Podravkine novine broj 1961

Broj 1961 GODINA L Petak 29. travnja 2011.

List dioničkog društva “PODRAVKA” KOPRIVNICA

U prvom kvartalu neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna kuna 4i5

Branka RušecSobota - Kvalitetno upravljanje brandovima je ključno strateško opredjeljenje Podravke

9

Podravkina kokošja juha je najbolja i najprodavanija juha u Rusiji

12

Podravkinom zboru županijska nagrada

22

I Podravka tradicionalno s ribolovcima

Impressum NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA Podravka, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Za izdavača: Korporativne komunikacije Urednik: Boris Fabijanec Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković Lektura: Ivana Korošec Vujica Grafička priprema i dizajn: Studio za dizajn, Podravka Naklada: 8.000 primjeraka Adresa: Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica Telefoni: 048/651-505 e-mail: novine@podravka.hr List “Podravka“ čitajte i na www.podravka.com Tisak: Koprivnička tiskarnica

CJENIK OGLASNOG PROSTORA U LISTU PODRAVKA 1/1 oglasni prostor stranice 210x300 mm 4.000 kn 1/2 oglasni prostor stranice 210x150 mm 2.000 kn 1/4 oglasni prostor stranice 105x150 mm 1.000 kn 1/8 oglasni prostor stranice 105x75 mm 500 kn

Piše: Boris Fabijanec, glavni urednik

Uvodnik

P

oštovani čitatelji, ova naša Podravka je neuništiva.

U prva tri mjeseca ove godine ostvarili smo neto dobit od 25,8 milijuna kuna, što je porast od 239 posto u odnosu na lani. Koji je pak ovo albanski indeks, a on ima i dodatnu težinu jer prošle godine u kvartalni rezultat je ušla i prodaja od Uskrsa, a ove će ta prodaja ući u drugi kvartal. Ima još. Uz ove odlične poslovne rezultate smiješi nam se i veliki posao s Kinezima, jedinstven, ne samo u hrvatskim, već i europskim okvirima. Poslovodstvo ne krije zadovoljstvo ostvarenim rezultatima i naznakama širenja posla, no kao što to već biva u našoj tvrtki, opet se pojavljuju „dušebrižnici“ koji iz ropotarnice povijesti vade navodne anomalije u poslovanju. Pa zar nas bliska povijest već jednom nije naučila koliko štete je učinjeno tvrtki kroz razne afere i aferice, medijski brutalno prezentirane i kako je bilo teško i naporno raditi u takvom negativno nabijenom okruženju. Prema svemu sudeći nije, jer gotovo je uzalud se truditi, objašnjavati pa čak i apelirati da se isprave „krive Drine“ ako pojedinci i dalje svojataju i uzimaju si za pravo voditi neke svoje bitke protiv svih i svakoga, a samo zato što su se u određenom trenutku našli zbunjeni i uvrijeđeni. Ma, nema smisla trošiti riječi na pojedince koji u konačnici ne vide da pile granu na kojoj sjede. U svakom slučaju, kako Prljavci pjevaju - uzalud vam trud svirači.

Idemo mi na ljepše teme. Jedna od njih, meni omiljena, su naši Internacional Podravkaši. Kao što ste mogli primijetiti, već duže vremena nema broja

novina, a da iz naši Internacionala ne stižu odlične vijesti. Uz već pomalo klasičnu činjenicu kako se na svim inozemnim tržištima ostvaruje porast prodaje, a time raste i udio u ukupnoj prodaji Podravke (sada je 56,8 posto), za dobru vijest ovoga puta su se pobrinuli Podravkaši iz Rusije. Naime, Podravkina kokošja juha je najbolja i najprodavanija juha u Rusiji prema nezavisnom istraživanju najgledanije ruske televizije. U toj vijesti posebice me razveselilo što se ta juha prodaje u još prvobitnoj ambalaži, osmišljenoj prije četrdesetak godina. Iz ove činjenice naši marketingaši bi mogli puno toga naučiti te malo studioznije istražiti rad i djelovanje Podravkinog marketinga kroz povijest koji je, inače svojevremeno, bio među najjačim na području bivše Jugoslavije. Naime, topla voda je odavno izmišljena, samo je treba znati racionalno trošiti.

Samozatajan, kvalitetan i uporan tridesetogodišnji rad Mješovitog pjevačkog zbora Podravke nagrađen je županijskom nagradom pa i ta činjenica dokazuje da Podravka nije samo dobra u gospodarstvu, već i u kulturi, i u sportu, ma u svim segmentima društvenog djelovanja čega se primi.

Zapravo, o svim ovim nagradama i priznanjima pišem uvjeren kako je došlo krajnje vrijeme da počnemo pozitivno i učinkovito razmišljati i djelovati. Znamo, možemo i hoćemo pa je vrijeme da se pokrenemo jer – samo je nebo granica.

Na kraju, svim Podravkašicama i Podravkašima čestitam 1. svibanj, Međunarodni praznik rada.

4 RAZGOVOR

Branka Rušec-Sobota, direktorica Sektora proizvodnja

Kvalitetno upravljanje brandovima je ključno strateško opredjeljenje Podravke Razgovarao: Vjekoslav Indir Snimio: Berislav Godek Direktorica Sektora proizvodnja Branka Rušec-Sobota od 1989. godine radi u Podravki. Radila je u različitim poslovnim područjima, počevši od pripravništva u Institutu u Razvoju proizvoda na bazi voća te centralnom kemijskom i mikrobiološkom laboratoriju. Poslije završenog pripravničkog staža odlazi u Tvornicu Voće. Tamo prolazi put od tehnologa, glavnog tehnologa, voditelja kontrolnog laboratorija do direktora Razvoja proizvoda, gdje je zadužena za razvoj novih

se 2002. godine kada se unutar Strateških projekata formira tim koji je zadužen za nove tehnologije, odnosno zamrznutu hranu. Zatim 2006. godine prelazim na poslove direktora Tvornice Voća. Poslije toga, 2010. godine preuzimam sektor Proizvodnje koji obuhvaća većinu naših proizvodnih tvornica osim Danice, Pića i Belupa.

Svi poslovni segmenti su važni Vaš sektor proizvodnje je najveći, ali i najvažniji sektor u Podravki, skromno postižete zapažene rezultate, u čemu je tajna?

- Skromnost, naravno, nije mana, ali u ovom ubrzanom načinu življenja, kada

ključne karike te da proizvodnja proizvoda vrhunske kvalitete kao što su naši ovisi o optimalnoj usklađenosti svih karika tog lanca. Međutim, treba reći da istovremeno i kompanija i sve njene funkcije trebaju izvrsno vodstvo i iskusan menadžment koji će upravljati procesima i, uz optimalne troškove, stvarati nove vrijednosti.

U čemu je tajna? U timskom radu svih zaposlenika, a posebno onih najodgovornijih menadžera proizvodnje. Na razini sektora imamo tim sastavljen od direktora pojedinih organizacijskih cjelina.

U fazi traženja rješenja, svi smo pozvani da predlažemo i uključimo se svojim prijedlozima i idejama, svi smo ravnopravni i svi doprinosimo pronalasku optimalnih rješenja. No, u fazi realizacije definiranih zadataka, vraćamo se na klasičnu organizacijsku strukturu prema odgovornostima, gdje svatko preuzima svoje konkretne zadatke i konkretnu odgovornost za kvalitetnu realizaciju tih zadataka.

Maksimalno se trudimo kako bi se prilagodili novim uvjetima poslovanja

proizvoda na bazi voća, povrća, čajeva i kondimenata. Na tom vrlo opsežno programu koji pokriva čak tri Podravkine tvornice ostaje sve do 2002. godine.

- Taj vrlo velik i raznolik program razvoja novih proizvoda bio mi je od velike koristi i tu sam stekla neposredna iskustva u rukovođenju i upravljanju poslovnim procesima, ali i u tehnologijama, što će mi dalje značajno pomoći u obavljanju novih i zahtjevnijih poslova u kompaniji.

Paralelno s razvojem proizvoda kompanija pokreće projekt informatizacije i implementacije SAP sustava 1998. godine gdje preuzimam vođenje timova koji su bili zaduženi za bazni unos podataka. S novom zadacima i poslovima susrećem

su, pored ostaloga, potrebne i snažne poruke o vašem radu, skromnost često puta nije niti vrlina. Da, mi smo, gledano samo „geometrijski“, zaista najveći sektor, prema broju organizacijskih cjelina, prema broju radnika pa ako hoćete i vrijednosno, kao najveće mjesto troška i s najvećim vrijednostima osnovnih sredstava za rad. No, s druge strane, veoma je teško tvrditi da je ovaj ili onaj poslovni segment ujedno i najvažniji u Podravki te bi najtočnije bilo reći: svi su važni. Ovdje je možda potrebno još jedanput napomenuti da se poslovni procesi u svakom od proizvodnih poduzeća pa tako i u Podravki, u svom proizvodnom lancu sastoje od više povezanih poslovnih funkcija koje su sve

Sektor proizvodnje objedinjava nekoliko različitih proizvodnji naših brandova (Vegeta, Lino, povrće, voće).

U kakvim uvjetima oni danas nastaju?

- Kvalitetno upravljanje brandovima je ključno strateško opredjeljenje Podravke i glavna prednost koju pružamo našim kupcima. Svaki od naših brandova predstavljen je s cijelom skupinom gotovih proizvoda pri čemu se te „familije“ proizvoda stalno dopunjavaju s novim i još kvalitetnijim proizvodima. No, da bi se razvio neki novi proizvod, neophodno je prethodno uložiti mnogo rada i sredstava na njegovom razvoju, ali i na razvoju tehnologije tvornica i ostalih kapaciteta gdje će se ti proizvodi izrađivati, skladištiti, distribuirati, itd. Današnja recesijska vremena u mnogome određuju karakter i obim rada na razvoju naših brandova i tu se, na žalost, susrećemo s dva osnovna problema: nedostatak sredstava za veće investicijske projekte i slabljenje kupovne moći nekih naših do sada tradicionalnih

RAZGOVOR 5

tržišta. Posljedice toga su realno male serije proizvodnje naših novih proizvoda, no mi se i dalje maksimalno trudimo kako bi se prilagodili novim uvjetima poslovanja, a da pri tom razvoj naših brandova nastavlja u pozitivnom smjeru još lakše i bliže našim kupcima i potrošačima.

Upravljanje ljudskim resursima je najsloženije i najvažnije Neke od proizvodnja su sezonskog karaktera pa kako rješavate problem radne snage?

- Značajan dio troškova svakog proizvodnog poduzeća se odnosi upravo na izdvajanja za ljudski rad. Ovo je toliko važno pitanje, da bilo kakva veća odstupanja od optimalnih vrijednosti, mogu cijelo poduzeće dovesti u područje krajnje rizičnog poslovanja. Slična situacija je i u našem Sektoru proizvodnje kao i u cijeloj našoj kompaniji. Postupak definiranja optimalnog broja zaposlenika u Sektoru proizvodnja je prilično složen i ne baš uvijek jednoznačno određen. Ako se promatra samo jedna tvornica, i to samo sa financijskog stanovišta, tada bi optimalni broj zaposlenika bio onaj koji zadovoljava minimalnu proizvodnju, a svako sezonsko povećanje proizvodnje bi se pokrivalo izvanrednim zapošljavanjima s burze rada. Međutim, kako Sektor proizvodnje sačinjava sedam naših tvornica koje imaju različite sezonske periode, prvi korak u osiguranju optimalnog broja zaposlenika se rješava međusobnom raspodjelom i razmjenom radnika između tvornica. Ukoliko se na ovaj način ipak ne udovolji zahtjevima potrebne razine zaposlenosti, tek tada se pristupa postupku zaposlenja radnika s burze rada (sezonci). Kada govorimo o sezoncima, naše iskustvo govori, da nije do-

voljan samo određen broj radnika, nego je veoma važna i razina njihovih znanja i obučenosti. Kako su sezonci mahom novi, mladi radnici bez ili s vrlo malo iskustva, broj sezonaca mora biti limitiran u odnosu na ukupan broj zaposlenih kako bi se osigurala tražena razina i kvaliteta proizvodnje. Upravo na ovom primjeru određivanja optimalnog broja radnika za izvršenje nekog plana proizvodnje se vidi i koliko je veliki značaj funkcije kvalitetnog planiranja proizvodnje. Kvalitetnim i pravodobnim planiranjem može se uspješno i veoma dobro upravljati ljudskim radom. I još samo napomena da je, od svih vrsta upravljanja, upravljanje ljudskim resursima ipak najsloženije, ali i najvažnije jer upravo o ljudima ovise krajnji rezultati svih naših aktivnosti.

I ove godine određeni investicijski projekti koji će donijeti i bolje uvjete rada Svim postojećim tehnološkim novinama u našim pogonima da li je postignuto da rad Podravkaša bude lakši i sigurniji?

- Da, svakako. Uvijek kada se planiraju i realiziraju konkretne razvojne i investicijske aktivnosti, uz brigu o zahtjevima naših kupaca, zadovoljavanju regulative, postizanju ekoloških standarda i stvaranja vrijednosti za vlasnike, kontinuiranu vodimo posebnu brigu o poboljšanju uvjeta na radu, humanizaciji radnih mjesta, smanjenju količine fizičkog rada i kroz sve to nastojimo pridonijeti zadovoljstvu naših rradnika. To prvenstveno provodimo kroz unapređenja u proizvodnim procesima u i investicijama u one dijelove procesa gdje ćemo najviše smanjiti potrebe za g fizičkim radom radnika, ali i otvorenom kkomunikacijom prema radnicima te studioznim pristupom pripremi i planiranju d proizvodnje i investicija. p Za dalji razvoj proizvodnje bitno Z jje stalno unapređenje i razvoj proizvodnih procesa i proizvoda, što se p u tom smislu danas radi ili priprema?

- Već spomenuta recesijska vremena ostavljaju velikog traga i u ovom područo jju. U prošlom je razdoblju u Podravki bila izrazito niska razina investicija i velikih iz projekata u proizvodnji. U ovom trenutku p ne bih govorila o velikim projektima i inn vvesticijama, jer je to u domeni naše Upravve, ali želim reći da u Sektoru proizvodnja s velikim trudom i sustavno radimo na planiranju, pripremi i provođenju investip ccija. Pokrenut je snažni investicijski ciklus,

investicija i investicijskog održavanja, a sva planirana ulaganja imaju za cilj povećati efikasnost proizvodnje, omogućiti proizvodnju novih proizvoda i osigurati njihovu konkurentnost na tržištu. Svaka od naših tvornica će i u ovoj godini realizirati određene investicijske projekte koji će također donijeti i bolje uvijete rada našim zaposlenicima. Važno je naglasiti da se sve te aktivnosti uklapaju u opće strateške planove razvoja svake od tvornica, odnosno Sektora proizvodnje kao cjeline.

Suradnja s ostalim poslovnim funkcijama unutar Podravke je dobra i efikasna Kakva je suradnja s drugim sektorima od nabave, plasmana do razvoja?

- Kvalitetna priprema proizvodnje je gotovo polovica odrađenog posla. U tom smislu naša suradnja s ostalim poslovnim funkcijama unutar Podravke je dobra i efikasna, iako treba reći da se suradnja i svi procesi pripreme proizvodnje još uvijek mogu i moraju podići na znatno višu kvalitativnu razinu. U tom smislu su upravo u tijeku aktivnosti i projekti u suradnji s Informatikom kojima ćemo automatizirati pojedine dijelove poslovnih procesa čime ćemo dobiti kvalitetnije informacije od Sektora Nabave, Logistike i Prodaje kako bi naš lanac proizvodnje, odnosno stvaranja vrijednosti bio što kraći i precizniji te da možemo uz kraće vrijeme i uz manje troškove optimalizirati proizvodnju prema zahtjevima naših tržišta.

Vrlo često se vode rasprave da je danas najlakše proizvesti proizvod, a da ga je puno teže prodati. Dijelite li i vi to mišljenje?

- Brzi razvoj tehnologije na svjetskoj razini rezultirao je i velikim razvojem tehnologija i rastom proizvodnih kapaciteta.

Općenito gledano, proizvođačke mogućnosti već sada daleko nadmašuju tržišnu potražnju u svim industrijama, a posebno je dramatična situacija u području prehrambene industrije. Imajući to na umu, trudimo se pokazati maksimalno razumijevanje za složenost procesa koji se odvijaju u našoj Prodaji i njihovim odnosima s kupcima. Ulaganjem u nove tehnologije, poboljšanjem svih poslovnih procesa, efikasnijom i racionalnijom proizvodnjom radimo na stvaranju kvalitetnih proizvoda uz konkurentne cijene čime želimo pomoći Prodaji da bude bliže uspjehu na sve zahtjevnijim tržištima prehrambenih proizvoda i dati im argumente i alate za „borbu“ s konkurencijom.

6 NOVOSTI

U prvom kvartalu neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna kuna

N

eto dobit Grupe Podravka za prvi kvartal iznosi 25,8 milijuna kuna uz rast prodaje od 2 posto u odnosu na lani. Ostvarena neto dobit Grupe Podravka iznosi 25,8 milijuna HRK što je porast od 239 posto u odnosu na lani.

Prihodi od prodaje Grupe Podravka iznosili su 797,1 milijuna HRK i veći su za 2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast prodaje zabilježila su oba Podravkina poslovna područja, Prehrana i pića te Farmaceutika.

Prodaja SPP Prehrana i pića iznosila je 636,2 milijuna HRK što predstavlja porast prodaje od 2 posto u usporedbi s istim razdobljem 2010. godine.Valja napomenuti kako će već uobičajeno visoka prodaja tijekom Uskrsa u ovoj

godinu ući u drugi kvartal, a ne u prvi kvartal kao što je to bilo lani.

Prodaja SPP Farmaceutike, iznosila je 160,9 milijuna HRK i u odnosu na isto lanjsko razdoblje zabilježila porast prodaje od 3 posto.

Sva inozemna tržišta ostvaruju porast prodaje te je porastao relativni udio inozemnih tržišta u ukupnoj prodaji na 56,8 posto.

Operativna dobit porasla je za 48 posto što je rezultiralo značajnim porastom EBIT marže na razinu od 5,4posto.

Detaljnije informacije o rezultatima poslovanja Grupe Podravka za prvi kvartal 2011. možete pronaći na internetskim stranicama Podravke d.d. pod Investitori / Financijska izvješća / Objave poslovnih rezultata.

Podravka na 10. sajmu Proizvodi hrvatskog sela Piše: Boris Fabijanec Snimio: Damir Katinčić

O

ko 400 izlagača okupilo se od 15. do 17. travnja kraj zagrebačkog jezera Bundek na 10. sajamskoj priredbi Proizvodi hrvatskog sela. Prema broju izlagača i prema ostvarenim rezultatima Proizvodi hrvatskog sela su najznačajniji seljački sajam u Hrvatskoj. Na sajmu je u proteklih devet godina izlagalo oko dvije tisuće proizvođača, a posjetilo ga je više od 70 tisuća posjetitelja, a i ovaj jubilarni deseti tijekom tri dana razgledalo je oko 30 tisuća posjetitelja. Proizvodi hrvatskog sela su povećali zanimanja tržišta za seljačke proizvode, a proizvođače, posebice tradicijskih prerađevina, ohrabrili i potaknuli da povećaju proizvodnju i legaliziraju ponudu. Danas su većina od njih uspješni tržni proizvođači.

Tradicionalno, i na ovoj specijaliziranoj sajamskoj priredbi dio bogate palete svojih proizvoda predstavila je i Podravka pa su tako brojni posjetitelji sajma imali prigode degustirati Evu tunu namaz te asortiman Mesne industrije Danica – čvarke, domaću ljutu kobasicu, jeger, rolanu lopaticu, lopaticu s kostima i podravski špek. Osim

toga, na izložbenom prostoru Podravke bili su prepoznatljivi hrvatski tradicijski proizvodi – Podravka med, marmelade i džemovi, ukiseljeno povrće i Podravka SMS masline. Svakodnevne gužve oko Podravkinog štanda značile su pun pogodak u prezentaciji Podravkinih proizvoda.

Na sajmu, pored tradicionalnih prodajnih izložbi hrane, pića, rukotvorina i suvenira mogla se vidjeti i posebno atraktivna V. izložba hrvatskih pasmina domaćih životinja, III Bambino kup, ocjenjivanje izloženih proizvoda te pripremanje i kuša-

nje hrvatskih tradicionalnih jela. Tijekom održavanja proljetnog sajma nastupilo je više kulturno-umjetničkih društava i tamburaških sastava. Posebno ohrabruje da su proizvođači prepoznali važnost ove priredbe i većina njih vraća se svake godine na sajam, a svake godine sve više novih proizvođača želi sudjelovati na sajmu.

Ovogodišnji, jubilarni 10. sajam posebice je bio važan jer u vrijeme gospodarske krize, pomaže manjim seljačkim gospodarstvima i obrtnicima da održe proizvodnju i sačuvaju posao.

NOVOSTI 7

Na 1. Kongresu zdravstvenih ekologa predstavljen znanstveni rad Nade Knežević o nanotehnologiji Piše i snimila: Nada Knežević organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Sekcije za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog farmaceutskog društva te u suradnji s Hrvatskim društvom za zdravstvenu ekologiju Hrvatskog liječničkog zbora, u Zagrebu je održan 1. Kongres zdravstvenih ekologa i ujedno 35. stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem.

Skupu je nazočilo preko 200 sudionika, predstavnika nadležnih tijela, znanstvenih ustanova, ispitnih laboratorija, proizvođača i trgovačkih lanaca. Uvodnim predavanjem “Zdravstvena ekologija u Hrvatskoj”, mr. sc. Krunoslav Capak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dao je pregled rezultata monitoringa zdravstvene ispravnosti zraka, hrane i vode u RH u prethodnoj godini. Uslijedila su predavanja stručnjaka iz inozemstva (Italija, Makedonija, Slovenija) koji su prikazali stanje zdravstvene ekologije u svojim zemljama, a u nastavku su prezentirane brojne interesantne teme vezane za hranu uključu-

U

jući deklariranje meda, utjecaj metala na oksidaciju maslinovog ulja, jodiranje soli, službena kontrola mikotoksina i pesticida u RH i dr.

Ispred Podravke na skupu je bila i ujedno predstavila znanstveni rad u obliku

postera, dr.sc. Nada Knežević, voditeljica Odjela dokumentacije, registracije i zakonodavstva i predsjednica Društva kemičara i tehnologa Koprivnice. Tema rada je bila „Nanotehnologija u proizvodnji hrane“. U radu je prikazan pregled najnovijih dostignuća u primjeni nanotehnolo-

gije u prehrambenoj industriji, njen utjecaj i potencijalni rizik za zdravlje ljudi, pitanje zakonske regulative te mišljenja potrošača o primjeni nanotehnologije u prehrambenom sektoru. Zadnje istraživanje Eurobarometra provedeno 2010., kako bi se dobio uvid u to što potrošači misle po pitanju hrane u kojoj je korištena nanotehnologija, pokazalo je da većina Europljana (i Hrvata), generalno nije protiv nanotehnologije, nemaju jasan uvid u prednosti, ali niti su obaviješteni o potencijalno negativnim posljedicama.

Za prihvaćanje nanotehnologije u prehrambenom sektoru biti će presudna pravovremena javna rasprava svih sudionika, uključujući potrošače, proizvođače, znanstvenike, kao i odgovorna nadležna tijela, kroz koju će se javnost informirati o svim aspektima primjene nanotehnologije u proizvodnji hrane. Važan korak je i prilagodba postojećih propisa koji će jasno definirati postupke pri uvođenju ovakvih proizvoda na tržište te načine njihova označavanja.

Studenti iz Francuske posjetili Podravku Piše: Vjekoslav Indir Snimio: Berislav Godek

U

sklopu studijskog putovanja Podravku su posjetila tridesetak studenata fakulteta Ecole Nationale Supérieur de Chimie, Mulhouse iz Francuske. Studenti su to kemijskog inženjerstva koji su izrazili želju posjetiti Podravku kao jednu od najvećih i najpoznatijih prehrambenih i farmaceutskih kompanija u jugoistočnoj Europi. Prilikom boravka u Koprivnici i Podravki studentima iz

Francuske organizirana je prezentacija o Podravki i posjet Tvornici juha i Vegete.

Studenti su kroz pregršt pitanja pokazali veliki interes za Podravkine proizvode, sustav upravljanja kvalitetom, tržišta na kojima poslujemo, ali i mogućnosti rada u Podravki. Posebno ih se dojmio posjet Tvornici juha i Vegete, odnosno visoka sofisticiranost u proizvodnji našeg najpoznatijeg proizvoda. Studenti su i sami pripremili prezentaciju o svojem sveučilištu i nastavnom programu koji pohađaju.

Posebno interesantna za studente je bila

prezentacija dr. Jasmine Ranilović, direktorice službe Kontrola kvalitete o procesima kontrole kvalitete u Podravki te posjet centralnim laboratorijima. Na kraju posjeta, u ime svih studenata domaćinima - predstavnicima sektora Ljudski potencijali i korporativna administracija te sektora Korporativne komunikacije zahvalio je Florian Crest, predsjednik Studentskog vijeća, zahvalivši se na izuzetnom domaćinstvu te prilici da nauče nešto novo iz svoje struke i vide kako stvari izgledaju u poslovnoj praksi.

8 INTERNACIONALI

Podravka je prva tvrtka na tržištu Kazahstana u dodacima jela i juhama Piše: Boris Fabijanec Snimio: Damir Perlog

K

oliko je Podravka internacionalna tvrtka dokazuje i to što se njezini proizvodi prodaju i u Kazahstanu, zemlji udaljenoj od Hrvatske oko 9.000 kilometara. To je i deveta zemlja po veličini teritorija u svijetu, ima 16 milijuna stanovnika, glavni grad je Astana, a najveći Almaty. Prosječna neto plaća je 500 eura, stopa nezaposlenosti 5 posto, prošle godine je bruto društveni proizvod rastao 7 posto, a ovogodišnje procjene su daljnji rast od 5 posto. Uz to, politički je stabilna zemlja, bogata naftom, uranom i ostalim rudama, vrlo otvorena za investicije, platežno sposobna te su i sve svjetske tvrtke prisutne na tom tržištu.

Tržište Kazahstana ima veliki potencijal Potencijal tržišta Kazahstana prepoznala je i Podravka koja je jedina kompanija iz naše regije tamo prisutna te radi aktivan posao i ima vodeće pozicije u svojim grupama proizvoda. Naime, Podravkin glavni brand Vegeta u toj je državi poznat već dvadesetak godina, još iz vremena Sovjetskog Saveza, a početak ozbiljnijeg i aktivnijeg

rada na razvoju toga tržišta Podravka počinje u zadnjem kvartalu 2009. godine. Danas tamo prodaje 38 različitih vrsta proizvoda vezanih uz Vegetu i juhe. Sa proizvodima prisutna je u svim modernim kanalima distribucije kao što su Metro, Ramstor, Magnum (najveći domaći lanac u Kazahstanu), Vester, Skif Sauda, Rahmet Green, Interfood itd. Moderni lanci čine 70 posto prodaje, dok su 30 posto tradicionalni kanali poput otvorenih tržnica. U nepune dvije godine Podravka je zahvaljujući, prije svega, odličnoj suradnji sa najvećim kazahstanskim distributerom Prima Distribution, koji u toj zemlji ima 48 filijala, postala vodeća tvrtka na tržištu u dodacima jelima i juhama u vrećicama. Taj podatak ima dodatnu težinu kada se zna da Podravka u Kazahstanu vodi tržišnu utakmicu za mjesto na trgovačkim policama sa velikim svjetskim prehrambenim kompanijama poput Nestlea (marka Maggi) i Galline Blance.

Sada je velika šansa da Podravka napravi dodatni poslovni iskorak - Koliki je potencijal tržišta Kazahstana najbolje dokazuje što u našem prodajnom Sektoru istočna Europa interno targetiramo da to tržište bude drugo po jačini nakon ruskoga. Naime, veliki potencijal tržišta je u tome što su tamo prisutna tek dva velika svjetska igrača u prehrambenoj branši. Naš distributer je jako zadovoljan sa suradnjom, želimo proširiti paletu naših proizvoda na tom tržištu, ojačati i povećati količine sadašnjih proizvoda i prema sadašnjoj situaciji, svi argumenti su na našoj strani. Definitivno je sada vrijeme da se još više angažiramo i zauzmemo još čvršće pozicije na tržištu jer tko sada to uspije, ubirat će plodove daljnjih desetak godina. Sada je naša velika šansa da u Kazahstanu napravimo dodatni iskorak. Želje i volje ima, znanja i kvalitetnog asortimana ima, imamo ljude koji nam mogu u tome

INTERNACIONALI 9

pomoći te je sada pravo vrijeme da se tamo krene i to ćemo zajedno učiniti – najavljuje daljnje poslovne planove direktor Prodaje tržišta centralne i istočne Europe Dalibor Šijak.

Vrlo dobre medijske i promotivne akcije na tržištu

če pomoćnik direktora Prodaje tržišta centralne i istočne Europe Damir Perlog.

Zajedno sa distributerom Podravka nije zanemarila niti vrlo važne prodajno-marketinške akcije na prodajnom mjestu pa je tako tijekom uspješno

odrađene zadnje akcije više od 2.000 potrošača u nekoliko najvećih prodajnih lanaca u Almatyi za kupnju Vegete ili juha nagrađeno određenim Podravkinim suvenirom. Sve u svemu, uspješna poslovna priča Podravke u Kazahstanu se nastavlja.

Za daljnje osvajanje kazahstanskog tržišta vrlo su bitne medijske i promotivne aktivnosti na prodajnim mjestima što je Podravka činila i činit će kako bi potrošače upoznala s kvalitetnim proizvodima na bazi Vegete i juhama te ih stimulirala kroz poklone na kupnju tih proizvoda.

- Imamo jako dobru suradnju s najvećim novinama u Kazahstanu – Liza čiji je vlasnik njemačka Burda preko kojih smo osmislili kampanju nagrađivanja najboljeg recepta s Vegetom.

Kroz tu akciju dobili smo povratne informacije od potrošača, lokalne recepte koje ćemo danas-sutra koristiti za izdavanje knjige recepata na tržištu Kazahstana. Uz to, dobili smo bazu potrošača, ideje za neke nove proizvode kojima bi se mogli ubaciti na tržište kao lokalni proizvođač, a u svemu tome najviše profitiramo što smo potrošače upoznali s Vegetom.

Te akcije su izuzetno dobro prošle i vrlo smo zadovoljni rezultatima – isti-

Podravkina kokošja juha – najbolja i najprodavanija juha u Rusiji

P

odravkina Kokošja juha s tjeste- podacima MEMRB-a). ninom proglašena je najboljom U Rusiji se Podravkine juhe prodaju više juhom na tržištu Rusije i to prema od 40 godina, a svojom kvalitetom, originezavisnom istraživanju najgledanijeg nalnom recepturom i tradicijom osvojile televizijskog kanala - Pervog Kanala. Na- su povjerenje brojnih potrošača. ime, tamo se prikazuje emisija kojoj je Kontinuiranim naporima u marketingu i cilj educiranje potrošača o proizvodima prodaji Podravka je u protekle tri godine FMCG-a, a koji su dostupni na policama udvostručila svoj tržišni udio u segmentu trgovačkih lanajuha u vrećicama ca Rusije. Riječ je Više o Podravkinim juhama pročitajte na: na tržištu Rusije. http://www.podravka.hr/brandovi/ o istraživanju u Na tržištu Rusije proizvodi/juhe/bistre-juhe segmentu juha u trenutačno provrećici provedenom tijekom travnja, a daje 13 različitih vrsta juha od kojih su Podravkina Kokošja juha s tjesteninom mnoge razvijene isključivo za rusko trži62g proglašena je najboljom juhom na šte (šči, boršč, harčo, ...), a posebno valja tržištu Rusije i to u iznimno jakoj doma- naglasiti da su Podravkine juhe krajem ćoj i međunarodnoj konkurenciji. Time je prošle godine (prema podacima MEMRBopravdala status koji ima u Ruskoj Fede- a) postale i ukupno tržišni lider u gradu raciji, apsolutnog lidera u prodaji (prema Moskvi.

10 MOZAIK

Novi mediji, nove prilike – novi marketing

Tisuće obožavatelja Podravkinih proizvoda na internetu Piše: Dijana Jendrašinkin

G

otovo da nema Podravkine marketinške kampanje koja ne zaživi na nekoj od društvenih mreža jer već je uvriježeno pravilo da ako te nema na webu kao i da ne postojiš. Toga se pravila, dakako Podravka i više nego drži jer koprivnička je prehrambena kompanija od svojih početaka bila predvodnica mnogih trendova.

Društvene mreže i općenito internet danas nisu trend već nužnost. Milijuni ljudi svakodnevni su ovisnici o virtualnom svijetu i svatko tko želi da mu proizvod bude zapažen te biti u stalnom kontaktu s potrošačima u svoj media mix uvrštava i internet. U Zagrebu će se uskoro održati konferencija na kojoj će jedan od panelista biti i direktor Sektora Informatike Dario Galinec, a govorit će na temu „Uloga socijalnih mreža i multi channel komunikacije u procesu integracije s ostalim poslovnim procesima kompanije”.

Bio je to povod i našeg razgovora s Dariom Galincem te njegovih razmišljanja o trendovima na webu, aktivnostima Podravke i slično.

Idemo li ukorak s vremenom, prati li Podravka dovoljno brzo sve što se odvija u novim tehnologijama?

- Osobno sam iznenađen, pozitivno, s količinom i brzinom prihvaćanja novih medija od strane naših marketing timova. Mislim da radimo odličan posao, a posebno bih želio izdvojiti i našu vlastitu društvenu mrežu Coolinarika.com, čija samozatajna urednička i menadžerska ekipa stvara nešto što smatram velikim ne samo marketinškim potencijalom, nego i potencijalom u smislu ostvarivanja profita. Prošli mjesec smo bili u posjeti sjedištu Microsofta u Redmondu gdje su nam pokazivali razne tehnologije, nove i one koje će se tek pojaviti na tržištu.

U kontekstu novih tehnologija predstavljali su nam i „augmented reality“ sustave i pitali da li smo vidjeli nešto slično. S neskrivenim ponosom sam im rekao da ne samo da znamo o čemu se radi, nego smo i isti implementirali u naš proizvod koji smo lansirali nekoliko tjedana ranije (radi se o Mix&Play žitaricama). Možda smo malo zapustili mobitele i mobilne aplikacije. Procjena je da će u toku 2012. količina prometa prema web stranicama s mobitela nadmašiti one s računala. To je trend kojeg moramo slijediti.

Mobilne aplikacije su i izvrsna prilika za monetizaciju. Količina promjena i novih tehnologija / mogućnosti upravo su nevjerojatne.

Mi informatičari smo naviknuli živjeti s tim.

Slično se sada javlja u digitalnom marketingu. Važno je da ne izgubimo tempo, a s Coolinarikom smo pokazali da smo spremni i stvarati nove trendove u digitalnom svijetu.

Smatram da trebamo još hrabrije upustiti se u svijet novih tehnologija, svijet novih prilika. Što nam zapravo kao kompaniji znači biti aktivni na društvenim mrežama?

- Pravilo prvo: Ne radi se o nama! Radi se o potrošačima. Zašto se svi žele reklamirati u poluvremenu Super Bowla u Americi?

(Ovo je retoričko pitanje!). Podravka mora biti aktivna svugdje gdje se nalaze naši po-

trošači. Oni diktiraju vrijeme, mjesto i medij.

Ako su oni na društvenim mrežama, onda nemamo izbora, a podaci za npr. Facebook trenutno izgledaju ovako: 1.376.000 otvorenih profila iz Hrvatske, 644.000 iz Slovenije, 2.800.00 iz Srbije, 6.000.000 iz Poljske itd.

Penetracija interneta u Hrvatskoj je dosegnula 50%, prosjek Europe je 58%, a zapadnih i skandinavskih zemalja preko 80%.

Penetracija mobitela u Hrvatskoj je 140%.

Nema drugog medija koji nadmašuje internet. Kada sam prije dvije godine imao radionicu za Marketing o društvenim mrežama, nismo imali niti jednu vlastitu stranicu na Facebooku, ali su korisnici, naši potrošači, samoinicijativno pokretali „fan“ stranice Lina, Vegete, Čokolina itd. i slobodno diskutirali o proizvodima. Primjerice, Lino je u to vrijeme imao nekoliko tisuća obožavatelja, a da to ni sami nismo znali. Slično je bilo i s Vegetom. Nakon te radionice puno se toga pozitivnog napravilo na društvenim mrežama.

Koje su prednosti, a koji nedostaci prisutnosti na webu? Odnosno razlike u odnosu na “tradicionalne” medije poput televizije, radija ili pak, printa?

- Ne bih govorio o prednostima ili nedostacima, nego o novim pravilima koje novi

mediji nose sa sobom. Potrošači traže aktivniji, interaktivniji pristup, rasprave o brandu, dvosmjernu komunikaciju (dijalog umjesto monologa), sudjelovanje u kreiranju proizvoda. Moć se prebacuje u ruke potrošača koji konzumira sadržaj koji želi, kada želi i gdje želi. Nije više fizički i geografski limitiran, sve informacije su mu na „klik“ udaljene.

Navest ću dva podatka zanimljiva podatka: Google mjesečno primi preko 30 milijardi upita, a broj SMS poruka poslanih svakoga dana nadmašuje broj ukupnog broja stanovnika Zemlje. Brand u očima potrošača više nije ono što tvrtka želi i misli da jest, već ono što Google kaže da je. Proizvođači, na neki način gube kontrolu. Uzimajući sve ovo u obzir Podravka se mora prilagoditi: Novi mediji, nove prilike, novi marketing. To je i bio naslov mog predavanja na tu temu prije dvije godine.

Možemo li pratiti učinke marketinških kampanja na webu?

- Dva su aspekta koja je moguće mjeriti kod marketinških kampanja na webu. Prvi je analiza korisnika koji su pogledali našu kampanju/stranice/reklamu. Primjerice kod Facebook kampanja (i generalno društvenih mreža kod kojih imamo isključivo registrirane korisnike) moguće je pratiti razne podatke o korisnicima od demografskih, socioloških, do raznih drugih parametara, primjerice njihovih interesa. Štoviše, kampanje možemo upućivati ciljanim skupinama bolje nego na ijednom drugom mediju teoretski do razine personaliziranog marketinga. Nadalje, moguće je pratiti koliko dugo se netko zadržao gledajući naše stranice/kampanju, kamo je nakon toga otišao, što je bio predmet njegovog interesa prije nego je došao na naše stranice, itd. Danas već postoje alati specijalizirani za hrvatski jezik koji mogu pratiti do koje mjere se diskutira o našoj kampanji/proizvodima na socijalnim mrežama, blogovima, forumima, itd. O ovim analizama mogli smo na klasičnim medijima samo maštati. Drugi aspekt je svakako uspješnost naše kampanje u smislu povećanja prodaje proizvoda. Ovo je predmet internih BI sustava kojima mjerimo uspješnost prodaje i njihove integracije s procesom praćenja kampanje i tu je situacija donekle jednaka bez obzira o kojem je tipu kampanje riječ.

OŠ Jurja Šižgorić Šibenik

Rekorder iz Draženove škole Piše: Jadranka Lakuš, Snimka: Sportske novosti

O

Š Jurja Šižgorića iz Šibenika,koja s ponosom čuva uspomenu na svog najslavnijeg učenika Dražena Petrovića, dobila je još jednog junaka. To je učenik osmog razreda Krešimir Zoričić koji je na Lino višebojcu osvojio 170 bodova. To je rekord ovogodišnje sezone i ujedno jedan od najboljih rezultata u pet godina ovog natjecanja. Sa širokim osmjehom na licu, stalno dobro raspoložen, Krešimir je naprosto letio terenom,pogađao sa svih pozicija, a njegova borbenost i vedrina oduševili su i sportske goste Lino višebojca Antoniju Mišura, košarkašicu Jollya i Mehmeda Alispahića, nogometaša Šibenika. Riječi pohvale popularni šibenski sportaši imali su i za pobjednicu u konkurenciji djevojčica Klaudiju Periša. Ova učenica osmog razreda, koja inače trenira košarku osvojila je 140 bodova i pobjednički konfeti zasluženo su poletjeli iznad njezine glave.

Klaudija se pohvalila da je njena najbolja

OŠ Žrnovnica

prijateljica Lucija Vuković, prošlogodišnja pobjednica cjelokupne sezone Lino višebojca i da će joj pomoći u pripremama za veliko finale. Lucija je pratila natjecanje u školi Jurja Šižgorića i svima ispričala kako joj je pobjeda u Lino višebojcu omogućila da ostvari svoj sportski san i posjeti igrače Totenhama predvođene hrvatskim reprezentativcima Lukom Modrićem, Vedranom Čorluka, Nikom Kranj-

čarom i Stipom Pletikosom.

A svoj san o veselom sportskom druženju odsanjali su i mali višebojci, učenici od prvih do četvrtih razreda, koji su s puno žara i uz potporu medvjedića Lina vukli konopac, skakali u vrećama i trčali štafetu. Slatka Lino lada i ostali Lino proizvodi uz veliki pljesak starijih kolega iz škole bili su im velika nagrada za borbenost i spretnost koju su pokazali.

S Blankom proslavili otvaranje nove dvorane Piše: Jadranka Lakuš, Snimka: Sportske novosti

N

ovootvorena dvorana OŠ Žrnovnica imala je u četvrtak 14.travnja svoje veliko vatreno krštenje. Po prvi puta u njoj se okupilo svih 400 učenika škole, a veseli razlog okupljanja bio je Lino višebojac i njegova gošća Blanka Vlašić. Najbolju atletičarku svijeta i njenog trenera Bojana Marinovića učenici su dočekali s pjesmom, raznobojnim plakatima.

- Uvijek me veseli druženje s djecom, a posebno me raduje što je Lino višebojac održan u školi koja je konačno dobila sportsku dvoranu. Djecu pozivam da se što više bave sportom, igraju vani, trče i skaču jer će tako rasti zdravije i sretnije izjavila je Blanka ne krijući oduševljenje dočekom.

Učenici su se obradovali i medvjediću

Linu kojem su posvetili nekoliko transparenata. Na jednom je pisalo „teške brojke, tešku abecedu sladi Lino u prvom razredu.

Za svoju kreativnost mali autori iz 1a i 1b razreda „zaradili“ su paket Lino lade nougat. To je bio tek početak nagrađivanja učenika škole jer su svojom spretnošću i maštovitošću svako malo zaslužili Podravkin poklon paket. Tako je za neobični prikaz dječjeg svijeta nagrađena Dora Vlajić, za pobjedu nad Bojanom Marinovićem u košarci Petar Bratim, a Leni Kaleb slatki poklon pripao je zbog pobjede nad Blankom Vlašić. Naravno ne u skakanju, nego za ovu priliku odabranom rukometu. Posebno je pak nagrađen plesni par Lovre Ordulj i Antea Mihanović kojima je za odličan nastup uručena pozivnica za veliko finale. Na završnicu će putovati zajedno s pobjednicima Karlom Juranićem i Petrom Mišura, učenicima petih razreda koji su osvojili po 140 bodova. Pratit će ih dobre vibracije njihovih vršnjaka koji su uživali u svakoj minuti svog Lino višebojca.

12 KULTURA

Podravkinom zboru županijska nagrada Piše: Vjekoslav Indir Snimka: Nikola Wolf

U

povodu Dana Koprivničkokriževačke županije, Mješoviti pjevački zbor Podravka osvojio je nagradu za izuzetne rezultate ostva-

rene u protekloj godini koja je dodijeljena na svečanoj sjednici u Đurđevcu. U ime Zbora, na svečanoj sjednici županije bile su Dubravka Nevjestić, predsjednica i Darija Kivač, dirigentica pjevačkog zbora koja je i primila pri-

znanje i nagradu.

- Drago mi je zbog Podravkinog zbora koji je ovo priznanje svojim radom i zaslužio - kratko nam je prokomentirala dobivenu nagradu Darija te nastavila: - U zadnje vrijeme orijentirali smo se samo na nastupe na županijskim smotrama, prošle godine poslije dužeg vremena bili smo na smotri zborova u Zagrebu gdje smo zasluženo osvojili brončanu plaketu. Ove godine se namjeravamo pojaviti na svim smotrama od županijske pa ako se kvalificiramo i na državnoj, a i na međunarodnoj smotri u Tuheljskim Toplicama. Cilj nam je i nakon trideset godina koji su iza nas i dalje promovirati zborsko pjevanje i Podravku. Za svaku smotru pripremamo po tri nove pjesme, a za takav napor koji imaju članovi zbora ova nagrada je dobrodošlo priznanje i podstrek za daljnji rad, zaključila je Darija.

Na svečanosti u Đurđevcu Dariji i Dubravki na nagradi je čestitao i predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković.

Aktivni Podravkini literati i likovnjaci Piše i snimio: Domagoj Švabek

U

Galeriji grada Krapine, članovi Literarne sekcije KUD-a Podravka nastupili su na otvorenju izložbe pisanica i slika pod nazivom “Pisanice”. Literati su kazivali pjesme Uskrsne tematike na kajkavskom dijalektu; Ivan Picer “Sveto jelo”, Milan Frčko “Vuzem je”, Marija Hegedušić “Pisanice”, Sanja Damjan “Imeti Vuzem” i Božica Gašparić “Zagorska Vuzemnica”. Također, na izložbi su svoje radovi izložili i članovi Likovne sekcije “Podravka 72”; Vlatka Kordina, Branka Šinko, Zlatko Štrfiček, Marina Dvorski, Ljerka Bojovski, Josip Gregurić, Đuro Jaković i Barbara Percač.

Već tradicionalno, članovi Literarne sekcije KUD-a Podravka sudjelovali su na susretu pjesnika u Ivancu kojim se obilježava Dan planeta Zemlje. Domaćini susreta bili su Varaždinsko književno društvo i Ivanečki pjesnički krug. Manifestacija je započela u jutarnjim satima u Ivancu podno Ivanščice, gdje su se recitirale pjesme ekološke tematike, zatim je nastavljena recitalom kod izvora vode “Žgano vino”,

gdje je dobrodošlicu svim sudionicima poželjela Nada Bogojević predsjednica Varaždinskog književnog društva. Recital svih sudionika nastavio se na samom vrhu Ivanščice, gdje su se recitirale pjesme posvećene prirodi i Ivanščici. Ovo je bila prilika da se učvrsti i proširi suradnja

koprivničkih literata s varaždinskim i ivanečkim pjesnicima. Na ugodnom pjesničkom i prijateljskom susretu sudjelovali su Podravkini literati: Ivan Pobi, Snežana Aleksić, Marija Hegedušić, Milica Pocza, Ana Jakopanec, Katarina Mehkek-Cunjak, Katarina Švabek i Domagoj Švabek.

SPORT 13

Uspješna sezona Podravkinih stolnotenisača Piše: Vjekoslav Indir Snimka: Nikola Wolf tolnoteniski klub Podravka završio je s ovogodišnjom natjecateljskom sezonom i trenutno u klubu sređuju dojmove, a ujedno kreću i sa pripremama za jesen i novu sezonu natjecanja.

O samom klubu i završetku natjecanja porazgovarali smo s predsjednikom kluba Damirom Štefanom koji nam je tom prilikom rekao: - Završila je još jedna sezona u drugoj stolnoteniskoj ligi gdje smo osvojili drugo mjesto. To nam je bio i ovogodišnji plan tako da smo zadovoljni postignutim.

Kada smo početkom sezone 2010./11. vidjeli sastave ekipa, tada smo postavili i takve planove i ciljeve koje smo uspjeli u potpunosti i ostvariti. Da smo uspjeli iznenaditi i favorita Olimpiju bili bismo i prvi. No, to na žalost nismo uspjeli učiniti dva puta, samo smo ih jednom uspjeli pobijediti, tu na domaćem terenu u Koprivnici. Ono što nam je izuzetno bitno da nismo niti jedan susret izgubili na domaćim stolovima. Uz drugo mjesto imamo i dva naša igraća, Lončara i Belića, među najboljom petorkom druge lige.

Treći član naše ekipe, Jurašić također je pridonio ukupnom uspjehu i ovako dobrom rezultatu. To je što se tiče naše prve ekipe. Druga naša ekipa zauzela je dobro šesto mjesto u trećoj ligi od dvanaest ekipa. Sve ekipe stolnotenisača kojima još treba pribrojiti i veterane puno rade na promociji ovog sporta u Koprivnici.

Klub danas okuplja dvadeset i četiri člana i organizira školu stolnog tenisa, koju vodi Lončar, a pohađa je šesnaest mladih

S

polaznika budućih nada stolnog tenisa.

- Situacija u klubu je identična kao i u svim drugim malim sportskim sredinama s obzirom na visinu i neredovitost pristizanja financijskih sredstava neophodnih za normalan rad. Mi se inače nastojimo u radu kluba prilagoditi veličini osiguranih sredstava s kojima raspolažemo. Isto tako se nadamo da će se i prvotimci prilagoditi novonastalim uvjetima u okruženju i uz sve poteškoće ostati vjerni klubu.

Drago nam je što sada gotovo već četrdeset godina nosimo ime Podravke i što nas Podravka prati u svim našim uspjesima. Svjesni smo sadašnje situacije i ne možemo napraviti neki iskorak ka prvoj ligi, jer da bismo to mogli ostvariti morali bismo imati jedno jako pojačanje, za što nemamo trenutno uvjeta - govori nam Damir.

Trenutni izvori financiranja kluba su Grad Koprivnica i Podravka. Ima i nešto malih sponzora kojih je sve teže naći. Uz to što je predsjednik kluba, Damir je još uvijek

Slavenaši igraju dobro, ali gube Piše: Boris Fabijanec Snimka: Berislav Godek ve većih razloga za zabrinutost ima trener Slaven Belupa Roy Ferenčina jer u zadnje dvije utakmice na domaćem terenu – protiv Dinama u Kupu i Hajduka u prvenstvu Slavenaši gube. Iako prema viđenom su koprivnički nogometaši dobro igrali Zagrepčani i Splićani su slavili u Koprivnici. Doduše, protiv Dinama nitko nije očekivao čudo jer nakon prve utakmice u Maksimiru gdje su domaći pobijedili 4:1, koprivnička utakmica bila je tek formalnost. No, Slavenu su i te kako potrebni prvenstveni bodovi pa zbog toga je poraz protiv Hajduka uzdrmao redove koprivničkog prvoligaša. Snovi o igranju u Europi ostaju snovi, a sada je najvažnije zadržati se u sredini tablice i opstati u Prvoj ligi. I

S

dok koprivnički strateg za poraz protiv Hajduka najviše krivi naporni raspored (odigrane su tri utakmice u osam dana), već danas u Kranjčevićevoj Slavenaši gostuju kod Zagreba. Bodovi su neophodni, a Roy poručuje: - Bit će teško, ali vjerujemo u sebe.

i aktivni igrač punih trideset i devet godina. Najviše je i zaslužan za promociju ovog sporta u samom gradu. Od ove godine ponovo je pokrenuta, vrlo popularna, gradska liga u kojoj sudjeluje dvanaest ekipa s preko sedamdeset natjecatelja.

- Od jeseni, temeljem odluke Uprave kluba, namjeravamo poraditi na omasovljavanju škole stolnog tenisa, jer to nam je jedini način kojim kroz selekciju možemo doći do budućih kvalitetnih prvotimaca kluba. Želimo zadržati vrh ljestvice. Zato u cilju promocije stolnog tenisa, ali i priprema za novu sezonu namjeravano organizirati, u suradnji sa STK Koprivnicom, tradicionalni Kahov turnir kao i hrvatsko Prvenstvo za veterane te Kup Koprivnice, uz Dan Grada - zaključuje Štefan.

Mlade nade ŠRK Podravka osvojile drugo mjesto Nakon duljeg vremena ŠRK Podravka ima kadetsku ekipu te unatoč činjenici da su na prvenstvu ZŠRK Koprivnica održanom prošle subote na Šoderici bili najmlađi između pet kadetskih ekipa koje su se natjecale, a to im je bilo prvo natjecanje, uspjeli su zauzeti sjajno drugo mjesto u ekipnom poretku. Tim plasmanom Igor Šijak, Mateo Blažek i Vinko Zetović osigurali su nastup na županijskom prvenstvu. (B.F.)

14 MOZAIK

Svjetski putnik Akira Kato oduševljen Vegetom Piše: Maja Marković, Snimka: Olivio Amon

N

akon više od sto tisuća prijeđenih kilometara Japanac Akira Kato stigao je u Koprivnicu, u posjet Podravki. Ovaj 41-godišnjak je svjetski putnik i pustolov koji putuje svijetom na biciklu. Nakon prelaska mađarske granice Akira je stigao u Đurđevac, gdje se s prijateljem Oliviom Amonom upućuje u posjet koprivničkoj Podravki.

U razgovoru i razgledavanju Podravke, Akira se posebno oduševio kada je, u spomen sobi Zlate Bartl, ugledao staro pakiranje Vegeta sa japanskim motivima.

Posebno oduševljenje izazvala je činjenica da je Vegeta nastala nakon posjete Japanu te je stoga prvo pakiranje odjeveno u „japansko ruho“. Kao uspomenu iz Podravke sa sobom je ponio Vegetu i

još ponešto Podravkinih proizvoda koje će poštom poslati kući. Naime, Akira na biciklu vozi šator, nešto hrane i odjeće i oko 40 litara vode koja je, kaže, na ovakvom putovanju najvažnija.

Na pitanje da izdvoji nešto posebno sa svog putovanja, prisjetio se afričke pustinje – kako je bicikl pod teretom propadao u pijesak, morao je skinuti teret i rasporediti ga u dva dijela. Tako je nekoliko kilometara nosio bicikl pa se vratio po jedan dio stvari, odnio ih nekoliko kilometara te se vraćao po treći dio i tako nekoliko puta na temperaturi od 60˚C dok nije prešao 200 kilometara afričke pustinje.

Akira Kato svijetom biciklira već osam godina, a na put oko svijeta je krenuo 13. srpnja 2003. iz Brazila. Nakon što proputuje jedan kontinent vraća se u svoj Yanogo City u Japanu gdje ostaje dva mjeseca. Za to vrijeme drži predavanja o svom putovanju, odmara i priprema se za novu pustolovinu.

Do sada je biciklom obišao 5 kontinenata, 87 zemalja i prešao put od 106.500 kilometara.

OBAVIJESTI, OGLASI 15

PODRAVKIN

RESTORAN JELOVNIK ZA

SVIBANJ

02.05.2011. ponedjeljak Varivo grah podravski, bilogorska, salata 03.05.2011. utorak Pureći paprikaš, tijesto, salata 04.05.2011. srijeda Govedina u luku, pire krumpir, salata 05.05.2011. četvrtak Pečena piletina, hajdinska kaša, salata 06.05.2011. petak Mađarski gulaš, kolač 09.05.2011. ponedjeljak Varivo vojnički grah, salata 10.05.2011. utorak Umak bologneze, tijesto špageti, salata 11.05.2011. srijeda Varivo špinat, kobasica pečenica, pire krumpir 12.05.2011. četvrtak Pečena svinjetina, krpice s kupusom, salata 13.05.2011. petak Varivo kelj, kosani odrezak, kolač

16

Kombiniranje hrane www.coolinarika.com/klub/omartinic Kombinirajte hranu, različite namirnice, različite boje u određenim količinama i u određeno vrijeme Promatrajući dnevni raspored posložit ćemo i plan obroka. Analizom tradicionalnih jelovnika ustanovljene su (ne) obične kombinacije namirnica, koje u većini slučajeva imaju logična objašnjenja. Suvremeni životni tempo nameće nova prehrambena pravila. Putujući tradicijom pronalazimo brojne dodirne točke vezane uz kombinaciju namirnica na suvremeno kreiranom jelovniku.

Namirnice se dijele u osnovne prehrambene skupine: • mlijeko i mliječni proizvodi • meso, ribe, jaja i prerađevine • masti i ulja • povrće • voće • leguminoze i žitarice • šećer, med, slatkiši.

Unutar svake od navedenih skupina imamo i podskupine, što dodatno olakšava rad na izradi jelovnika.

Kombiniranje Svi nutricionisti svijeta slažu se kako ćemo u organizam unijeti sve neophodne nutritivne komponente ukoliko iz svake navedene skupine konzumiramo jednu namirnicu dnevno.

Priroda se pobrinula te nam pomogla u količinskom smislu. Tako je za prosječnu osobu idealna orijentacija: jedna jabuka, jedan grozd grožđa, jedan kukuruz, jedna kruška, jedno jaje, glavica salate, jedan krastavac...

Ukoliko se radi o tzv. sitnim plodovima, najprimjerenija je tradicionalna i oduvijek poštovana mjera – šaka. Veličina šake značila je mjeru, pa kažemo o unosu: šaka borovnica, šaka oraha, šaka trešanja, šaka kestena, šaka riže po osobi.

Danas govorimo i o maksimalnom unosu. Tako naglašavamo važnost opreza pri unosu soli, šećera i masti, gdje bismo predložili da se kao mjera uzme najmanja žlica!

Da bismo poboljšali okus, pojačali stupanj iskoristivosti te u organizam unijeli sve što mu je potrebno, planiramo jelovnike u kojima su kombinirane namirnice pojedinih skupina. Promatrajući prehrambene navike diljem svijeta,

možemo reći kako je prisutan ogroman broj kombinacija koje nam mogu biti u prvi mah i neobične. Moderno je naglašavati kako se određene namirnice ne slažu, tj. predlaže se njihovo odvajanje pri konzumiranju, što pobijaju tradicionalni jelovnici i praksa svjetskih kuhinja.

Susrećemo sljedeće kombinacije: meso s povrćem; meso i riba s voćem; miješane salate s povrćem, voćem i tjesteninom; mliječni proizvodi s komadićima voća; sirevi s džemovima; pršut i voće; tjestenina s voćem; pjenica od čokolade s gorkim maslinovim ulje; pire od kestena s maslinama.

Principi kronobiologije Dijetetičari poštuju principe kronobiologije i većina jelovnika u skladu je s dnevnim hormonalnim ritmom. Kronobiologija je nova znanstvena disciplina

koja govori o biološkom ritmu, tj. o cikličnom pojavljivanju određenih tvari u krvi (neurotransmiteri, hormoni). Na tome se zasnivaju teorije o povoljnosti pojedinih namirnica za određeni dio dana. Tako stručnjaci naglašavaju da je vrijeme za:Suvremeni životni tempo nameće nova prehrambena pravila.

• žitarice - prijepodne • slastice - do 13 sati • meso - poslijepodne • voće - do 17 sati • zadnji obrok - do 20 sati.

Možemo zaključiti kako se zimski i ljetni jelovnici znatno razlikuju, dok tijekom cijele godine vrijedi pravilo: Što šarenije je veselije i zdravije!

I sve natopite s dovoljno vode i ugodnoga čaja. Najmanje 1, 5 l vode dnevno!

KUHAR I RECEPT 17

Kuhar Zoran Mikac preporučuje: Rolice od smuđa iz krušne peći Sastojci: 4 kom file smuđa 100 g Podravkin hamburger 1 dl ulja 400 g krumpira 100 g luka 100 g šampinjona 2 dl bijelog vina 2 dl kiselog vrhnja sol, papar, Vegeta

Priprema: Narežemo file smuđa na trake širine 5 cm i debljine 1 cm. Tanko narezani Podravkin hamburger prepržimo i urolamo u file smuđa te rolice lagano pržimo na žaru. Za prilog na ugrijanoj masnoći popržimo luk do staklenaste boje pa dodamo šampinjone. Kada oni omekšaju, dodamo kiselo vrhnje i vino te začinimo.

Krumpir narezan na kockice popržimo u dubokom ulju te tome krumpiru dodamo prethodno napravljeni umak. Sve to stavimo u vatrostalnu posudu i na taj prilog rolice od smuđa te zapečemo u krušnoj peći. spojiti modernu i tradicionalnu kuhinju pa nekako u tim smjerovima pokušavamo voditi i kuhinju našeg restorana.

najveće priznanje kada su gosti zadovoljni s kvalitetom jela koju je pripremio.

Š

ef kuhinje poznatog koprivničkog restorana Crna gora Zoran Mikac nakon završetka srednje kuharske škole odradio je jednu sezonu na moru, a potom već pet godina vodi kuhinju u Crnoj gori. Iako mlad, Zoran je svojim kulinarskim umijećem postao jedan od glavnih razloga posjeta Crnoj gori, ne samo podravskih ljubitelja dobrog jela, već i gostiju iz cijele Hrvatske pa i inozemstva.

Gdje ste i kada stekli prvo iskustvo u kuhanju i po čemu ga najviše pamtite?

- Prvo iskustvo je bilo još u šestoj godini kada sam počeo peći palačinke i neka jela od jaja. Vjerovali ili ne, uspijevao sam pripremiti ukusne palačinke. Možda je već tada u meni tinjao poriv za kuhanjem koje je kako se kasnije ispostavilo, postalo moj životni poziv.

Koje je vaše najveće dosadašnje priznanje?

- Najveće priznanje mi je bilo kuhati u hotelu Histrija za poznate hrvatske poduzetnike, gdje smo pripremali neke naše podravske specijalitete u kojima su svi uživali. Mislim da je za svakog kuhara

Koja jela najviše volite pripremati i za koga?

- Najviše volim pripremati razne paprikaše i gulaše za svoje društvo u goricama.

Valjda u tom zelenilu i netaknutoj prirodi se ljudi najbolje opuštaju i najviše ogladne pa se kuha u velikim kotlima i loncima. Vjerujte mi, nikada ništa ne ostane nakon višesatnoga druženja. Naravno, uz dobar gulaš i paprikaš mora biti i dobra kapljica.

Bez kojih namirnica ili začina ne možete zamisliti dan u kuhinji?

- Meso i povrće, a od začina sol, papar te naravno neizostavna Vegeta, potom češnjak, bućino ulje, sve u svemu, volim da u kuhinji ima svega kako bi se mogla pripremati maštovita i kreativna jela.

Uostalom, kuhinja restorana Crna gora koju ja vodim već pet godina upravo je poznata po maštovitim, kreativnim i inovativnim jelima s kojima često puta ugodno iznenadimo goste.

Preferirate li modernu ili tradicionalnu kuhinju?

- Više mi se sviđa tradicionalna kuhinja jer sam nekako na nju i naučen, a u konačnici i zato što se možeš dobro najesti.

No, u kulinarstvu je tendencija uspješno

Koju svjetsku kuhinju smatrate najzanimljivijom?

- Sve su zanimljive, svaka na svoj način.

Interesantna mi je kineska kuhinja pogotovo po načinu pripreme jela i specifičnim začinima. No, ipak najviše preferiram našu, hrvatsku kuhinju koja nudi bezbroj dobrih gastronomskih kombinacija. Smatram da naša kuhinja zapravo nije niti do kraja otkrivena u svom sjaju i punoći okusa, mirisa i kombinacija jela raznih krajeva Hrvatske. Hrvatskom kuhinjom bi se trebali više baviti i više je promovirati.

Vaš idealan ručak, od predjela do deserta?

- Iako se smatram tradicionalnim kuharom koji preferira meso volim za društvo pripremiti i morske delicije. Dakle, škampi i dagnje na buzaru, potom brancin na žaru, pitu od krumpira, zelenu salatu s bućinim uljem, a za desert zapečene jabuke punjene pekmezom i preljevom od šumskog voća te kuglica sladoleda.

Vaš savjet početnicima u kuhinji?

- Svi smo mi početnici jer se kuhanje nikada ne može naučiti do kraja. Najvažnije je da to radiš s ljubavlju i voljom jer jedino tako ćete preći preko svih prepreka koje se kriju u kulinarstvu. Jednostavno, kuhanje treba vaš potpuni angažman i volju, a onda rezultati neće izostati. Pod tim rezultatima mislim na pohvale zadovoljnog gosta nakon uspješno odrađenog jela. To je glavna nagrada, bilo početniku, bilo iskusnom kuharskom majstoru.

18 ZAPOSLENICI

Josip Mikulčić, stručni suradnik

Četrdeset mu je godina tek ...

Tekst: Vjekoslav Indir Snimio: Berislav Godek

O

vo ne bi smio biti običan intervju, već bih želio da 40 godina mog rada u Podravki bude prisjećanje na drage ljude s kojima sam radio i koji su stvarali Podravkinu povijest - upoznaje nas Josip Mikulčić, stručni suradnik u sektoru Ljudskih potencijala te nastavlja: - U Podravku sam došao davne 1971. godine, kada je direktor Podravke bio Pavle Gaži, utemeljitelj moderne kompanije, kao referent za radne odnose, a radno pravo prati me od tada do današnjih dana. Što sam u struci naučio naročito primjenjujući stečeno znanje u praksi mogu zahvaliti svom prvom direktoru, nažalost pokojnom Ivanu Šlabeku, vrsnom pravniku i stručnjaku te kolegi i prijatelju Jošku Širiću koji je također još tu i neka samo izdrži do kada bude mogao. Također ne mogu preskočiti ekipu iz Robnog prometa gdje smo Joško, Pinda i ja (Širić, Ferenčak) pod vodstvom Hmeline, Bijača, Hegeduša i ostalih osnivali predstavništva u bivšoj državi i Europi (Pavlek), odabirali ljude za rad na terenu (ma kada uđe kroz vrata i progovori vidiš da li je ili nije za terenski posao). Uh, što sam se naputovao sa starim i štedljivim

Vitkovićem (Ivica, oprosti na ovom stari).

Vi se često prisjećate svojih kolega Podravkaša?

- Budući da se mogu nazvati kroničarom terena, želim istaknuti ljude koji su svojim radom umnogome doprinijeli da Podravka bude to što je danas, bilo kao direktori regija bilo kao putnici (molim da mi oproste one koje sam nenamjerno preskočio). Nabrojio bih tako neke od njih: Danko Karlo, Ivan Radonić, Željko Koharić iz Slavonije, Ivo Ostriž, Zdravko Cvelber, Zvonko Stilinović iz naših krajeva (uh koja je to ekipa bila u svakom pogledu), Oto Siebers, Jure Slavković Josip Canjar i Neli Groza – Zagreb i Sisak, Željko Komazin, Ivan Baričević, Silvio Stelco, Ante Bilić Sjeverno primorje i Istra, Slavko Tošić, Ivo Čalušić, Ante Velić, Vlado Validžić, Ivan Krznarić, Ivo Lobaš - Dalmacija, Tafro u Sarajevu, Dobre u Skopju, Gavro u Kragujevcu, Radovan u Bećeju, Lalić i dr. Đorđević u Beogradu, Blažun u Ljubljani. Navodim imena jer su neki od njih zbog svojih kvaliteta bili imenovani za direktore internacionalnih poduzeća koje imamo diljem Europe (Tošić u Mađarsku, Groza Neli i Jure Slavković u Poljsku, Komazin Željko u Sloveniji, Canjar Josip u Bosnu i Hercegovinu).

Možda je to i inicijativa za nastavak pisanja knjige o Podravki.

Kako ste vi doživjeli nedavne događaje u Podravki?

- Dosta su drugi odlučivali u naše ime i evo do čega su nas doveli. Zlato su radnici koji su u toj tvrtki, zlato su brandovi koje je tvrtka stvorila i koji su prepoznatljivi na svim kontinentima, a koje bi htjeli oni koji brand nisu znali stvoriti, a sada bi se njime kitili. No, nadamo se da je tome došao kraj. Podravka ima budućnost, ima ljude, stvarno ima i to domaće kojima je ona sve što imaju i za nju i sa njom žive. Imam veliko povjerenje u našu Upravu i podržavam ih u svim njihovim aktivnostima jer su djeca Podravke, no veliki su izazovi pred njima, ali nadam se da su sposobni sve to riješiti. Svi smo mi tu da im pomognemo u tome. Želim zato da srce Podravke još dugo kuca, da njezina žlica

još dugo hrani sve nas, da ostane ono za što su generacije i prije nas stremile i živjele. Neka bude ugledna europska kompanija ali s podravskom radinošću i podravskom toplinom i ljubavi za sve one koji su u njoj.

Vas Podravkaši znaju i kao velikog sportaša, ponajviše strastvenog nogometaša?

- Osnovno je zdravlje koje mi je dragi Bog dao, sve ostalo je upornost, ljubav prema okrugloj koži, prema druženju s prijateljima, ponekad ispuhavanje negativne energije naročito prema sucima ili pregrubim protivnicima. Davne 1974. godine u izboru za sportaša Podravke osvojio sam visoko drugo mjesto i od tada do danas bavim se sportom (nogomet, rukomet, stolni tenis), a danas samo nogomet s mojim dečkima iz Koprivničkih Bregi. Sport je izuzetno zdrav i koristan jer se, ne samo fizički pripremaš, već i psihički (kolektivni duh, dio si ekipe i jedni za druge dajete maksimum ako bilo koji zakaže nema rezultata). Tako je to i u životu i radu – timski rad daje najbolje rezultate. Također ne smije se miriti s porazom iako su oni sastavni dio sporta, ali cilj je pobjeda koja je odraz rada.

Posao vam je i danas da radite s puno Podravkaša?

- Uživam radeći u jednom izuzetno ugodnom okruženju bez obzira na probleme u poslu koji su dosta složeni i mlada je to ekipa, puna znanja i elana, koja uvažava savjete i prijedloge starijih kolega. Radim u Ljudskim potencijalima na kadrovskim poslovima (radno i socijalno pravo) gdje sam i počeo svoju radnu karijeru. Znate, kada radiš posao koji voliš u tvrtki koja ti je jedina, voliš ljude i razumiješ njihove probleme te ih nastojiš riješiti, ništa ti nije teško. Unatrag dvije godine imenovan sam povjerenikom za zaštitu dostojanstva radnika te kroz tu dužnost nastojim riješiti eventualne probleme koje se pojave u odnosu radnik – poslodavac. Ustvari, dajući se maksimalno, puno više dobiješ, a da nisi toga ni svjestan. U tome je i tajna ove moje, ajmo ju nazvati, produžene mladosti. Uživam u svojoj obitelji, naročito u unučici Emi, bavim se sportom, vrtlarstvom zajedno sa suprugom koja uživa u tome, malo vinogradarstvo, malo more u Tribunju. Ponekada se pitam kako uopće stignem na sve to, no ono što čovjek voli nije mu ni teško.

UMIROVLJENICI 19

Marijan Boroša

Nekada su ljudi bili pristupačniji Tekst: Mladen Pavković Snimio: Berislav Godek

N

akon trideset i pet godina teško se rastati od radnog mjesta, uzeti radnu knjižicu i – otići u mirovinu. Međutim, taj dugo očekivani odlazak, priča nam Marijan Boroša, bivši radnik Mesne industrije Danica kao da je došao „preko noći“. Godine provedene među strojevima naprosto su prošle u trenu.

- Kada si mlad uopće ne razmišljaš o mirovini, tj. da ćeš se jednoga dana prestati buditi u rane jutarnje sate ili pak da više nećeš raditi noću. Tijekom zadnjih godina znao sam se uhvatiti u mislima: što ću kad odem iz kompanije, hoće li mi nedostajati? Ali, i taj je dan došao. Dobio sam otpremninu, i već sam relativno duže vrijeme – doma. Mogu vam reći da mi uopće nije dosadno. Čovjek se u trenutku izmijeni, počne poprimati druge navike. Zadovoljan sam, tim prije što me i zdravlje dobro služi – kazao nam je Boroša koji je čitav radni vijek proveo kao strojobravar.

Razgovarali smo na terasi pivnice Kraluš. Svaki je čas netko zastao, pozdravio ga i malo popričao. Stekli smo

dojam da ima mnogo prijatelja i poznanika…

- Joj, stvarno me jako mnogo ljudi poznaje. Bavio sam se i bavim se svim i svačim pa je i to jedan od razloga što me znaju. Ali, drago mi je što sam sa većinom ostao dobar, malo sam se kome zamjerio.

Pričao nam je da je počeo raditi odmah nakon škole, odnosno završenog majstorskog ispita, u Bilokalniku.

Tu se zadržao kratko, a put ga je dalje odveo u Karlovac, u tvornicu Jugoturbina. Kako nije mogao bez svoje Podravine i Koprivnice brzo se vratio i pokucao na vrata Podravke.

- Tada nije bilo teško do posla. Zaposlio sam se gotovo „preko noći“. Javio sam se gospođi Juršetić koja je u ono vrijeme bila „kadrovik“, a ona mi je rekla da za dan-dva dođem raditi!

Odmah su mi kao strojobravaru našli mjesto u Mesnoj industriji. Tada je bila smještena u tvorničkom krugu u Marinkovićevoj ulici. Ništa nam nije bilo teško. Radili smo i prekovremeno, ne pitajući - tko će to platiti. Ljudi su bili pristupačniji. Puno smo se družili, po-

magali jedni drugima. Već dugo nije tako. Svatko nakon završetka radnog vremena odlazi kući ili nekim svojim poslom. Nitko nema vremena ni za koga! – kaže.

Kada se izgradila nova tvornica na Danici, svi su otišli tamo. U prvo vrijeme, priča Marijan, bilo je i „otpora“ jer je Danica mnogima izgledala „daleko“.

Ali, brzo su se priviknuli, tim prije što su ih tamo čekali suvremeni strojevi, ali i sve drugo.

- Pretežno sam radio u tri smjene.

Noću je bilo najteže, ali uz dobro društvo da se izdržati. Uvijek smo bili odgovorni prema svojem poslu.

Pitamo ga: kada mu je ipak bilo najteže?

- Nemojte ni pitati, veli i danas pomalo zabrinuto. Bilo je to u vrijeme kad je izbio požar u tvornici! Ne mogu se ni sjetiti godine kada se to dogodilo, ali bilo je dosta davno, iako mi se često čini kao da je „bilo jučer“. Mislili smo da će sve izgorjeti, da više nećemo imati gdje raditi. Pomagali smo u gašenju, a kasnije i u čišćenju. Međutim, relativno brzo šteta je nadoknađena.

Kako provodi umirovljeničke dane?

- Ustajem nešto prije devet. Onda obično odem u gradu – na kavu. Nađem se sa prijateljima, pričamo o svemu i svačemu. Mnogi me znaju jer sam u kompaniji među ostalim godinama bio i sindikalni povjerenik, dugogodišnji dragovoljni davatelj krvi, a volio sam i volim ribolov.

Međutim, vaša velika ljubav, podsjećamo ga, bila je i glazba!

- O, godinama sam svirao i u jednom glazbenom sastavu. Ne poznajem note, sve sam naučio sam. Najviše sam „lupao“ u bubanj, ali znam svirati i druge instrumente. S grupom „Kaj“ „odradio“ sam mnoge gaže, od svatova do sviranja po hotelima i terasama. Bila mi je to zabava, ali i dodatna zarada.

Tijekom čitavog radnog vijeka obitelj mu je bila iznimna potpora. Osobito djeca koja sada rade i „svoji su ljudi“.

- Volio bih da mi ukućani budu zdravi, da u našem domu i dalje vlada veselje, a za ostalo – lako ćemo – rekao je na kraju.

20 FEFERON

Škotski Bio Škot sa sinom na ljetovanju i sin kaže: „Tata kupi mi sladoled.“ I tata nakon dugog razmišljanja kupi. Drugo ljeto oni opet dođu na ljetovanje i kaže sin: „Kupi mi limunadu.“ A stari odgovori: „Nije dobro piti limunadu nakon sladoleda.“

Problemi malog Štefeka Uđe mali Štefek jedno jutro u sobu mame i tate i zatekne ih u nezgodnom položaju.

- Nije fer, a mene šaljete psihologu jer sisam prst! - veli Štefek

Čekićem po prstu - Zašto plačeš sine?

- Tata se udario u prst čekićem.

- Pa zašto ti plačeš?

- Prvo sam se smijao!

O Ivici i Marici

Kod doktora

Učiteljica: - Dođi Marice, pred ploču i pokaži nam na karti – gdje je Sjeverna Amerika?

Marica izađe i pokaže: - Ovdje!

Učiteljica: - Bravo, točno, Marice! A ti Ivice, reci nam - Tko je otkrio Ameriku?

- Pa Marica.

Haso dobio upalu slijepog crijeva i hitno je prebačen u bolnicu.

Vidi doktor da je situacija ozbiljna, pa poviče sestri: - Sestro, brzo instrumente! Nato će Haso: - Bolan doktore, vama je do muzike, a ja ovdje umirem.

Učiteljica: Dobro, Ivice, zašto jučer nisi bio u školi?

Ivica: Molim, učiteljice, vodio sam kravu k biku ....

Učiteljica: Pa zašto to nije uradio tvoj tata?

Ivica: Mogao je i tata, ali to bik radi bolje od tate.

Novigradski Novigradec kupuje kartu za utakmicu Slaven Belupa i Dinama i daje 30 kuna ... Prodavačica: Gospodine, karta je 60 kuna.

Novigradec: U redu je, ja navijam za Slaven Belupo, gledati ću samo njih.

Ivek je pozval kuma na kolinje: „Ak moreš, dojdi sakak kume“.

Odazval se kum pozivu, al je naišel na zaprta ulazna vrata koja je nikak ne mogel otprti. Dok so se za tri dana sreli na sajmu u Koprivnici, kum veli Iveku: „Pozval si me na kolinje, a nisem mogel v dvorište“.“Pa, rekel sam ti, dojdi ak moreš“ – odgovori mu ovaj.

Soseda v Novigradu pozove sosedu na kavu i onda zrno kave samo namoći vu vrući vodi. Prilikom uzvratnog posjeta kolegica nije čak ni namočila zrno kave vu vodi, već je samo mahnula iznad nje. „Znaš, pri tebi je kava bila malo prejaka“ objasnila je svoj postupak.

Sexy shop Došao čovjek u sexy shop i traži crni kondom. Kaže mu prodavačica: „Imamo roza, plavi žuti ..“ „Ama ja hoću crni,“ prekine je čovjek. „Pa nemamo crni, a zašto baš taj hoćete?“ pita ga ona opet. „Ma umro mi kum, pa hoću kumi izjaviti saučešće!!!“

Doktore, ja sam došao na operaciju krajnika, a vi mi izvadili i slijepo crijevo?!!

- Da ... Kolege su mi oduševljeno pljeskali poslije prve operacije pa sam morao nešto izvesti na bis.

Sličnosti Dobar ljubavnik je kao skupi deterdžent: Djeluje brzo, prodire dubinski, ugodno miriše i što je najvažnije - ne ostavlja tragove.

Zemlja Pita mali Mujica tatu: - Tata, zašto se Zemlja okreće?

Mujo se malo zamisli pa kaže: - Kako okreće? Slušaj mali, da ti slučajno nisi našao onu moju rakiju?

MOZAIK 21

Susret s... Vid Balog Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Nikola Wolf

Sve proizvode od Podravke sam probao kaj se na meni i vidi Tijekom uskršnjih blagdana na putu prema rodnom Gotalovu uspjeli smo u Koprivnici na kratko vrijeme zaustaviti popularnog Podravca Vida Baloga. Željeli smo doznati čime se trenutno najviše bavi i što nam priprema novoga.

Na početku, neminovno pitanje je bilo o Podravki.

- To je najcjenjenija tvrtka do koje jako držim, sve sam proizvode od Podravke probao kaj se na meni i vidi. Super su mi Podravkine juhe od gljiva, jako mi je dobar mesni program, a moja šestogodišnja kćer Klara i ja najviše uživamo u Čokolinu. Inače, Vegeta je ono što stalno koristim, to je nešto što je savršeno - govori nam Vid.

Koji su sljedeći tvoji projekti, gdje ćemo te moći vidjeti?

- Uskoro dolazi Picokijada, a trenutno s Dreletom pripremam predstavu Remetinec, čija premijera bi trebala biti 20. svibnja u Mariji Bistrici. Iduća predstava nam je u Lepoglavi i tako dok ne dođemo do Remetinca - u šali nam govori Vid, objašnjavajući kako je zapravo riječ o šaljivom kabareu u kojemu će uz Vida i Drelea nastupati i mladi imitator Luka Bulić. Obećao je da će i Koprivničanci imati priliku vidjeti je.

- Imali smo već nešto slično za Gumbekove dane, pred mjesec dana u Histrionskom domu, na što su ljudi jako pozitivno reagirali, sve karte su bile ra-

sprodane i još je puno ljudi ostalo vani.

I onda smo mi skužili da imamo dobar projekt, s tim se od glume trenutno bavim i nemam namjeru nešto drugo raditi prije kraja godine. Pripremamo i spot o kajkavcima koji bi se trebao promovirati za Podravske motive tu u Koprivnici. Za taj spot smo si dali jako puno truda Žiga međimurski, Adam Končić i ja. Kako smo mi s tom pjesmom prije četiri godine pobijedili na festivalu radija Kaj i kako su nas ljudi jako puno zvali, odlučili smo se da snimimo i spot.

I tu nam pomaže Podravka jer to jednostavno ne bi bilo moguće napraviti bez nje - govori nam Vid recitirajući nam i dio stihova: ... „Gdje Drava je tiha i najmirneša tam zemla je Podravskog sina“ ....

Očigledno je da te rodni kraj još uvijek jako privlači?

- Pa da očigledno je, i sad idem tamo.

U Gotalovu gradim i kuću, već sam napravio i fasadu – našalio se. No, nije još sve završio jer priznaje da je u taj projekt krenuo vrlo ambiciozno, ali i njega je zadesila recesija kao i društvo u cjelini.

No, zato je najavio da će cijeli srpanj konačno poslije tri godine godišnji odmor provesti u Gotalovu.

Uz glumu, vođenja mnogih različitih priredbi, Vid priprema i doktorat.

- Da, zapeo sam u doktoratu, na doktorskom sam studiju na antropologiji, imam dosta posla, razlikovnih ispita, do sada sam ih osamnaest položio.

Doznali smo da mu je i doktorat vezan uz kajkavsku riječ, uz što ima i jedan veliki hobi, a uz sve to i veliki je promotor kajkavske riječi.

- zJa svaki dan živim sa time. Sad sam zadnje nastupao u Krapini na Uskrs festu gdje je bilo skoro pola pjesmi na kajkavskom. Nedugo sam u Matici hrvatskoj promovirao i knjigu na kajkavskom, „Ezopuševe basne“. S Vitezom sam ovih dana dogovarao za iduću godinu i Diogeneša na kajkavskom. Histrioni pripremaju ponovno “Idu svati, mlade ni“. Uz to, krajem svibnja izlazi mi i knjiga „Bajoslovlja“ o mitskim bićima iz podravske narodne baštine. Krajem godine pripremam i kazališni komad iz osamnaestog stoljeća „Papiga“ . Spremam također i izložbu starih kajkavskih knjiga iz 16., 17. i 18. stoljeća u stubičkom Muzeju Seljačke bune - pohvalio nam se je Vid. Za kraj razgovora dao nam je i jednu ideju za novi Podravkin proizvod.

- Kako je Studenac Podravkin, a najbolji je za gemišt, zašto se ne započne sa pakiranjem i takvog gemišta u limenkama? Zašto ne bi stručnjaci poradili na tome da izmisle gemišt u konzervi?

Kako imamo pivo u konzervi, onda bi sa Studencem mogli imati tako i gemišt. I mislim da bi takav proizvod imao uspjeh na tržištu.

22 MOZAIK

I Podravka tradicionalno s ribolovcima Piše: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek a središnjem koprivničkom trgu održana je jubilarna 10. turističkosportsko-gastronomska manifestacija Ribolovci svome gradu kojoj je jedan od pokrovitelja tradicionalno i Podravka.

Tijekom dva dana mnogobrojni posjetitelji mogli su uživati u brojnim sadržajima, a jedan od najatraktivnijih bio je pecanje šarana iz velikog bazena postavljenog na trgu. Tradicionalno, na manifestaciji se kuhao i riblji paprikaš, a od 15 ekipa najbolji je skuhao Tomo Filip iz Ludbrega i tako osvojio Zlatni kotao Koprivnice. U ocjenjivačkom sudu bili su i poznati Podravkini gastronomi Zlatko Sedlanić i Dražen Đurišević.

N

Muzeji i sjećanje Piše: Nada Matijaško Snimio: Foto arhiv Podravke o preporuci svjetske muzejske zajednice (ICOM) muzeji će ove godine Međunarodni dan muzeja 18. svibnja obilježiti aktivnostima na temu Muzeji i sjećanje. Ovom temom želi se istaknuti uloga muzeja u očuvanju sjećanja i priča s raznih područja baštine važnih za zajednicu kojoj muzeji pripadaju kao i uloga muzeja u prenošenju tih sjećanja i priča mladima.

I dosada smo se u Muzeju prehrane kod provođenja terenskih istraživanja različitih etnoloških tema često oslanjali na sjećanja kazivača. Ovoga puta naglasak želimo staviti na sjećanja o povijesti Po-

P

dravke. U Muzeju prehrane čuvamo oko 3000 fotografija snimljenih u Podravki uglavnom do 70.-tih godina 20. stoljeća koje nisu izložene, već se mogu razgledati po upitu. Sada, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, pozivamo nekadašnje i sadašnje Podravkaše kao i sve ostale zainteresirane da u svibnju posjete Muzej prehrane, razgledaju zbirku fotografija i pomognu nam u prepoznavanju ljudi, mjesta i vremena zabilježenih na fotografijama.

Radno vrijeme Muzeja prehrane, Starogradska bb je od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Brojevi telefona su: 048 222 009 i 048 621 112.

Dođite u Muzej prehrane, povedite i unuke i ispričajte nam sjećanja o iskustvima i radu u Podravki.

Podravkaši završili Opću planinarsku školu Piše i snimila: Antonija Genc

S

večanom dodjelom diploma Hrvatskog planinarskog saveza, u nedjelju 3. travnja, završena je Opća planinarska škola HPD-a “BILO”. Školu su završila 33 planinarke i planinara, a diplome im je uručio tajnik HPS-a Darko Berljak. Zgodno je spomenuti da najmlađi polaznik škole ima samo 14 godine dok je najstariji navršio 63 godine.

Opća planinarska škola trajala je 2 mjeseca u toku kojih su planinari svaki tjedan imali predavanje iz teorijskog dijela. Uvodno predavanje je održao prof. dr. Željko Poljak, legenda hrvatskog planinarstva, dok su ostala predavanja održali stručnjaci i vodiči, svatko u svojem području: Karolina Španiček, Miroslav Aleksa, Boris Majerus, Ivica Kušek, dr. Tatjana Jurić, prof.

Ružica Medvarić Bračko, prof. Lovro Hrust

i prof. Miroslav Kanisek. Na predavanjima su planinari mogli naučiti o bitnim planinarskim temama; od povijesti planinarstva, planinarske organizacije, priprema za odlazak u planinu, planinarske opreme do kretanja u planini, planinarskih puteva i markacija te osnova orijentacije, čitanja karata i zemljovida, zaštiti prirode i speleologiji. Učilo se i o planinarskoj medicini, opasnostima i prvoj pomoći u planini, te stručnim znanjima iz osnova alpinizma i

čvorologije, upotrebi tehničke opreme, ali i prehrani u planini i meteorologiji za planinare.

Ta su teoretska znanja potvrđena i izvježbana na praktičnom dijelu u terenskoj nastavi kroz četiri stručna izleta na kojima su ih educirali vodiči Ivana Kolar, Antonija Genc, Mladen Pandurić, Miroslav Aleksa, Ivica Kušek uz stručnu pomoć Sekcija za orijentaciju iz Samobora te HGSS-a iz Ogulina.

Na Kuharskom kupu Zlatna jabuka 2011. prezentirani Podravkini proizvodi Piše: Boris Fabijanec Snimka: Hrvatski kuharski savez

U

organizaciji Udruge kuhara Vukovarsko-srijemske županije u vinkovačkom hotelu Admiral se okupilo 11 ekipa kuhara starosti do 23 godine na Kuharskom kupu Zlatna jabuka 2011. kako bi pokazali svoja znanja i umijeća te tako istaknuli kandidaturu za članstvo u mladoj kulinarskoj re-

prezentaciji Hrvatske koja se osniva ove godine. Sudionici su pripremali hladna jela od piletine i povrća, glavna jela od svinjetine, slanine i gljiva te deserte od jabuke i oraha. Najbolji u pripremi hladne plate bio je Franjo Copak predstavnik varaždinskog hotela Turist i učenik Srednje gospodarske škole. Franjo je pobijedio i u pripremi deserta, a najbolje glavno jelo pripremio je Pavao Pudić iz hotela Ambasador u Opatiji. Ukupni poredak dobiven je zbrojem bodova iz sve tri kategorije, a tu je najbolji bio ponovno Franjo Copak, drugo mjesto osvojio je Pavao Pudić, a na treće se plasirao domaći natjecatelj Stjepan Franjić iz restorana Aquarius u Bošnjacima.

Natjecanje su podržali sponzori Hrvatskog kuharskog saveza na čelu s Podravkom koja se u Vinkovcima pred-

stavila degustacijom svojih proizvoda pa su tako naši promotori kulinarstva za sve nazočne goste, njih 200 te 80 kuhara organizirali prezentaciju Podravkinog asortimana iz programa Mesne industrije Danica. Prezentirani su novi proizvod kobasica fina- Dalmatina te proizvodi iz asortimana konzervi - pašteta pikant, piletina u bešamel umaku, piletina u salsa umaku, pileći paprikaš i junetina s gljivama. Specijalist kulinarstva Zlatko Sedlanić i voditelj kulinarstva Dražen Đurišević pripremili su spomenuta jela s prilozima. Tu se posebno posvetila pažnja i dekoraciji stola, tako da su prezentirana jela kako bi trebala izgledati i na hladnotoplom izložbenom stolu. Svi proizvodi su uspješno prihvaćeni i ocijenjeni od strane struke, a i od prisutnih gostiju.

Prezentacija gastro-programa za hotelsku kuću Club Adriatic Piše: Dražen Đurišević Snimio: Mišel Tokić

B

aško Polje, malo mjesto u Dalmaciji koje svake godine privlači veliki broj kontinentalaca na odmor i uživanje u blagodatima sunca i mora bilo je središte okupljanja zaposlenika hotelske kuće Club Adriatic. Tu prigodu iskoristila je i naša Gastro prodaja koja je u hotelu Hrvatska organizirala prezentaciju kompletnog Podravkinog asortimana pri čemu je održana i edukacija proizvodnog osoblja svih hotela koje se nalazi u spomenutoj grupaciji. Specijalisti kulinarstva Mišel Tokić, Zoran Delić, Marko Peras na čelu sa voditeljem kulinarstva Draženom Đuriševićem održali su edukativnu prezentaciju pripreme jela za toplo hladni buffet pri čemu su aktivno sudjelovali i zaposlenici hotelskih kuhinja. U pripremi jela posebno se pazilo da u svako jelo bude uvršteno nekoliko Podravkinih proizvoda te se na taj način direktno prezentira kvaliteta i prepoznatljivost našeg branda. Uz taj dio koncepcija same prezentacije iziskivala

je i pravilan omjer nutritivnih vrijednosti koje su u modernoj kuhinji jedna od neizostavnih stavki. Koristeći proizvode mesne industrije Danica, smrznute proizvode Podravka i McCain, paletu naših juha, umaka, konzerviranog asortimana te Dolcelline kreme, promotori kulinarstva pripremili su jela i slastice koje su mamile uzdahe svih okupljenih na prezentaciji. Najvažniji dio ipak je bio rad s kuharima Cluba Adriatic koji su stekli nova znanja vezano za pripremu jela te se automatski upoznali s novitetima u našem asortimanu za predstojeću sezonu. Inače, inicijativa za održavanje prezentacije krenula je na obostrano zadovoljstvo naše prodaje i vjernog kupca

koji na ovaj način još jednom pokazuje kako želi s nama produbiti i učvrstiti višegodišnju suradnju. Pozdravni govor pred početak degustacije održali su voditelj kulinarstva Dražen Đurišević i voditelj gastro prodaje za regiju Dalmacija Dragan Vuković. Na prezentaciji, uz kompletnu Upravu hotelske kuće te njihove proizvodne djelatnike bio je prisutan i Denis Starčević, Martina Ištok i Ivan Kolić kao predstavnici sjevernog Primorja i regije Istra gdje Club Adriatic također ima svoje hotele. Rezime cijele prezentacije svakako je zaključak da bi ove sezone trebali napraviti kvalitetniji iskorak u zajedničkoj suradnji koja ni prijašnjih godina nije bila zanemariva.