciju izabrali otvaranje vlastitog poduzeća čine muškarci. Prema "Analizi položaja mladih i omladinskog sektora u BiH" poljoprivreda i turizam su područja na kojima mladi vide potencijal za poduzetništvo.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

23 / srpanj 2012.

Istraživanje Budućnost mladih u BiH

Temeljno rješenje problema odlaska mladih i nezaposlenosti jest poticanje mikro-poduzetništva te mobilnost mladih radi stjecanja međunarodnog iskustva.

Pošto je jedan od gorućih problema u BiH nezaposlenost, nameće se pitanje je li to najveći uzrok odlaska mladih ili još nešto čini njihov ostanak nesigurnim i neželjenim. Neka od razmišljanja srednjoškolaca o tome što je glavni uzrok brain draina jesu: •• Nezaposlenost, nepriznavanje diploma vani, nemogućnost napretka •• Obrazovni uvjeti, bolja budućnost u drugim državama, nema para •• Nepodnošljivo okruženje i mentalitet, fakulteti ne nude dovoljno znanje •• Loše uređena država, slabe plaće, trbuhom za kruhom, nestabilna ekonomija •• Smotana i korumpirana država, korupcija u obrazovnom sustavu, više znanja drugdje •• Sloboda, politika nas uništi Vidljivo je da bi se 32% mladih vratilo kada bi im se nudio posao sa zadovoljavajućom plaćom i uvjetima rada dok ih većina nije sigurna, a 13% ih se sigurno ne bi vratilo.

Svaka peta mlada osoba radi bez ugovora

Što se tiče tržišta rada, svaka peta mlada osoba nema potpisani radni ugovor s poslodavcem, a u prosjeku mladi provedu jednu trećinu svog radnog iskustva radeći bez formalnog ugovora o radu. Ujedinjeni narodi su u prosincu 2009. godine započeli "Program zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP)" zajedno s vlastima, privatnim sektorom i civilnim društvom, čija je svrha unapređenje zapošljavanja mladih. Program koji se usmjerio na 11.600 neaktivnih mladih osoba tako da im se pružaju savjetodavne usluge, obuka za traženje posla, izrade individualnih planova zapošljavanja i dr., trebao je u prosincu 2012. završiti. Naime, rezultati ovog projekta još

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

uvijek nisu dostupni te se ne može izvijestiti je li učinjen napredak na ovom području.

U BiH je prisutna snažna apolitičnost mladih što se može zaključiti iz podatka da tri od četiri osobe u dobi od 16 do 30 godina tvrde kako nisu zainteresirane za politiku. Među njima vlada atmosfera nepovjerenja prema političarima te mišljenje da su sve vladajuće stranke nekompetentne i da gledaju samo svoj interes.

Na kraju im je postavljeno pitanje hoće li im ovo informiranje pomoći u snalaženju prilikom odabira studija u RH, a većina njih je odgovorila da nisu sigurni te, također, polovica njih (49%) bi možda postala članovima Udruge Prsten kada bi došli na studij u RH. Većina mladih osoba upozorava da im sustav ne nudi centre za profesionalnu orijentaciju koji bi im uvelike pomogli kod traženja posla i stručnog usavršavanja. Zapošljavanje mladih koji se trenutačno nalaze u teškoj situaciji predstavlja najvažniji razvojni izazov BiH. Ako se snažnom političkom voljom prepozna da su mladi ljudski kapital koji će u budućnosti pridonositi razvoju zemlje i ako ih se dosljedno bude uključivalo putem raznih programa u donošenje odluka na političkoj razini, gospodarskoj, obrazovnoj itd., država će osigurati rješenje za svoj dugoročni razvoj.

Popularna izreka Na mladima svijet ostaje trebala bi postati misao vodilja BiH jer unatoč nezahvalnim uvjetima u kojima se nalaze mlade osobe s planom odlaska izvan BiH, postoji dio njih s entuzijastičnom vizijom i planom za bolju Bosnu i Hercegovinu sutra.

Vidljivo je da bi se 32% mladih vratilo kada bi im se nudio posao sa zadovoljavajućom plaćom i uvjetima rada dok ih većina nije sigurna, a 13% ih se sigurno ne bi vratilo.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

24 / srpanj 2012.

Istraživanje Budućnost mladih u BiH

Intervju s Ružicom Džoić, brucošicom pedagogije i katehetike na KBF-u, Zagreb

Što te motiviralo za dolazak na studij u Hrvatsku?

- Prošle sam godine pročitala u novinama članak o Udruzi Prsten, informirala sam se na internetu i stupila u kontakt s Maricom Đogaš, članicom Foruma mladih. Došla sam u Zagreb i Marica me upoznala s Klubom žena. Do tada sam bila u nedoumici gdje studirati, ali su mi u odluci, svojom srdačnošću i ljubavlju te nizom savjeta, pomogle članice Kluba žena.

Kako si se snašla u novoj sredini i što ti je bio najveći problem?

- Bojala sam se velikog grada, nove sredine, novog društva te načina na koji će me ljudi prihvatiti. Međutim, zahvaljujući dobrim ljudima, svi ti strahovi su nestali i veoma sam sretna što sam došla na studij u Zagreb. Nisam se pokajala za ovaj korak u svom životu.

Koji su razlozi odlaska mladih iz BiH i s kojim se problemom susreću?

- Za razliku od Hrvatske koja daje niz mogućnosti za studente, od studentskih domova, iksice, popusta te raznih poslova i aktivnosti gdje mladi mogu nešto zaraditi te korisno iskoristiti slobodno vrijeme, u BIH ne postoje sve te pogodnosti zbog teške financijske situacije.

Vidiš li se u BIH nakon završetka studija?

- Budući da sam odrasla u BIH, tamo mi je rodni kraj i lijepe uspomene, rado bih se vratila ako bih imala dobre uvjete i radno mjesto. Međutim, s druge strane, Hrvatska pruža mladim ljudima mnogo više mogućnosti za napredovanje na poslu.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

25 / srpanj 2012.

Istraživanje Budućnost mladih u BiH

Intervju s Enom Rajić,

maturanticom Katoličkog školskog centra "Petar Barbarić", Travnik Zašto si izabrala Hrvatsku za svoje buduće studijsko odredište?

- Hrvatsku sam izabrala jer će ubrzo ući u Europsku uniju što mi otvara širok spektar mogućnosti. Mislim da je svatko kovač svoje sreće i da uspjeh pojedinca ponajviše ovisi o njegovu osobnom trudu bilo gdje studirao, no smatram da i drugi faktori, poput kvalitetnog profesorskog kadra, utječu na njega. Nadalje, svoje sam afinitete usmjerila prema Zagrebačkom sveučilištu koje godinama glasi za najbolje u Hrvatskoj, a i samo studiranje mi omogućava korištenje i usavršavanje materinskog jezika.

Kako si se pripremala za državnu maturu i što misliš o njoj te na koje prepreke nailaze srednjoškolci iz BiH u polaganju državne mature?

- Državna je matura, po mom mišljenju, krajnje iscrpan i stresan proces selekcije mladih srednjoškolaca. To govorim iz vlastitog iskustva jer sam u nju uložila velike napore. Naime, preko zimskog sam raspusta dva tjedna bila polaznikom priprema Zagrebačkog centra za poduku koji mi je uvelike pomogao pri utvrđivanju gradiva i rješavanju propusta srednjoškolskog obrazovanja. No, tu nije bio kraj mojim pripremama. Dva sam mjeseca s prijateljima ponavljala i vježbala matematiku, zatim uspjela interpretirati gimnazijsko gradivo iz hrvatskoga jezika tako da nijedna lektira niti književno razdoblje nisu ostale neizanalizirane. Engleski jezik i psihologija, koju sam uzela za izborni predmet, također nisu ostali neproučeni.

Nadalje, sa sigurnošću mogu reći da postoje neke nelogičnosti u čitavom sustavu poput činjenice da studij psihologije na Filozofskom fakultetu i Hrvatskim studijima u Zagrebu traže višu razinu matematike, dok neki prirodoslovni fakulteti traže nižu razinu. Ne razumijem

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

zbog čega bi jednom budućem psihologu ili profesoru engleskoga jezika bilo potrebno analitičko poznavanje složenih trigonometrijskih operacija ili čega sličnog. Razumijem potrebu za eliminacijom i uzimanjem najperspektivnijih učenika u okrilje svojih fakulteta, no, što je previše, previše je. Prepreke s kojima se bosanskohercegovački srednjoškolci susreću u državnoj maturi ne smatram velikima, osim možda kompliciranog postupka isplaćivanja troškova.

S kojim se problemima susreću mladi iz tvog kraja?

- Mladi iz moga kraja se susreću s lošim obrazovnim, te socijalno-ekonomskim uvjetima poput siromaštva, nepoticajne okoline i nezaposlenosti. Međutim, dok su na vlasti politički dužnosnici koji rade sve osim svoga posla, stajat ćemo na "mrtvoj točki ničega".

Na koji bi način mladi mogli pomoći u razvitku BiH? - Veliki broj mladih Bosanaca i Hercegovaca svoju budućnost planira izvan okvira BiH jer je ona ratom uništena i nerazvijena zemlja, no, opet se velika većina njih voli vratiti "svojoj majci u Bosnu".

Smatram da bi se proces senilizacije zajedno s brain drainom trebao zaustaviti i da bi svaki pojedinac trebao početi od sebe. Naravno, prepreka na putu do ostvarivanja cilja će uvijek biti, no, budemo li digli ruke od vlastite zemlje i prenosili odgovornost na druge, BiH će se i za deset i dvadeset godina koristiti u kontekstu gospodarske nerazvijenosti. Sigurno je da ova zemlja ima golemi potencijal u svojim mladim ljudima - osobama punim elana koje su u mogućnosti uvesti novitete na ove prostore, samo ih treba pravilno usmjeriti i iskoristiti.

Vidiš li se u BiH nakon završetka studija u RH? - Ako uspijem upisati studij psihologije u Zagrebu, te ga uspješno završiti, vraćam se u BiH.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

26 / srpanj 2012.

Intervju s Markom Šimićem, studentom elektrotehnike

Pomažemo iskreno i od srca

U ovom broju e-časopisa donosimo razgovor s društveno angažiranim mladim studentom elektrotehnike Markom Šimićem, bivšim predsjednikom Foruma mladih u Osijeku koji je svoje slobodno vrijeme posvetio pomaganju mladima i svima koji se i danas susreću s poteškoćama koje je ostavio protekli rat u BiH Razgovarala: Ivana Kolovrat Recite nam nešto o sebi. Odakle ste rodom? Kako ste došli živjeti u Osijek?

Rodom sam iz Odžaka, malenog gradića u srcu Posavine. Prva četiri razreda osnovne škole završio sam u Bjelovaru gdje smo bili u izbjeglištvu. Ostatak osnovne i srednju školu završio sam u Odžaku.

Nakon srednje škole upisao sam Elektrotehnički fakultet u Osijeku.

Slobodnog vremena nažalost imam jako malo zbog obveza oko funkcija koje obnašam, ali pokušavam svaki trenutak slobodnog vremena provesti u druženju s prijateljima, što iz Udruge, što svima ostalima.

Odlučio sam se za dolazak u Osijek iz nekoliko razloga, naravno jedan je od njih i financijski jer je nama iz Posavine studiranje jeftinije u Osijeku nego primjerice u Zagrebu, Mostaru ili Sarajevu. Drugi razlog jest i program nastave, u osnovnoj i srednjoj školi radimo po hrvatskom planu i programu te nam se onda teško naviknuti na program rada primjerice u Sarajevu ili Tuzli. Moram priznati da sam jako ugodno iznenađen Osijekom, ljudima, kvalitetom studentskog života i zabavnim sadržajima koje Osijek nudi. Aktivno sam uključen u rad Studentskog zbora Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku čiji sam predsjednik posljednje dvije godine. Uz tu veliku čast ide i odgovornost prema svim studentima grada Osijeka. Posljednju sam akademsku godinu bio također predsjednik Hrvatskog studentskog zbora, krovne organizacije svih studenata Republike Hrvatske.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Kad ste se susreli s Udrugom Prsten? Od koga ste dobili prve informacije o njezinu radu?

S Udrugom sam se upoznao prije četiri-pet godina kada me kolega Mario Marošević upoznao s idejom osnivanja podružnice Foruma mladih UBH Prsten u Osijeku koja mi se odmah svidjela, podržao sam je i odmah se priključio radu.

Studirate elektrotehniku u Osijeku. Koji smjer i što vas najviše zanima na studiju?

Smjer koji studiram je elektroenergetika. Najviše me zanimaju predmeti vezani za Mjerenja u elektrotehnici. Na tom predmetu sam i demonstrator, a nadam se jednog dana i zaposlenju u toj grani elektrotehnike.

Uz studij ste pronašli vremena i za aktivan rad u Udruzi.

Koliko vas sada djeluje u radu i koje aktivnosti provodite?

Trenutačno nas aktivno sudjeluje dvadesetak, a u akcijama nam se priključi još članova koji podržavaju naš rad. Od aktivnosti bih izdvojio humanitarni nogometni turnir na kojem su prikupljena sredstva za kupnju prijenosnog računala za potrebe Kuće nade iz Odžaka. Također smo za Božić prošle godine prikupili sredstva i darove koje smo nosili potrebitima u Orašju. Posjećujemo i manifestacije u Bosni i Hercegovini gdje dajemo punu potporu našim ljudima koji su pretrpjeli velike ratne strahote. Ovim putem bih se zahvalio

naslovnica

Poruka: "Želimo dati punu potporu našim ljudima koji su prošli velike ratne poteškoće", opisuje motivaciju svih mladih ljudi koji su se okupili kako bi djelovali, pomagali i činili dobro u Forumu mladih Udruge Prsten.

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

27 / srpanj 2012.

Intervju s Markom Šimićem, studentom elektrotehnike

dekanu Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, prof. dr. sc. Vladi Gubercu, također našem Posavljaku, koji nam uvijek iziđe u susret i za potrebe puta posudi fakultetski kombi kako bismo imali minimalne troškove u putovanju.

Kako ste se organizirali? Gdje se sastajete i koliko?

Imamo predsjednika, zamjenika predsjednika i tajnika Foruma Mladih UBH Osijek. Također imamo razne odbore koji se bave raznim djelatnostima. Njima upravljaju predsjednici odbora. Sastajemo se po potrebi jednom tjedno ili minimalno jednom u dva tjedna u prostorijama Studentskog zbora u sveučilišnom kampusu. Članovi Foruma mladih često putuju u BiH u humanitarne svrhe. Kako vas dočekuju u gradovima BiH? Moram priznati da se nekad i iznenadim jako ugodnim dočekom koje nam prirede u gradovima BiH. Nadam se da ćemo i dalje moći uveseljavati sve ljude u našoj domovini, posebno onim krajevima koja su teško pogođena ratom. Član ste predsjedništva Studentskog zbora na razini države i Sveučilišta u Osijeku. S kakvim se problemima studenata susrećete u radu zbora?

Studentski zbor ima tri razine, Studentski zbor pojedinog fakulteta, Skupština Studentskog zbora Sveučilišta, kod nas u Osijeku ona čini 25 članova, te Hrvatski studentski zbor, predstavnici svih sveučilišta i jedan predstavnik hrvatskih veleučilišta i visokih škola. Izbori se održavaju svake dvije godine. Na taj su način i podijeljeni problemi. Zahtjeve studenata vezano za nastavu rješavaju pojedini zborovi na fakultetima. Studentski zbor Sveučilišta ima obvezu predstavljati studente u Senatu Sveučilišta u kojem imamo ravnopravan položaj s dekanima svih fakulteta i gdje iznosimo probleme koji se tiču svih studenata Sveučilišta. Nadalje, Hrvatski studentski zbor djeluje kao koordinativno tijelo svih studentskih zborova u Republici Hrvatskoj. Trenutačno sudjelujemo u pregovorima s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa oko definiranja uvjeta plaćanja školarina na svim godinama studija koja će svakako biti bolja za studente. Od aktualnih problema u Osijeku izdvojio bih nedostatak smještaja u studentskim domovima što je jako bitno i za nas koji nismo iz Hrvatske, ali smo dobili čvrsto obećanje da će se nagodinu krenuti s izgradnjom nove zgrade studentskog doma sa

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Marko Šimić s članovima Foruma mladih iz Osijeka prilikom posjeta Kući nade u Odžaku

750 mjesta. Naravno da uvijek ima problema i da nije sve sjajno, ali sve pokušavamo riješiti u hodu. Pozivam sve studente iz Osijeka koji čitaju ovo izdanje časopisa da nam se obrate sa svojim problemima na mail adresu: szbor.os@gmail.com Kakav je život studenata u vrijeme ekonomske krize koja se prelijeva na kvalitetu života svih društvenih skupina pa tako i na studente?

Svakako se osjeti ekonomska kriza, ali zahvaljujući studentskim iskaznicama za prehranu, popularnim x-icama, raznim poslovima koje studenti mogu dobiti preko studentskog servisa, ali i stipendijama, kriza se nekako prevlada. Svakako pozdravljam i nastojanje naše Udruge i pojedinih tvrtki da stipendiraju studente i učenike jer time daju veliku pomoć u školovanju roditeljima djece koja su u težoj materijalnoj situaciji.

Imate li kakve savjete za studente kako bi im ovo životno razdoblje proteklo što bezbolnije?

Jedan od najboljih savjeta koje im mogu dati jest da završe fakultet u što kraćem roku i daju svoj doprinos razvoju Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Što biste poručili našim mladim čitateljima rodom iz BiH u ime Foruma mladih u Osijeku? Želim da nam se pridruže u akcijama koje ćemo organizirati u budućnosti i daju svoj doprinos radu Udruge. Svima koji studiraju želim puno sreće u daljnjem studiranju, a budućim studentima želim da odaberu studij koji će voljeti jer im je to životna odluka.

Svima vama i Studentski zbor ali i Udruga stoji na raspolaganju za pomoć.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

28 / srpanj 2012.

Život poslije tragedije, Robert Kajušić

Živjeti punim plućima – bez ograničenja

Robert Kajušić, student je II. godine informatologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, rođen je u Kiseljaku, BiH, prije dvadesetdvije godine. S tri godine, Robert, njegov brat blizanac Goran i godinu dana starija sestra Ana – izgubili su u ratu 1993. oca Augusta, branitelja HVO-a.

Desetak godina poslije Robert je preživio tragičnu nesreću - na metar od njega eksplodirao je tromblon, zaostao od rata, ubivši njegova prijatelja i ozlijedivši još nekoliko dječaka Piše: Ivana Kolovrat

Ž

ivot piše nevjerojatne priče... a ovo je priča o Robertu, mladoj osobi koja je u svom životu proživjela strašne tragedije: gubitak oca u ratu dok je bio trogodišnje dijete, eksploziju tromblonske mine koju je držao u ruci. Posjetili smo ga u njegovoj studentskoj sobi kako bismo porazgovarali o – svemu. Teškim trenucima u prošlosti i sadašnjosti koju živi punim plućima. U razgovoru s njim otkrili smo snažnu i odlučnu osobu koja ima ciljeve i planove koje namjerava ostvariti. Robert Kajušić stanuje u studentskom domu Cvjetno naselje, studira informatologiju, ima djevojku, studenticu 5. godine novinarstva. Ima neodoljivog i nestašnog psa labradora Vilija. Trenira goalball, putuje na natjecanja, sudjelovao je na Europskom prvenstvu u goalballu u Poljskoj. U domu ima dobru ekipu s kojom se druži, pije kavu, izlazi u šetnju s psom. Sluša muziku, odlazi na koncerte. Jako je zadovoljan kvalitetom života i sviđa mu se Zagreb. U Kiseljak, u posjet majci Bernardi, bratu i sestri putuje dva puta godišnje. Nakon završetka studija pokušat će pronaći posao u Zagrebu.

– Ovdje je teško pronaći posao, za mlade pogotovo, a u Bosni je još teže – prokomentirao je ekonomsku krizu u svijetu i kod nas.

Tog dana, prije deset godina, nekolicina bezbrižnih, nevinih dječaka igrala su se na otvorenom ne sluteći nikakvu opasnost.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Prijatelji su pronašli od rata zaostale projektile i tromblone i počeli se igrati s njima. I Robert je dobio jedan tromblon u ruke, s kojim je, u igri zamahnuo i udario u drvo. U eksploziji je jedan dječak poginuo, ostali su lakše ozlijeđeni, a Robert je ostao bez desne šake i očiju.

Život nakon eksplozije: bez desne šake i vida

Četiri mjeseca proveo je u bolnici. Nakon toga je oporavak nastavio kod kuće. Najbliža škola za slijepe i slabovidne osobe nalazila se u Sarajevu pa je sljedeće godine školovanje nastavio u Sarajevu. Nakon osnovne škole upisao je Dobrinsku gimnaziju. Stanovao je u đačkom domu. Bio je odličan učenik pa je nastavak školovanja bio, za Roberta, samorazumljiv.

Kad smo ga upitali za brata blizanca, nasmijao se rekavši: "Nas dvojica smo potpuno različiti. On je ostao u Kiseljaku s majkom i sestrom. Nažalost, nezaposlen je. Majka je domaćica kao i sestra koja se udala. Jedini prihod od kojeg živim je 350 KM njege iz BiH i on pokriva moje troškove za dom, hranu, knjige…"

Kad smo ga upitali koliko mu se život promijenio od nesreće i kako se nosi s njom, odgovorio nam je: "Ako si sam ne postaviš ograničenja, onda ograničenja ni nema. Sve ovisi o nama samima."

Za Udrugu Prsten čuo je od jednog prijatelja koji mu je ispričao

naslovnica

Robert se poslije tragedije, nakon oporavka, vratio u školske klupe, marljivo nastavio školovanje u Sarajevu i studij u Zagrebu

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

29 / srpanj 2012.

Život poslije tragedije, Robert Kajušić o stipendijama i studentima kojima je pomogla Zaklada Prsten. Kad je stupio u kontakt s voditeljima Udruge, dogovorili su se da mu se kao pomoć donira odijelo riječke tekstilne tvrtke Rio d.o.o. i dvije košulje. "Dobro će mi poslužiti za ispite i posebne prilike", kazao je Robert. Priliku za stipendiju pokušat će iskoristiti kad bude raspisan sljedeći natječaj za dodjelu stipendija.

Stigavši u Zagreb na studij, saznao je da postoji sport prilagođen slijepim i slabovidnim osobama – goalball. Uputio se u dvoranu i počeo trenirati. Odlučio se okušati u tom sportu, svidjelo mu se pa tako danas, uz studij na Filozofskom fakultetu, redovno trenira u sportskoj dvorani i igra na natjecanjima. Prošle godine njihova je ekipa sudjelovala na Europskom prvenstvu u Poljskoj. Osvojili su sedmo mjesto.

- Goalball je slabo poznat sport. Mnogi nisu čuli za njega. Igraju ga šest igrača, trojica protiv trojice, koji sjede na podu. Teren je dug 18 metara. Svaki igrač ima iza sebe gol koji brani. Gol je podijeljen u tri dijela, a ukupno je dug 9 metara. Lopta ispušta zvuk tako da se igrači orijentiraju prema zvuku i brane gol. Onaj koji uhvati loptu, napada suparničke golove – objasnio je pravila igre Robert.

Robert sa svojim psom Vilijem, vodičem za slijepe i slabovidne osobe

Uz Vilija se osjećam sigurnije

Vili je zaigrani, veseli dvogodišnji bijeli labrador i Robertov pas vodič. Vili i Robert su se odmah sprijateljili i sada su nerazdvojni. U studenom 2011. u sklopu programa Centra za socijalnu skrb dodijeljen mu je 2,5-godišnji labrador Vili koji je prošao dresuru za vodiča slijepih osoba. Prije dolaska Vilija u njegov život, Robert se kretao uz pomoć štapa. Na pitanje što se promijenilo otkako živi s Vilijem, Robert nam je objasnio da se osjeća mnogo sigurnije s njim na ulici i na raskrižjima. O zajedničkim trenucima da i ne govori. - Vili je ponajprije pas pa je razumljivo da se nekad vrpolji ili zalaje, tek potom je pas vodič. On ima pravo na ulaz u sve javne prostorije sa mnom: u tramvaj, autobus, fakultetske dvorane, učionice. Odlično se slažemo. Vodim ga na istrčavanje, družimo se s drugim vlasnicima pasa.

Voli svašta trpati u usta pa je nedavno bio bolestan jer je pojeo nešto što nije smio – ispričao nam je Robert na kraju razgovora.

Robertu zahvaljujemo na pristanku i vremenu koje je izdvojio za razgovor o svom životu. Udruga Prsten želi mu mnogo uspjeha u realizaciji planova, polaganju ispita, bavljenju sportom. I nadamo se da ćemo imati još povoda za razgovor s Robertom. Lijepih povoda!

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

30 / srpanj 2012.

Civilno društvo

Aktivno i odgovorno građanstvo – civilne inicijative

Negdje između privatne, pojedinčeve i obiteljske sfere te javne i državne sfere smjestio se treći – civilni sektor u kojem su se razvile građanske, aktivističke inicijative udruženih pojedinaca. Civilno je društvo osnovni preduvjet razvitku pravne i demokratske države.

Spona bez koje se ne može. U Hrvatskoj danas djeluje više od 35 tisuća udruga. Kolika je njihova snaga?

Pripremio: Prsten

Kao pojedinci možemo biti zadovoljni ili pak, nezadovoljni načinom kako se javne politike oblikuju i vode prema određenim skupinama u društvu i prema pojedincima. Pogrešno je smatrati i razvijati uvjerenje kako građani ne mogu ništa protiv loših politika. Kroz instituciju civilnog društva, poznatu već u antičkom razdoblju građani se udružuju u zajedničke inicijative te sudjeluju u kreiranju javnih politika, formiranja javnog mnijenja, razvijanja javnog diskursa o važnim temama za društvo. Još u antici su stari Grci i Rimljani shvatili da se kao pojednici mogu udruživati kako bi poboljšavali vladajući sustav, mijenjali društvene strukture, ili predlagali nove modele činjenja stvari.

Politike koinona (grč. zajednica jednakih), societas civilis (rim. civilno društvo) prvotno su bili sinonimi sa sintagmom političko društvo, no s vremenom su se ta dva izraza razdvojila. U 18. stoljeću se razvila teorija civilnog društva kao instituta zaštite od negativnog upletanja države u društvo. Razvija se građanski, kultivirani duh i tada nastaju brojne udruge, organizacije u kojima građani djeluju volonterski. U teoriji se često ističe kako je civilno društvo jedan od elemenata tripartitnog clustera: država, ekonomija, civilno društvo. Smatra se mjestom gdje se

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

izgrađuju ideologije, stvara konsenzus i legitimira moć u svrhu poboljšanja svoje zajednice i društva.

Organizacije civilnog društva nazivaju se još i nevladine organizacije, neprofitne organizacije, a u literaturi se navode i podjele na: aktivističke grupe, dobrotvorne organizacije, udruženja potrošača, sindikati, vjerske organizacije, kulturne grupe, grupe za zaštitu okoliša, fondacije, zaklade, sportski klubovi, grupe za podršku, ženske udruge i brojne druge.

Razvoj civilnog sektora u Hrvatskoj

Sedam godina je proteklo od prvog Ustava RH do stvaranja zakonskog okvira 1997. i donošenja Zakona o udrugama, uvelike zahvaljujući i međunarodnim pritiscima, kojim je omogućena praktična realizacija ustavnih članaka kojima se jamče građanska prava. Članak 43.

Ustava RH glasi: Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Zbog toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

31 / srpanj 2012.

Civilno društvo Najbolje ideje dolaze u najgorim vremenima.

Robin Williams Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Iz ovog zakona početkom 2000. godine su odlukama i rješenjima Ustavnog suda RH izbačene odredbe koje su bile u suprotnosti s Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Vlada RH 1998. osnovala je i Ured Vlade RH za udruge čija je zadaća praćenje rada i djelovanja udruga koje ostvaruju pravo na potporu iz sredstava državnog proračuna.

Krajem 2000. godine Vlada RH usvojila je Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj. Program suradnje je "policy" karaktera. Izrađen je na načelima partnerstva, transparentnosti, neovisnosti neprofitnog sektora, odgovornosti za korištenje javih resursa, na načelima promicanja ravnopravnih mogućnosti, kodeksu pozitivne prakse i unapređenju kvalitete djelovanja, načelu supsidijarnosti, promicanju nenasilja i aktivnog prihvaćanja različitosti, te na izgradnji socijalnog kapitala.

Program predviđa suradnju Vlade i neprofitnog sektora u područjima:

- zakonodavstva - konzultacija s neprofitnim sektorom prilikom donošenja novih i izmjenom postojećih zakona uključivanjem predstavnika sektora u radne skupine predlagača zakona; - savjetovanja - prilikom donošenja nacionalnih programa i strategija, procjene prioriteta i nositelja dijelova programa, u procjeni različitih projekata u koje se ulaže javni novac; - procjene nacionalne politike svih područja uključujući široko područje socijalne politike; - decentralizacije i suradnje u održivom razvoju za-

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

jednice; - djelomičnog ili potpunog financiranja programa i usluga neprofitnog sektora; - građanskog sudjelovanja u procesu donošenja odluka; - poticanja i podupiranja samoorganizacije i dobrovoljnog djelovanja građana; - razvoja socijalnog poduzetništva i socijalnog kapitala; - poticanja socijalno odgovornog poslovnog sektora.

Ništa nije moćnije od ideje čije je vrijeme došlo.

Victor Hugo

(Izvor: Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, UNDP)

Civilno društvo u 21. stoljeću

Brojne države, državna uređenja i društvene strukture u proteklom 20. stoljeću prošla su neke oblike totalitarističkih diktatura (kao što su npr. fašizam, nacizam, komunizam...) u kojima je institucija civilnog društva – postojala samo deklarativno u ustavima, ali zbog ideoloških političkih sustava i zbog nepostojanja potrebnih institucija (primjer: zakladništvo je nakon II. svjetskog rata potpuno ugašeno, deklarativno je propisano u Ustavu SFRJ i SRH iz 1974., ali zbog nepostojanja mjerodavnog instituta se ne provodi) ne možemo govoriti o slobodi mišljenja, govora, razvijenim građanskim pravima. U najraširenije načine djelovanja civilnog društva spadaju zaklade i udruge. Stupovima civilnog društva danas se smatraju: institucija društvene odgovornosti u gospodarstvu te institut udruživanja pojedinaca.

Nevladine udruge i organizacije djeluju na načelu supsidijarnosti tako da se odluke donose na razinama što bližim građanima. Tek ako niže socijalne jedinice nisu u stanju svojim resursima riješiti problem, one se obraćaju višim razinama vlasti.

(Ostali izvori: www.zenska-mreza.hr, www.wikipedia.hr )

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

32 / srpanj 2012.

Psihološka pomoć

Teška vremena Tko je nastao prije, teška vremena, ili teški ljudi? Teški ljudi naravno nemaju tu dilemu.

Oni dobro znaju da nije do njih. Pa tko je onda teži? Vašu predodžbu o teškim vremenima prepuštam vama, a ovdje ću reći nešto o općoj karakteristici teških ljudi Piše: Mijo Marić, prof. - psihoterapeut

N

aše živote možemo gledati i kao proces u kojem slažemo događaje na vremenskoj crti. Pri tome svaki od tih događaja kod nas izaziva ugodne ili neugodne doživljaje, poželjne, ili nepoželjne, one koji nam se sviđaju, ili ne sviđaju. Ljutimo se, ili tugujemo, smijemo, ili plačemo, sramimo, ili ponosimo, volimo ili mrzimo. I sve to činimo u međusobnom, posrednom, ili neposrednom odnosu s drugim ljudima. I uglavnom vrijeme procjenjujemo primjereno našem odnosu s ljudima u tom vremenu.

Teška vremena prilično su svojstvena ovome prostoru, i dok se još nismo ni odmorili od ratnih, ušli smo u vrijeme ekonomske krize. Političari su je dugo negirali, a potom su nas uvjeravali da smo iz nje izišli. Analitičari su s dosta opreza govorili da ćemo to tek učiniti, a skeptici da nećemo nikada. Svi se slažu da su ovo teška vremena i ne nagovještavaju njihov skori odlazak. Ne suočavanje s uobičajenim problemima pretvara ih u kronične i patološke i umjesto izazova postaju nam velika opasnost.Pritom dobar izgovor za vlastito ne činjenje nalazimo u masovnoj konstataciji da su vremena teška i da nam mora biti teško. Pozivajući se na zakon vjerojatnosti, statističari kažu da je to točno, ali u isto vrijeme kažu i da sreća ne postoji, nego da mi svojim činjenjem, ili ne činjenjem, uvećavamo, ili umanjujemo vjerojatnost da se nešto dogodi, ili ne dogodi. Što mi svojim činjenjem, ili ne činjenjem, možemo napraviti da teška vremena nama i drugima budu manje teška?

Kako se rješavaju ekonomske krize, pitat ćemo ekonomiste, ali psiholozi ne dvoje da postoji uzajamni odnos između krize naših odnosa i ekonomske krize. Jedna velika američka korporacija lansirala je krilaticu: "Dobar menadžer 90% vremena sluša, a 10% govori".

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Pošto mi u većini slučajeva nismo menadžeri, bit će u redu da pričamo i 30% vremena, a ostatak slušamo sugovornike i dopustimo im da nam pokažu što znaju, odnosno da nam iskažu svoje brige, nadanja, želje, strahovanja, probleme, ideje…Često se događa da razgovor završi bez rezultata jer se zapravo sugovornici međusobno ne slušaju. Vrlo često je to uzajamno govorenje kroz ljutnju i slušanje samoga sebe.

U psihološkoj literaturi susrećemo podjele na različite tipove sugovornika. Zanemarimo literaturu i poslužimo se narodnom podjelom. U komunikaciji je svakako dobro zaobići svađalice, sveznalice i brbljivce. Prvi su nestrpljivi, prgavi i uzrujani. Drugi sve znaju najbolje. O svemu imaju svoje mišljenje i uvijek su u pravu.

Brbljivac često, netaktično i bez ikakvog stvarnog razloga prekida tijek razgovora i ne vodi računa o vremenu. Zajedničko im je da se za obranu stavova ne koriste pameću nego snagom (množina riječi, visoki decibeli, agresivni pokreti, prijetnje…). Njihovo omiljeno djelovanje jest napad na ljude, a ne osporavanje navoda. Arogantni su i ne slušaju druge. Njihova aktivnost se svodi na agresivno iznošenje mišljenja i u pravilu nema njihova radnog djelovanja. Od svih traže i ništa ne daju. Nisu u stanju djelovati u timu. Za sve probleme okrivljuju ljude, a ne situacije. Stvaraju klimu straha i sumnje.Osobne interese stalno predstavljaju kao opće interese. Daju nerealna obećanja i za njihovo ne ispunjavanje okrivljuju druge.

Postoji visok stupanj uzajamne povezanosti teških vremena i teških ljudi. Međusobno si pogoduju i uzajamno se hrane. Teška vremena stvaraju teške ljude, a teški ljudi stvaraju teška vremena.

Pa krenimo od sebe i trudimo se biti manje teški. I vremena će biti manje teška.

Mijo Marić, prof. - psihoterapeut

naslovnica

U komunikaciji je svakako dobro zaobići svađalice, sveznalice i brbljivce. Prvi su nestrpljivi, prgavi i uzrujani. Drugi sve znaju najbolje.

O svemu imaju svoje mišljenje i uvijek su u pravu. Brbljivac često, netaktično i bez ikakvog stvarnog razloga prekida tijek razgovora i ne vodi računa o vremenu

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

33 / srpanj 2012.

Reportaža Hodočašće u Gospino svetište Komušina-Kondžilo

Susret mladih

I ove se godine tradicionalno na zadnju nedjelju u mjesecu svibnju, u Gospinu svetištu Komušina-Kondžilo održao susret mladih Vrhbosanske nadbiskupije.

Geslo ovogodišnjeg Dana mladih bilo je "Radujte se u Gospodinu uvijek!", a bilo je nadahnuto Poslanicom svetog Pavla apostola Filipljanima koju je papa Benedikt XVI. poručio u povodu XXVII. svjetskog dana mladih Piše: Željko Bošnjak Foto: Željko Bošnjak i Mario Paurević

O

vogodišnji 41. susret mladih Vrhbosanske nadbiskupije započeo je misom u petak 25. svibnja, a nastavio se radionicama za mlade, klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom te bdijenjem do ranih jutarnjih sati. Završio je sutradan, u subotu 26. svibnja misom koju je predvodio kardinal Vinko Puljić, zajedničkim objedom i programima Sajam vjere i Festival vjere. U izgrađivanje još bolje budućnosti na temelju vjere i morala, u Gospino svetište Komušina-Kondžilo krenuo je i autobus iz Varaždina s predstavnicima Udruge Prsten. Kako bi svima pružili mogućnost sudjelovanja u hodočašću, svratili su i u Zagreb kako bi povezli i ostale članove Udruge koji su im se htjeli pridružiti.

U autobusu je bilo vrlo ugodna atmosfera, svi su bili spremni za razgovor i razmjenu informacija oko hodočašća. Bilo je tu i starih i mladih ljudi. Mnogo dobrih poznanika i prijatelja župe Komu-

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

šina, kao i onih ljudi koji su imali samo uspomene na to Gospino svetište. Bilo da je riječ o zavjetu koji se čuvao i prenosio s koljena na koljeno ili znakovitom hodočašću na to svetište, svima je zajedničko bilo da su puni radosti i vjere išli u susret s Njegovom Majkom, u Gospino svetište Komušina-Kondžilo, gdje se pružala mogućnost primiti Božji blagoslov i podignute glave hrabro nastaviti hodati u budućnost.

Molitva za Bosnu

Približavajući se Gospinu svetištu, ozračje je postajalo sve radosnije i veselije. U autobusu se mogla čuti i poneka pjesma koja bi podsjetila hodočasnika na rodni kraj, a našlo se i vremena za osobnu i zajedničku molitvu. Nakon prelaska državne granice s Bosnom započela je molitva Gospine krunice. Dolaskom u župu Komušina bilo je dirljivo vidjeti kako već pri samom ulazu u tu župu,

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

34 / srpanj 2012.

Reportaža Hodočašće u Gospino svetište Komušina-Kondžilo

neke od žena, sa žarom u očima gledaju kroz prozor autobusa i pokazuju na srušene kuće objašnjavajući kako znaju kome su one pripadale i tko se u njima rodio i živio. Putnici su pozdravljali ljude pred njihovim kućama a oni bi im uzvraćali pokazujući znake dobrodošlice. Nije bitno znate li ljude koje pozdravljate, kažu putnici, sve su to naši ljudi i vesele se zbog današnjeg dana. Dana kad će se ponovno skupiti u Komušini i hodočastiti na Kondžilo.

Ohrabrujuća propovijed kardinala Puljića

Od Varaždina pa do Gospina svetišta trebalo nam je nešto manje od 6 sati putovanja i u 8 sati autobus je stigao na odredište.

Iako je kraj svibnja ove godine bio uglavnom kišovit, kako u Bosni tako i u Hrvatskoj, jutro je bilo sunčano, a do početka procesije je bilo gotovo dva sata, pa su se putnici uputili u različitim smjerovima.

Neki do svoje rodbine, drugi do starih prijatelja, a najveći dio ravno prema župnoj crkvi. Kod crkve je sve bilo spremno za svečanost i procesiju do brda Kondžilo. Svi hodočasnici su imali priliku i za jutarnju molitvu, i za ispijanje tople kave, kupnju suvenira ili jednostavno za razgledavanja lijepo uređenog okoliša. Da sve bude u najboljem redu, pobrinuli su se mnogobrojni animatori koji su prema unaprijed pripremljenom planu i programu pozdravljali hodočasnike i željeli im dobrodošlicu. Među mnoštvom koje se skupljalo oko crkve bio je i nadbiskup Vrhbosanske nadbiskupije – kardinal Vinko Puljić, koji je sa smješkom na licu svima davao znak iskrene dobrodošlice i dizao svoju ruku za blagoslov.

Okupljenim vjernicima je kazao: "Govorim kao jedan smrtni U 10:00 službeno je počela i procesija, a u njoj je sudjelovalo čovjek koji je dobio poslanje da navješta radosnu vijest. Znam, otprilike dvije tisuće vjernika. Počela je molitvom i nastavila se ispovjedajući i prateći ljude, i kao odgojitelj, a i sada kao nadbiskup, laganim hodom prema samom brdu Kondžilo, udaljenom od crkve što doživljavamo. Nije lako ustrajati na Božjem putu, nije lako ustraoko četiri kilometra. Cijeli put hodočašća bio jati, biti vjeran, nije lako držati i ustrajati Božju je praćen molitvom i pjevanjem Gospinih zapovijed. Ovdje želim vama i nama smrtniciSveti Ivan kaže: "Što smo pjesmama, a završio je središnjim slavljem ma, krhkim ljudima dati jednu tajnu: Bog ne koje je predvodio kardinal Puljić u konceosuđuje našu slabost. Zna da smo slabi, ali samo vidjeli i čuli, navješćujemo lebraciji s nekoliko svećenika Vrhbosanske jedno traži: da se zla odreknemo, da se grijeha i vama da i vi imate nadbiskupije.Propovijed kardinala Puljića bila odreknemo, da se otvorimo Božjoj ljubavi. Zato zajedništvo s nama... I to je dirljiva, poučna i ohrabrujuća. Govorio je o je prevažno čuti što Isus govori svojim učeniciistinskoj radosti i težnji da u Bogu otkrijemo vam pišemo da radost naša ma: "Ostanite u mojoj ljubavi!". I ovaj naš hod na pravi izbor te radosti. bude potpuna" (1 Iv. 1,3-4). brdo Kondžilo jest hod da se otvorimo Božjoj

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

ljubavi jer samo ispunjeni Božjom ljubavlju možemo otkriti gdje je izvor prave radosti. Čovjek, kad je pun Boga, on zrači smislom života, kad je čovjek pun Boga, pun Božje ljubavi, on se ne boji križa, križ prihvaća, križ nosi i u križu pobjeđuje. Zato nemojmo nad svojim slabostima plakati, nego grijeh okajmo, a za Boga se opredijelimo, za ljubav njegovu, za njegove zapovijedi."

Nakon mise hodočasnici su se molitvom i pjevanjem u procesiji ponovno uputili prema župnoj crkvi u Komušini. Ondje ih je čekao objed - vojnički grah, a nakon njega i nastavak programa kroz Sajam vjere i Festival vjere.

Hodočasnici Udruge Prsten, puni lijepih dojmova i uspomena, u 17:00 sati krenuli su natrag, razmjenjujući svoje doživljaje i impresije s hodočašća.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

35 / srpanj 2012.

Sponzorstvo

Hrvatski telekom – partner poslovnih događanja Prstena Udruga bosanskih Hrvata Prsten sklopila je s Hrvatskim telekomom Sporazum o poslovnoj suradnji u Zagrebu 28. veljače 2011. Tim Sporazumom HT je postao sponzor kulturnih, sportskih i poslovnih događaja koje organizira Udruga Pripremio: Prsten

D

ruštveno odgovorno poslovanje odavno je prepoznato kao humana strana businessa. Sponzorstva, donacije u svrhu promicanja društvenih vrijednosti i korisnih akcija omogućavaju stvaranje boljeg i zdravijeg društva u kojem živimo. Sporazum o poslovnoj suradnji između HT-a i UBH Prsten potpisali su Krešimir Madunović, Operativni direktor Sektora upravljanja prodajom malim i srednjim poduzetnicima u ime HT-a, a Marko Pipunić, predsjednik UBH Prsten i Bruno Iljkić, član Predsjedništva u ime Udruge. HT je ovim sporazumom postao sponzor kulturnih, sportskih i poslovnih događaja koje je Prsten organizirao tijekom 2011., te budućih u 2012. godini.

Na temelju Sporazuma, 6. rujna 2011. UBH Prsten i HT potpisali su Ugovor o poslovnoj suradnji u skladu s kojim je Hrvatski telekom popratio dva poslovna događanja koja je u cijelosti organizirala Udruga Prsten: okruglog stola koji je održan 15. rujna 2011. i Skupštine UBH Prsten održane 9. listopada 2011.

Zahvaljujući sponzorstvu s HT-om Prsten je uspješno realizirao svoje aktivnosti predviđene u 2011. i 2012. godini.

U 2012. godini uspješno je realizirana suradnja organizacijom dva upravna odbora Udruge Prsten organizirana 13. veljače 2012. i 2. travnja 2012. te Gospodarskog foruma.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

36 / srpanj 2012.

Sponzorstvo

Obavijest članovima o sponzorstvu s PBZ Cardom Udruga bosanskih Hrvata Prsten zaključila je 5. ožujka 2010. s PBZ Cardom Sporazum o izdavanju American Express kartica članovima UBH Prsten Prema Sporazumu , PBZ Card se obvezuje svakog korisnika, člana Udruge Prsten kojem izda: Poslovne kartice: American Express Business Gold Card American Express Business Card (zelenu) Osobne kartice: American Express Gold Card American Express karticu (zelenu) osloboditi plaćanja upisnine i članarine.

Niže navodimo redovne cijene usluga PBZ Carda, kojih ćete kao član Udruge Prsten, jednostavnim potpisom suglasnosti ili ispisom pristupnice biti oslobođeni.

AMERICAN EXPRESS GOLD BUSINESS CARD - godišnja naknada za vođenje računa:................................450 kn - članarina za dodatne korisnike: za 1-5 korisnika.............................................................................400 kn za 6-10 korisnika..........................................................................340 kn za 11-20 korisnika........................................................................285 kn za 21 i više korisnika...................................................................200 kn

AMERICAN EXPRESS BUSINESS CARD (ZELENA) - godišnja naknada za vođenje računa:................................325 kn - članarina za dodatne korisnike: za 1-5 korisnika.............................................................................230 kn za 6-10 korisnika..........................................................................185 kn

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

za 11-20 korisnika........................................................................150 kn za 21 i više korisnika...................................................................110 kn

AMERICAN EXPRESS GOLD CARD - upisnina:........................................................................................175 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik...........................................................................400 kn dodatni korisnik...........................................................................200 kn

AMERICAN EXPRESS KARTICA (ZELENA) - upisnina:........................................................................................125 kn - godišnja članarina: osnovni korisnik...........................................................................250 kn dodatni korisnik...........................................................................125 kn

Dakle, samom činjenicom da ste član Udruge Prsten, PBZ Card vam izlazi u susret te vas oslobađa godišnjih troškova članarine te troškova naknade za vođenje računa. Kako biste ostvarili ovu pogodnost, a već ste korisnik PBZ Carda sve što je potrebno je samo da nam dostavite ispunjenu i potpisanu suglasnost za uključenje na popis korisnika American Express kartice putem e-maila: prsten@ udruga-prsten.hr ili poštom na adresu: UBH Prsten, Ulica grada Vukovara 235, 10 000 Zagreb. Ako niste korisnik, možete osobnim dolaskom u prostorije Udruge ispuniti pristupnicu za karticu na koje se pogodnost odnosi, a tajništvo Udruge će za vas proslijediti potrebne podatke PBZ Cardu. Bitno je pritom napomenuti da ako potpišete navedenu suglasnost ili zatražite izdavanje kartice u svojstvu člana UBH Prsten, Udruga nema pristup podacima o vašim

transakcijama, dakle na snazi su jednaki uvjeti poslovanja PBZ Carda, a na predmetnim karticama neće biti znakovlja Udruge Prsten. Članovi, korisnici kartica također zadržavaju postojeće kartice te u tom smislu neće biti nikakvih promjena. Ako imate pridružene članove, kojima su izdane dodatne kartice, možete za njih zatražiti izdavanje vlastitih kartica te su isto tako oslobođeni obveze plaćanja članarine. Dovoljna je sama okolnost da su članovi Udruge Prsten.

Budući da se PBZ Card obvezao mjesečno donirati Udruzi Prsten 1% svojih sredstava od ukupno fakturiranog i redovno naplaćenog prometa ostvarenog karticama članova Udruge Prsten izdanim na temelju navedenog Sporazuma, pored okolnosti da na ovaj način možete ostvariti jedinstvenu pogodnost oslobođenja plaćanja upisnine i godišnjih članarina, vaš će čin dobiti i jednu plemenitu notu te ćete bez obveza s vaše strane pomoći uspješnijem i kvalitetnijem radu Udruge Prsten i ostvarenju naših zajedničkih ciljeva.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

37 / srpanj 2012.

Prognanici i povratak Hrvata

Pravo na naknadu za uništenu imovinu - još nije zaživjelo P - Ostavili smo sve svoje prije sedamnaest godina, kuće, stoku, automobile u Banja Luci. Bili smo primorani napustiti pred naoružanim otimačima sve što smo cijeli životni i radni vijek stekli. Kad smo istjerani iz našeg mjesta, osjećali smo da nam je oteto dostojanstvo i sva ljudska prava. Ostali smo bez ičega.

U ratu sam izgubio i jedinog brata – započeo je svoju priču Drago Rapo, prognanik iz Ivanjske kod Banja Luke koji je 19. kolovoza 1995. napustio svoje rodno mjesto tada niti ne sanjajući da se više nikad na svoje imanje neće vratiti

Pripremio: Prsten

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

rije godinu dana u ured Udruge Prsten pristiglo je pismo prognanika Drage Rape u kojem je iznio svoj problem i pitanje vezano za zakonsku obvezu naknade za uništenu imovinu u ratu koja je sastavni dio Aneksa 7 Daytonskog sporazuma. Potraga za odgovorom završila je konstatacijom iz nekoliko Vladinih i nevladinih izvora da se ova zakonska obveza u BiH još uvijek ne primjenjuje iako ima velik broj zainteresiranih osoba za ovim oblikom ostvarivanja svojih zakonskih prava. Godine prolaze, ali ne i sjećanje na dom i rodni kraj u kojem su proveli najveći dio svog života, na vrijeme kada su radili, stvarali i živjeli u miru u svojim selima sve do početka ratnih zbivanja u BiH, koji su, naposljetku, okončani izbjegličkim križem i odlaskom sa svog ognjišta u Republiku Hrvatsku 1995. godine. Vrijedni, marljivi i pošteni ljudi mjesta Ivanjska udaljenog 20 kilometara od Banja Luke koje je brojilo 760 obitelji bili su primorani ostaviti svoje kuće pred naoružanim srpskim civilima koji su ih istjerali i uselili se u njihove domove. – Taj dan nikad neću zaboraviti. Supruga Mirka je u plahtama izbacivala kroz prozor stvari koje smo odlučili ponijeti.

Sve sam smjestio u automobil, i pod prijetnjama naoružanih Srba krenuli smo. Pustio sam krave iz štale i pustio sam psa koji je cvilio za nama. Pred mojim očima su ga upucali jer im je smetalo njegovo zavijanje. Na vratima dvorišta zaustavila su nas četvorica muškaraca kojima se svidio naš novi

automobil u kojem smo planirali otići. Suprugu su silom izvadili iz automobila i stavili joj nož pod grlo, a mene je drugi čizmom izgurao iz vozila.

Oteli su nam ga pa smo otišli bez ičega – prisjeća se Drago Rapo, koji danas ima 76 godina. – Stigli smo do sabirnog centra kod Poljoprivredne škole u Banja Luci. Od tamo smo prebačeni do Srpca,

odakle smo autobusima dovezeni do rijeke Save koju smo prešli na malim čamcima. U selu Davor u Hrvatskoj su nas autobusima odvozili - kako koga. Neke kod rodbine. Ja i supruga smo otišli prvo u Vojniće, a potom u Karlovac, pa Zagreb, Glinski kut i na kraju nas je APN smjestio u kuću ovdje u Petrinji. Sa svojom malom mirovinom sam

Drago Rapo sa susjedima u Davoru nakon odlaska iz Ivanjske

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

38 / srpanj 2012.

Prognanici i povratak Hrvata

je uredio da se u njoj može živjeti. S nama žive još dvije obitelji.

Uništena kuća i imanje

Želja da vidi svoj dom bila je velika i Drago Rapo se među prvima vratio u svoje mjesto vidjeti što mu je s kućom. Svugdje su bili naoružani ljudi, a djeca su se ispriječila pred automobil blokirajući prolaz. Srpska obitelj s Kupresa koja se smjestila u Draginoj kući, sve je poskidala s nje: nedovršenu okućnicu su izvadili, parkete su koristili za loženje, lustere su poskidali, vrata su poskidana po cijeloj kući. Nije ostalo ništa osim golih zidova, a i oni su porazbijani. Danas ničeg nema na imanju – ni daščice. Potpuno je devastirano. Bolnica, pošta i škola su uništene, infrastruktura također. – Prije rata župa Ivanjska bila je 100 posto hrvatsko, katoličko mjesto, jedno od najljepših u okolici s lijepo uređenim kućama s okućnicama, s potpuno uređenom infrastrukturom, vodovodom i kanalizacijom. Bili smo primjer cijelom kraju – prisjeća se Drago. Od tada je prošlo sedamnaest godina.

U župu Ivanjsku vratile su se samo dvije starije osobe i miješani parovi koji koliko-toliko mogu biti sigurni u svoju sigurnost. Njima nitko ne može garantirati sigurnost i oni strahuju za svoje živote kada bi se odlučili na povratak. Traume i strah koje su preživjeli su još uvijek prisutne. Ostale obitelji su posvuda rasute. U Petrinji danas živi 108 starijih umirovljenih obitelji koje su doživjele istu sudbinu. U gotovo dvadeset godina izbjeglištva, obnavljanja kuća u koje su privremeno smještani kao izbjeglice, povremeni odlasci u svoje selo i posjeti potpuno devastiranim kućama bacaju ih u očaj.

Mahom umirovljenici jedva preživljavaju od malih mirovina, ne mogu ni sanjati kako bi se upustili u obnovu svojih razrušenih, zapuštenih domova

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

koji sada nemaju ni jednu trećinu cijene koju su imali prije rata. – Za moju kuću nudili su mi prije odlaska 150 tisuća maraka, ali je se nisam htio odreći, a i vrijedila je više od tog iznosa. Danas mogu prodati samo zemljište i ruševinu za nisku cijenu. Svi mi koji smo ovdje teško preživljavamo.

I ne možemo u ovim godinama ulagati u obnovu porušenih kuća. Htjeli bismo ovim putem samo poručiti kako želimo da Republika Srpska primijeni isti zakon koji je Republika Hrvatska primijenila prema izbjeglim Srbima kojima je isplaćena naknada za oštećenu imovinu u ratu. Zbog kratkog roka javljanja, svi mi koji smo radili prije rata u Tvornici alatnih strojeva Mašinogradnja nismo se stigli prijaviti za otpremnine na koje smo imali pravo, pa bismo ovim putem istaknuli i ovu nepravdu Republike Srpske koja nas je snašla.

izbjegli. U Revidiranoj Strategiji BiH za provedbu Aneksa VII Daytonskog sporazuma Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH iz 2010. godine navodi se da u "dosadašnjoj primjeni odredbi Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma, pomoć za raseljene osobe i povratnike bila je usmjeravana na proces povratka i rekonstrukciju stambenih objekata na područjima povratka, a zadnjih godina se ograničena pomoć počinje usmjeravati na podršku održivosti povratka. Rezultat toga je da osobe koje se ne mogu vratiti u njihova predratna prebivališta nisu dobivale

pomoć kako bi postigle trajno rješenje, a jedan od mogućih oblika te pomoći, svakako je i kompenzacija." Drago Rapo, predstavnik je umirovljenih obitelji okupljenih u Udruzi useljenika grada Petrinje koja ima oko dvije tisuće osoba. Ljetos se sa svojim problemom odlučio obratiti Udruzi Prsten, istaknuvši kako u obraćanju brojnim misijama koje se bave ovim pitanjem nerijetko ostane bez odgovora. Udruga Prsten izašla je u susret problemima koje je Drago Rapo u ime svoje udruge iznio i ponudila pomoć u novcu i hrani koja je prošle zime i realizirana.

Tražimo pravednu naknadu uništene imovine

U vrijeme potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je, prema procjenama, imala oko 2,2 milijuna izbjeglih i raseljenih stanovnika, što je više od polovine stanovništva iz 1991. godine. Prvi, sveobuhvatan, službeni popis raseljenih osoba na području Bosne i Hercegovine izvršen je krajem 2000. godine, kada je evidentirano 185.233 raseljenih porodica (ukupno 557.275 raseljenih osoba), od kojih 93.422 obitelji ili 50,43% na području FBiH, 84.318 ili 45,52% na području RS i 7.493 ili 4,05% na području Brčko Distrikta BiH. Kompenzacija, naknada za oštećenu imovinu rješenje je za mnoge koji se ne mogu vratiti zbog visoke životne dobi, teškog imovinskog stanja zbog kojeg nisu u mogućnosti investirati u obnovu uništene kuće, porušene infrastrukture u mjestu iz koje su

Prelazak preko rijeke Save u čamcima 19. kolovoza 1995.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

39 / srpanj 2012.

Podružnica Varaždin

Druženje u podružnici UBH Prsten Varaždin

Čuvanje tradicije narodnih kola i izvorne glazbe

I ova je godina počela, sada već tradicionalnim, blagdanskim okupljanjem i druženjem uoči Sveta tri kralja u društvenom domu u Knegincu Donjem Pripremio: Prsten Iz godine u godinu broj uzvanika se povećava, pa više od dvjesto gostiju za vodstvo predstavlja problem kako primiti sve one koji žele slušati izvorne posavske pjesme.

Uz nezaboravan nastup braće Jelavića ovo-

Koncert KUD-a Prsten u Rugvici Pripremio: Prsten Nakon uspješnog nastupa u Knegincu Donjem, KUD Prsten Varaždin se na Uskrsni ponedjeljak u restoranu Ćurak u Rugvici na Večeri bosanskih Hrvata predstavio i zagrebačkoj publici. U novim narodnim nošnjama koje je KUD-u darovao predsjednik UBH Prsten Marko Pipunić prvi put su u novoj koreografiji izvedena izvorna kola Bruđa, Miš, Osmerac, Vaga, Cik-cak i Zavezanija.

Uz glazbenu pratnju Petra Ćosića i Ive Šimića dvije izvorne pjesme otpjevale su Marta Ereiz i Ružica Babić. Ipak poseban dojam na publiku

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Veliki broj članova podružnice u Varaždinu okupio se 1. srpnja na pikniku na varaždinskim bregima

Češljanje vune

Folklorni nastup KUD-a Prsten

godišnji je program blagdanskog druženja bio u znaku KUD-a varaždinske podružnice UBH Prsten. Dvadesetak članova KUD-a za nepuna dva mjeseca su pod vodstvom Petra i Nade Ćosić uvježbali i izveli izvorna kola: Dvojac, Bruđa, Sitnica (Cik-cak), Osmerac, Četverac, Kelneru, Zavezanija, Maglajka. Obrađeni su napjevi za kolo Bruđa, tri kajde napjeva i novi tekst koji se veže na Komušinu, odakle je većina članova KUD-a.

Obrađeni su i napjevi za kola: Sitnica, Kelneru,

Maglajka te izvorna pjesma Ja prošeta koju su otpjevale Ružica Babić i Marta Ereiz.

U drugom dijelu programa folklorna sekcija pod vodstvom Marka Paurevića uprizorila je tradicionalni običaj češljanja vune s prigodnim pjesmama za prilike kad bi se u kući domaćina okupili momci i djevojke. Uz nastup KUD-a Prsten zapažen je bio i nastup Marija Ponjavića i Tonija Ćosića koji su izvrsnim interpretacijama domaćih i stranih hitova zabavljali goste do ranih jutarnjih sati.

u umijeću izvođenja izvornih pjesama ostavile su mlade snage Lucijana Ereiz i Tanja Satončić, jamčeći da će izvorna pjesma opstati i na ovim prostorima.U programu su sudjelovali Braća Jelavić, Baščovani Paćo i Majo, Cerovački izvori, Mario

Ponjavić uz glazbenu pratnju vrsnih violinista Petra Ćosića, Jurice Anušića, Krune Ćorluke, Ivice Grgića, šargijaša Jakova Brekala, Ivana Hercega, Marijana Martića, Ive Šimića i klavijaturista Tonija Ćosića.

KUD Prsten

Tanja Satončić i Lucijana Ereiz pjevaju uz pratnju Petra Ćosića na violini i Ive Šimića na šargiji

naslovnica

sadržaj

Piše: Ivana Kolovrat Unatoč toplinskom udaru koji vlada u Hrvatskoj veliki broj članova Udruge Prsten sa sjedištem u Varaždinu sa svojim se obiteljima okupio na natkrivenom prostoru vatrogasnog društva Varaždinbreg na otvorenom u druženju u prirodi. Iz Zagreba je stiglo desetak članova kako bi podržali ovaj lijepi običaj sastajanja i druženja odraslih, mladih i djece.

Iako je živa na termometru pokazivala iznad 35º C vjetrić koji je pirkao ugodno je hladio okupljeno društvo. Muškarci su se pobrinuli za izvrsno pečenje i roštilj, žene za kolače, dok je dječji smjeh veselo odjekivao šumskim krajolikom. Za veselu atmosferu pobrinuli su se vješti šargijaši koji su pratili muškarce uz napjeve tradicionalne posavske izvorne pjesme. Članovi KUD-a Prsten okupljenima su predstavili bogatstvo narodnih kola rodnog kraja. Pred kraj druženja muškarci su pokazali nogometno umijeće na obližnjem terenu.

prethodna stranica

sljedeća stranica

40 / srpanj 2012.

Podružnica Mali Lošinj

Podružnica Rijeka

Rasprava o Zakonu o porezu na nepokretnosti

Želimo povećati članstvo

Na radnom sastanku u podružnici Mali Lošinj, održanom 6. svibnja 2012., na inicijativu članova Odbora za gospodarstvo podružnice, ponovno je raspravljano na temu "Prijava nepokretne imovine u srpskom entitetu" na temelju Zakona o porezu na nepokretnosti, koji je donijela Republika Srpska u listopadu 2008. i koji je objavljen u Službenom glasilu br. 110/08.

Piše: Dragan Lozančić

N

akon što je članovima Odbora za gospodarstvo podružnice podijeljen tekst Zakona koji je bio najavljen kao tema rasprave, kao i tiskani obrasci s uputama i podacima o vlasniku nekretnina, raspravljalo se o predloženoj temi konkretno i cjelovito.

Zaključak cjelokupnog sastanka na temu popisa nekretnina jest, osim političkih stavova članova na potez srpskog entiteta, pitanje: koji je cilj popisa? Je li u pitanju samo oporezivanje i prikupljanje statističkih podataka koje vlasti RS najavljuju? Je li to još jedan od pritisaka na vlasnike nekretnina, u 80% slučajeva u vlasništvu Hrvata, da ih prodaju po niskim cijenama. Koje posljedice će snositi vlasnici nekretnina ako ne prijave svoje nekretnine koje posjeduju na prostoru srpskog entiteta u BiH? Kako to da RH i njezine institucije nisu kod vlasti Republike Srpske upozoravali na nepravednost donošenja takvog zakona s obzirom na to da vrlo zdušno štiti imovinu skupine građana koji su napustili Hrvatsku iako su imali izbor.

Riječ je o građanima Hrvatske koji su "izbjegli" u BiH i Srbiju i dio Bosne i Hercegovine u Republici Srpskoj. Jesu li o ovoj temi informirali hrvatske vlasti u BiH i hrvatske vlasti u RH, Ured visokog predstavnika (UNHCR), te koji je njegov

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

stav i stav njegova Ureda?

S obzirom na činjenicu da može mijenjati državne dužnosnike u BiH, ne vidi se razlog zašto ne bi mogao mijenjati ili ukinuti takav nepravedan zakon. Tko će i kako platiti nastale troškove kao posljedica takvog zakona u RS-u, znajući socijalne i materijalne prilike najvećeg dijela prognanih Hrvata?

Predsjednik podružnice Dragan Lozančić upoznao je članove Odbora za gospodarstvo da se na tu temu raspravljalo i još će se raspravljati u središnjici UBH Prsten u Zagrebu, te da je u središnjici zaključeno da će se o tome izvijestiti relevantne institucije RH.

Činjenica da u Primorsko-goranskoj županiji živi oko 23 tisuće Hrvata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, od kojih samo u općini Viškovo više od 3000, potiče da njihove interese i očekivanja artikuliramo kroz rad naše Udruge Piše: Željko Nujić

P

odružnica Udruge bosanskih Hrvata Prsten osnovana je u jesen 2007. godine, a u listopadu 2011. utemeljena je kao pravni subjekt. Nakon početnog entuzijazma danas smo zbog sveopće gospodarske krize u situaciji da svakog člana moramo nekoliko puta kontaktirati za članstvo, a pravne subjekte kontinuirano poticati na plaćanje članarine. Nažalost u prvom polugodištu 2012. godine samo su dva pravna člana Udruge platila članarinu i oko dvadeset fizičkih osoba.

Zbog toga su članovi Upravnog odbora donijeli odluku da svaki član Upravnog odbora učlani 10 fizičkih osoba i jedan pravni subjekt do kraja 2012.godine. Već je sada jasno da će na idućoj skupštini predviđenoj za jesen ove godine trebati bitno osvježiti Upravni odbor podružnice, jer su pojedini članovi pasivni.

Unatoč objektivnim poteškoćama u radu članovi Upravnog odbora marljivo rade. Riječka industrija odjeće (RIO) bila je domaćin Gospodarskog foruma u Rijeci 2. srpnja 2012. gdje su se okupili uz čelništvo naše Udruge i ostali gospodarstvenici na temu konkretne poslovne suradnje na području Rijeke. Posebne zasluge za ovaj skup pripadaju Ivanu Matanoviću, članu Upravnog odbora naše podružnice, koji ujedno organizira i put u Usoru 14. srpnja. Veterani naše podružnice pokazat će vještinu, kondiciju i vitalnost u nogometnoj utakmici s kolegama koji žive na području Usore. Gostovanje su potvrdili i

naslovnica

sadržaj

braća Begić, Ilija i Marko, te braća Ađžamić, Jure i Mato iz Rijeke, koji će uz šargiju i pjesmu druženje učiniti veselijim i boljim. Rad Podružnice je rad pojedinaca ili manjih grupa. Za snažniji i organiziraniji rad trebat će još dosta strpljenja i rada kako bi se podružnica kadrovski ekipirala i materijalno stabilizirala. Postoje inicijative za formiranje malonogometnog kluba i vlastitog benda što će Upravni odbor svesrdno podržati.

Unatoč poteškoćama u radu, činjenica da u Primorsko-goranskoj županiji živi oko 23 tisuće Hrvata podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, od kojih samo u općini Viškovo više od 3000, potiče da njihove interese i očekivanja artikuliramo kroz rad naše Udruge.

prethodna stranica

sljedeća stranica

41 / srpanj 2012.

Zavičajni klubovi Jajčani organizirali kulturno-sportsku manifestaciju

"Jajce u Zagrebu" okupilo više od tisuću gostiju Zavičajni klub grada Jajca, u povodu 20. godišnjice osnutka, u Zagrebu je 27. svibnja 2012. organizirao kulturno-sportsku manifestaciju u sportsko-rekreacijskom centru Sesvete Pripremio: Prsten

C

jelodnevna manifestacija "Jajce u Zagrebu" u sklopu koje su organizirani brojni sportski, kulturno-umjetnički sadržaji te večera u restoranu Sesvetska dolina ove je godine privukla veliki broj Jajčana i prijatelja Jajca koji žive u Zagrebu. Od ranog jutra otpočele su aktivnosti pa su se u 8 sati okupile ekipe koje su sudjelovale u malonogometnom turniru s prijavljenih 11 nogometnih ekipa. U 9 sati počeo je brzopotezni šahovski turnir koji je okupio mlade i nekoliko šahovskih majstora.

U Pastoralnom centru Sesvete služena je u 11 sati misa a služio ju je svećenik fra Stipo Karajica. Nakon jutarnjeg dijela manifestacije za sve sudionike sportskih događanja organiziran je ručak. U 13 sati otpočeo je kulturno-umjetnički i zabavni program u kojem su sudjelovala četiri kulturno-umjetnička društva jajačkog, pougarskog i prigorskog kraja koja su predstavila tradicionalne stare plesove u bogatim folklornim nošnjama te stare običaje zavičajnog kraja Jajca.

U 18 sati su NK Croatia Sesvete i ekipa grada Jajca odigrali nogometnu utakmicu na velikom terenu za sve ljubitelje nogometa. U restoranu Sesvetska dolina priređena je svečana večera, proglašenje pobjednika sportskih natjecanja, bogata tombola i humanitarna aukcija umjetničkih slika čiji prihod je namijenjen prikupljanju sredstava za snimanje dokumentarnog filma ''Jajce u obrani, progonstvu i oslobođenju od agresije (1992.-1995.)''.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

42 / srpanj 2012.

Ekonomija Mali ekonomski pojmovnik

Transferne cijene i njihov utjecaj na dobit poduzeća Transferne cijene opreme impliciraju trošak nabave podružnice i istodobno prihod matice. Na taj se način značajno utječe na profitabilnost svakog subjekta unutar korporacije Piše: Branka Martinović, FM

P

ojam transfernih (internih) cijena je u računovodstvenoj literaturi prisutan duže vrijeme. Javljaju se i na važnosti dobivaju decentralizacijom složenih organizacijskih struktura poslovnih subjekata. Akvizicijama poslovnih subjekata, nastaju velike korporacije koje se sastoje od matice i podružnica.

Na razini decentraliziranog poslovnog subjekta, transferne cijene su one po kojima jedna organizacijska jedinica ili povezana osoba tereti drugu za isporučene dijelove, proizvode ili usluge na kojima druga organizacijska jedinica ili povezana osoba nastavlja proizvodnju ili ih prodaje na eksternom tržištu. Ujedno, transferne cijene služe kao instrument redistribucije dobiti unutar korporacije.1 Naime, transferne cijene opreme impliciraju trošak nabave podružnice i istodobno prihod matice. Na taj se način značajno utječe na profitabilnost svakog subjekta unutar korporacije. Utvrđivanjem transfernih cijena po tržišnim uvjetima sprečava se dvostruko oporezivanje (u jednoj zemlji oporezuje se dobit, a u drugoj trošak nije porezno priznat). S ciljem sprečavanja manipulacija, primjenjuje se načelo neovisnosti ili načelo tržišnih cijena kojim se onemogućuje prekomjerno odlijevanje kapitala u podružnice u državama s povoljnijim poreznim uvjetima (npr. niže porezne stope, povlašteni porezni položaj) .2 1 2

Postoji nekoliko metoda utvrđivanja transfernih cijena, ali se najčešće primjenjuje jedna od sljedećih:

1. Tržišna metoda, 2. Troškovna metoda i 3. Pregovaračka metoda.

Istraživanja u najrazvijenijim zemljama pokazuju da se najčešće primjenjuje troškovna metoda i to radi procjene dobiti, utvrđivanja troškova te u svrhu kontrole i ocjene odgovornosti.

http//web.efzg.hrdokRACTransferne%20cijene.pdf http//www.treasury.hrdocsHukrHRDokumentiTekst861.0Original.pdf

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Graf 1. Mehanizam transfernih cijena

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

43 / srpanj 2012.

Kronologija događaja

Likovna kolonija u župi Hrvatska Tišina

Slikari i kipari iz Hrvatske (iz Zagreba, Osijeka, Vinkovaca) tri su dana zamijenili svoje ateljee s prostorom obnovljene škole u Donjem Hasiću.

Umjetnička djela ostala su kao dar povratničkoj župi Hrvatska Tišina koju upornim i ustrajnim radom ponovno oživljava župnik fra Joso Oršolić.

- Ovo je izuzetno bitan događaj jer je sastavnica kulture koja je važna upravo na povratničkim prostorima. Fra Joso prepoznaje te projekte, povlači konce tih tananih niti a mi umjetnici pomažemo mu oplemeniti ovaj prostor, istaknuo je slikar i kipar Ivan Križanac. Kolonije su važne kao događaj koji pokazuje da se ondje živi, da ima života i želje za ostankom. Slavica Jelić prvi je put na koloniji, ali kaže nam, oduševljena je krajolikom i prije svega ustrajnim ljudima u nakani da ostanu i opstanu na svojim ognjištima.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

Budućnost Eurozone i zajedničke valute EU – eura

Kako je nastala Udruga Prsten?

U organizaciji Foruma mladih 26. siječnja 2012. u 18 sati u prostorijama Udruge, održana je prva u nizu ovogodišnjih tribina na kojoj je počasni predsjednik UBH Prsten Ilija Tolić, jedan od osnivača i prvi predsjednik Udruge, održao predavanje o osnivanju i počecima rada Udruge.

Prilikom odlučivanja o imenu Udruge razmatralo se nekoliko prijedloga. U konačnici je prihvaćen prijedlog imena Prsten Slavka Harnija, lektora u NSK-u i Vlatka Blažanovića, akademskog slikara koji su objasnili da je prsten simbol krugova koji se koncentrično šire u beskonačnost i simbol veze između muškarca i žene. Potom je došla i asocijacija na tradicionalnu igru Prsten koja se igrala u Bosanskoj Posavini. Mladima je objasnio trenutačni položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i što bi trebalo popraviti. Poručio im je da su mladi budućnost Prstena, da vrijedno nastave s humanitarnim djelovanjem te šire svoju mrežu prijateljstava i kontakata izvan granica Hrvatske jer je dijaspora bosanskih Hrvata u svijetu velika snaga.

Prva zajednička tribina Hrvatske Paneuropske unije i Kluba znanstvenika UBH Prsten održana je u 2. veljače 2012. u dvorani Hrvatske Paneuropske unije u Jurišićevoj 1a/I. Aktualnu temu Euro – čimbenik integracije ili dezintegracije Europske unije u zanimljivom dvosatnom izlaganju izložio je prof. dr. sc. Ivan Lovrinović, redoviti profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Jedinstvenim monetarnim sustavom na čelu s Europskom središnjom bankom, nasuprot kojem se nalazi 17 fiskalnih nacionalnih politika, nastojalo se ostvariti pozitivne ekonomske učinke u višim stopama BDP-a, zaposlenosti i financijske stabilnosti. Željelo se također ukloniti uzrok nestabilnosti europskog gospodarstva, deviznog tečaja, a postignuta je i značajna konvergencija u kamatnim stopama i razini inflacije. Ekonomski pokazatelji prije početka svjetske globalne krize navodili su na zaključak da se ciljevi uspješno ostvaruju.

naslovnica

sadržaj

7. sjednica Upravnog odbora

U ponedjeljak 13. veljače 2012. u 16 sati održana je 7. sjednica Upravnog odbora Udruge Prsten u konferencijskoj dvorani tvrtke AutoZubak u Sesvetama, prva u 2012. godini. Na sjednici su doneseni zadaci za 2012. godinu: poticanje dijaloga među Hrvatima u BiH, kako bi definirali i zaštitili svoje vitalne interese kao jednog od tri konstitutivna naroda; potaknuti Hrvate BiH na dijalog s političkim predstavnicima drugih konstitutivnih naroda i građana kako bi se BiH čvrsto vezala uz euroatlantske integracije; uspostaviti komunikaciju i koordinaciju s novoosnovanim Uredom Vlade RH za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske; animirati sve one koji na to imaju pravo da izvade osobne dokumente BiH jer je to jedini način da reguliraju svoja prava i sudjeluju u političkom procesu i imaju svoje predstavnike na svim razinama - od lokalne do državne; animirati Hrvate iz BiH koji su izbjegli ili otišli iz BiH da iziđu na (lokalne) izbore i da se odazovu popisu stanovništva; Udruga Prsten angažirat će se u organizacijskoj pomoći ljudima koji žele ostvariti svoja prava u BiH.

prethodna stranica

sljedeća stranica

44 / srpanj 2012.

Kronologija događaja

Promocija knjige Koji držiš brdo na svom prstu

prikupljanja sredstava humanitarnom prodajom nakita i umjetničkih radova članica Kluba žena Krunoslave Kuljiš i Ankice Ivandić, namijenjenih kupnji nove violine odgovarajuće veličine za Matein uzrast.

Obilježavanje Dana žena

Violina za Mateu Oršolić

Matei Oršolić i njezinim roditeljima 5. ožujka 2012. glavni tajnik Udruge Prsten Marjan Biškić uručio je novu violinu na kojoj će Matea, vokalno i instrumentalno natprosječno nadarena djevojčica, nastaviti svoje glazbeno školovanje te i jednokratno uplaćen iznos za jednogodišnju glazbenu stipendiju, donaciju člana Upravnog odbora UBH Prsten Ivana Tolića u iznosu od 15.000,00 kuna.

Matea Oršolić sa svojim roditeljima, koji joj pružaju najveću potporu omogućujući joj glazbeno školovanje koje često nadilazi njihove financijske mogućnosti, živi u skromnim uvjetima u Tolisi.

Glas o Mateinom glazbenom talentu stigao je i do Udruge Prsten, te smo je s velikim užitkom imali priliku poslušati na 7. večeri prijatelja i članova naše udruge. Tom prigodom započela je akcija

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

U prostorijama Udruge Prsten članice Kluba žena organizirale su 8. ožujka druženje i domjenak u povodu Međunarodnog dana žena. Pozivu se odazvao velik broj članica, kojima se tom prigodom pridružio i značajan broj novih članica. Članice su poslušale predavanje o međunarodnom Danu žena, koji je posvećen borbi u ostvarivanju socijalnih, ekonomskih i političkih prava žena u cijelom svijetu. Potom je članica Kluba žena, Anđa Mandić, održala prezentaciju s putovanja po Keniji. Ženama su na kraju službenog dijela programa svečano podijeljeni vaučeri za tri tretmana u Energy Rejuvenation Centru.

Kako pobijediti tremu pred javni nastup?

Psiholog-psihoterapeut Mijo Marić, u Udruzi Prsten, mladima je 23. ožujka izložio ključne elemente za dobru pripremu i demistificirao psihološke aspekte javnog nastupa: strah, sram, drhtavicu, znojenje, tremu. Prije samog nastupa poželjno je da govornik dođe ranije i upozna prostor u kojem će nastupati, pozdravi auditorij i zadobije njegovu pozornost kontaktom očima.

Sam početak nastupa dobro je začiniti šalom ili anegdotom radi opuštanja atmosfere, izložiti ciljeve i svrhu teme. Za vrijeme nastupa poželjno je uvoditi publiku u temu upitnim formama poput: jeste li znali ili možda se pitate… Tijekom izlaganja ključnih točaka poželjno ih je ilustrirati primjerima kako bi ih auditorij podrobnije shvatio. U konciznom zaključku trebao bi biti kratki podsjetnik na ključne točke, zaključak i zahvala te poziv na pitanja. Dobar govornik govori svojim tijelom i držanjem, izrazom lica, pokretima. Manje je više formula je za tehnička pomagala i količinu materijala na slajdovima prezentacije.

naslovnica

sadržaj

U Udruzi Prsten održana je 26. ožujka 2012. promocija knjige Koji držiš brdo na svom prstu Sanje Babić-Đulvat u organizaciji Kluba žena.

Promociji su nazočili brojni članovi Udruge, gosti i prijatelji književnice. Roman govori o ratnoj tragediji glavnog junaka slikara Vilima koji je proživio rat u Bosni i Hercegovini i njegovoj boli s kojom proživljava dane nakon rata u malom dalmatinskom mjestu. Čitatelj upoznaje bol i traumu umjetnika i pacifista Vilka koji se ne miri s ratom i ne može sebi oprostiti tragediju koju je nesretnim spletom okolnosti uzrokovao. Roman je objavljen 2010. godine. Nakon promocije književnica je potpisivala posvete kupcima knjige, a nekoliko primjeraka poklonila je knjižnici Udruge Prsten.

Svi koji nisu mogli biti na promociji, knjigu mogu pronaći i posuditi na policama knjižnice u Udruzi. Članice Kluba žena darovale su spisateljici na dar unikatne naušnice umjetnice Ankice Ivandić.

prethodna stranica

sljedeća stranica

45 / srpanj 2012.

Kronologija događaja

Humanitarni malonogometni turnir u Osijeku

Udruga Prsten na Sajmu gospodarstva MOSTAR 2012.

Od 27. do 31. ožujka održan je 15. sajam gospodarstva Mostar 2012. a okupio je 850 izlagača iz tridesetak zemalja. Ove godine zemlja partner bila je Republika Hrvatska. Prvi su put u sklopu ove ugledne međunarodne gospodarske manifestacije zajednički nastupile pravne osobe članice Udruge Prsten. Svoj doprinos ovogodišnjoj manifestaciji dali su: AutoZubak d.o.o, MSAN Grupa, Žito Osijek d.o.o. i IN2 Grupa koje su na zajedničkom štandu nastupile pod logom Udruge bosanskih Hrvata Prsten. Večer prije otvaranja sajma izaslanstvo Udruge Prsten: Pavo Zubak, Ante Mandić, Stipo Matić, Ivo Jelušić i Marjan Biškić sastali su se s predsjednikom HNS-a Draganom Čovićem i gradonačelnikom Mostara Ljubom Bešlićem. Teme razgovora bile su buduća zajednička suradnja, dogovoren je susret s poduzetnicima Udruge Prsten krajem travnja u Mostaru. Istaknuto je zajedničko djelovanje Udruge Prsten i institucija vlasti u pozivanju i pomoći bosansko-hercegovačkim Hrvatima u RH da izvade CIPS-ove osobne iskaznice u BiH i izađu na lokalne izbore, čime bi dali svoj doprinos opstanku Hrvata u BiH.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

U nizu humanitarnih akcija mladi iz UBH Prsten Osijek organizirali su 31. ožujka 2012. humanitarni malonogometni turnir u sportskoj dvorani Jug 2. Primarni je cilj ove akcije bio prikupljanje sredstava za Kuću nade u Odžaku i njihove štićenike. Uvjet za sudjelovanje bio je dobra volja i naravno nešto bosanskih korijena. Dvanaest nogometnih ekipa, na čelu s društvom iz osječkog Prstena i dragom publikom, okupilo se tog dana kako bi se družili, pokazali nogometne sposobnosti i ugodno proveli dan s dobrom i plemenitom namjerom. Ekipe koje su bile na turniru su Žito d.o.o. Osijek, Prsten Osijek, Posavski prsten-Tenje, dvije ekipe iz Žepča, jedna ekipa iz Hercegovine, ekipa iz Odžaka, autoškola SunceTenje, te četiri ekipe s područja Orašja i Domaljevca. Prva tri mjesta osvojile su ekipe: 1.Slavonska udruga Hercegovaca Osijek 2. Žito d.o.o. Osijek 3. Bazik Na kraju turnira prikupljeni je prilog iznosio 2048,00 kn.

8. sjednica Upravnog odbora

U restoranu Regata, tvrtke Regata AG, Jagodno 80a, Novo Čiče u Velikoj Gorici 2. travnja 2012. održan je 8. sastanak proširenog članstva Upravnog odbora UBH Prsten. Na sjednici je naglašeno da Udruga treba biti pokretač aktivnosti animiranja i organizacije prijevoza ljudi u BiH kako bi izvadili CIPS-ove osobne iskaznice i sudjelovali na lokalnim izborima u BiH. Predstavljena je inicijativa predsjednika Federacije BiH Živka Budimira o osnivanju Distrikta Bosanska Posavina te su izneseni podaci da je tijekom rata iz Republike

Srpske protjerano 150 tisuća, a iz Federacije 200 tisuća Hrvata. Razgovaralo se o organizaciji okruglog stola na temu održivog povratka u BiH. Od članova UO i predstavnika pravnih osoba očekuju se prijedlozi i inicijativa u definiranju forme djelovanja Poslovnog kluba.

najpotrebnija. Poljoprivredni fakultet u Osijeku ustupio je kombi za potrebe prijevoza, kao i za sve akcije i putovanja Foruma mladih te im ovim putem zahvaljujemo.

Odlazak u Kuću nade

Trinaest članova Foruma mladih okupilo se 2. travnja 2012. pred Studentskim zborom u Osijeku kako bi krenuli prema Odžaku i uljepšali uskrsne blagdane štićenicima s posebnim potrebama u Kući nade. Na pitanje što im je najpotrebnije, kako bi njihov rad bio što lakši, voditeljica Kuće nade Ivanka Šimić je rekla da im je potrebno prijenosno računalo pa je od prikupljenih priloga i kupljeno. U Odžaku su štićenicima podijelili punu košaru pisanica. Mladi su se družili s osobama s posebnim potrebama, bojali pisanice, pjevali i igrali razne igre. Boravak ondje je otvorio njihova srca za buduće akcije onima kojima je pomoć

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

46 / srpanj 2012.

Kronologija događaja sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine i nitko ne može zanijekati nikome i ni s kakvim pravom mogućnost života u mjestu gdje je rođen i odrastao. Prognane osobe s pravom traže svoju imovinu te jamstvo zaštite ljudskih prava i načela jednakopravnosti u Bosanskoj Posavini. Organizatori su zaključili kako je ovo tek prva u nizu konferencija koje će se organizirati i na kojima će se pokušati naći uspješna rješenja za aktualne probleme.

Forum mladih: četiri dana u Bosni

Što je Teologija tijela?

U dvorani hotela Antunović 20. travnja 2012. u 19 sati okupljenim članovima Foruma mladih i svima zainteresiranima za temu tribine, studentski kapelan don Damir Stojić govorio je o djelu pape Ivana Pavla II. Teologija tijela iznijevši glavne teze njegovih kateheza. U dvosatnom predavanju objasnio je kako je nastao život, zašto je Bog stvorio muškarca i ženu. Govorio je također o ulozi i smislu spolnih odnosa te o istinskoj ulozi braka, rađanja djece, ljubavi. Teologija tijela nauk je o Bogu u ljudskom tijelu, u svakom od nas, a vođenje ljubavi muškarca i žene u braku je čin sjedinjenja Boga s čovjekom kojem je cilj stvaranje novog života, čime se otkriva veličanstven plan za spasenje čovječanstva i za budućnost. Nakon predavanja mladi su imali priliku postavljati pitanja koja su ih zanimala pa je don Damir strpljivo odgovarao i objašnjavao stajališta Crkve o problemskim mjestima zakona o izvantjelesnoj oplodnji, izgradnji nove zgrade Biskupske konferencije, političkom djelovanju don Ivana Grubišića.

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

U sklopu projekta "Informiranje o obrazovanju u RH", namijenjenom srednjoškolcima u BiH zainteresiranima za studij u Hrvatskoj, od 25. do 28. travnja 2012. članovi Foruma mladih Tea Lovrinović, Branka Martinović, Filip Biškić i Tonči Visković posjetili su gradove Zenicu, Tuzlu i Odžak kako bi učenike završnih razreda srednjoškolskog obrazovanja upoznali s državnom maturom, vrstama studijskih programa, načinima financiranja studija, mogućnostima studiranja u inozemstvu, pojasnili Bolonjski proces i predstavili Udrugu Prsten. U svakom gradu učenici su ispunjavali ankete Foruma mladih za potrebe istraživanja čije rezultate možete pročitati u ovom broju e-časopisa. Predavanja je slušalo otprilike 250 učenika, a uzorak ankete ispunilo 183 učenika. Podijeljeno je oko 400 časopisa Prsten. Ovim putem zahvaljujemo Pavi Zubaku na donaciji automobila za potrebe putovanja i Iliji Toliću na potpori za putovanje.

Konferencija "Budućnost Bosanske Posavine"

Dani Tolise

U organizaciji predsjednika Federacije BiH Živka Budimira 3. svibnja 2012. u Derventi, u kripti župne crkve sv. Jurja, održana je konferencija "Budućnost Bosanske Posavine" posvećena nizu problema s kojima se susreće izbjeglo i raseljeno prijeratno stanovništvo ovog kraja. Uvodničari i govornici na konferenciji bili su Krešimir Zubak, dr. Miodrag Živanović i dr. Enver Kazaz. Među mnogobrojnim sudionicima na konferenciji, bili su i predstavnici Udruge bosanskih Hrvata Prsten: glavni tajnik Marjan Biškić i Gordana Jelavić.

Jedna od glavnih poruka koja se mogla čuti na konferenciji jest da je Bosanska Posavina oduvijek bila područje gdje su zajednički živjeli pripadnici

naslovnica

sadržaj

U svečanoj sali "Dvor", 30. svibnja 2012. otvoreni su šesti po redu Dani Tolise. Bogati kulturno-sportski sadržaji privukli su i ove godine veliki broj posjetitelja. Na svečanom otvaranju nazočne su pozdravili predsjednik Zaklade "Terra Tolis", Željko Nedić, gvardijan toliški, fra Marijan Mićo Živković, predsjednik Vlade Županije posavske Marijan Oršolić, načelnik općine Orašje, Đuro Topić, generalni konzul RH u Tuzli, Josip Juras. Dani Tolise održavaju se pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Vjekoslava Bevande, čiji je posebni izaslanik Nikola Lovrinović otvorio Dane Tolise 2012. Zadnjeg dana manifestacije na svečanoj večeri bili su i članovi Foruma mladih Prsten iz osječke podružnice.

prethodna stranica

sljedeća stranica

47 / srpanj 2012.

Kronologija događaja Dani svetog Ante Padovanskog u Gornjoj Močili

U povodu blagdana Svetog Ante Padovanskog u Župi Gornja Močila – Sijekovac organizirana je od 11.-13. lipnja 2012. manifestacija "Dani svetog Ante Padovanskog 2012". Proslava blagdana počela je 11. lipnja u 18 sati svetom misom. Sutradan su ispred župne crkve u Gornjim Močilima hodočasnike iz Podvinja kod Slavonskog Broda dočekali okupljeni vjernici i župnik vlč.

Ivan Tolj. Nakon dočeka položen je vijenac ispred spomen-obilježja poginulim braniteljima s molitvom koja je nastavljena ispred kipa svetog Ante Padovanskog u župnoj crkvi. Posljednjeg dana proslave, na sam blagdan, svetu misu predvodio je fra Iko Skoko, gvardijan franjevačkog samostana u Mostaru. Za vrijeme misnog slavlja nastupio je zbor Župe Krista Kralja iz Čitluka. Nakon misnog slavlja priređen je ručak za sve goste i sudionike.

9. sjednica Upravnog odbora

U dvorani tvrtke M SAN, Buzinska cesta 10 u Zagrebu, 4. lipnja 2012. održana je 9. sjednica proširenog Upravnog odbora. Na sastanku su usvojeni zaključci s prethodne 8. sjednice.

Raspravljalo se o aktivnostima u animiranju bosansko-hercegovačkih Hrvata za predstojeće lokalne izbore u listopadu 2012. u BiH, vađenju CIPS osobnih iskaznica, te prijavama u birački popis za izbore. Uslijedila su izvješća predsjednika podružnica te pozivi na razne manifestacije koje se održavaju tijekom lipnja: Jajce u Zagrebu, Okrugli stol u organizaciji Udruge Prsten"Održivi povratak bosanskih Hrvata – stanje i perspektive" u Banja Luci 11. lipnja 2012. i dr. Potpredsjednik Udruge mr. sc. Vjekoslav Jeleč održao je zanimljivo predavanje na temu: Neformalne skupine i utjecaj na društvo. Nakon radnog dijela sjednice i predavanja priređen je domjenak i druženje za sve okupljene članove.

Genetski modificirana hrana DA ili NE?

U dvorani Hrvatske Paneuropske unije, Jurišićeva 1a/I, u Zagrebu, 6. lipnja 2012. u 19 sati održana je druga tribina u organizaciji Kluba znanstvenika Prsten i Hrvatske Paneuropske unije. Tema je bila genetski modificirana hrana a predavač dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku prof. dr. sc. Vlado Guberac. U 21. stoljeću svjedočimo velikim zemljanim površinama zasijanim genetski modificiranim biljkama. Na

e-časopis broj 2 udruga bosanskih Hrvata

policama se nalazi GM hrana, GMO se također upotrebljava i u tekstilnoj industriji, a desetljeća nakon početka konzumacije tih proizvoda, oni su počeli pokazivati svoju štetnost za ljudsko zdravlje. Guberac je kazao da je danas više od 60 biljaka genetski promijenjeno postupkom uvođenja stranog genetskog materijala u genetski materijal organizma ili uklanjanjem dijela genetskog materijala organizma domaćina. Republika Hrvatska je u Zakonu o genetski modificiranoj hrani 2005. zabranila uzgajanje GMO-a.

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica

48 / srpanj 2012.

leitner leitner tax audit advisory

bratislava bucures˛ti budapest

LeitnerLeitner

linz

Radnička cesta 47/II

ljubljana

HR

10000 Zagreb

praha

T

+385 1 606 44-00

salzburg

E

office@leitnerleitner.hr

sarajevo wien

www.leitnerleitner.com

NAŠA USLUGA = VAŠA PREDNOST

zagreb

udruga bosanskih Hrvata e-časopis broj 2

naslovnica

sadržaj

prethodna stranica

sljedeća stranica