Podravkine novine broj 1970

Broj 1970 GODINA L Petak 30. rujna 2011.

List dioničkog društva “PODRAVKA” KOPRIVNICA

40 godina Belupa 4i5

Goran Miloš - dodatnim angažmanom doći će i bolji rezultati

6

Korporativne sportske igre Podravke

12

Belupovih uspješnih 40 godina

14

Podravka u znanstveno istraživačkom projektu Focus Balkan

Impressum NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA Podravka, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Za izdavača: Korporativne komunikacije Redakcija lista: Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Jadranka Lakuš, Ines Lukač, Mladen Pavković Lektura: Ivana Korošec Vujica Grafička priprema i dizajn: Studio za dizajn, Podravka Naklada: 8.000 primjeraka Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica Telefoni: 048/651-505 e-mail: novine@podravka.hr List “Podravka“ čitajte i na www.podravka.com Tisak: Koprivnička tiskarnica

CJENIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU PODRAVKA 1/1 oglasni prostor stranice 210x300 mm 4.000 kn 1/2 oglasni prostor stranice 210x150 mm 2.000 kn 1/4 oglasni prostor stranice 105x150 mm 1.000 kn 1/8 oglasni prostor stranice 105x75 mm 500 kn

Piše: Dijana Jendrašinkin, glavna urednica v.d.

Uvodnik

U

godinama obilja mudar čovjek štedi, dok oni malo manje mudriji i površni karakteri o štednji uopće ne razmišljaju, misleći pritom kako im u budućnosti može biti samo ljepše, lagodnije, jednom riječju - bolje. No, život ipak pokazuje da tome nije tako i da onaj tko danas ne razmišlja o sutra, mogao bi prekosutra biti jako iznenađen. Sjetite se samo Podravkinih početaka, godina razvoja… nije se tada trošilo, već se ulagalo u budućnost. Razmišljalo se onda da je bolje stvoriti sve uvjete kako bi i djeca imala gdje raditi. Sve to, naučili smo i svi mi (mislim pritom na one koji su još 60-tih, 70-tih godina bili mali ili se uopće nisu rodili) nakon 2008. godine kada nam je kriza, ne samo pokucala na vrata, već pokazala ozbiljno zube.

Postalo je tada svima jasno kako i u zemljama gdje je bio zajamčen gospodarski rast i tako desetljećima, da kriza globaliziranome svijetu skida sve maske, pokazuje i drugu stranu, suočava s nenadanim pojavama. Razotkrila je i probleme koje smo godinama prikrivali, žarišta koja smo gasili, no izronila

i slabosti onih koji su bili krhki, ali opstajali. Podravka se othrvala velikim i snažnim rivalima jer ima jake temelje koji se ne mogu samo tako poljuljati. Sada nam se opet najavljuje nova svjetska kriza, novi problemi s eurom (švicarce smo barem za sada stavili na čekanje)…Trebamo li se bojati? Normalno je kako svako razumno ljudsko biće uvijek strahuje što će biti sutra.

No, možemo li predvidjeti baš sve scenarije? Teško... Možemo imati alternative, prilagoditi se raspoloživim mogućnostima, raspolagati empirijskim podacima i uvažavati strategiju koju smo napravili. Sve to trebalo bi pomoći. Iz prošlosti ili bolje rečeno povijesti se uči. Naučili smo, vjerujem svi, kako se treba ponašati u vremenima kada nam je najbolje, kako treba čvrsto stajati na zemlji i ne misliti kako smo zaslužili da nam bude još bolje. Samo pamet u glavi i racio u odlukama donosi stabilnost koju je teško poljuljati.

Tako je s Podravkom, a vjerujem i s mnogima od vas…Inače, ništa nas ne bi smjelo iznenaditi...

4 RAZGOVOR

Goran Miloš, direktor Službe Prodaja mesa i mesnih proizvoda

Dodatnim angažmanom doći će i bolji rezultati Piše: Boris Fabijanec Foto: Berislav Godek

ju i vojsku vjernih potrošača, potom grupacija braće Pivac koja polako, ali sigurno ima sve značajniju ulogu na tržištu. Na tržištu imamo i brojne manje proizvođače koji se volumenima i snagom branda ne mogu uspoređivati s najvećima, ali su tu i uzimaju dio tržišta za sebe. Sve veća i jača konkurencija su nam i proizvođači koji se bave proizvodnjom proizvoda na bazi peradarskog mesa, kojima unazad nekoliko godina na ruku idu i trendovi u prehrani. Tu je Vindija potom Perutnina Ptuj i drugi. U takvom okruženju svakodnevno se borimo za naše mjesto pod suncem.

Možemo napraviti mnogo

P

o završetku Agronomskog fakulteta u Zagrebu Goran Miloš se 2003. godine zapošljava u Marketingu Mesne industrije Danica, 2005. prelazi u Podravku u Prodaju tržišta RH, gdje radi do pred kraj 2008. godine na poslovima voditelja prodaje grupa proizvoda. U prosincu 2008. godine vraća se u Danicu gdje preuzima brigu o ključnim kupcima, a početkom kolovoza ove godine postaje direktor Službe Prodaja mesa i mesnih proizvoda za hrvatsko tržište. O današnjem trenutku na hrvatskom tržištu i općenito mjestu Danice i njezinih proizvoda u Hrvatskoj Miloš kaže: - Situacija na hrvatskom tržištu je kompleksna i vrlo složena. Suočeni smo s vrlo žestokom konkurencijom, gdje ispred svih treba istaknuti vrbovečki PIK. Obzirom na uložena sredstva u proizvodnju, proizvodne kapacitete i marketing, PIK je u ovom trenutku ipak „priča“ za sebe, a ne treba posebno isticati da iza njih stoji i najveći trgovački lanac Konzum. Od ostalih konkurenata tu je uvijek sveprisutni Gavrilović koji iza sebe ima višestoljetnu tradici-

Kako se boriti protiv tolike konkurencije?

- Iskreno rečeno, teško i sve teže, ali ne predajemo se, iza nas stoji brand Podravka, brand kojem potrošači vjeruju.

Na terenu je situacija dinamična i nikad nije dosadno, metode koje se koriste različite su koliko je različit svaki od kupaca na tržištu. Negdje je dovoljna lijepa riječ i malo više pažnje, što osobno najviše podržavam, jer lijepa riječ otvara mnoga vrata. No tu i tamo ipak treba malo glasnije pokucati i pokazati mišiće.

Bez obzira na žestoku konkurenciju mislim da je Podravka prepoznala potencijal Danice jer priprema se i značajna investicija u proizvodnom dijelu naše mesne industrije.

- Ruku na srce, htjeli mi to priznati ili ne, udjeli koje u ovom trenutku imamo na tržištu su relativno mali i ako mi nemamo prilike za rast, ne znam tko onda ima. Znači, uz dodatni angažman svih službi unutar Danice, a prije svih jačanjem sprege Marketinga i Prodaje, uz veća ulaganja i jače budžete koje bi uložili ciljano u potrošače i kupce, mislim da se mogu napraviti puno, puno bolji rezultati i da možemo postati jedan od značajnijih igrača na tržištu.

Ako se prisjetim 2003. godine kada sam došao u Danicu, slična situacija bila je i tada, govorilo se kako se malo toga može, konkurencija je prejaka, nije bilo

sredstava za ulaganja pa se ipak puno i odradilo. Pogledajte PIK koji je od tvrtke pred stečajem i likvidacijom 2005. godine ulaskom u Agrokor koncern izrastao u prvu mesnu industriju u Hrvatskoj, a i šire. Možda PIK i nije najbolji i najsretniji primjer s obzirom na niz drugih činjenica koje se vrte oko njega, ali bez obzira na sve mi možemo i moramo napraviti iskorak i dati sve od sebe da budemo, ako ne prva mesna industrija u Hrvatskoj, onda barem druga ili možda bolje rečeno prva do prvog. Mogućnosti, prilike i šanse postoje, a uz malo više vjere i povjerenja te uz podršku od strane mjerodavnih osoba unutar Podravke smatram da je stvarno mnogo toga moguće i ostvariti. Ovaj program zaslužuje šansu jer on za Podravku nije mali po veličini prometa, a pritom mislim prvenstveno na tržište RH, već je uz sam bok najvećim kategorijama unutar kompanije.

Pa upravo po ovom investicijskom ciklusu Uprava daje šansu vašem programu. Što još nedostaje za značajniji iskorak?

- Prije svega smatram da je potrebno iznaći mogućnosti za veća marketinška ulaganja, potrebno je potrošačima pokazati da smo tu, da nas ima. Uz ulaganja u promidžbu još jedna bitna stavka je i dio budžeta koji je predvi-

Proizvodnja Srijemske kobasice

RAZGOVOR 5

Vrijedni radnici Danice đen za ulaganje u kupce ili tzv. trade marketing. Kupci imaju sve veće apetite i zahtjevi su im u posljednje vrijeme sve interesantniji. Da bi mi bili interesantni njima potreban nam je i budžet koji bi nam pomogao da napravimo taj značajniji iskorak.

Dalmatina nam je pokazala kako trebamo raditi u budućnosti

Bez obzira na ovo što je do sada rečeno smatram da ste optimist vezano za daljnji prosperitet programa pod vašom domenom.

- Optimist? Naravno, da nisam optimist ne bih se ni prihvatio ovog posla.

Smatram da imamo potencijala, stručnoga znanja nam ne nedostaje, radim i surađujem s ljudima koji posjeduju prije svega iznimne ljudske kvalitete, s ljudima iza kojih stoje godine iskustva i znanja i svi su spremni dati sve od sebe s ciljem daljnjeg unapređivanja prodaje. Inzistirat ću na dodatnom, maksimalnom angažmanu mojih ljudi, a samim time doći će i očekivani rezultati.

Uz ljude, važan segment uspješnosti su kvalitetni i inovativni proizvodi.

Jedan od njih je sigurno nedavno lansirana kobasica Dalmatina.

- Tako je, Dalmatina je uspješna kombinacija dviju tehnologija. Do sada nismo imali na tržištu proizvod ovog tipa i moram pohvaliti sve koji su svojim znanjem i predanim radom doveli proizvod do, usudio bih se reći, savršenstva. Projekt Dalmatine smo zaista odradili po svim pravilima struke,

ništa nije bilo prepušteno slučaju. Taj projekt zapravo je putokaz kako u budućnosti treba odrađivati i provoditi potencijalne planove i ideje do realizacije i uspješnog proizvoda na tržištu. U planovima za iduću godinu imamo još nekih inovativnih rješenja, ali o tome je u ovom trenutku prerano za pričati.

Danica na hrvatskom tržištu ima vlastitu prodajnu operativu?

- Da, ukupno u Prodaji Danice imamo 90-tak zaposlenika od kojih najveći dio spada u prodajnu operativu. Prodajna operativa podijeljena je u pet regija, ostatak zaposlenika raspoređen je na poslovima unutar same centrale.

Ovom prilikom ne bih želio posebno isticati nijednu regiju niti joj pridavati

veću ili manju važnost za ukupan rezultat koji ostvarujemo. Svaka regija ima svojih specifičnosti, svojih prednosti i nedostataka i upravo na njima ćemo u predstojećem razdoblju intenzivnije poraditi. Čime se Goran bavi u slobodnom vremenu?

- Činjenica je da ovaj posao zahtijeva puno vremena i odricanja, a ono malo slobodnog vremena, ako se to tako može nazvati, nastojim posvetiti prvenstveno klincima, odnosno obitelji.

Ne prakticiram nikakav sport već godinama, što se i vidi po meni budući da me ima. Možda uskoro ne bude tako, ostaje da pričekamo i vidimo – rekao je na kraju razgovora Goran Miloš.

6 DOGAĐANJA

Korporativne sportske igre Podravke

U

prava Podravke donijela je odluku o održavanju korporativnih sportskih igara u Tučepima od 20. - 23. listopada. Već tradicionalno, kao i na igrama koje su se dosad održavale (Zaton, Solaris), bit će to prilika za druženjem Podravkaša iz raznih radnih cjelina i iz cijele regije JIE. Dosadašnje korporativne sportske igre pamtimo po druženjima, zabavama i neizostavnom natjecateljskom duhu u kojem je u konačnici prevladalo zajedništvo, timski rad i želja za pobjedom. Nema razloga da tako ne bude i na ovogodišnjim igrama kojima se mnogi Podravkaši iznimno vesele. Osim sportskih natjecanja, bit će organiziran i bogat zabavni program, a cilj je igara razvijanje korporativnog duha među zaposlenicima jer oni su najvrjedniji dio kompanije. (D.J.)

Mnoštvo navijača bodrilo borce

100 milijuna kuna ulaganja

Podravkina tvornica Juha i Vegete

P

odravka je u 2011. pokrenula značajan investicijski ciklus vrijedan oko 100 milijuna kuna. Riječ je o ulaganjima kojima je cilj veća efikasnost, modernizacija i povećanje proizvodnje istodobno poštujući načela održivog razvoja. Od predviđenih ulaganja valja svakako naglasiti gradnju nove kobasičarnice u industrijskoj zoni Danica. Ono što je zanimljivo, novi pogon imao bi solarnu energiju, a Podravka bi time bila prva kompanija iz regije koja koristi obnovljive izvore

energije. Podravkina tvornica Povrća Umag uložila je ove godine 5,5 milijuna kuna u modernizaciju proizvodnje te su automatizirani proizvodni procesi. Uz to, automatizirani su i proizvodni procesi.

Jedna pak, od najvećih investicija, pojedinačno gledano je u tvornici “Kokteli” gdje se ulaže u nove tehnologije. Tako će već na proljeće iduće godine proizvodni pogoni „Koktela“ dobiti novu opremu vrijednosti 24 milijuna kuna.

Proizvodne linije pospješit će produk-

tivnost te omogućiti tvornici iskorak u nove proizvode širenjem asortimana.

Od svih investicija valja izdvojiti i modernizaciju u Lipiku jer tvornica je dobila liniju za proizvodnju sirupa „Lero“ vrijednu oko 2 milijuna kuna, a radovi će biti gotovi do veljače 2012. U Podravkinom srednjoročnom strateškom planu predviđena su daljnja ulaganja koja će kompaniji dati dodatni zamašnjak kako bi bila inovativnija, konkurentnija te tržišni lider u odabranim joj kategorijama. (D.J.)

DOGAĐANJA 7

Prijeđenih 43.630 kilometara koristeći se Počeo otkup alternativnim mogućnostima putovanja kukuruza na posao

P

U

sklopu Europskog tjedna kretanja u Koprivnici i ove godine organizirano je natjecanje poduzeća i ustanova u korištenju alternativnih mogućnosti putovanja na posao.

U natjecanju su sudjelovale ustanove, tvornice, poduzeća i trgovine s najmanje deset zaposlenika od kojih je najmanje pet njih trebalo sudjelovati u natjecanju, uz uvjet da je udaljenost do posla veća od 1,5 km. Natjecatelji su tako tijekom pet radnih dana mogli na posao putovati pješice, biciklom ili javnim prijevozom, tvorničkim autobusom, gradskim autobusom ili vlakom.

Cilj natjecanja je smanjiti korištenje automobila u svakodnevnom gradskom prometu. Poznato je da koristeći automobil za putovanja kraća od tri kilometra, nepotrebno zagađujemo okoliš, trošimo skupa i štetna fosilna

goriva te nepotrebno ugrožavamo svoje zdravlje i zdravlje i sigurnost drugih.

U ovo natjecanje uključili su se i zainteresirani Podravkaši koji su koristili navedene načine prijevoza. Podravkaši su sami prijavljivali koliko su kilometara prošli na svom putu svakog dana na oglasnim pločama. Prema obrađenim rezultatima dolazak na posao pješice prijavilo je tako 11 Podravkaša, a pritom je prevalilo 185 kilometara. Dolazak biciklom prijavilo je 38 njih i prešlo 1430 kilometara. Autobusom su pak prijavili njih 427 i prešli 40.176 kilometara, a dvoje Podravkaša prijavili su dolazak vlakom i prijeđenih 1840 kilometara.

Ukupno u Europskom tjednu kretanja u Podravki je sudjelovalo 478 Podravkaša koji su koristili alternativne mogućnosti putovanja na posao i tako prešli 43.630 kilometara. (V.I.)

osljednjeg tjedna u rujnu Podravka je krenula s otkupom kukuruza.

Cijena će biti 1,25 kn/kg. Plaćanje će pak, biti u roku od 10 dana. Jednako tako, zbog loših vremenskih uvjeta, vrlo je teško odrediti točne količine koje će Podravka otkupiti, no planirano je oko 3000 tona. Ono što je važno za napomenuti jest i činjenica kako Podravka kukuruz neće uvoziti. (D.J.)

Otkup rajčice nadmašio sve rekorde

Č

ak 9.300 tona rajčice otkupila je i preradila ovog ljeta Podravkina tvornica u Umagu. To su najveće količine koje su ikada pristigle u tvornicu. Rekord je nadmašio i sve, inače vrlo optimistične, procjene Podravkinih stručnjaka za poljoprivredu koji su krajem srpnja najavljivali najbolju sezonu u posljednjih deset godina. Uporište za svoje pozitivne računice oni su imali u povećanom broju hektara pod ovom kulturom, te u rezultatima koje su počele davati mjere za unapređenje proizvodnje rajčice i razvoj kooperantskih odnosa.

Osim u Bujštini gdje se rajčica tradicionalno sadi godinama, ova važna kultura proširena je i na područje oko Pule. Proizvodnja rajčice pokrenuta je u kaznionici Valtura na čijih je 10 hektara rajčica zasijana po prvi puta, te u Ližnjanu gdje se u ovom projektu

Prije prerade rajčice se temeljito pregledavaju

okupilo nekoliko proizvođača koji su na korištenje dobili zapušteno vojno zemljište. Sa svih tih površina rajčica se u tvornicu počela dovoziti već krajem srpnja, a zbog povećanih količina zrelih plodova otkup i prerada su trajali do sredine rujna. Kako bi se prihvatila i preradila rekordna količina rajčice u tvornici se radilo u četiri smjene, a angažirani su i sezonski radnici.

Osim po rekordnim količinama prerađene rajčice ova će sezona biti zapamćena i po odličnoj kvaliteti rajčice. Uz povoljne vremenske prilike tome su nesumnjivo doprinijeli i napori uloženi u unapređenje proizvodnje i zaštite bilja pri čemu je Podravka stalno pružala podršku svojim kooperantima. Tako je dobivena izuzetno kvalitetna sirovina za cijelu paletu proizvoda na bazi rajčice, te druge proizvode kompanije u kojima se ona koristi. (J.L.)

8 PODRAVKINE REGIJE

Regija Sjeverno primorje

Ugodna iznenađenja ove sezone su Ajvar, Lino lada i Pikant pašteta Piše i foto: Vjekoslav Indir

Denis Starčević u regiji Sjeverno primorje je punih sedamnaest godina a

zadnjih je desetak na rukovodećem mjestu. Obavljao je različite poslove tako da itekako dobro poznaje probleme i poslovanje regije. Kupovna moć i ovdje kao i općenito gledano je na niskoj razini što se na drugoj strani očituje kroz preferiranje proizvoda niže cjenovne pozicije. U zadnje vrijeme tako se ovdje sve više Podravka mora boriti s privatnim markama trgovačkih lanaca kao i vlastitom proizvodnjom domicilnih, lokalnih konkurenata.

J

oš jedna od regija koja vrlo uspješno posluje u Sektoru Tržište RH je regija Sjeverno primorje sa svojih tridesetak zaposlenika. Broj ih se tijekom sezone zbog i do četiri puta povećanog opsega posla uveća za desetak. Osim njih, na ovom izuzetno zahtjevnom tržištu nalaze se i prodaja i logistika pića te Podravkin zamrznuti program. Što se tiče same pokrivenosti ove regije prodajnom operativom egzistiraju dva kanala distribucije - Retail i Gastro. Regija se prostire od Učke, Skrada, Brinja, Opatije do Jablanca, te na otoke Rab, Cres, Lošinj i Krk. Ova regija je izuzetno sezonskog karaktera prodaje pa na njoj, osim izuzetne motiviranosti zaposlenika, kvalitetne i pravovremene pripreme turističke sezone (već sada počinje priprema 2012.) s osobitom pažnjom se prati i vremen-

ekspeditivni u dostavi robe jer otočni kupci gotovo da i nemaju skladišta pa trgovački predstavnik treba biti virtuoz u zaključivanju robe vodeći brigu o prelaznim zalihama. Okrupnjavanjem trgovine i dolaskom velikih trgovačkih lanaca prodaja mijenja svoj karakter te je u posljednje vrijeme sve manji broj malih samostalnih trgovačkih radnji dok se većina kupovine odvija u velikim centrima. Također kao i u drugim našim regijama i ovdje sve veći broj naših kupaca prelazi na isporučivanje robe sa vlastitih centralnih skladišta, a naš zadatak ostaje briga o pozicioniranosti, dovoljnim zalihama i dogovorenoj cijeni. – ističe Denis Starčević, direktor regije Sjeverno primorje Denis Starčević u regiji Sjeverno primorje je punih sedamnaest godina, a zadnjih je desetak na rukovodećem mjestu. Obavljao je različite poslove tako da itekako dobro poznaje probleme i poslovanje regije. Kupovna moć i ovdje kao i općenito gledano je na niskoj razini što se na drugoj strani očituje kroz preferiranje proizvoda niže cjenovne pozicije. U zadnje vrijeme

ska prognoza. Inače, ovogodišnja sezona je po broju dolazaka za cca. 4% bolja od prošlogodišnje a osim domaćih, na prvom mjestu su Slovenci i Talijani tako da smo već upoznali i ono što oni od naših proizvoda preferiraju i to im nastojimo učiniti dostupnim.

Svako prodajno mjesto naš je centar

Centar svih naših aktivnosti i zbivanja unutar regije je svako naše prodajno mjesto. Mi radimo takozvanu ambulantnu dostavu robe kupcima. Regija je specifična po tome što u Rijeci i okolici imamo puno slabiju kupovnu moć no što je ona primjerice u Crikvenici, Opatiji ili na otocima (stanovnici višeg životnog standarda, osjetljivi na kvalitetu proizvoda). Sve to od nas traži da i svoje aktivnosti shodno tome prilagođavamo kupcu kao i da budemo

Pregledavanje otpremnice

PODRAVKINE REGIJE 9

tako se ovdje sve više Podravka mora boriti s privatnim markama trgovačkih lanaca kao i vlastitom proizvodnjom domicilnih, lokalnih konkurenata.

-Unatoč svoj toj problematici koja nas pritišće u ovoj sezoni na regiji Sjeverno primorje prebačene su sve planske veličine i to u lijepim postocima.

To je posebice važno kada se uzme u obzir da sezona ovdje nosi trideset i pet postotno ostvarenje godišnjeg plana prodaje uz udjel Gastro kanala

ozbiljnošću bavi rukovodstvo regije i prodajna operativa, napominje nam Denis Starčević.

Podravkaši na Kvarneru i Gorskom kotaru sve takve situacije sa svojim specifičnostima shvaćaju kao izazov i još veći poticaj za građenje uspjeha. I ovdje je Podravka poznata po kvaliteti svojih proizvoda, a i tu se također

je ta kvaliteta konstantna tako da sve distinkcije u cijeni ne utječu bitno na prodaju. Svaka kvaliteta ima svoju cijenu, a sva prodaja je popraćena aktivnostima koje Podravka kontinuirano i ciljano provodi kod kupaca. Akcijama u konzultaciji sa službama marketinga i ključnih kupaca. U ovo vrijeme koje nam sad predstoji mi ćemo započeti pripremati već prodaju za iduću turističku sezonu. Svaka aktivnost tako će se dobro analizirati prije nego što se

od čak 30%. Znači, ako je sezona pozitivna i cjelokupna godišnja realizacija će biti u plusu. Zasluga je to i povećanih napora svih zaposlenika koji da bi ostvarili tu realizaciju rade i u preraspodijeljenom radnom vremenu, često i na temperaturama i do četrdesetak stupnjeva, sve kako bi naši proizvodi na vrijeme stigli do kupaca i potrošaču bili dostupni. Naravno kao i svi u ovo današnje vrijeme osim na ostvarenje prodajnih ciljeva usredotočeni smo i na aktivnosti na smanjenju troškova.

Uz to i naplata također je jedan od značajnijih poslova kojim se s velikom

prilikom kupnje prije odlučuju za već dobro poznate lidere. No, usprkos sve većoj konkurenciji Vegeta i Čokolino i dalje su među najprodavanijim proizvodima. Ugodno iznenađenje na regiji ove sezone su Ajvar i Lino lada, kaže Denis, ne možeš napraviti vrhunski proizvod bez skupih i vrhunskih sastojaka. Od noviteta istaknuli su se Pikant pašteta, Uprženi ajvar i Senf koji pokazuju tendencije sve većeg rasta prodaje.

-Podravka je na ovoj regiji definitivno prepoznata i poznata po kvaliteti svojih proizvoda. Dobro je također da

donese konačna odluka da li u nju ići ili ne - od praćenja cijena konkurentskih proizvoda do prodajnih ciljeva koje njome želimo postići. Uglavnom, aktivnosti na prodajnim mjestima ima dovoljno na kompletnom asortimanu Podravke, zaključuje Denis Taj posao ne bi bilo moguće odraditi, istaknuo nam je na kraju posjete regiji direktor, bez suradnika za koje kaže da ima pravu ekipu. Podravka je kompanija koja je i ovdje u Sjevernom primorju prihvaćena, sinonim je vrhunske kvalitete, a svojim rezultatima poslovanja to i potvrđuje.

Ugodno iznenađenje Ajvar i Lino lada

10 LJUDSKI POTENCIJALI - RAZVOJ KARIJERE

“Welcome to“ Podravka

Dodijeljene potvrde o uspješno završenom E-tečaju engleskog i francuskog jezika

P

odravka je internacionalna kompanija koja unutar svoje kuće govori puno jezika. Većina zaposlenika se barem jednom susrela sa situacijom u kojoj je morala poslovno komunicirati na stranom jeziku ili razumjeti strani jezik. Ipak nekim zaposlenicima je znanje stranog jezika važno za uspješno obavljanje radnih zadataka.

Podravka brine da zaposlenicima kojima je strani jezik bitan za obavljanje posla bude i dostupan. Uz već uočene vrijednosti e-obrazovanja druga generacija polaznika je završila e-tečaj stranih jezika, a od ove godine prvi puta su organizirane i interne radionice engleskog jezika.

s dostupnom licencom stranog jezika kojoj su mogli pristupati koliko su si sami odredili od kuće ili s posla (što je u praksi bilo većinom prije ili poslije posla), te su pokazali da su vrlo uspješno prihvatili i nove načine učenja u današnjem sve brže mijenjajućem tehnološkom vremenu. Također je zanimljivo napomenuti da je e-učenje vrlo transparentan način učenja gdje polaznik uvijek otvoreno može vidjeti koliko je njegovo znanje i da li je napravio na-

Potvrde za drugu generaciju e-učenja stranih jezika

Sredinom rujna dodijeljene su potvrde o završenom e-tečaju engleskog i francuskog jezika za drugu generaciju polaznika koji uče strane jezike putem e-obrazovanja. Ovakav način učenja prije svega pokazuje veliku samostalnost u radu i samodisciplinu u učenju polaznika kao i njihovu otvorenost za nove tipove učenja sadašnjice. Druga generacija polaznika je samodisciplinu pokazala i većim brojem sati provedenih na e-tečaju; većim od ugovorom propisane satnice. Pedeset uspješnih polaznika je tako provelo godinu dana

predak pomoću klasifikacijskog testa, testa napretka i završnog testa koji piše u toku godine dana kada mu je otvorena licenca.

Kreće treća generacija Ovaj tjedan je krenula i treća generacija e-učenja stranih jezika sa 56 polaznika.

Polaznici će najprije napisati klasifikacijski test da vide koje je njihovo trenutno

znanje, a zatim odabrati program koji je za njih najprikladniji.

U Podravki prvi puta krenule i interne radionice engleskog jezika

Podravka je osigurala svojim zaposlenicima kojima je engleski jezik potreban na radnom mjestu interne engleske radionice koje se održavaju na recepciji upravne zgrade u trajanju od dva mjeseca. Polaznici engleskih radionica su prijavljeni godinu dana prije putem plana obrazovanja, testirani su i određen im je stupanj znanja i njihove potrebe za engleskim jezikom u okviru svog radnog mjesta. Tako je fokus radionica na poslovnom jeziku financija, tehnologije, nabave, marketinga i prodaje, te tema i događanja iz stvarnog poslovnog svijeta.

Istraživanja u području razvoja ljudskih potencijala pokazuju da su ljudi željni znanja. Oko 90 posto ljudi je uključeno u neki vid obrazovanja ili samoobrazovanja. Većina tog učenja je vezana uz poboljšanje određene vještine ili znanja o nekom području (Hargreaves Jarvis, 2000). Organizacija ovakvih radionica predstavlja primjer internog prijenosa znanja, u ovom slučaju stranog jezika, koja bi se mogla organizirati u sličnom obliku i za ostale edukacije unutar kuće.

(V.Č.)

NOVOSTI 11

Novi Lino kalendar

M

edvjedić Lino i ove je godine pripremio Lino kalendar za svoje prijatelje. Kroz priče vezane uz mjesece u godini Lino pokazuje kako je lijepo i lako biti prijatelj prirode, čuvati je od onečišćenja i dobro se zabaviti uz puno iznenađenja.

Tako Lino nastavlja 31 godinu dugu tradiciju darivanja djece koja je od davne 1979. godine, kada je svjetlo dana ugledao prvi Lino kalendar stvorila neraskidivu vezu između generacija i generacija mališana i Lino medvjedića.

Zapravo Lino kalendar se u tri protekla desetljeća pretvorio u pravi fenomen koji se iz Hrvatske proširio i u susjedne zemlje. Od 2004. Podravka priprema Lino kalendare i na jezicima zemalja jugoistočne Europe, a te godine u doživljajima Lino medvjedića uživalo je više od 100.000 mališana. Godinama su se izmjenjivale teme i priče, pa je tako Lino putovao svijetom, bavio se raznim sportovima, svirao mnoge glazbene instrumente, radio seoske poslove, sklapao neobična prijateljstva, pričao bajke, učio djecu lijepom ponašanju, dijelio s njima osjećaje. Lino je bio vjeran partner u igri, učenju, odrastanju, a to veliko uzajamno povjerenje i ljubav namjerava i dalje graditi. Trideset i drugi

po redu Lino kalendar donijet će mnogo veselja djeci, ali i njihovim roditeljima jer uz zabavu omogućava kvalitetnije provođenje zajedničkog vremena i predstavlja poticajni element u razvoju dječje mašte i stvaralaštva. Lino kalendar je lako osvojiti. Dovoljno je sakupiti Lino medvjediće s ambalaže proizvoda

u ukupnoj vrijednosti 2 kg i s popunjenim kuponom poslati na adresu LINO p.p. 160, 48.000 Koprivnica. Kupon možete pronaći na kutijama Lino proizvoda ili ispisati sa www.lino.eu. A onda će jednog dana poštar pokucati na vaša vrata i razveseliti vaše dijete novim Lino kalendarom. (J.L.)

Studena partner projekta namijenjenog novorođenčadi

M

OJA MALA SOVICA naziv je edukativno-darivateljskog projekta pokrenutog radi pružanja podrške i pomoći roditeljima novorođene djece. Projekt je osmislila agencija Albatros media u suradnji s Hrvatskom Udrugom patronažnih sestara (HUPS), a uz odobrenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Među partnerima ovog značajnog projekta je i Podravka, koja i na ovaj način potvrđuje svoju društvenu odgovornost. Stoga će se u «poklon ruksaku» kojeg će patronažne sestre uručivati obiteljima novorođenčadi zajedno s edukativnim materijalima i korisnim predmetima za majku i dijete ( kao što su pelene, šampon, ulošci, krema) naći i Studena. Uz bočicu Studene bit će priložen letak na kojem pedijatrica dr. Zorka Valentić objašnjava važnost upotrebe vode kod dojilja, te nužnost uvođenja vode u dohranu beba nakon šest mjeseci starosti. Uz praktične savjete o sprečavanju

dehidracije kod dojilja i beba na letku je objavljen i kalendar dohrane koji će roditeljima pomoći u pravilnom uvođenju različitih namirnica u jelovnike njihove djece. Poklon ruksaci u kojima će biti i bočica Studene kreću na teren krajem rujna, a predviđeno je da ih u narednih godinu dana primi 40.000 novorođenčadi širom Hrvatske. Uz taj vrijedni poklon patronažne sestre će prilikom kućnih posjeta roditeljima pružiti i niz korisnih savjeta vezanih za njegu i

hranu bebe. Osim edukativne podrške roditeljima projekt Moja mala sovica ima za cilj i širenje svijesti o pravima i potrebama djeteta od njegovog rođenja, a o svemu tome korisne informacije objavljivat će se i na web stranici www. mojamalasovica.hr. Tu će roditeljima biti na raspolaganju i forum za međusobnu komunikaciju, te interakciju s patronažom. Informacije o ovom hvale vrijednom projektu objavljivat će se i na www.studena.com.hr (J.L.)

12 REPORTAŽA

Belupovih uspješnih 40 godina Piše: Dijana Jendrašinkin, Foto: Mirko Lukavski

Belupo

je ime dobio od kratice Bednja-LudbregPodravka. Prvi pogon sagrađen je 1971. godine u Ludbregu, a prvi direktor proizvodnje bio je Latif Bajrović. U Belupu je danas 1250 zaposlenih. Više od polovice prodaje kompanija ostvaruje na inozemnim tržištima. Po broju prodanih pakiranja Belupo je vodeći na hrvatskom tržištu, a financijski lider po prodaji bezreceptnih lijekova.

L

ijepo je o budućnosti sanjati, no još ju je ljepše graditi“ poručio je svojim Belupovcima predsjednik Uprave koprivničke farmaceutske kompanije Stanislav Biondić prilikom proslave 40–og rođendana Belupa. Bila je to prilika za okupiti zaposlenike iz gotovo svih zemalja u kojima Belupo danas radi, a mnogima i više nego ugodno iznenađenje susresti draga lica koja se nemaju prilike vidjeti često u opuštenoj, slavljeničkoj atmosferi. Gotovo 850 Belupovih djelatnika proslavilo je veliki jubilej, a ono što je posebno zanimljivo, slavljeničko okupljanje uveličali su i bivši zaposlenici, predsjednici Uprava te nekolicina koja je u kompaniji punih 40 godina. Svima njima zajedničko je jedno, uvijek i u svemu s Belupom, pa nije

niti čudno što jednako kompaniju danas doživljavaju i oni koji su je stvarali od početaka, ali i oni koji u njoj tek rade prve korake budućeg profesionalnog života. Čestitavši im svima rođendan Belupa, predsjednik Uprave Stanislav Biondić najprije je naglasio kako nije teško biti na čelu uspješne kompanije jer Belupo ima vrijedne, educirane ljude koji znaju voditi poslovne procese.

Osim kratkog osvrta prošlosti u koju su se svi mogli uvjeriti i u premijerno prikazanom filmu o Belupu kroz povijest, čelni čovjek kompanije najavio je s ponosom i blisku Belupovu budućnost: -Očekuje nas investicijski ciklus i moram reći kako u skorije vrijeme vidim jednu novu halu na Danici budući da do 2015. ćemo sigurno maksimalno

iskoristiti sve kapacitete koje imamo.

Uz to, već iduće godine dogradit ćemo skladište s kapacitetom od dodatnih 1400 paleta. No, Belupova budućnost je regija u kojoj smo već i danas važan farmaceutski igrač jer rejting koji imamo daje nam za pravo već sada znati kako ćemo naš imidž još bolje iskoristiti u vremenima koja su pred nama– poručio je Stanislav Biondić.

Događaj za pamćenje

Kako bi proslava ostala za pamćenje, ovjekovječena je i milenijskom fotografijom Šime Strikomana na kojoj su Belupovci pozirali u bijelim majicama.

Uz to, nekolicina ih je rođena točno u godini kada je kompanija nastajala, prije 40 godina pa su i oni bili prigodno nagrađeni. Pozitivnoj atmosferi

REPORTAŽA 13

Priprema hrane za Belupov rođendan

Belupovci su se zabavljali uz Nove fosile doprinijeli su i Novi fosili koji su, baš i kao farmaceutski slavljenik ove godine napunili četiri desetljeća rada. Poznati hitovi digli su na noge gotovo sve, a moglo se čuti kako samo Belupo za svoje zaposlenike može prirediti događaj za pamćenje. Vrlo impresivan, doslovce vatren nastup imali su žongleri.

Predsjednik Uprave Belupa Stanislav Biondić sa svojim prethodnicima

Inače, vatrenu atmosferu dodatno su zagrijali nastupom s vatrom. Sve je bilo u znaku broja 40, a rečeno je kako su to najbolje čovjekove godine, kada u punoj snazi i s mnogo znanja gradi čvrsto budućnost, plodove koje će ubirati u starosti. Belupova budućnost već je počela.

Vrijedni Podravkini djelatnici svih službi ugostiteljstva doprinijeli su kako bi hrana bila ukusna, maštovito prezentirana, odnosno baš onakva kakva i priliči kad je o Podravki riječ - sa srcem. Inače, u pripremi hrane za Belupov rođendan bili su angažirani Catering, Podravsko ugostiteljstvo i Kulinarstvo, uz nezanemarivu pomoć učenika Ugostiteljske škole koji su u Podravkinim ugostiteljskim objektima na praktičnoj nastavi.

14 DOGAĐANJA

Podravku u znanstveno-istraživačkom projektu FocusBalkan predstavljala dr.sc. Jasmina Ranilović tvrdnjama – istaknula je dr.sc. Jasmina Ranilović.

Najviše polemike oko definiranja tradicionalne hrane

J. Ranilović, R. Butigan, N.Renko, J.P. Boban

U

Bruxellesu je krajem rujna završio Focus-Balkans projekt koji je trajao tri godine, a cilj mu je bio razviti mrežu, ojačati istraživačke kapacitete i pružiti podatke o znanosti o potrošnji hrane na području zemalja Zapadnog Balkana.

Ekipu iz Hrvatske su činile prof.dr.sc. Nataša Renko i dr.sc. Ružica Butigan iz katedre za Marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (partner projekta), poduzetnica godine i direktorica Biovege gđa Jadranka Boban Pejić i direktorica službe Kontrola kvalitete Podravke dr.sc. Jasmina Ranilović. Dr.sc. Jasmina Ranilović sudjelovala je u projektu i kao član Savjetodavnog vijeća projekta i predstavnik industrije, te je održala i nekoliko usmenih prezentacija vezanih za znanstvene rezultate studija koje je provodila. Koordinator i nositelj vizije projekta Focus-Balkans bio je Švicarski državni institut za tehnologiju iz Züricha.

Istraživački projekt okupio je 15 partnera iz različitih sveučilišta, javno-zdravstvenih ustanova i udruženja potrošača iz šest zemalja regije (Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne Gore, Makedonije i Srbije).

- Istraživačka metodologija projekta FocusBalkans bila je usmjerena na kvalitativna i kvantitativna istraživanja stavova potrošača u vezi konzumacije voća, proizvoda sa zdravstvenim tvrdnjama (funkcionalna hrana), organskih proizvoda i tradicionalne hrane. Prema završnom, kvantitativnom istraživanju koje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 3085 ispitanika (oko 500 ispitanika po svakoj od 6 zemalja), konzumacija hrane je općenito, najviše povezana s okusom, cijenom, zdravljem i prirodnim sastavom hrane. Voće je hrana koje se najviše konzumira na dnevnoj bazi, iza čega slijedi tradicionalna hrana (jela), organska hrana i hrana sa zdravstvenim

Iako je terminološki utvrđivanje definicije tradicionalne hrane izazvalo najviše kontroverzi (osim Slovenije, ostale zemlje uglavnom nemaju proizvode sa oznakama poput TSG (Traditional Speciality Guaranteed), PDO (Protected Designation of Origin), PGI (Protected Geographical Indication) čime je EU htjela zaštititi regionalnu, autentičnu hranu), konsenzusom je za istraživanje prihvaćen koncept kojim se tradicionalna hrana definirala potrošačima kao tradicionalno jelo poput sarme, graha, gibanice, svježeg kravljeg sira itd. Utvrđeno je kako su starije osobe, niže obrazovne razine, koje žive od poljoprivrede sklonije konzumaciji tradicionalne hrane, dok su žene, visokog obrazovanja sklonije češće konzumirati organsku i hranu sa zdravstvenim tvrdnjama, a glavni motiv im je uravnotežena i zdrava prehrana.

Za Podravku bi možda mogao biti interesantan podatak, kako bi potrošači vrlo dobro prihvatili inovacije u tradicionalnoj hrani (smanjenje soli, šećera, masnoća, inovativno pakiranje) čime bi se mogli razviti luksuzni brandovi, visoke kvalitete i cjenovnog ranga, što bi se moglo dobro promovirati na prostorima bivše države, a osobito u turizmu.

Također, trenutno ne toliko tržišno jak segment organske hrane, ali prema mišljenju eksperata izuzetnog potencijala u idućih pet godina, industriju bi trebalo ohrabriti da se preko strateških saveza vertikalno povezuje s poljoprivrednicima i distributerima, te prenosi svoja znanja i iskustva pridonoseći razvoju organskih proizvoda i educirajući potrošače u vezi oznaka na deklaraciji – napominje

dr.sc. Jasmina Ranilović.

Zaključak sastanka u Bruxellesu je bio, kako je i unatoč određenim preprekama koje su onemogućile generalizaciju osobito u dijelu konzumacije tradicionalne hrane, projekt u svojoj originalnosti dao značajan doprinos razumijevanju percepcije i ponašanja potrošača u vezi konzumiranja određene hrane na prostorima šest zemalja.

Upravo su prepreke mogući pokretač nekih budućih projekata, poput istraživanja o percepciji stranih turista u vezi sa tradicionalnom hranom iz regije, zatim ulogom tradicionalne hrane u ‘’zdravoj’’ i uravnoteženoj prehrani, ekonomskoj dobrobiti od zaštite tradicionalne hrane ili zemljopisno zaštićene hrane itd.

Osim partnera projekta, na spomenutom sastanku su bili nazočni i predstavnici EU institucija (DG Sanco, DG Research, DG Agri, DG, Enlarg, Europska agencija za hranu), istraživači s područja znanosti o potrošnji hrane, predstavnici Ministarstva i industrije. (D.J.)

OBAVIJESTI, OGLASI 15

Obavijest o prodaji pekarskih proizvoda

Odjel PRIGODNE PRODAJE organizira prodaju pekarskih proizvoda proizvođača Podravkine pekarnice, uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su sljedeći proizvodi: A) Domaći slani klipići 50 g ,(polupečen), 40 komada u kartonu– 66,40 kn/pak.

B) Pizza miješana200 g ,(polupečena), 16 komada u kartonu– 147,52 kn/pakiranje C) Kukuruzno pecivo100 g (polupečeno) , 30 komada u kartonu – 73,50 kn/pak.

D) Torbica sa višnjama 100 g (nepečena), 40 komada u kartonu– 142,00 kn/pak.

E) Torbica sa višnjama 45 g (nepečena), 80 komada u kartonu– 142,40 kn/pak.

F) Torbica sa sirom 100 g (nepečena), 40 komada u kartonu– 141,60 kn/pakiranje G) Torbica sa šunkom 100 g (nepečena), 50 komada u kartonu– 178,00 kn/pak.

H) Roščić s marmeladom 80 g (nepečen), 40 komada u kartonu– 141,60 kn/pak.

I) Roščić s lino ladom 80 g (nepečen), 45 komada u kartonu– 159,75 kn/pakiranje J) Croissant 35 g (nepečen), 100 komada u kartonu– 94,00 kn/pakiranje K) Hrenovka u tijestu 110 g (nepečena), 40 komada u kartonu– 217,60 kn/pak.

Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 6. 10. na tel 651 781 ili 651 954 i na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr Napomena: Podjela pekarskih proizvoda vršiti će se 13. 10. od 14.00 do 15. 30 sati ispred skladišta 163, Kolodvorska (preko puta dvorišta Galantpleta).

Obavijest o prodaji jabuka

Odjel PRIGODNE PRODAJE obavještava radnike Podravke da organizira prodaju JABUKA iz vlastite proizvodnje trgovačkog obrta JARA Novigrad Podravski. Na ponudi su sljedeće sorte jabuka: - Elstar, lagana, reska, žuto-crvena - Gala, lagana, slatka, crvena - Ajdared, reska, crvena - Zlatni delišes, slatka, zeleno-žuta - Mutsu, slatka, sočna, zelena - Chrips pink, jabuka najboljeg omjera šećera i kiselina, s puno suhe tvari Jabuke su pakirane u drvenim sanducima od 15 kg. Cijena jabuka je 4,92 kn za kilogram prve klase, plativo u tri rate. Isporuka sorte Chrips pink zbog kasne berbe biti će u studenom 2011. Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 6. 10. na tel 651 781 ili 651 954 i na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr Napomena: Podjela jabuka vršiti će se od 14. 10. od 14.00 do 15. 30 sati u dvorištu Gantpleta, Kolodvorska 1.

Obavijest o prodaji pilećeg i purećeg mesa

Odjel PRIGODNE PRODAJE organizira prodaju pilećeg i purećeg mesa proizvođača Vindije d.d.uz mogućnost plaćanja na tri rate. Na ponudi su slijedeći proizvodi od pilećeg mesa a) Pilići spremni za roštilj, pakiranje 12 kg – 251,64 kn/pakiranje b) Pileći batak sa zabatkom, pakiranje 6 kg – 157,92 kn/pakiranje c) Krila, pakiranje 6 kg- 195,60 kn/pakiranje d) Prsa, pakiranje 6 kg- 224,34 kn/pakiranje e) File od prsiju, pakiranje 6 kg – 294,12 kn/pakiranje f) Želuci, pakiranje 6 kg – 121,02 kn/pakiranje g) Jetra sa srcem, pakiranje 6 kg – 99,66 kn/pakiranje h) Mlade kokoši – rasjek (smrz.), pakiranje 6 kg – 15,74 kn/kg i) Usitnjeno meso na podlošku, (smrz.) pakiranje 5 kg – 107,00 kn/pakiranje j) Panirani pileći medaljoni 4 x1 rinfuza (smrz.), pakiranje 4 kg – 179,08 kn/pakiranje k) Panirani pileći odresci 4 x1 rinfuza (smrz.), pakiranje 4 kg – 228,28 kn/pakiranje l) Pileći cordon bleu 4 x1 rinfuza (smrz.), pakiranje 4 kg – 243,04 kn/pakiranje te purećeg mesa: a) Pureća krila cijela, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranje b) Pureći krilni batak, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranje c) Pureći file prsiju, pakiranje 5 kg – 307,50 kn/pakiranje d) Pureći odresci prsiju, pakiranje 5 kg – 319,80 kn/pakiranje e) Pureći file zabatka, pakiranje 5 kg – 215,25 kn/pakiranje f) Pureći batak, pakiranje 5 kg – 126,10 kn/pakiranje g) Pureća zabatak, pakiranje 5 kg – 190,65 kn/pakiranje h) Pureće meso filea zabat. za paprikaš (rezano kockice), pakiranje 5 kg – 202,95 kn/pak. i) Pureći kotlet, pakiranje 5 kg – 227,55 kn/pakiranje j) Pureće mljeveno meso, pakiranje 5 kg – 116,85 kn/pakiranje k) Pureća roštilj kobasica , pakiranje 3 kg – 110,70 kn/pakiranje l) Purica cijela (smrz.), komad 3 – 4 kg – 29,95 kn/kg Zainteresirani radnici mogu se predbilježiti najkasnije do 6. 10. na tel 651 781 ili 651 954 i na e mail: mirjana.cahunek@podravka.hr Napomena: Podjela pilećeg mesa vršiti će se 11. 10. , a purećeg mesa 12. 10. od 13.30 do 15. 30 sati ispred skladišta 163, Kolodvorska (preko puta dvorišta Galantpleta).

PODRAVKIN RESTORAN JELOVNIK ZA LISTOPAD 03.10.2011. ponedjeljak Varivo grah s tijestom, kobasica, salata 04.10.2011. utorak Umak bologneze, tijesto špageti, salata 05.10.2011. srijeda Pohana puretina, pirjano povrće, salata 06.10.2011. četvrtak Svinjetina u grašku, pirjana riža, salata 07.10.2011. petak Špek fileki, krumpir pire, salata 10.10.2011. ponedjeljak Varivo grah s kis. kupusom, rolana lopatica 11.10.2011. utorak Junetina u saftu, tijesto, salata 12.10.2011. srijeda Pečena piletina, hajdinska kaša, salata 13.10.2011. četvrtak Kupus u rajčici, kobasica, kolač 14.10.2011. petak Juha, prženi oslić, krumpir salata

16

Palenta, pura ili kako to već zovete....

Prava kukuruzna krupica zahtijeva dugotrajno kuhanje uz stalno miješanje. Tradicionalisti i njegovatelji kulta prošlih vremena bi dodali – na otvorenoj vatri u bakrenom loncu.

A

nasazi, izumrli narod koji je naseljavao područja Sjeverne Amerike prije dolaska indijanskih plemena iz Azije preko Beringovog prolaza, stoljećima se prehranjivao bundevama, grahom i kukuruzom.

Istovremeno, na drugim kontinentima, pa i u Europi, živjelo se od nekih drugih žitarica. Zlatno-žute klipove i zrnja na Stari kontinent donio je Kolumbo.

Jednostavna proizvodnja, zasitnost, slatkast i nježan okus, ubrzo je od kukuruza učinio omiljenu žitaricu i među našim europskim precima. I to naročito u južnijim dijelovima, gdje ima dovoljno sunca, ali i vode. Sjevernim, hladnijim dijelovima ostajala je heljda, ječam i zob.

Kukuruzna krupica je čovjeku s naših područja doslovce “u venama”. Priče baka i roditelja kako se odrastalo na njenoj kaši dio su svačijeg djetinjstva. O tome koliko je kukuruzna krupica raširena svjedoče i broja imena, kojim ih se naziva u različitim dijelovima. Od palente i polente, do žganaca i pure. Kao i brojne poštapalice, anegdote i opisi prošlih vremena u kojima se veličaju njene “čudotvorne” vrline. Uglavnom u smislu da se od nje raste velik i pametan. “Još moraš jesti palente, da bi nešto shvatio ili dostigao...”

Mali čovjek, uglavnom seljak iz prošlih stoljeća, vjerojatno se nije mogao načuditi kako se od tako jednostavne hrane može preživjeti, pa dapače, još rasti, misliti i raditi.

Kukuruzna krupica je vrlo zasitna te je u određenim područjima i povijesnim razdobljima predstavljala osnovnu hra-

nu koja se jela svaki dan. Njen neutralni okus odlično se spaja s raznim dodacima, koji su kroz vremena više ovisili o nečijem materijalnom stanju, nego tradiciji ili spretnosti u pripremi. Od zagorske kuruze i žganaca s vrhnjem do modernije verzije instant palente s mlijekom ili jogurtom za doručak ili večeru. Od dalmatinskog brodeta s palentom, do istarske polente s bakalarom in bjanko i divljom cikorijom. Preko najrazličitijih umaka od divljači, mahunarki, morskih plodova, povrća, gljiva.

Jedna od najneobičnijih je “polenta con gli ossei”, koja se priprema u talijanskim pokrajinama Friuli i Veneto. Umak osim pasirane rajčice, mrkve, celera, peršina i drugih mirisa, podrazumijeva i prepelice ili neku drugu vrstu malih ptica.

Prava kukuruzna krupica zahtijeva dugotrajno kuhanje uz stalno miješanje.

Tradicionalisti i njegovatelji kulta prošlih vremena bi dodali – na otvorenoj vatri u bakrenom loncu. Ali i bez takvih pretjerivanja, rezultat je neusporedivo bolji od instant varijante. Godinama sam kuhala onu “u tri minute”, ali sam prije nekog vremena prešla u grupu tzv. tradicionalista. Danas je kuham u slanoj vodi s nekoliko kapi maslinovog ulja te listom ili dva lovora.

Netko vodi za kuhanje zna dodati žličicu ili dvije soja umaka ili dio vode zamijeniti mlijekom, a maslinovo ulje maslacem.

Pouzdano znam da je palenta dobra i ako je ne okrećete svih pedesetak minuta. Treba samo koristiti dobar lonac s debelim dnom te krupicu usuti istovre-

meno energično miješajući pjenjačom, jer čini mi se da je taj prvi dodir s vodom najvažniji. Nakon toga, kada ponovo zakuha, dovoljno je svako toliko promiješati kako se ne bi stvorila kožica i kasnije grumeni. Tek kuhana palenta može se izliti u vatrostalnu zdjelu u kojoj će se lakše rezati na kriške ili na široki, plitki tanjur (najbolje drveni), u kojem će zadržati polukružni oblik. U ovoj drugoj verziji možete gostima ili ukućanima pokazati uvijek spektakularni “trik” – rezanje palente koncem! Konac treba namotati na dva kažiprsta i čvrsto napeti, pa energično prijeći po ohlađenoj palenti, nakon čega konac treba izvući s donje strane.

Palenta se danas prodaje i već skuhana u obliku malih valjčića ili cigli. Ona se reže na kriške, pa grije u običnoj ili mikrovalnoj pećnici ili na grill tavi (po mom mišljenju najbolje rješenje). Odlična je i samo s nekoliko kapi maslinovog ulja.

Kukuruzna krupica se može pripremati i “na slatko”. Prekrasna je zlevanka sa svježim sirom, vrhnjem, jajima i šećerom.

Nedavno sam u jednoj američkoj kuharici otkrila odličnu, jednostavnu tortu, napravljenu od palente koja se kuha u mlijeku, uz dodatak šećera, maslaca, narančine korice i par jaja. Vruća se istrese iz kalupa za torte i izbode čačkalicama, pa prelije sirupom od šećera i narančinog soka. I na Coolinarici ima brojnih slatkih i slanih recepata s kukuruznom krupicom. Sad mi padaju napamet sve one prekrasne zelenkaste i roza palente pripremljene za najmlađe uz dodatak povrća poput špinata i cikle.

KUHAR I RECEPT 17

Ivan Kelek-kontrolor ugostiteljstva KTC-a Veprova rolada

Sastojci za 10 osoba

Priprema:

Veprovog buta 2,0 kg

Veprov but staviti u ulje, češnjak, lovorov list i ostaviti minimalno 72 h da odstoji.

Veprovinu zatim potući, začiniti, posložiti na njega špek narezan na listiće, kisele krastavce, sir podravec narezan na štapiće i zarolati. Roladu omotati u alufoliju i dobro sa svake strane zategnuti kako bi dobili kompaktnu roladu. Staviti u nauljenii pekač i u vruću pećnicu da se zapeče.

S opečene rolade maknemo foliju i na temeljcu od rolada napravimo umak. Na ulju od buta popečemo sitno sjeckani luk.

Temeljac dodamo luku i dinstamo, da se voda ispari , dodamo rajčicu koncentrat , popržimo rajčicu, pobrašnimo i zalijemo s hladnom vodom i razmutimo da dobijemo glatki umak. U umak dodamo crno vino, brusnice, začinimo i na kraju dodamo naribane jabuke. Stavimo roladu u prokuhani umak da se dinsta dok nije mekana.

Roladu tik prije posluživanja prerežemo u koso po sredini i stavljamo na umak ,kako bi gost vidio mozaik punjenja rolade.

špek 10 dkg krastavci kiseli 20 dkg sir podravec 10 dkg luk bijeli 0,10 dkg vino crno 0,5dcl brašno glatko 10dkg rajčice koncentrata 0,5dcl ulje 2dcl maslac 10 dkg Vegeta 1 žlica prstohvat soli

G

dje ste i kada stekli prvo iskustvo u kuhanju i po čemu ga najviše pamtite¨?

Prvo radno iskustvo bilo mi je u Izoli, hotel”Belvedere” 1988. godine. Moram istaknuti kako sam kuhao po raznim receptima i novitetima ,uz vrhunskog šefa kuhinje koji mi je dopustio da radim na a la carte.

Koje je vaše najveće dosadašnje priznanje, uspjeh?

Sudjelovanje na raznim natjecanjima, manifestacijama, šef kuhinje hotela “Zum Holender” u Lindlaru u Njemačkoj , glavni kuhar restorana KTC-a, i sadašnje radno mjesto kontrolor ugostiteljstva KTC-a.

Koja jela najviše volite pripremati i za koga?

Volim pripremati uglavnom sva jela, no

malo mljevenog papra brusnice suhe 0,50dkg jabuke 10 dkg lovorov list luk crveni 20 dkg.

preferiram više divljač i ribu, za zadovoljne goste.

Bez kojih namirnica /začina ne možete zamisliti dan u kuhinji?

Vegeta je nezaobilazna, te razni začini, sol, itd.

Preferirate li modernu ili tradicionalnu kuhinju… zašto?

Više volim tradicionalnu kuhinju, jer se polako zaboravlja naša domaća kuhinja.

Koju svjetsku kuhinju smatrate najzanimljivijom...zašto?

Francuska kuhinja, jer posvećuje dosta pažnje tradiciji, te samo nadograđuje

modernu kuhinju.

Vaš idealan ručak ili večera…od predjela do deserta?

Juha od vrganja Obložene rolice od smuđa, slani krumpir na maslacu, povrće sa žara sezonska salata, kukuruzni kruh iz krušne peći Kukuruzna zlevanka sa šljivama i borovnicama.

Vaš savjet početnicima u kuhinji?

Moj savjet mladim kuharima početnicima je neka svoj posao rade iz ljubavi, a sva jela koja će tako nastati bit će savršena. U njima će biti dio samog kuhara, što i je bit kuhanja.

18 ZAPOSLENICI

Šime Mašina

Učili smo kupce kako upotrebljavati naše proizvode Piše i foto: Vjekoslav Indir

U

Podravku je došao početkom sedamdesetih godina na mjesto trgovačkog predstavnika u regiji Dalmacija. Simpatični nadimak „Galeba iz Dalmacije“ zaradio je od svojih kolega zbog bijelog mercedesa s kojim je dolazio na sastanke u Koprivnicu, u vrijeme kada je takav auto rijetko tko posjedovao, a njime je plijenio pažnju ljepšeg spola.

-Bio sam mlad i bilo je jako lijepo raditi, prisjeća se svojih početaka Šime Mašina, pomoćnik direktora regije Dalmacija gdje danas radi s velikim regionalnim kupcima - te nastavlja -moj prvi teren je obuhvaćao Zadar, Šibenik i Knin s okolicom. Tada smo radili kao timovi u kojima je uz trgovačkog predstavnika, kao što sam bio ja iz Zadra, išao i unapređivač prodaje kolega iz Šibenika.

Tada su se obrađivale komercijale velikih trgovačkih kuća poput Zadranke, Dalme, Plodina, Šibenke. Obilazilo ih

se po utvrđenim hodogramima prema kojima su kupci mogli slobodno navijati satove, u šali komentira Šime preciznost i pravovremenost dolaska naših predstavnika na teren kod kupaca. Šime se danas pomalo sa sjetom prisjeća kako je to bilo nekad raditi na terenu.

-Bilo je mnogo malih trgovina. Svaka od matičnih kuća znala je imati i do tristotinjak prodajnih mjesta. Roba se nabavljala izravno tako da je trgovački predstavnik dolazio u komercijalu i pravio narudžbu. Nisu se obilazila prodajna mjesta koliko se to danas čini. Trgovački predstavnik nije imao prijenosno računalo sa sobom, zaključnice i narudžbe pisale su se ručno, a sva ta dokumentacija, u centralu u Koprivnicu temeljem koje se dopremala naručena roba, išla je poštom. Tek kasnije s razvojem elektronike zaključnice su se počele slati i faksom. Krajem osamdesetih i početkom devedesetih počeli smo se obučavati raditi na računalima bez kojih je danas rad trgovačkog predstavnika gotovo nezamisliv. U tim vremenima trgovački predstavnik je kreirao i pisao narudžbu, radio zaključnicu, bio njezin kreator, a često je kod malih kupaca radio i ugovore. Danas je nezamislivo da predstavnik nema službeni automobil, tada ga nije posjedovao već je za odlazak na teren koristio javna prijevozna sredstava, a ponekad i vlastita, sve kako bi na vrijeme realizirao zacrtani hodogram i ostvario plan realizacije. Nova trgovina danas traži nešto sasvim drugo. Ona je došla izvana i nametnula nove modele rada u prodaji. S njima je trgovački predstavnik postao svojevrsna potpora trgovačkom mjestu govori nam Šime.

Uz svu tu tehnologiju koju danas trgovački predstavnici imaju na raspolaganju Šime nas upozorava na činjenicu da se ljudi na terenu puno manje druže u odnosu na prije kada svega toga nije bilo.

-Mi smo između sebe imali natjecanja u prodaji, a za najbolje rezultate odlazili smo na nagradna putovanja. Tako sam ja bio i u Danskoj, Engleskoj, Italiji,

a na putovanja smo išli sa svojim obiteljima. Nekada smo se uz naše radne sastanke i puno više družili. Naš nekadašnji rukovoditelj i moj mentor Slavko Tošić uvijek je poslije radnog sastanka upriličio igru na buće u Splitu na izvoru Jadra. Tako sve što nije bilo usuglašeno na sastanku na izvoru Jadra je zatim definirano, govori nam Šime.

Svjedok je svih promjena koje su se događale u radu trgovačkih predstavnika.

Duži period preuzima i rukovođenje cijelom regijom Dalmacija u Splitu. U njegovo vrijeme započinje i gradnja distributivnog centara u Dugopolju.

-Ja sam kao mlad zavolio Podravku i to sam nastojao na najbolji način joj i vratiti. Imao sam priliku da sam kroz svoj radni vijek mogao raditi i na razvoju regije. Mi smo praktično kupce učili kupovati i upotrebljavati naše proizvode.

Našu ljestvicu u prodaji postavili smo visoko i na to smo naučili i naše potrošače. Učili smo tako ljude kako se pravi dobar puding, upoznali smo ih s čitavom paletom naših proizvoda, prisjeća se Šime svih aktivnosti koje su kroz godine prošle kroz prodajnu mrežu.

- Najveći izazov za trgovačkog predstavnika bila je prodaja i plasman pića na teren. Tako nam je prodaja naše vode bila veliki adrenalin kako uopće to učiniti, staviti je na policu, i naučiti kupca konzumirati je. Moram istaknuti da je od nekad pa i danas Podravka uvijek održala danu riječ. Kad je bilo rečeno da će roba biti u sedam sati na određenom mjestu to se i dogodilo kaže Šime.

Za svoj uspjeh u radu kaže duguje zahvalnost i supruzi i dvojici sinova koji su mu bili uvijek potpora. U slobodno vrijeme najviše voli baciti na buće, briškulu i trešete. Veliki je zaljubljenik u masline, ima dva maslinika s oko šezdesetak stupova od kojih dobije i do stotinu i pedeset litara maslinovog ulja godišnje. Kako je nekad imao brod, želja mu je kupiti ga ponovno.

-Podravka može jako puno, trebao bi joj još jedan od strateških brandova.

Naše vjerovanje u Podravku i njezine proizvode itekako prepoznaju i naši potrošači i upravo tako trebamo nastaviti i dalje zaključuje Šime.

UMIROVLJENICI 19

Željka Zetović

Razvoj informatike, uvođenje SAP-a i mnogo planova Piše: Vjekoslav Indir Foto: Berislav Godek

Z

aposlila sam se u Podravki sedamdeset i druge godine, vjerovali ili ne, došla sam pitati za posao i odmah sam ga dobila, prisjeća se svog dolaska u našu kompaniju Željka Zetović. Njezin tadašnji prvi posao u Podravki bilo je računovodstvo nekadašnje poljoprivrede. Prvo sam knjižila i to na jednoj poluautomatskoj mašini, dok se većina financijskih dokumenata tada još uvijek unosila ručno na karticama.

Temeljnice za knjiženje su radili bilancisti, a knjiženja i odlaganja dokumenata su uvijek radili početnici u knjigovodstvu. Knjižilo se na kontografu, bila je to jedna tabla s mehanizmom na koju se stavio dnevnik knjiženja, indigo i kartica za knjiženje. Kartice su bile za finan-

cijsko poslovanje, salda konti kupaca i dobavljača, osnovna sredstva i troškove gdje su se knjižili samo financijski iznosi, i materijalne kartice na koje su se knjižile i količine. Uz to se upisivao datum dokumenta, broj i opis dokumenta.

Kartice su se držale u drvenim kutijama takozvanim kartotekama. U rad su se postepeno počeli uvoditi strojeve za knjiženje koji su nam olakšavali posao govori nam Željka. - Obračune smo radili svaka tri mjeseca, a ne kao danas kad se to čini svakog mjeseca. U to vrijeme počeo je nagli razvoj informatike u svijetu, kao i kod nas, a Podravka je bila jedna od prvih koja je uvela informatički sustav u poslovanje, tako da se i dosta naših poslova radilo u ERC-u koji nam je

tada listao glavnu knjigu i sve ono što smo do tada vodili ručno na karticama prisjeća se Željka. Sve se to danas vodi u elektroničkom obliku na računalima i teško je i zamisliti neki ručni rad i bezbroj izlistanih stranica glavne knjige i ostalih dokumenata. Uz rad Željka je upisala i završila tadašnju Višu ekonomsku školu u Varaždinu, komercijalni smjer što je i željela raditi, ali je ipak do kraja radnog vijeka ostala u računovodstvu. Željka je bila u ekipi Podravkaša koji su radili sa konzultantima SAP-a i našim informatičarima na uvođenju SAP-a u Podravku.

-To je bilo vrijeme kada smo započeli kompletno poslovanje raditi u elektroničkom obliku. Kada su nam pričali kako će to sve izgledati mi si jednostavno to nismo mogli predočiti. Prelazak na SAP bio je 31.08.1999. godine. Prije toga od subote do nedjelje navečer morao se napraviti kompletan obračun poslovanja, da bi se u noći s nedjelje na ponedjeljak ti podaci prebacili na SAP poslovanje. U ponedjeljak su gotovo svi poslovi krenuli u elektroničkom obliku.

Nešto sasvim novo. Uz to radila sam uputstva i protokole prema kojima su informatičari radili programe u cilju unapređenja poslovnih procesa unutar SAP-a. Tako smo pojednostavili knjiženja u maloprodaji i društvenoj prehrani, a počeli smo raditi i na skeniranju faktura, što je bio novi i veliki posao i za čiji početak su jako zaslužne i moje cure iz službe. Bilo je i još planova, ali evo nisam ih uspjela ostvariti, no bude netko drugi - govori nam Željka. Željka je umirovljenica čiji je nemirni duh i danas tjera na stalnu aktivnost. Danas se više aktivno ne bavi računovodstvom, ali je društveno vrlo angažirana. Tajnica je udruge pčelara „Lipa“ Koprivnice te predsjednica foruma žena u Hrvatskoj narodnoj stranci. U slobodno vrijeme peče kolače, čita i uzgaja cvijeće. Puno putuje Hrvatskom i šire, a velika još neostvarena želja joj je otići u Jeruzalem.

Vjerujem u Podravku kao dobru kompaniju i u kvalitetu proizvoda koju su prepoznali kupci diljem svijeta što i dokazuju svakodnevna priznanja i zato sam uvjerena kako Podravka ima budućnost.

20 FEFERON

Sestre Dvije sestre su izašle u prirodu i šetale jedno poslijepodne. Jedna se zvala Sestra Matematika, zbog svog izoštrenog smisla za matematiku, druga Sestra Logika, zato što je bila jako logična.

Počelo se smračivati, a one su bile daleko od samostana.

SM: Jesi li primijetila ovog muškarca iza nas, izgleda da nas prati ... Bog zna što hoće od nas ...

SL: Eh, to je logično - hoće da nas siluje!

SM: O, ne - na ovoj udaljenosti će nas stići za nešto manje od petnaest minuta! Što da radimo?

SL: Jedino logično - idemo brže.

SM: Ali to ne pomaže!

SL: Naravno da ne pomaže! On će učiniti jedinu logičnu stvar - i on će ići brže.

SM: Oh, što da radimo? Na ovoj udaljenosti će nas stići za manje od deset minuta!

SL: Jedino logično što možemo učiniti je da se razdvojimo. Ne može nas obadvije pratiti.

Muškarac je odlučio pratiti Sestru Logiku.

Sestra Matematika je sretno stigla u samostan, ali se silno živcirala što se dogodilo sa Sestrom Logikom ....

Ubrzo se i ova pojavila u samostanu.

SM: Sestro Logiko, hvala dragom Bogu! Pričaj - što se dogodilo!

SL: Pa dogodilo se jedino logično, nije mogao da prati obadvije i izabrao je mene.

SM: Ma, to znam (pomalo ljubomorno), ali što se dogodilo nakon toga?

SL: Pa, jedino logično - stigao me je!

SM: O, ne! Što si uradila?

SL: Jedino logično - podigla sam haljinu!

SM: O, ne, sestro! Što je on uradio?

SL: Jedino logično: Spustio je hlače.

SM: O, ne! Što se onda dogodilo???

SL: Pa to je valjda logično! Jedna časna sestra s podignutom haljinom trči brže od jednog muškarca kojem su hlače spuštene ispod koljena!

Birokratizam: Imaš dvije krave. Vlada ti uzme obje, strijelja jednu, pomuze drugu i baci mlijeko.

Tradicionalni kapitalizam: Imaš dvije krave. Prodaš jednu i kupiš bika. Tvoje stado se množi i prihodi rastu. Prodaš ih sve i odeš u mirovinu s velikom lovom.

Američka korporacija: Imaš dvije krave. Prodaš jednu i tjeraš drugu da proizvodi mlijeko kao četiri druge. Kasnije zaposliš eksperta da ispita zašto je krava crkla.

Francuska korporacija: Imaš dvije krave. Stupaš u štrajk zato što želiš 3 krave.

Japanska korporacija: Imaš dvije krave. Redizajniraš ih da budu veličine desetine obične krave i da daju 20 puta više mlijeka.

Onda napraviš pametan crtani koji nazoveš Kravamon i reklamiraš ih po cijelom svijetu.

Njemačka korporacija: Imaš dvije krave. Podesiš ih da žive 100 godina, jedu jednom mjesečno i same sebe muzu.

Britanska korporacija: Imaš dvije krave. Obje su lude.

Talijanska korporacija: Imaš dvije krave ali ne znaš gde su. Odeš na pauzu za ručak.

Ruska korporacija: Imaš dvije krave, prebrojiš ih i shvatiš da ima 5 krava. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da ima 5 krava. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da ima 42 krave. Ponovo ih prebrojiš i shvatiš da imaš 2 krave. Prestaneš brojati i otvoriš novu bocu votke.

Kineska korporacija: Imaš dvije krave. Zapovjediš 300 ljudi da ih muzu. Tvrdiš da je zaposlenost 100 %, visok prinos mlijeka i uhapsiš novinara koji je objavio brojke.

Indijska korporacija: Imaš dvije krave. Obožavaš ih dok ne crknu.

Srpska korporacija: Imaš dvije krave. Država proda tvoje krave na tenderu a tebe proglasi tehnološkim viškom.

Hrvatska korporacija: Imaš dvije krave. Država ti oduzme krave jer su državno vlasništvo a tebe pošalje u mirovinu. Prepusti krave tajkunu koji jednu proda državi za mirovinski fond a drugu proda strancu od kojeg kupuješ namirnice. Tajkun završi na Havajima a ti kraj lonca pučke kuhinje.

Kupite krave dok ih još ima na tržištu i počnite svoj biznis.

Dvije krave Socijalizam: Imaš dvije krave i jednu daš susjedu.

Komunizam: Imaš dvije krave. Država ti uzme obje i da ti malo mlijeka.

Fašizam: Imaš dvije krave. Država ti uzme obje i proda ti malo mlijeka.

Nacizam: Imaš dvije krave. Država ti uzme obje i strijelja te.

Karikatura: Ivan Haramija-Hans

KULTURA 21

Uspješan dobrotvorni koncert u Koprivnici

P

red prepunom koprivničkom Sportskom dvoranom održan je dobrotvorni koncert “Svi za jednog, jedan za sve”, kojeg su organizirali Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Koordinacija Udruga proizašlih iz Domovinskog rata Grada Koprivnice. Predstavili su se brojni pjevači i glazbeni sastavi među kojima su bili: Dražen Zečić, Mate Bulić, Gazde, Ivica Pepelko, Zdravko Škender, Ivana Kovač, Darko Domijan, Kostadinka Velkovska, Prva liga, Cure iz centra, Mirko Švenda Žiga, Franjo Barić i Podravci, Mily i El Combo, Praline, klapa “Koprivnica” i drugi. Drago mi je što sam mogla dati mali doprinos ovom glazbenom spektaklu. Često nastupam i vodim priredbe, ali ovo je uistinu bilo nešto posebno- rekla nam je Vlatka Pokos, koja je ovog puta bila u ulozi voditeljice.

Koncertu je bila nazočna i obitelj general pukovnika Mladena Markača. Naime, prihod od koncerta bio je namijenjen ovoj obitelji. Supruga generala Mirjana nije krila zadovoljstvo: - Ovo nisam mogla ni sanjati. Odušev-

ljena sam i iznimno zahvalna – kazala je.

Brojne posjetitelje osobito je oduševio početak koncerta, kada su hrvatski branitelji izašli na pozornicu s velikom hrvatskom zastavom. Mnogi su rekli da nešto takvoga dugo nisu doživjeli, a sve to moći će se uskoro vidjeti i na Varaždinskoj televiziji koja je snimila čitav koncert. Prodane su 1672 ulaznice, tako da je obitelji Markač uplaćeno 51.600 kuna. Sama obitelj Markač nije željela da ulaznice budu skupe, već naprotiv da što više ljudi dođe, što se i dogodilo.

- Zahvaljujemo svima koji su pomogli u ovoj projektu, u kojem je sudjelovalo od izvođača do branitelja koji su bili redari i štošta drugo više od stotinjak ljudi. Primili smo i jako puno pisama, emailova i drugih zahvala. Branitelji su još jednom pokazali da kad su složni onda se može i puno toga odraditi, a posebice nas raduje da je koncert prošao bez ijednog incidenta – riječi su organizatora i predsjednika Udruge branitelja Podravke Mladena Pavkovića, bez kojeg sigurno ne bi bilo ni ovog koncerta ni mnogih drugih akcija vezanih uz hrvatske branitelje i Domovinski rat. (V.I.)

Izložba ispred restorana prehrane Podravke

B

alerine, svirači, kako to vidi Vesna Auer Gregor preneseni na platno, izloženi su ovih dana u vitrinama ispred restorana prehrane Podravke u Koprivnici. Vesna Auer Gregor po struci je prof. psihologije, a ozbiljnije se bavi slikarstvom unatrag osam godina, od pohađanja učenja crtanja u likovnom klubu „Paleta“ Koprivnica. Članica je Podravkine likovne sekcije, a ilustrirala je nekoliko publikacija namijenjenih lakšem uključivanju romske djece u školu.

Sudjelovala je na više skupnih izložbi te se uključila u nekoliko humanitarnih projekata. Izložba se može razgledati naredna dva tjedna. (A.V.)

Podravkini kulturnjaci ponovno među izabranima

U

organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Križevca u subotu, 1. listopada održat će se 30. jubilarni susret hrvatskih neprofesionalnih pisaca i 27. susret neprofesionalnih likovnih stvaratelja Hrvatske. Ovogodišnji susreti održavat će se u Gradskom muzeju Križevci (likovni) i u dvorani Hrvatskog doma (Glazbena škola Alberta Štrige). U konkurenciji neprofesionalnih likovnih Udruga iz cijele Hrvatske, prosudbeno

povjerenstvo u sastavu ravnatelj i viši kustos Gradskog muzeja u Križevcima Zoran Homen , stručni suradnik u HSK-u za kazalište, književnost i likovnost Mirko Kovačević, viši kustos Umjetničkog paviljona u Zagrebu Stanko Špoljarić, odabralo je dvoje autora iz Podravkine likovne sekcije, čije će slike biti izvješene i uvrštene u katalog za tu prigodu. Izabrane su slike „Brod sreće“ Brankice Radmanić i „Strašilo“ od Slave Blažeković. Što se tiče poezije, Pohvalnicu HSK za pisanje na štokavskom narječju izabra-

na je pjesma Ivke Kovačić – Mjehurići od sapunice. Pohvalnicu HSK za pjesništvo na kajkavskom narječju od Podravkinih pjesnika izabrane su pjesme Marije Hegedušić (Zorja na Dravi , Sanje Damjan (Raspela), Katice Rajić Popijač (Prijateljici i Tereza Salajpal (Vu starosti). Prosudbena komisija u sastavu književnice Božice Jelušić, teatrologinje Sanje Nikčević , teatrologinje i književnika Borbena Vladovića, od 84 autora izabralo je ukupno 43 pjesme koje će se i čitati na dodjeli nagrada. (A.V.)

22 SPORT

1. HNL – 8. i 9. kolo

Vrijeme je za pobjedu SLAVEN BELUPO - LUČKO 1:1 HAJDUK – SLAVEN BELUPO 4:1

D

a nas ništa više ne može iznenaditi u hrvatskom nogometu dokazuje i utakmica između Slaven Belupa i Lučkog kada već u drugoj minuti suci čine katastrofalnu grešku.

Priznaju nepostojeći pogodak gostujućeg igrača Raka, čiji je udarac završio u gredi i lopta se odbila u igralište. Na intervenciju pomoćnog suca Mladena Rajka koji je jedini na stadionu vidio da je lopta bila iza gol-linije, glavni sudac Marin Vidulin priznao je pogodak Lučkog za vodstvo – 0:1. Iako je priznat nepostojeći pogodak gostiju, Slavenaši su silovito krenuli prema vratima Lučkog, redale su se prigode, ali bez prave završnice. Nekoliko greda i stativa, par stopostotnih prigoda, ali lopta nikako neće u mrežu, sve do 70. minute kada je Vojnović u kaznenom prostoru pronašao Benka, koji je kraj vratara Kovači-

ća loptu poslao iza njegovih leđa za 1:1.

I do kraja susreta domaćini su imali još nekoliko prigoda, ali sve je na kraju završilo podjelom bodova.

Uprava Slaven Belupa uputila je povjereniku za natjecanje pismenu žalbu i zatražili ponavljanje utakmice. U klubu su vjerovali da bi žalba mogla biti uvažena, jer je lopta nakon udarca igrača Lučkog udarila u gredu i odbila se skoro dva metra od linije vrata u teren, što se lijepo moglo vidjeti na video-snimkama spomenute utakmice. No, povjerenik za natjecanje Prve lige Josip Brezni odbio je žalbu NK Slaven Belupo u kojoj se tražilo poništenje utakmice 8. kola Slaven Belupo-Lučko (1:1). U pismenom očitovanju Komisije nogometnih sudaca HNS-a koje potpisuje Povjerenik za suđenje Ivan Peraić piše: “Ovime Vas izvješćujemo da se na gore navedenoj odigranoj prvenstvenoj nogometnoj utakmici 08. kola Prve HNL-e između SLAVEN BELUPA - LUČ-

Počinje Liga prvakinja

K

oprivnica je ponovno uvrštena na listu europskih gradova u kojima će se igrati rukometna Liga prvakinja. Rukometašice Podravka-Vegete, koje suvereno vladaju domaćim prvenstvom, ugostit će vrhunske ekipe starog kontinenta i nastojati izboriti što

bolji rezultat u ovom najelitnijem klupskom natjecanju. Prva utakmica Lige prvakinja na rasporedu je u nedjelju 2. listopada u 15 sati, a u goste dolazi slovenski Krim. Nakon najbolje ekipe iz susjedne države, u Koprivnicu će 29. listopada doći aktualni prvak Europe,

KOG, koja je odigrana 16. rujna 2011. god. u Koprivnici suci nisu primijenili ili pogrešno primijenili neku od odredbi članka 77. i 78. Pravilnika o nogometnim natjecanjima HNS-a. Suci utakmice nisu napravili bitnu materijalnu povredu Pravila nogometne igre, a sve ostale Odluke primijenjene su u duhu PNI i u domeni su slobodnog sudačkog uvjerenja PRAVILA 5 - SUDAC.” I sada ti budi pametan. Bez obzira na sve Slaven je oštećen u toj utakmici, ali što reći nakon gostovanja u Splitu? Naime, Slavenaši su čak poveli protiv Hajduka pogotkom Glavice, a onda pravi potop.

Izjednačio je Tomasov, potom pogotke postižu Sharbini, Lendrić i Vukušić. Četiri komada domaćina u mreži Rodića koji je čak bio izuzetno raspoložen pa branio i nemoguće. Između ostaloga, i jedanaesterac.

Nakon neslavnog gostovanja u Splitu krajnje je vrijeme za pobjede. Naime, u subotu na koprivnički Gradski stadion dolazi ekipa Varaždina koja je u velikim financijskim i organizacijskim problemima. Ne sumnjamo da će Roy Ferenčina i njegovi dečki naći najbolji recept za pobjedu te osvojiti tri nasušno potrebna prvenstvena boda. (B.F.) norveški Larvik, da bi 13. studenoga u dvorani Gim-nazije zaigrao i ponajbolji danski klub Viborg. Uzvratni susreti u ovoj izuzetno teškoj grupi planirani su za 8. listopada- Larvik, 15. listopada Viborg i 5. studenoga Krim. Podravkašice priželjkuju treće mjesto u skupini i svjesne su da će bodove morati skupljati prvenstveno na domaćem terenu. Pri tome je neobično važna podrška s tribina, onakva po kojoj je svojevremeno Koprivnica bila poznata, pa rukometašice i Uprava kluba pozivaju sve ljubitelje sporta da im se pridruže na utakmicama. Ulaznice su besplatne, a pored toga Uprava kluba poduzela je niz aktivnosti kako bi se u dvorani stvorilo pravo rukometno ozračje. Pružena je podrška aktiviranju navijačke skupine Kronikus, dogovoren je after party u kafiću Marinela, osiguran nastup plesnih skupina Jump i Ola, la u poluvremenu, predviđene nagradne igre za gledatelje. Ovi dodatni sadržaji zasigurno će obogatiti sportsko događanje kakvog nema ni jedan grad u Hrvatskoj, a uz potporu navijača domaće rukometašice mogle bi pobijediti uvijek neugodni Krim. (J.L.)

Podravka na 7. međunarodnom kongresu prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista

Promotori kulinarstva predstavili Podravsku kuhinju

U

organizaciji Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista i Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u Opatiji je održan 7. međunarodni kongres prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, na kojem se okupilo oko 300 sudionika.

Pod glavnim motom Kongresa ‘’Hrana – izazov i potreba’’, kongresni program sastojao se od plenarnih predavanja, poster sekcija i usmenih izlaganja na teme: prehrambeno inženjerstvo, kvaliteta hrane, sigurnost i regulativa, zdravlje i prehrana, hrana i potrošači, kemija hrane: prirodni antioksidansi, sastojci hrane i funkcionalna hrana, biotehnologija i bioprocesno inženjerstvo te klinička prehrana. Od zanimljivosti valja istaknuti da su se za vrijeme trajanja Kongresa, odražavali razni

sastanci vezani uz EU projekte pa je tako primjerice održan trening za prehrambene znanstvenike i nutricioniste u okviru FP7 programa pod nazivom MAITRE koji je imao za cilj polaznike pobliže upoznati sa postupkom stvaranja vijesti u štampanim ili on-line medijima. Održan je i 2. sastanak Znanstveno-gospodarskog vijeća TEMPUS projekta koji je usmjeren na stvaranje čvršćih veza (mreža) između akademske zajednice i industrije u području sigurnosti i kvalitete hrane zemalja iz regije, čiji je član dr.sc. Jasmina Ranilović iz Podravke. U okviru programa Kongresa, dr.sc. Ranilović je održala usmeno izlaganje pod nazivom ‘’Perceived barriers and motives to reading nutrition label among label ‘non-users’ in Croatia’’, u kojem je prikazala rezultate studije o barijerama i motivima u vezi čitanja nutritivnih podataka na deklaraciji proizvoda, onih potrošača koji uglavnom nikad ne čitaju te podatke prilikom kupovine zapakirane hrane.

Budući da su i njezina prethodna ispitivanja pokazala kako je praksa čitanja nutritivne deklaracije u Hrvata na vrlo niskoj razini (samo ih jedna trećina redovito čita), onda glavni razlog koji navodi većina potrošača koji ne čitaju nutritivnu deklaraciju - manjak interesa, zapravo

14 kg Vegete u najdužoj sarmi

P

odravkini promotori kulinarstva bili su dio uspješne i uigrane ekipe koja je u Varaždinu pripremala sarmu, bolje rečeno mega sarmu od čak 1003 metra. Riječ je naime, o tradicionalnoj „Zeljarijadi“ koja se ove godine održavala po 14. put. Priprema sarme trajala je tri dana, a Podravkini promotori kažu kako je u nju utrošeno 1000 glavica kiselog zelja, oko 700 kg mesa, 50 kg suhe slanine, 70 kg kobasica, čak 14 kg Vegete itd…Uglavnom brojni kušači kažu kako je sarma bila odlična. (D.J.)

Podravkini kuhari najdužu sarmu obogatili Vegetom

ne iznenađuje. Na žalost, za većinu tih potrošača, a to su potrošači mlađe životne dobi (ispod 35 godine), tek bi zdravstveni problemi bili dovoljno jak ‘’poticaj’’ da počnu čitati podatke sa nutritivne deklaracije. Rezultati ukazuju na to kako će biti potrebno dosta napora da se potrošača educira u smislu razumijevanja i praktične upotrebe podataka sa nutritivne deklaracije u svakodnevnoj praksi, a na korist zdravlja. Podravka je prepoznala napore organizatora, ali i aktualnost tema pa je upriličila svečanu večeru za sve sudionike Kongresa. Podravkini promotori kulinarstva Mišel Tokić, Zlatko Sedlanić, Marko Peras sa svojim voditeljem odjela kulinarstva Podravke Draženom Đuriševićem predstavili su podravsku kuhinju za sve sudionike kongresa te prikazali uspješnu implementaciju Podravkinih proizvoda u jela Podravine. (D.J.)