Podravkine novine broj 1766

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLIV Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Potpisan ugovor izmeu Podravke i Mercatora o kupnji nekretnine u Domagojevoj ulici, tzv. ”ekonomije”.

Podravkina udruga branitelja dodijelila visoka priznanja Junak Domovinskog rata 3. str.

3. str.

Na Danici je odræan tradicionalni susret Podravkinih umirovljenika

Susret umirovljenika - veliko je civilizacijsko dostignuÊe kojim se Podravka moæe pohvaliti Piπe: Slavko PetriÊ Snimio: Nikola Wolf

Tradicionalni susret umirovljenika Podravke - po Ëemu je naπa tvrtka jedna od rijetkih kompanija koja ima takvu ”feπtu” - odræan je proπlog petka, 23. rujna, na Danici, gdje se posljednjih godina i odræavaju susreti radnika koji su danas u mirovini, a utkali su svoj radni vijek u kolektiv kojemu su pripadali. Ovi susreti prigoda su da se Ëelniπtvo Podravke zahvali svojim bivπim radnicima na uloæenom trudu u stvaranju tvrtke koja je ponos ovoga kraja. Joπ prije ”feπte” obavljeno je darivanje umirovljenika

koji su dobili po 24 kune za svaku godinu provedenu u Podravki i poklon pakete s naπim proizvodima. Susretu su prisustvovali i Podravkini jubilarci koji su navrπili 30, 35 i 40 godina rada u Podravki, a za to su primili i novËane nagrade.

Sâm skup na Danici bio je impozantan po broju uzvanika, jer se pod πatorom, postavljenim za tu prigodu, naπlo oko 2000 ljudi u slavljeniËkom, veselom, sveËarskom raspoloæenju.

Susret umirovljenika i Podravkinih jubilaraca otvorio je Ëlan Uprave Podravke Dragan Habdija. Uz rijeËi zahvale i Ëestitki, Habdija je svima koji su se odazvali skupu

Predsjednik i Ëlanovi Uprave Podravke, æupan i gradonaËelnik porazgovarali su s Podravkinim umirovljenicima

umirovljenika, a i onima koji to nisu bili u moguÊnosti, rekao da su oni omoguÊili da mi imamo danas gdje raditi, istaknuvπi zasluge danaπnjih umirovljenika za prve poËetke rada tvornice, njezin rast i danaπnje dobro snalaæenje na zahtjevnim svjetskim træiπtima.

Osim toga naglasio je i nemjerljiv doprinos svih Podravkaπa u trenucima napada na Hrvatsku u obrani firme koja danas uspjeπno posluje.

Na taj naËin, rekao je Habdija, ostavili ste nam obvezu da pazimo i razvijamo Podravku koja danas Na jedinstvenoj, tradicionalnoj sveËanosti okupilo se oko dvije tisuÊe Podravkinih nije viπe samo koprivniËka, veÊ umirovljenika i radnika jubilaraca hrvatska, europska, svjetska... i ona

mora postati reprezentativna internacionalna firma.

Umirovljenicima i jubilarcima potom se obratio predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac: - Ovaj susret vlasniπtvo je svih vas i najveÊe je civilizacijsko dostignuÊe koje Podravka moæe imati. Ovom zgodom reÊi Êu vam i to da Podravka posluje bolje nego proπle godine, a i slijedeÊe godine bit Êemo opet nasmijeπena lica - rekao je predsjednik i nazdravio dignuvπi slavljeniËku Ëaπu u Ëast svih onih koji su pokazali kako se grade velike tvornice.

(Nastavak na 2. stranici)

2

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

Razgovor s direktorom Prodaje Hrvatska Marinom Pucarom

Simbioza marketinga, prodaje i logistike dobitna je kombinacija Podravke Razgovarao: Boris Fabijanec Ovogodiπnja turistiËka sezona na Jadranu, prema podacima TuristiËke zajednice Hrvatske, biljeæi odliËne rezultate. PoveÊan je broj noÊenja u odnosu na proπlu godinu, a i izvanpansionska potroπnja je viπe nego zadovoljavajuÊa. Uz oËekivano standardne turistiËke rezultate u Istri, uspjeπnost sezone posebice se odrazila u Dalmaciji. »ak se u pojedinim dijelovima biljeæe rekordni rezultati.

Vrlo dobri prodajni rezultati u turistiËkoj sezoni - Kako se ovogodiπnja uspjeπna turistiËka sezona odrazila na prodajne rezultate Podravke? - bilo je prvo pitanje za direktora Prodaje Hrvatska Marina Pucara.

- Rezultati prodaje za prvih devet mjeseci ove godine su dobri. U okviru smo plana na nivou Hrvatske. KlasiËna prehrana biljeæi vrlo dobre rezultate, a solidne rezultate biljeæimo na programu piÊa i zamrznutom programu, bez obzira πto nam je vrijeme u kolovozu usporilo ritam. ©to se pak tiËe turistiËke sezone, Podravka je ove godine napravila iskorak u realizaciji, posebice u Dalmaciji, πto pokazuje kako je razvoj infrastrukture donio progresivnost turistiËkog buma u Dalmaciji. Time smo i mi profitirali. Treba naglasiti kako se ovogodiπnja turistiËka sezona produæila, pa je buking i za listopad dobar i hotelijeri Êe praktiËki raditi do 1. stude-

noga. Za nas je taj turistiËki trend pozitivan i sigurno Êe se povoljno odraziti na rezultate prodaje. Kada pak gledamo po prodajnim regijama, Dalmacija je najviπe osjetila turistiËko gastronomski progres. Istra je veÊ nekoliko godina saturirana i u njoj se ne moæe oËekivati neka velika ekspanzija. Dalmacija je propulzivnija, a posebice Dubrovnik, gdje naπa poslovnica biljeæi jako dobre rezultate, a πto takoer pokazuje daljnji razvoj dubrovaËkog turizma. Osim toga, Dubrovnik se veÊ isprofilirao, ne samo kao ljetna turistiËka destinacija, veÊ destinacija koja egzistira cijelu godinu. Upravo se naπ strateπki cilj distributivnog centra u Dubrovniku zasniva na razvoju turizma. Sve u svemu, na cijeloj jadranskoj obali zabiljeæen je progres realizacije u svim naπim prodajnim programima.

Smatram da smo dobrom organizacijom uspjeπno odradili ovogodiπnju turistiËku sezonu. Takoer, æelim naglasiti kako smo ove godine poseban fokus stavili na tranzitna prodajna mjesta benzinske postaje, koje su napravile veliki iskorak u svojoj ponudi, jer viπe su orijentirane na ugostiteljsko-trgovaËki dio. Naime, gotovo 90 posto turista u naπu zemlju i na naπu obalu dolazi automobilom. ZapoËeli samo vrlo dobru suradnju s naftnim tvrtkama, te fokus prodajnih aktivnosti usmjerili na benzinske postaje. U tom segmentu biljeæimo progresivan rezultat prodaje, posebice programa piÊa i sladoleda. I

u buduÊnosti Êe ti tzv. specijalni kanali lanci nametnuli just in time ritam. To prodaje imati sve veÊu ulogu i njima znaËi da u dogovoreno vrijeme moraπ Êemo pridavati sve veÊu paænju. biti na istovarnoj rampi kupca. Tom Na jadranskoj obali su velike ritmu se uspjeπno prilagodila i Posezonske amplitude u prodaji dravkina Logistika. Mislim da sve viπe - Jesu li dobre rezultate prodaje na i bolje prate naπu Prodaju, a posebice jadranskoj obali pratili i dobri rezultati su priliËno mobilno odradili ovogou kontinentalnom dijelu Hrvatske diπnje sezonske amplitude. U πpici sezone (srpanj, kolovoz) prodaja se tijekom turistiËke sezone?

- ©to se tiËe kontinentalne Hrvatske, penje viπe od 50 posto u odnosu na i tu biljeæimo dobre rezultate prodaje. najloπije mjesece i sve to je potrebno U okviru smo plana, a na glavnim dobro izbalansirati. U distributivnobrandovima biljeæimo i rast prodaje. logistiËkom dijelu sve viπe smo se SpecifiËnost tog dijela træiπta je da pribliæili kupcima. Moram spomenuti nema velikih amplituda u prometu. i drugi vaæan Ëimbenik - marketing.

Tu je lakπe funkcionirati, jer postoji Simbioza prodaje, logistike i markeneki kontinuitet s manjim oscilacija- tinga je dobitna kombinacija koja ma i lakπe je organizirati posao distri- Podravki daje pravo na dobre rezultabucije, logistike i same prodaje. Na te. To su zapravo glavni faktori uspjemoru je tijekom ljetna dva, dva i pol ha na træiπtu. mjeseca, kada vam je realizacija Ëak Nuæni su nam distributivni Ëetiri puta veÊa nego u zimskim mje- centri u kojem Êe svi naπi secima, zaista potrebna zahtjevnija proizvodi biti na jednom organizacija posla i jaËi angaæman mjestu cjelokupne prodajne operative. Tre- Kakva je situacija sa skladiπtima ba se pripremiti puno prije kako bi se Podravke u Hrvatskoj, posebice sa uspjeπno odradili ekstremi tijekom dugo oËekivanim novim skladiπtem u ljetnih mjeseci.

Dugopolju?

Prodaja, logistika i marketing glavni su faktori uspjeha na træiπtu

- Kako je te sve prodajne aktivnosti pratila Logistika Podravke?

- Sve su veÊi zahtjevi kupaca u smislu toËnosti isporuka i ne smije se viπe kasniti, jer su veliki trgovaËki

- Zbog raznovrsnosti programa i heterogenosti asortimana koje danas Podravka prodaje, a rijeË je o viπe od 1000 proizvoda, u daljnjem razvoju logistiËko-distributivnog koncepta predvidjeli smo da na jednom mjestu skupimo sve naπe programe i sve naπe tvrtke koje su unutar Podravka

Marin Pucar grupe na hrvatskom træiπtu iz podruËja prehrane i piÊa. Æelimo jednim centralnim pristupom biti produktivniji i efikasniji u smanjenju troπkova logistike i distribucije. Naime, danas u Hrvatskoj u ni jednom gradu nisu svi programi na jednom mjestu i to nam je nedostatak. Prvi takav projekt je Dugopolje. Nadam se da Êe do poËetka turistiËke sezone 2006. godine biti gotov. Tu Êe prvi puta svi Podravkini prodajni programi biti na jednom mjestu. Viπe neÊe biti uskih grla i limitirajuÊih faktora u logistici i distribuciji.

Nakon Dugopolja, trebali bi odraditi Osijek, Zagreb i Rijeku s nekim manjim preinakama, a te investicije predviene su za 2006. godinu. Nadam se da Êemo kroz naredne dvije godine model distributivnog centra Dugopolje preslikati na sve distributivne centre u Hrvatskoj - rekao je na kraju razgovora Marin Pucar.

Tradicionalni susret Podravkinih umirovljenika (Nastavak s 1. stranice) Slavlju umirovljenika, pored velikog broja Ëelnih Podravkinih ljudi, prisustvovali su i koprivniËko - kriæevaËki æupan Josip FriπËiÊ te gradonaËelnik Koprivnice Zvonimir MrπiÊ, koji su istaknuli izuzetnu vaænost Podravke za naπ kraj i sva odricanja minulih godina kojima su bili njezini graditelji izloæeni. Prema njima, iako Podravka mora poslovati na globalnom træiπtu, vaæno je da i dalje ostane koprivniËka, bez obzira u Ëijem vlasniπtvu bila, i da bude kompanija gdje Êe se stvarati radna mjesta za generacije koje dolaze.

Na organizaciji ovog velikog i lijepog skupa rukovodstvu Podravke zahvalila se Podravkina umirovljenica Anica Desnica. Evociravπi uspomene

Ugodna druæenja, razgovori, prisjeÊanja, uspomene, fini ruËak, te dobra zabava uz ples - obiljeæja su dugogodiπnjih Podravkinih susreta umirovljenika

na vrijeme provedeno u Podravki, rekla je da Êe svima to ostati u trajnom sjeÊanju kao i ovi susreti. Pripomenula je da su Podravku stvarale generacije i da djeca ovoga grada moraju biti sigurna da Êe kao i njhovi roditelji naÊi mjesta u ovom kolektivu, πto Êe biti najveÊa vrijednost uloæenog u Podravku.

U drugom dijelu sveËanosti svi uzvanici poËaπÊeni su sveËanim ruËkom.

Djelatnici Podravkinog Cateringa pripremili su izvrsno jelo, a u pripremi i podvorbi oko 2000 obroka sudjelovalo je pedesetak radnika Cateringa te uËenici Srednje ugostiteljske πkole iz Koprivnice kojima je to bila svojevrsna praksa.

Ugodni razgovori, obnavljanje starih uspomena i stjecanje novih poznanstava - sve je to proticalo uz ples i glazbeni sastav ”Barok” iz Varaædina do veËernji sati. Bio je to joπ jedan dan za sjeÊanje i pamÊenje brojnim bivπim i sadaπnjim Podravkaπima.

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

3

UruËena priznanja UBIUDR Podravka

Ratna bolnica Vukovar i Blago Zadro Junaci domovinskog rata - U vukovarskoj bolnici raa se sve viπe djece, a sve je manje umrlih, πto nam vraÊa vjeru u buduÊnost Vukovara i potvruje da sve ærtve koje smo podnijeli tijekom Domovinskog rata nisu bile uzaludne - vidljivo uzbuena istakla je dr. Vesna Bosanac primajuÊi priznanje Junak hrvatskog domovinskog rata koje je UBIUDR Podravke dodijelila Ratnoj bolnici Vukovar. Priznanje je doktorici Bosanac te dr. Juraju Njavri uruËio ministar zdravstva Neven LjubiËiÊ uz tople rijeËi zahvalnosti na sveËanosti odræanoj 26. rujna u PalaËi Dverce u Zagrebu.

Bio je to skup proæet dubokim emoS dodjele visokih priznanja Junaci cijama, jer je u sjeÊanja prizvao herojdomovinskog rata u Zagrebu stva takozvanih malih ljudi koji su bilo

na svojim radnim mjestima, bilo na prvoj crti bojiπnice Ëinili sve da bi obranili svoju domovinu. Meu njima je bio i Blago Zadro, legendarni zapovjednik obrane u gradu heroju - Vukovaru o kojemu je biranim rijeËima govorio suborac umirovljeni brigadir HV Predrag MatiÊ Fred, a kojemu je takoer, i to posthumno, dodijeljeno priznanje Junak hrvatskog domovinskog rata. Iz ruku potpredsjednice hrvatske Vlade i ministrice obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor primila ga je supruga pokojnog generala Katica Zadro. Njezine rijeËi zahvale svima koji nisu zaboravili Zadru, a posebice Podravkinoj udruzi branitelja, invali-

da i udovica domovinskog rata na Ëelu s Mladenom PavkoviÊem, koja je osmislila Ëitav niz aktivnosti pod zajedniËkim nazivom Da se ne zaboravi i besprijekorno organizirala sveËanost, izmamile su dugotrajni pljesak. Ali i pitanja, poput onog koje je u svom pozdravnom govoru uputio predsjednik Gradskog vijeÊa Vukovara Nikola Toth o tome kako je moguÊe da Vukovar ima samo jednog generala, a da njegova slavna brigada nema status ratne? Ili pak Andrije Hebranga, bivπeg ministra koji je svjedoËeÊi o iznimnom doprinosu ratnog zdrav-

stva, zapitao kome odgovara πutnja o zlodjelu kojeg su u srcu Europe poËinili agresori nad civilima i ranjenicima u vukovarskoj bolnici?

Sa sveËanosti Ëijoj su dostojanstvenoj atmosferi doprinijeli prvakinja Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu Mira VlahoviÊ, pijanist Edmund BoriÊ Andler, dramski umjetnici Kostadinka Velkovska i Goran GrgiÊ, kantautor Hrvoje HegeduπiÊ, te voditeljica Jadranka Lakuπ, upuÊena je jedinstvena poruka - istina o Domovinskom ratu i njenim herojima mora se prenosti mlaim naraπtajima.

J. L.

Potpisan ugovor izmeu Podravke i Mercatora o kupnji nekretnine u Koprivnici

Veliki trgovaËki centar na tzv. ”ekonomiji” Vodstva Podravke i Mercatora potpisala su u Ëetvrtak 22. rujna 2005. godine ugovor o kupnji Podravkine nekretnine u Domagojevoj ulici u Koprivnici, tzv. «ekonomijefl.

Podravka je odluËila prodati «ekonomijufl s ciljem efikasnijeg upravljanja vlastitom imovinom. To je joπ jedna u nizu aktivnosti koje Podravka provodi u restrukturiranju bilance i πto boljem koriπtenju svoje imovine. Naime, Podravka ima dosta nekretnina u Koprivnici, ali i drugim gradovima, koje nisu usmjerene na tzv. core business. Radnici koji su dosad radili na «ekonomijifl, njih 22 u maloprodaji te 10 u prodajnoj logistici, ostaju u Podravki i bit Êe prerasporeeni na druge lokacije ili radna mjesta unutar Podravke.

Na tom prostoru Mercator-H,d.o.o. izgradit Êe trgovaËki centar povrπine preko 4.000 m2, u kojem Êe uz hipermarket biti standardni Mercatorovi programi - trgovina sportske odjeÊe, obuÊe i opreme Intersport, prodavaonica modne odjeÊe Modiana, caffe bar Santana, te viπe lokala u najmu.

Priprema za realizaciju projekta krenut Êe odmah po potpisivanju ugovora s Podravkom. Datum poËetka radova na novom centru ovisit Êe o vremenu potrebnom za ishoenje graevinske dozvole, a otvorenje centra planirano je za drugu polovicu 2006. godine.

Ovaj poslovni potez potvrda je viπegodiπnje dobre suradnje izmeu Podravke i Mercatora, ne samo u Hrvatskoj, veÊ i na πirem regionalnom podruËju.

naπa posla

Umirovljenici traæe usklaivanje starih i novih mirovina Piπe: Æeljko Kruπelj

Kad je premijer Ivo Sanader u osiguravanju saborske veÊine za neformalnog koalicijskog partnera uzeo Hrvatsku stranku umirovljenika, odmah su se Ëuli ciniËni komentari da Êe to zacijelo biti i “najskuplja parlamentarna potpora u hrvatskoj povijesti”. Nepune dvije godine nakon toga Ëini se da tvrdnja i nije bez osnove, iako Vlada joπ uvijek nije isplatila gotovo niπta od onoga na πto se obvezala sporazumom o povratku duga umirovljenicima, nastalog na temelju politike koju je devedesetih godina vodila ranija HDZ-ova vladajuÊa garnitura.

U meuvremenu je, meutim, pronaeno kompromisno rjeπenje po kojem Êe umirovljenici 1. travnja 2006. dobiti prvu ratu neisplaÊenog iznosa mirovina, ali samo ako pristanu na 50postotni iznos, dok Êe oni koji traæe cjelokupni iznos duga na isplatu Ëekati do kraja ovoga desetljeÊa. Ta Êe se sredstva prikupljati u dva dræavna fonda, o Ëijem Êe punjenju dionicama

i nekretninama joπ biti puno rasprava.

Joπ nije napravljena ni lista pojedinaËnih dugovanja umirovljenicima, unatoË tome πto se kao termin spominjao kolovoz.

Predstavnici umirovljenika moæda i ne bi bili toliko nezadovoljni tim kaπnjenjem, koje zacijelo ima i neke objektivne razloge, da paralelno s odlukom o povratku duga Sabor nije promijenio i formulu za izraËun rasta mirovina. RijeË je o prihvaÊanju tzv. πvicarske formule, πto u praksi znaËi da mirovine neÊe pratiti priæeljkivani rast plaÊa. Na takvome usporavanje rasta, kao jednom od naËina smanjivanja dræavnog deficita u narednim godinama, snaæno je inzistirao i MMF, πto je Vlada morala prihvatiti, barem dok na druge naËine ne smanji javnu potroπnju i ne poveÊa prihode.

Jasno, na te su restrikcije HSU i umirovljeniËe udruge reagirali vrlo burno, tvrdeÊi kako Êe umirovljenici sada “sami vraÊati svoj dug”. Vladimir Jordan, predsjednik HSU-a, prije dva

je tjedna na tiskovnoj konferenciji izjavio da jednostrano prekida potporu Vladi, odnosno da Êe njegova trojica zastupnika ubuduÊe u Saboru glasovati “prema savjesti”. Razlog je, kazao je, “politiËko nasilje prema umirovljeniËkoj populaciji”, u kojem su, uz vladajuÊu stranku, sudjelovale i neke oporbene, πto se vidjelo u parlamentarnom glasovanju o novom izraËunu mirovina.

No, premijer Sanader nije nimalo impresioniran tom Jordanovom prijetnjom, svjestan da umirovljeniËke probleme moæe rjeπavati samo stranka na vlasti, dok je potpredsjednik Vlade Damir PolanËec izjavio da se pregovori o spornim pitanjima nastavljaju. Leæernost najviπih Vladinih duænosnika joπ je jasnija ako se ima u vidu da je Jordan protiv sebe okrenuo gotovo sve oporbene stranke, buduÊi da je nakon lokalnih izbora “amenovao” prelazak nekolicine HSU-ovih vijeÊnika na HDZovu stranu, πto je protumaËeno kao “grubo falsificiranje izborne volje”.

Ni tu zapletima nije kraj. Jordan je u utorak sazvao novu tiskovnu konferenciju na kojoj je najavio da Êe otvoriti joπ jedno goruÊe umirovljeniËko pitanje. Naime, od Vlade Êe traæiti hitno oËitovanje o HSU-ovom zahtjevu za izjednaËavanje velikih razlika u mirovinama starih i novih umirovljenika, πto takoer vremenski seæe u mandat Mateπina kabineta. Drugi je Jordanov zahtjev da se mirovine od ove godine poËnu jednom godiπnje izvanredno usklaivati s rastom BDP-a. ©to se potonjeg pitanja tiËe, ono Êe produbljivati nesuglasice, jer se, Ëini se, ne uklapa u veÊ spomenutu πvicarsku formulu usklaivanja mirovina.

Zanimljiva je, meutim, priËa o mirovinama prije i poslije 1. sijeËnja 1999. godine. IzraËunato je da umirovljenici koji su otiπli prije toga datuma imaju prosjeπnu mirovinu od 1918 kuna, dok oni koji su to uËinili po novome zakonu u posljednjih πest i pol godina imaju prosjek od svega 1466 kuna. A potonjih je oko 300

tisuÊa. ©toviπe, upozorava Jordan, prijeti i opasnost da mirovine 350 tisuÊa onih koji Êe tek postati umirovljenici budu niæe od 30 posto prosjeËne hrvatske plaÊe. Ne treba podsjeÊati da je opÊeprihvaÊeni politiËki stav - doduπe joπ zadugo neostvariv - da prosjeËna mirovina dosegne polovicu prosjeËne plaÊe.

Jordan obiËno iznosi i jedan karakteristiËni primjer nepravde prema novim umirovljenicima. Uzima πkolskog profesora s punih 40 godina staæa, koji bi po starom izraËunu imao mirovinu od 2600 kuna, dok bi po novome otiπao u mirovinu sa samo 1430 kuna.

Kakva je to razlika, najbolje svjedoËi podatak da je u Hrvatskoj granica siromaπtva 1615 kuna.

Brojke, dakle, sve govore. Jedina je nezgoda πto bi usklaivanje starih i novih mirovina imalo proraËunski efekt mjerljiv s vraÊanjem duga umirovljenicima, πto dræava, pritisnuta MMF-om i ogromnim vanjskim dugom, teπko moæe realizirati.

4

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

ZnaËaj i vaænost registracije Internet domena s imenima Podravkinih brandova Piπe: Dalibor Toth specijalist za Internet/intranet komunikacije

Internet je, najjednostavnije reËeno, najveÊa svjetska raËunalna mreæa. To je ustvari jedna opÊa, globalna mreæa sastavljena od stotina tisuÊa lokalnih, regionalnih i nacionalnih mreæa. Broj individualnog i korporativnog biznisa koji ide „on-line“ neprestano raste i to viπe eksponencijalno nego proporcionalno, sve je viπe „on-line“ servisa poput CompuServe, Yahoo, MSN, America Online, SBC Prodigy i Amazon, kao i tvrtki koje omoguÊavaju permanentni pristup Internetu (npr. T-Com).

Ovakav trend sam po sebi implicira bolje razumijevanje træiπta od interesa, utjeËe na razvoj novih proizvoda, praÊenje konkurencije i potroπaËa. Istovremeno, stvara se jedan istraæivaËki alat kao pomoÊ pri odreivanju cijena, praÊenje lanca nabavke, itd., a zbog brzine samog medija ostvaruje se prednost „biti prvi u neËemu“, pridobivanje potroπaËa, zadræavanje potroπaËa i promocija imidæa brenda i kompanije.

Izgradnja web sjediπta kompanija i njihovo povezivanje na Internet ne predstavlja luksuz veÊ je jedan od preduvjeta uspjeha u poslovnom smislu.

Termin „Internet domena“ moæemo definirati preko primjera. Tako se web adresa w sastoji od ekstenzije domene (.com), naziva domene (company .com), te naziva Internet

domene, engl. Internet Domain Name (w). Posljednji dio adrese (.com) je tzv. TLD, engl. Top Level Domain, i tu postoje dva tipa, generiËki i teritorijalni. GeneriËki tipovi TLD-a koji se danas koriste su slijedeÊi: • .com - za potrebe komercijalnih web sjediπta, • .org - za potrebe neprofitnih organizacija, • .net - za tvrtke Ëije aktivnosti su vezane za Internet infrastrukturu, • .edu - za organizacije iz podruËja obrazovanja i istraæivanja, • .mil - za potrebe ameriËkog Ministarstva obrane, • .gov - za potrebe ameriËke vlade • .int - za potrebe internacionalnih institucija.

NajznaËajnije su tzv. CONE domene (prve Ëetiri), s tim da .com domena uvjerljivo prednjaËi u odnosu na ostale (75% zastupljenosti).

Teritorijalne domene regulirane su dokumentom ISO 3166-1, a podjelu provodi i odræava Internet Assigned Numbers Authority (IANA) na Ëijem se popisu nalazi i naπa .hr domena.

Teritorijalnih domena trenutno ima 248, a neke od njih navedene su u nastavku: • .au - Australia • .ba - Bosnia and Herzegovina • .bg - Bulgaria • .ch - Switzerland • .cs - Serbia and Montenegro • .cz - Czech Republic • .de - Germany • .dk - Denmark • .es - Spain • .eu - European Union • .hr - Croatia/Hrvatska

• .hu - Hungary • .lv - Latvia • .pl - Poland • .ro - Romania • .ru - Russian Federation • .si - Slovenia • .sk - Slovak Republic • .ua - Ukraine • .us - United States • .yu - Yugoslavia.

Teritorijalne domene dodjeljuju se pravnim i fiziËkim osobama Ëije je sjediπte vezano uz pojedinu dræavu.

Marketinπki gledano, a buduÊi da je Internet jedan od marketinπkih kanala, odnos globalnih i teritorijalnih domena moæemo gledati kao odnos globalnih i regionalnih marketinπkih planova. Iz toga proizlazi znaËaj i vaænost njihove registracije.

Od ljeta 2002. godine aktualizirano je pitanje registracija .eu domena. Nove .eu domene imaju za cilj stvaranje zajedniËkog Internet prostora za kompanije i privatne osobe unutar Europske Unije. S obzirom na 11 milijuna kompanija u Europi, preko 500 milijuna stanovnika i 250.000 registriranih robnih marki oËekuje se veliki interes za ovom domenom.

Registracijom Internet domena vlada pravilo prvenstva (first-comefirst-served) πto povlaËi potrebu za brzom odlukom æeli li se osigurati domenski prostor za naπe robne marke i naziv kompanije. Stoga æelimo naπim predstavniπtvima ukazati na vaænost njihove registracije i potaknuti ih da u svojim zemljama registriraju Internet domene za brandove s nacionalnom ekstenzijom.

Sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Udruge profesionalnih vatrogasaca i zaposlenika na poslovima zaπtite od poæara u gospodarstvu Hrvatske odræana je u Podravki

Rasprava o problematici vatrogasaca u gospodarstvu U Podravki je ovih dana odræana sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Udruge profesionalnih vatrogasaca i zaposlenika na poslovima zaπtite od poæara u gospodarstvu Hrvatske. Osim Ëlanova tih odbora sjednici su prisustvovali i gosti: Ivica Dubravko Tisovac - prestojnik katedre za vatrogastvo na Visokoj πkoli za sigurnist na radu, Branko ©mrekar - pomoÊnik ravnatelja Uprave za zaπtitu i spaπavanje, Stjepan Fiπter - ravnatelj uËiliπta vatrogastva i civilne zaπtite.

Na sjednici se raspravljala problematika koja se tiËe profesionalnih vatrogasaca u gospodarstvu: opseg poslova vatrogasca u gospodarstvu, nuænost osposobljavanja vatrogasca za rad na raËunalu, aktivnost Udruge za vrijeme odræavanja Interproteksa, nastavni program πkolovanja vatrogasca, novosti kod ureaja i opreme za vatrogasce, problematika vatrogasaca u gospodarstvu.

Nakon sjednice za sve prisutne upriliËena je prezentacija Podravkinog novog vozila a tvrtka MI-Star je prezentirala opremu za vatrogasce (diπne aparate, vatrogasna odijela, Ëizme, rukavice, zaπtitne kacige).

Goran Kresl

Prezentacija nove vatrogasne opreme

Podravkini jubilarci Ove godine jedan radnik Podravke - Franjo Car iz Danice - navrπava 40 godina rada u Podravki. Njemu, prema Kolektivnom ugovoru, pripada jubilarna nagrada od 3000 kuna.

U naπim novinama, po tradiciji, objavljujemo imena i drugih Podravkinih jubilaraca. Tako danas objavljujemo imena radnika koji navrπavaju 35 i 30 godina rada u Podravki, a koji su veÊ dobili po 2500, odnosno po 2200 kuna.

Radnici sa 35 godina rada u Podravki (7) Podravka d.d.: Træiπte RH: Stjepan HontiÊ i Bruno Viæintin Tvornica povrÊa Umag: Lidia Klabot Zaπtita: Marija Palaπ Belupo d.d.: Janko KriæaniÊ Danica d.o.o.: Josip Jagarinec i Slavko Capek

Radnici sa 30 godina rada u Podravki (121) Podravka d.d.: Ured Uprave: Æeljko PaziÊ Ured direktora - upravljenje uslugama: Ivan ©estak Catering: Ljubica BaËiÊ Zaπtita: Ivan Korontoπ »iπÊenje i opÊe usluge: Barbara ©kondro i Marijan VrËek Energetika: Branko FajdiÊ i Goran SaËer Odræavanje: Vlatka Kordina i Boæidar Vedriπ Ljudski potencijali: Marija ©imek i Vlasta Vidak Korporativne komunikacije: Biser-

ka MatiÊ-Kriæan i Katarina SitariÊ Kontroling: Mirjana –uranek, Bernarda NenadiÊ i Irena TiπljariÊ Riznica: Barica DragosavljeviÊ, Nevenka Habijan, Boæica KapetaniÊ i Gordana OgrizoviÊ RaËunovodstvo: Ivana BeriÊ i Vesna StubiÊ Informatika: Ivan MatijaπiÊ i Dubravka Taras ZajedniËki poslovi træiπta: Renata BorkoviÊ i Marija VukoniÊ Marketing: Zvonimir Glavica i Ivan Kancelak Razvoj proizvoda: Zoran Goπek

Podravkini jubilarci s predsjednikom Uprave Darkom Marincen Træiπte RH: Fulvio –ureviÊ, Marija MarkuπiÊ, ©ime Maπina i –ura TreπÊec Tvornica Vegete: ©tefica Kiπ, ©tefanija Ormanec i Katarina Zidar Tvornica juha i polugotovih jela: Brankica FerenËak, Josipa Horvat, Elizabeta KnapiÊ, Josipa Mihalec i Duπan Radanac Sluæba za ZP Proizvodnje I: Vladimir Bajzek i Ivan ©tefanec Tvornica koktel peciva: Marijan DanËek, Vlasta Garaj, Josip Golub i Alojzije SinkoviÊ Tvornica djeËje hrane i kremnih namaza: Boæidar BaËiÊ i Branko Cmrk Tvornica Kalnik Varaædin: Draga Beli, Slavko Fulir, Zdravka Novko i Zvonko Njegovec Tvornica voÊa: Branka BukviÊ i Æeljko MarkuπiÊ

Tvornica povrÊa Umag: Franka DrandiÊ, Sonia Kukec i Darinka ©epiÊ Odræavanje Mlina i pekare: Zvonko JaniËar Komercijala Mlina i pekare: Vlado Gajski, Zdravko Rajn i Borislav ©ajatoviÊ Logistika: Miroslav Bodin, Stjepan »anji, Marija Horvat, Zdravko PevaË, –ura PotoËnjak, Vladimir Reæek i Krunoslav Teæak.

Prodaja i distribucija: Adam ViliÊ Kontrola kvalitete i razvoj tehnologije: Branka GaËar, Branka Goπek∆iriÊ, Latinka JakupiÊ, Nevenka Kacun, Ankica OroπiÊ, Vjekoslava Rengel, Vladimir ©ajkoviÊ, Ivan ©imunoviÊ, Ivanka ©iπko, Marijana VeËenaj, Marica Vodopivec i –uro Zalar

Belupo d.d.: Stjepan Balija, Katica Gepert, Dragutin GeriÊ, Darinka Ivanuπa, Josip Jambrek, Boæena Kos, Zvonimir Krleæa, Ivan Ostriæ, Zvonimir PrebegoviÊ, Marija Sabol, Zlatko ©trfiËek, ©tefanija VargoviÊ, Marija Vrban, Boris Prilika, Boæica DedoviÊ, Slavko –uranek i Ivanka Paun.

Danica d.o.o.: Vladimir ©tander, Marijan Boroπa, Mladen IvekoviÊ, Stjepan FilipaË, Josip Semren, Josip BregoviÊ, Vlado Petak, Martin Srbiπ, Zlatko Suhan, Zdravko Ipπa, Josip ©tefiËiÊ, Marijana Zlatar, Nevenka Jakopec, Zlatko Koren, Ivan TreπËec, ©tefanija MatiπiÊ, Dragutin Lohajner, Slava Bermanec i Marijan SaboliÊ.

KoprivniËka tiskarnica d.o.o.: Smilja RoljiÊ i Ljubica Vargek

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

Podravkin periskop

U Fuæinama i Lokvama je 24. i 25. rujna odræano 3. prvenstvo Europe u kuhanju lovaËkog gulaπa u kotliÊu za novinare

Ekipa Podravka - Radio Koprivnica viceprvak Europe U jednom od najljepπih dijelova ne samo Gorskog kotara veÊ i cijele Hrvatske - Rakovom jarku kod Fuæina i park πumi Golubinjak kod Lokvi - odræano je 24. i 25. rujna 3. prvenstvo Europe u kuhanju lovaËkog gulaπa u kotliÊu za novinare.

Meu 30-ak ekipa iz Hrvatske, Slovenije, Maarske, Bosne i Hercegovine te SlovaËke, na poziv direktora kotliÊa Vladimira JuriÊa nastupila je i ekipa Podravka - Radio Koprivnica - Boris Fabijanec i Slavko Vugrinec. Nakon nedavno odræanog finalnog natjecanja Hrvatske u kuhanju lovaËkog gulaπa, koje je odræano u Krasnom i gdje je jedina podravska ekipa osvojila 17. mjesto, na prvenstvu Europe iznenadili su sve, pa Ëak i sami sebe. Naime, u æestokoj konkurenciji osvojili su drugo

mjesto, zaostavπi za prvoplasiranom ekipom Radio Stella Maris iz Umaga za samo pet bodova. Prvaci Europe osvojili su 174, a Podravka - RKc 169 bodova.

TreÊeplasirana na prvenstvu Europe bila je ekipa HTV - VeËernji list, dopisniπtvo Krapina. Naravno, veliko zadovoljstvo i sreÊa viceprvaka Europe Borisa Fabijanca i Slavka Vugrinca jer ipak je ovo njihova prva godina u kojoj su zapoËeli to tradicionalno natjecanje koje se pet godina odvija u Hrvatskoj, a treÊu godinu na nivou europskog natjecanja.

- Zaista da bi bili u vrhu kuhanja lovaËkog gulaπa, prije svega potrebno je odreeno iskustvo i ljubav prema kulinarstvu. Ove godine natjecali smo se tri puta u hrvatskom prvenstvu i prvi puta na prvenstvu Europe i iz natjecanja u natjecanje stjecali prijeko potrebno iskustvo. Ne moæete niti zamisliti kako vrlo male nijanse mogu odrediti kvalitetu gulaπa. Dobro i ukusno ukomponirati povrÊe i meso, mirodije i zaËine te sve to dræati na pravilnoj vatri, niti preslaboj niti prejakoj - to je zapravo tajna naπeg lovaËkog gulaπa. Takoer, drago mi je πto sam predstavljao najjaËu kulinarsku instituciju Podravku i πto sam opravdao dato povjerenje - istiËe Boris Fabijanec.

- Na meni se vidi da volim i kuhati i pojesti, a tu ljubav prema kuhanju usadila mi je moja majka. Ovaj recept za lovaËki gulaπ kojega primjenjujemo na natjecanjima je izvorno od moje majke, samo smo ga ja i kolega Boris neznatno doradili. Uz to, htio bih naglasiti kako se upornost naπe ekipe kroz sva ovogodiπ-

Boris Fabijanec i Slavko Vugrinec pripremaju gulaπ i potom se penju na pobjedniËko postolje kao viceprvaci

nja natjecanja u konaËnosti isplatila.

Ipak, nije mala stvar biti viceprvak Europe - uzbuen i sretan izjavio je nakon primanja medalje Slavko Vugrinec.

Uz medalje i pokale za najbolje na 3. europskom prvenstvu, organizatori i brojni sponzori - meu kojima je i Podravka - Studenac, pripremili su za prve tri ekipe i brojne nagrade. Dakle,

ekipa Podravka-RKc uπla je na 3. prvenstvo Europe kroz «divlju kartufl, i odmah postali viceprvaci Europe i to kao jedini predstavnici iz KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, a na iduÊem prvenstvu Europe, gdje su direktno plasirani, pokuπat Êe, kako kaæu, osvojiti prvo mjesto, jer ovogodiπnja razlika od samo pet bodova sigurno Êe iduÊe godine biti dostiæna.

Dobrovoljno davanje krvi

U srpnju i kolovozu krv dalo 216 Podravkaπa U srpnju i kolovozu u jednoj organiziranoj akciji te na hitne pozive krv je dalo Ëak 216 Podravkaπa, radnika i umirovljenika, koji su Ëlanovi Druπtva dobrovoljnih darivatelja krvi Podravke. To su: Stjepan AndroliÊ, Davor AnuπiÊ, Marinko BagariÊ, Mario Bago, Jadranka Bakovljanec, Drago BanoviÊ, Darko Baran, Goran BareπiÊ, Draæen BartoliÊ, Josip Bauman, Ivan Bebek, Josip BednaiÊ, Nevenko Belec, Boæidar Belec, Jasminka Bezjak, Vid Biπkup, Vjekoslav BlatariÊ, Vladimir BlatariÊ, Ivan Blaæek (Lj.), Vlatko Blaæek, Ivan Blaæek (V.), Josip Blaæek, Alojz BlaæekoviÊ, Draæen Borovac, Vjekoslav Borπtnar, Ivica Bosman, Kruno Botko, Dario Breznik, Kreπimir Brljak, Davor Buljan, Marijan Buzina, Saπa Cvrtila, Davor »ajkuliÊ, Stjepan »anji, Josip »ordaπ, Zlatko Delimar, Josip Dolenec, Damir Dombaj, Biserko Druπko, Mario Duga, Stjepan DukariÊ, Slavko –urina, Slavko –ureta, Milan –uriniÊ, Ivan ErneËiÊ, Stjepan ErneËiÊ, Zdravko FerËec, Miroslav FilipiÊ, Æeljko FilipiÊ, Zlatko ForgaË, Stjepan Fulir, Dario Galinec, Mladen GaloviÊ, Sanja Garaj, Slavko GaπpariÊ, Marinko Gazdek, Zlatko Gaæi, Slavko Geci, Vladimir Glad, Boæidar Glad, Zlatko Golec, Ivan Golub, Stjepan Golub, Draæen GolubiÊ, Ivan Gran, Andrija Gregurec, Josip Gregurec, Martin Hemetek, Æeljko Hojsak, Æarko Horvat, Zdravko HorvatiÊ, Josip HrastiÊ, Stanislav HreniÊ, Zoran HusiÊ, Zlatko Husnjak, Boæidar Husnjak, Ivica Huzak, Zlatko Imeπek, Branko Iπina, Darko IvanËan, Darko IvaniπeviÊ, Mladen IvekoviÊ, Milenko IviÊ, Zdravko Jadan, Æeljko Jakupanec, Zdravko JakupiÊ, Branko JambroviÊ, –urica Jarnjak, Zlatko Jertec, Marijan JuπiÊ, Boπko KaliniÊ, Ivan KapustiÊ, Marijan Kefelja, Ivica Kolar, Josip Kolonjak, Josip KopriËanec, Slavko Koren, Zlatko Koren, Miroslav KovaË, Tomislav KovaËek, Vera KovaËiÊ, Zlatko Kozina, Janko KriæaniÊ, Josip Kriænjak, Marijan Krsnik, Tomislav Kukec, Nevenka Latin, Anica Ledinski, Ivan Ledinski, Dragutin Lohajner, Petar Maerek, Ivan Markota, Damir MartinËiÊ, Brankica Matijaπec, Æeljko MatijaπiÊ, Darko Medved, Hrvoje MikulËiÊ, Lidija Mikulec, Milan MojËec, Nikola Mouratidis, Kreπimir Nemec, Dubravko Operman, Zdravko PajniÊ, Zlatko Pavlek, Damir PavlekoviÊ, Ivica Pek, Branka Peras, Tomislav PeriÊ, Æeljko PerπiÊ, Ivan Peti, Zlatko PetriniÊ, Stanko Picek, Andrija Plahinek, Æelimir Plantak, Draæen PolanËec, Mirjana Posavec, Barica Posavec, Kreπimir Potroπko, Ivan Prosenjak, Gabrijel Prstec, Jadranko RadiÊ, Mario RadiÊ, Miroslav Restek, Josip Romek, Nadica Rukavina, Slavko RuæiÊ, Borislav Sabol, Dario Sajko, Damir SakaË, Damir SataiÊ, Tihomir SeliπËak, Zvonko SigetiÊ, Mladen Sinjerec, Nenad Sinjerec, Mladen Sremec, Ivica Sremec, Marijan Strmecki, Dejan Strugar, Leon SubotiËanec, Dubravko SubotiËanec, Ivica ©ajatoviÊ, Boæidar ©arec, Mirjana ©aπ, Ranko ©egerc, Mladen ©imeg, Ivica ©ipuπ, Draæen ©oπtariÊ, Draæen ©poljar, Arif ©poljar, Zlatko ©trfiËek, Krunoslav Telebar, Ninoslav Tomaπek, Ivan TreπËec, Ranko Tuπek, Mario ValidæiÊ, Dalibor Vargek, Milan VidoviÊ, Anka VolariÊ, Zlatko VratiÊ, Josip Vrban, Hrvoje VrËek, Dragutin VujËec, Zdravko Vuljak, Æeljko Vuljak, Zoran Zebec, Emil Zidar, Ivica Zrinski i Antun Æardin.

Moj hobi - Jadranka SamardæiÊ iz Tvornice juha i polugotovih jela

Pod vodom se osjeÊam slobodno Piπe i snimio: Slavko PetriÊ Za sklonosti Jadranke SamardæiÊ prema vodenim sportovima saznali su u Druπtvu sportova na vodi ”©oderica” i privoljeli je da se prikljuËi njihovom radu. OrozoviÊ, Flis, BrkiÊ, Zelenko i VuliÊ trebali su i djevojku za natjecateljsku ekipu. Jadranku nije trebalo dugo nagovarati. Poloæila je i ispit za ronjenje i ubrzo je poËela s natjecanjima. Toliko uspjeπno da je u podvodnoj orijentaciji uπla u reprezentaciju bivπe Jugoslavije i na jednom od svjetskih prvenstava plasirala se na 15. mjesto u konkurenciji djevojaka s Istoka gdje je ronjenje “nedodirljiv” sport. Pamti prvi nastup u Lokvama i reprezentativno vrijeme s kraja osamdesetih godina. Reprezentativno jake uz nju bile su i klupske joj kolegice GazdiÊ i KramariÊ. Svoju ljubav prema vodi, plivanju i ronjenju Jadranka je pretoËila u sportsku aktivnost, a zbrojena sluæbena natjecanja, kojih je bio veliki broj, i treninzi govore nam da je znatan dio svog dosadaπnjeg æivota pro-

Jadranka SamardæiÊ vela ispod razine vode. ©to je za Jadranku ronjenje?

- Biti pod vodom znaËi biti slobodan, za razliku od urbanog æivota na tlu.

Pod vodom moæete vidjeti ribe, πkoljke, koralje i diviti se ljepotama. Danas imamo i fotoaparate s kojima svu tu

divotu moæemo i zabiljeæiti. Natjecanje pak u podvodnoj orijentaciji je dodatna draæ kada osim ljubavi prema ronjenju morate pokazati i spretnost u snalaæenju u posebnim okolnostima. Zbog toga je za ronioca najvaænije da bude dobro obuËen za sport u kojem ponekad vrebaju i opasnosti pogotovo kod podvodnih radova. Ja u njima nisam sudjelovala. To rade deËki - kaæe Jadranka.

Sa sluæbenim natjecanjima Jadranka je zavrπila 1994. godine, ali ronilaËko odijelo nije objesila o klin. U klubu je preuzela brigu o odgoju mladih ronilaca. Danas vjeæba s desetak djece koja, kao i ona, vole vodu i dubine. Za nju dubine, na kojima do sada nije imala nikakvih susreta “druge vrste” predstavljaju jedan drugi svijet, a more joj je posebno privlaËno zbog bistrine.

Sadræajnije je od naπih podravskih voda.

- Lijepo mi je raditi s mladima i mislim da Êe meu njima biti dobrih ronitelja. Samo kada bi klub bio neπto bogatiji. Na treninge moramo odlaziti

5

i u Varaædin. Æeljno oËekujemo kada Êemo i u Koprivnici imati bazen.

Djevojka koja je poËela raditi na staroj lokaciji Juha u StarËeviÊevoj danas je predradnik u novoj Tvornici juha na Danici. Svakodnevno zaduæena je za primanje radnih uputa iz Instituta koje tada prosljeuje organizatorima proizvodnje. Posao nije nezanimljiv, jer se uvijek neπto dogaa u smislu izmjena, promjena, noviteta. Sportski je ustrojena, kako bi se reklo, od glave do pete.

Svi sportovi su joj jednako zanimljivi, ali koprivniËkim rukometaπicama ipak poklanja najviπe paænje. Kako i ne bi kada je iz poznate koprivniËke sportske obitelji, gdje je ona bila reprezentativka, a sestra joj Vesna, koja takoer radi u Podravki, jedna od ponajboljih rukometaπica koje je rukometni klub u 50-godiπnjoj povijesti imao. Ne voli jedino ekshibicionistiËke sportove, a neki ronioci se i time bave. Kaæe da je u ronjenju doprla do nekih 14 metara.

Da i na toj dubini osjeti kako ronilaËka oprema od oko 30 kilograma nije uopÊe teπka. Priraste srcu.

Prehrambena genetikaeliksir mladosti Pripremio: Vlado Markota Strateπki razvoj Jedna ameriËka kompanija testira u svojim lancima trgovina komplet za genetska mjerenja, kojime se mogu testirati stanja pojedinaca po pitanju: antioksidacije/detoksikacije, zdravlja kostiju, zdravlja srca, upalnih procesa te otpornosti na inzulin. Ovaj komplet se prodaje za oko 99 ameriËkih dolara, a potroπaË dobije personalizirano izvjeπÊe na oko 30 stranica. Za sada se ovaj proizvod moæe pronaÊi u supermarketima i apotekama.

Ideja je u tome da se pomogne potroπaËu da razumije πto moæe uËiniti prigodom svakodnevne kupnje prehrambenih proizvoda, bilo da bi odræavao svoje dobro zdravstveno stanje, bilo da si pomogne ispraviti odreene probavne defekte koje je test pokazao da su kod njega prisutni.

Kako cijela priËa radi: PotroπaË skupi uzorak svoje DNK, tako da si kod kuÊe vatiranim πtapiÊem uzme uzorak sline, poπalje taj uzorak zajedno s popunjenim upitnikom o naËinu æivota i prehrane u precizirani laboratorij i dobit Êe za oko tri tjedna personalizirano i povjerljivo izvjeπÊe i klasifikaciju bazirane na svom genetskom profilu. Cilj je da se zapravo moæe neËija prehrana prilagoditi njegovom specifiËnom zdravstvenom stanju, kao i njegovim eventualnim genetskim sklonostima k nekim bolestima.

Ovaj proces mnogi u modernom svijetu nazivaju “nutrigenetics” (prehrambena genetika), buduÊi je to interakcija izmeu gena, prehrane i stila æivota. Netko bi mogao reÊi, da je to samo plod nauËno-fantastiËnih filmova i knjiga. Meutim, ova tehnologija mogla bi moæda predstavljati neπto πto si je ljudski rod oduvijek priæeljkivao: eliksir mladosti.

Nauka o DNK vrlo brzo napreduje i moæemo joj sve viπe samo aplaudirati na njenim uspjesima. Ipak, bilo bi i te kako vaæno za one koji se dostignuÊima te nauke koriste, a bit Êe ih sve viπe, jer se oËekuje da se u buduÊnosti pojavi joπ viπe sliËnih kompleta poput spomenutog, da budu sigurni u to da se mogu nositi sa svim posljedicama. Na primjer, kako bi mlad i uspjeπan sportaπ mogao reagirati, ako bi u njegovom nalazu, koji dobije od spomenutog laboratorija, pisalo da ima genetski uvjetovanu sklonost nekoj opasnoj bolesti?

Za mnoge potroπaËe bi saznanja, koja bi im donijeli nalazi njihove genetske strukture, mogla znaËiti, odnosno zahtijevati potpuni preokret u naËinu æivota, a za druge bi ona mogla biti signal za neko neizbjeæno zlo. Nauka bi zaista mogla biti potpuno pouzdan faktor, no da li bi se naπe reakcije i osjeÊaji mogli lako prilagoditi nalazima koji utjeËu na naπ svakodnevni æivot? Kako bilo da bilo, nauka neizbjeæno ulazi u naπe æivote. Nastojmo da to bude u pozitivnom smislu.

6

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

Susreti pjevaËkih zborova u Puli Na poziv KUD-a «Matko Brajπa Raπanfl iz Pule i veÊ uspostavljenom kulturnom suradnjom sa zborom iz Pule, Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a «Podravkafl proπlog je vikenda, 24. i 25. rujna, gostovao na 2. susretu pjevaËkih zborova nazvanim «Brajπi u spomenfl.

Susreti zborova odræani su u Ëast istarskom etnomuzikologu i skladatelju Matki Brajπi Raπanu. Uz zbor iz Podravke, sudjelovali su i zborovi «Sokolfl iz Buzeta, «Jeka Primorjefl iz Rijeke, æenska klapa «Terankefl iz Pule i «Viteπki akordifl iz Viteza te domaÊini zbor «Matko Brajπa Raπanfl.

Koncert je odræan u prekrasnoj dvorani Doma hrvatskih branitelja, u centru Pule, gdje se inaËe prireuju brojni kulturni programi - izloæbe, predstavljanja knjiga, koncerti i predavanja.

Koncert je bio dobro posjeÊen, a ljubitelji zborskog pjevanja imali su

Podravkin zbor na obiljeæavanju Dana policije prigode Ëuti i ostale zborove kako pjevaju pjesme Matka Brajπe Raπana.

Na kraju koncerta svi zborovi zajedno i publika otpjevali su pjesmu «Krasna zemljo, Istro milafl koju je uglazbio upravo Raπan i koja je od 2002. godine

VeÊ petu godine za redom odræava se poËast Dravi i njenom okruæju. Ove godine pod nazivom ”Tradicijski ribolov na Dravi” javnosti su predstavljeni sadræaji koji su vezani za tematiku ribolova na Dravi te alati kojima se on obavlja.

Ova zadana tema, koja je dominirala u obiljeæavanju 5. Meunardnog dana Drave 2005. mlaim generacijama æeljela je pokazati i prikazati kako su lovili ribu na Dravi i Jeπkovu naπi djedovi. Tom prigodom Gradski muzej i Galerija grada Koprivnice organizatori su nekoliko izloæaba i akvizicija na temu vode.

Tako je u prekodravskom mjestu Gola, gdje se nalazi i veÊina dravskog akvatorija, u tamoπnjoj galeriji Stara πkola, te u starom æupnom dvoru, postavljena izloæba minijatura na tu temu. Izloæba je organizirana i u galeriji KoprivniËkog muzeja gdje su izloæene slike srednjega formata, te ribarski i ribiËki pribor. Predgovor za katalog napisala je kustosica i ravnateljica galerije i muzeja Draæenka JalπiÊ ErneËiË, a na izloæbi o ekoloπkoj svijesti i oËuvanju prirode govorila je Ëlanica gradskog poglavarstva Helena HeÊimoviÊ Na spomenutim izloæbama sudjelovali su i slikari i kipari Likovne sekcije ”Podravka 72”: Radovan Grgec, Vladimir IvanËan, –uro JakoviÊ, Zlatko Kolarek, Josip KopriËanec, Martin KopriËanec, Vlatka Kordina, Dragutin KovaËiÊ, Draæen KuharoviÊ, Petar PetroviÊ, Zvonko SigetiÊ ml., Marija Stipan, Zlatko ©trfiËek, Josip Tot, Denis Toth, Vjekoslav Viker, Josip Æagar i Drago Æufika. N. Z. L.

himna Istarske æupanije.

Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a «Podravkafl pod ravnanjem dirigenta Ivice MartinËeviÊa otpjevao je ”Podravino moja mila”, Raπanovu ”Maæurano moja” te joπ tri skladbe.

A. V.

Ispred restorana druπtvene prehrane u Podravki Ëlanica Podravkine Likovne sekcije Branka ©inko izloæila je 20-ak ulja na platnu, s motivima cvijeÊa, mrtve prirode i pejsaæa. Slike Êe biti izloæene naredna tri tjedna.

Svojim pejsaæima, mrtvim prirodama i portretima iskazuje se kao suptilna slikarica koja je svoj dar za slikanje gradila postupno. Do danas je imala tri samostalne izloæbe u Koprivnici i »azmi, te na nekoliko skupnih izloæbi. Svoje radove poklanja i u humanitarne svrhe, naroËito za potrebe djece, starih i nemoÊnih.

A.V.

Protekloga su petka Podravinu posjetili Ëlanovi Hrvatskog druπtva umirovljenih lijeËnika i Sekcije upokojenih zdravnikov Slovenskog zdravniπkog druπtva. Viπe od stotinu umirovljenih hrvatskih i slovenskih lijeËnika u svojem je posjetu obiπlo Podravku i Hlebine. Nakon dobrodoπlice i dobivenih informacija o Belupu, razgledali su Galeriju Hlebine te potom obiπli Muzej prehrane, gdje ih je doËekala voditeljica Nada Matijaπko i upoznala ih s postavom muzeja (na slici). Druæenje uz ruËak i izvornu podravsku glazbu nastavili su u ”Podravskoj kleti.”

I. B.

Prodajna izloæba knjiga

Zdravo je nadati se odluËnoπÊu, imaju dobre πanse da nadvise prosjek. Pacijentu nije preporuËljivo biti potpuno zaokupljen miπlju o rizicima - zabrinutost moæe pogorπati zdravlje.

Najbolje je ”iskopËati” iz svojih misli medicinske opasnosti i brige kad ne postoji niπta πto sam pacijent moæe uËiniti u vezi s tim, recimo, nakon πto je odluËio podvrgnuti se operaciji.

Zaπto razbijati glavu sa svim onim πto moæe krenuti loπe ili vidjeti u mislima svaki sablastan detalj? Umjesto toga, daleko je uputnije koncentrirati se na ono πto Êe vjerojatno krenuti dobro.

S druge strane, razumljivo, treba uvijek biti na oprezu πto se tiËe stvari koje se mogu kontrolirati, to jest valja obratiti paænju na simptome bolesti i na osnovu pregleda i pretraga iskljuËiti ili potvrditi stvarnu bolest.

Meutim, postoje bezbrojne medicinske situacije nad kojima Ëovjek nema kontrole. Ali, nada Ëini svoje.

Bez obzira koliko je situacija teπka, Ëovjek treba traæiti u njoj pozitivne elemente i u njih se uzdati: ”Svjestan sam toga da leæim na koronarnoj jedinici intenzivne njege, meutim, mnogo je ljudi ozdravilo od ovoga od Ëega ja bolujem”. Takva zrela nada i zadræavanje pozitivnog stava u æivotu ustvari poveÊava πanse Ëovjeku za preæivljavanjem.

U Centru za prouËavanje psihologije stresa, na sveuËiliπtu u Haifi (Izra-

Povodom blagdana Svetog Mihovila Policija je obiljeæila svoj dan. Program vezan uz Dan policije zapoËeo je u petak 23. rujna sportskim susretima, a nastavljen je u ponedjeljak susretima udruga umirovljenika unutarnjih poslova te dragovoljnim darivanjem krvi djelatnika PU. U utorak su poloæeni vijenci na Gradskom groblju u Koprivnici te su odræani sportski susreti u streljaπtvu i sveta misa u vojarni “Ban Krsto Frankopan”. Na sveËanoj akademiji, odræanoj 27. rujna u dvorani ”Domoljub” u Koprivnici, okupljenim djelatnicima MUP-a i gostima obratili su se naËelnik Policijske uprave KoprivniËko-kriæevaËke Dragutin Vurnek, pomoÊnik ministra unutarnjih poslova Filip DragoviÊ, æupan Josip FriπËiÊ i gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ, a u programu obiljeæavanja Dana policije nastupio je i Mjeπoviti pjevaËki zbor KUD-a Podravka.

I. B.

Izloæba slika Foto-biljeπka Branke ©inko Posjet umirovljenih lijeËnika u Podravki iz Hrvatske i Slovenije

LijeËnik za vas

Pacijenti koji idu na operaciju obiËno slijede jednu od dviju mentalnih strategija: poricanje ili oprez. Oni u grupi ”poricanje” izbjegavaju detaljno razgovarati o svojoj operaciji s bilo kim, niti æele mnogo znati o rizicima.

Za razliku od njih, oni iz grupe ”oprez” raspravljaju o svakom detalju operacije, o svakom detalju svoje bolesti, æele znati sve rizike operacije, kao i rizike ako se ne podvrgnu operaciji, sve potencijalne komplikacije itd. Istraæivanja su pokazala da oni iz grupe ”poricanje” uglavnom prolaze bolje, imaju manje postoperativnih komplikacija i ranije su otpuπteni iz bolnice.

Isto tako, kod srËanih bolesnika, rezultati lijeËenja su uglavnom bolji u onih koji znaju kada prestati prekomjerno brinuti.

Jedan od razloga za ta saznanja moæe biti taj πto njihova poricanja naprave mjesta za nadu ili barem za pozitivni pogled na buduÊnost, Ëak i u najneugodnijim uvjetima. Razumljivo, nitko nema namjeru poricati dijagnozu, ali psiholozi preporuËuju ”poriËite negativni sud, miπljenje koje moæda ide uz dijagnozu”. Zaπto? Zato, jer neugodna upozorenja u vezi s bolesti dolaze od statistika prosjeËnih sluËajeva. Suvremeni psiholozi smatraju da veÊina pacijenata, ako su ispunjeni nadom za ozdravljenjem i

Film ”Komπije 2” i tribina Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke (UBIUDR) organizira u srijedu 5. listopada u 19 sati u dvorani za sastanke Podravke Tribinu “43 minute sa...”. Na tribini Êe biti prikazan dokumentarni film poznatog zagrebaËkog redatelja Pavla Vranjicana “Komπije 2”, u kojem su prikazani ratni dogaaji od 1991. do 1995. vezani uz srpsku agresiju na Hrvatsku.

Ovaj film je nastavak dokumentarnog serijala ovog autora, odnosno filmova “Doite da ih prepoznamo”, “Amarcord 1991. - 2001.” i “Komπije 1”.

Posjetitelji Êe imati prigode i porazgovarati s autorom, a ulaz je slobodan.

Izloæbe uz 5. Meunarodni dan Drave

Piπe: dr. Ivo Belan

U srijedu 5. listopada u Podravki

el), doπli su do zanimljivih otkriÊa.

Nada, ako je ozbiljna, stvarna i dugotrajna, dovodi do fizioloπkih promjena koje mogu poboljπati otpornost organizma. U svojim su ispitivanjima naπli da stav ispunjem nadom utjeËe na dva hormona (kortizol i prolaktin). Premda se joπ ne zna toËna veza, rezultati ukazuju na jaki meusobni odnos izmeu tih neurokemijskih spojeva i imunoloπkog, obrambenog sustava u tijelu. To je moæda razlog zaπto lakπe i bræe obolimo kad smo pod stresom, a otporniji smo kad smo u dobrom raspoloæenju, puni volje i nade.

Nada je posebno vaæna kad ne postoji niπta πto Ëovjek moæe uËiniti.

Ona je pasivni oblik svladavanja svakodnevnih problema. Ljudi s jakom vjerom i nadom su ljudi koji Ëesto ”isplivaju” i u najgorim okolnostima.

Oni zauzmu stav: ”Ne znam kako se izvuÊi iz ovih neprilika, ali i prije sam bio u velikim nezgodama pa je u veÊini sluËajeva ispalo dobro.”

Meutim, najozbiljniji problemi straπna nesreÊa, teπka bolest - su oni u kojima smo objektivno bespomoÊni. Tada je najbolje pronaÊi naËin kako æivjeti s time. U redu je nastaviti se boriti kada Ëovjek moæe promijeniti svoju situaciju. Meutim, kad ju Ëovjek ne moæe promijeniti, neka ju prihvati. To je kljuË za zdravlje - i mudrost.

NakladniËka kuÊa «Leo commercefl iz Rijeke organizira prodajnu izloæbu knjiga u Podravki i to uz moguÊnost otplate do 10 rata, bez kamata. Prodaja knjiga bit Êe 3., 4. i 5. listopada 2005. godine ispred Podravkinog restorana druπtvene prehrane od 9 do 14 sati; u prostoru Vegete i Podravka jela na Danici 6. listopada; u prostoru Belupa 7. listopada, te u prostoru Linolade 10. listopada, od 9 do 12 sati.

Jelovnik 3. 10. ponedjeljak: - Varivo domaÊi grah, salata 4. 10. utorak:

- Pohana svinjetina, krumpir na seljaËki, salata

5. 10. srijeda:

- Varivo kelj, kosani odrezak, voÊe

6. 10. Ëetvrtak:

- PeËena piletina, mlinci, salata

7. 10. petak:

- ©pek fileki, kukuruzni æganci, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: FotoSoft Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica

Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

Sport Prva hrvatska nogometna liga - 9. kolo

Sretno i spretno do prvog ovogodiπnjeg boda na gostovanju VARTEKS - SLAVEN BELUPO 2:2 (1:1) Susretu izmeu Varteksa i Slaven Belupa prethodila je mala sveËanost obiljeæavanja FIFA-inog dana Fair playa, a taj dan kao da je glavni sudac susreta Bebek iz Rijeke previπe ozbiljno shvatio. Ni manje ni viπe - osam æutih i dva crvena kartona, PoldrugaËu i Benku, podijelio je Bebek tijekom utakmice. Kao da je bio na normu.

Slaven Belupo je odliËno uπao u susret i veÊ na poËetku utakmice su se mogli proslaviti Karabogdan i Dodik, no nisu bili koncentrirani. S druge strane uzvraÊa JoliÊ, a potom ©afariÊ, ali niti oni nisu bili uËinkoviti. Potom biljeæimo traljavost PejiÊa i u 25. minuti pogodak Karabogdana. OdliËan ubaËaj Mumleka na glavu Karabogdana i lopta je u mreæi VranjiÊa. No, tri minute kasnije domaÊini izjednaËuju.

Udarac iz kuta izvodi Posavec, najviπi u skoku je JoliÊ koji glavom πalje loptu pod samu vratnicu Lisjakova gola. U 30. minuti, nakon πto je Posavec desetak metara povlaËio za dres PoldrugaËa, Slavenov nogometaπ udara laktom u lice veznjaka Varteksa i Bebek πalje PoldrugaËa put u svlaËionicu. Bez obzira na igraËa manje, Slaven nastavlja s ofanzivnom igrom i opet je PejiÊ

imao prigodu, ali ovo definitivno nije bio njegov dan.

U nastavku opet nekoliko dobrih prigoda Slaven Belupa, ali bez uspjeπne zavrπnice. U 57. minuti Benko igra rukom i zarauje drugi æuti, odnosno crveni karton te su snage na terenu ravnopravne. Varteks kao i do sada Slaven kao da s igraËem manje igra bolje, stvaraju prilike, ali Lisjak u nekoliko navrata izvrsno reagira. No, u 64. minuti opet je na sceni JoliÊ koji izmeu trojice obrambenih igraËa Slaven Belupa πalje loptu u mreæu nemoÊnog Lisjaka. I nakon vodstva domaÊini dominiraju terenom, a Slavenaπi dugim loptama traæe Karabogdana. No, sve te lopte sijeËe Varteksova obrana. I kada se oËekivao kraj utakmice, u 90. minuti majstorija Igora Muse. Ulazi u kazneni prostor, fintira nekoliko Varteksovih igraËa i lukavo puca po sredini gola kraj iznenaenog VranjiÊa koji se bacio u desnu stranu. Pogodak Muse kojim je spretno i sretno osvojen prvi ovogodiπnji bod na gostovanju u Varaædinu.

Nakon utakmice trener Slaven Belupa Nikola JurËeviÊ je rekao: - Bilo je odreene nervoze u susretu,

πto je sudac kaznio kartonima, ali ne bih rekao da je utakmica bila gruba.

Gledali smo uzbudljivu i dinamiËnu igru s obje strane, a mi smo sretni πto se s teπkog gostovanja na kraju vraÊamo s bodom, jer Varteks ima kvalitetnu momËad koja je hit prvenstva.

BuduÊi da smo vodili pa je domaÊin preokrenuo da bismo mi izjednaËili u 90. minuti, neodluËeni ishod smatram najrealnijim. Vjerujem da je i ovaj varaædinski remi nagovjeπtaj naπeg izlaska iz krize.

Protiv Varteksa za Slaven Belupo su igrali: Lisjak, PejiÊ (od 81. ©aranoviÊ), ViπkoviÊ, BodruπiÊ, KuriliÊ, Gal, Mumlek, PoldrugaË, Dodik (od 63. DunkoviÊ), Musa, Karabogdan (od 90.

KovaË).

B. F. Rezultati 9. kola: Varteks - Slaven Belupo 2:2; Pula S.».

- Osijek 2:2; Rijeka - Zagreb 0:0; Inter - Hajduk 2:2; Cibalia - Meimurje 0:2; Dinamo - Kamen Ingrad 5:0.

Tablica 1. Dinamo 9 2. Rijeka 9 3. Varteks 9 4. Meimurje 9 5. Kamen Ingrad 9 6. Osijek 9 9 7. Hajduk 8. Zagreb 9 9. Inter 9 10. Cibalia 9 11.Slaven Belupo9 12. Pula S.».

9

7 5 5 4 4 4 3 3 2 2 1 1

1 3 1 2 2 1 3 3 2 1 3 3

1 1 3 3 3 4 3 3 5 5 5 5

27:2 17:11 15:12 12:8 12:13 7:12 14:9 9:11 7:16 5:16 10:16 8:15

22 18 16 14 14 13 12 12 8 8 6 6

Parovi 10. kola (1. listopada 2005.): Osijek- Slaven Belupo; Zagreb - Inter; Meimurje - Dinamo; Pula S.». - Cibalia; Kamen Ingrad - Rijeka; Hajduk - Varteks

Dvije uvjerljive pobjede sa 19 pogodaka razlike OSIJEK CO - PODRAVKA VEGETA 19:38 (14:19) PODRAVKA VEGETA - POÆEGA 36:17 (17:6) I u 5. kolu Prve hrvatske rukometne lige protiv Poæege, kao i u 4. protiv Osijeka, sigurna pobjeda Podravke Vegete sa 19 pogodaka razlike. Slavonke kao da odgovaraju Podravkaπicama. Kolika je bila razlika u kvaliteti dokazuje i to πto su goπÊe iz Poæege prvi pogodak postigle tek u 14. minuti utakmice. Protiv Ëvrste obrane KoprivniËanki niπta nisu mogle, a maπtovite napade nisu uspijevale zaustaviti. Najbolja u redovima Podravkaπica bila je Renata Hodak sa osam te Maja ZebiÊ sa sedam pogodaka. Takoer, raspoloæena pred vratima Podravke Vegete u prvom dijelu utakmice bila je Elena Galkina sa 9 uspjeπnih obrana, od toga i jedan sedmerac.

Ova utakmica je odigrana unaprijed, jer u nedjelju 2. listopada s poËetkom u 18 sati rukometaπice Podravke Vegete na domaÊem parketu u 2. pretkolu Lige prvakinja oËekuju BuduÊnost Monet iz Podgorice. Prema rijeËima Ëelnih ljudi Podravke Vegete, ovo je utakmica sezone za KoprivniËanke.

B. F.

Meunarodni turniri hrvaËa Mladi hrvaËi Podravke natjecali su se na dva meunarodna turnira - u SlovaËkoj i Maarskoj. U SlovaËkoj je na turniru sudjelovalo viπe od 200 natjecatelja iz Ukrajine, Bugarske, Rumunjske, Maarske, »eπke, Slovenije i Hrvatske, a od koprivniËkih predstavnika najbolji plasman je ostvario Vedran Grobenski osvojivπi u kategoriji do 37 kilograma prvo mjesto sa Ëetiri pobjede.

Tomislav Meimorec i Sandro Frankol su u kategoriji do 44, odnosno do 35 kilograma, osvojili druga mjesta, a u kategoriji najmlaih hrvaËa (do 24 kilograma) Filip VusiÊ je osvojio drugo, a Filip Frankol peto mjesto. Na turnir u Maarsku trener Miroslav Mihalec poveo je trojicu natjecatelja, a prvi meunarodni nastup zabiljeæio je Stjepan Habdija koji je osvojio i prvu medalju, srebrnu, u kategoriji do 45 kilograma, dok je Luka Mihalec u kategoriji do 29 kilograma osvojio peto mjesto, a Luciano BlaπkoviÊ nije uπao u borbe za medalje. Nakon ovih natjecanja pred hrvaËima Podravke je prvenstvo Hrvatske (15. listopada) te meunarodni turnir u »eπkoj.

S. P.

Karate - turnir u NedeliπÊu U nedjelju je u NedeliπÊu odræan prvi od tri predviena turnira u projektu sportom protiv droge. Na turniru je nastupilo 20 klubova sa pribliæno 230 natjecatelja. Karatisti Podravke u kategorijama mlai uËenici, uËenici, mlai kadeti i kadeti osvojili su jedno prvo mjesto, Ëetiri druga i jedno Ëetvrto mjesto.

Prva hrvatska liga - 3. kolo kuglaËa

Pobjeda uz dva fantastiËna rekorda Podravka - Novska 7:1 3818:3460 (19:5) Zdravko VuËiÊ 690 Ëunjeva - novi fantastiËan rekord! MomËad Podravke sruπila je 3818 Ëunjeva - novi sjajan rekord koprivniËke kuglane. U velikom stilu Podravkaπi su osvojili prva dva boda u novom prvenstvu protiv solidne momËadi iz Novske. KonaËno su odliËni rezultati s treninga potvreni i u nastupu za bodove. Nisu ovo samo vaæni bodovi, veÊ je momËad pokazala da moæe, dobila je neophodno samopouzdanje. U furioznom poËetku put u pobjedu trasirao je Zdravko VuËiÊ, koji je u sjajnom nastupu stigao do nevjerojatnog rekorda. Dosadaπnji rekord od 672 Ëunja “dræali” su Marija Zver i Franjo Miser. VuËiÊu se odliËnim rezultatom Zdravko VuËiÊ - novi rekord sa pridruæio i Goran ©egerec pobjedom 690 sruπenih Ëunjeva nad odliËnim Podvalejom, tako da su gosti nakon prve serije uz dobre rezultate ipak gubili 2:0 uz minus od nedostiænih 136 Ëunjeva.

Ovakav poËetak i poËetno uvjerljivo vodstvo inspiriralo je i ostale Podravkaπe, koji su u nastavku samo poveÊavali razliku do konaËnih 358 Ëunjeva.

U drugoj seriji tek je odliËni KasumoviÊ uspio osvojiti poËasni poen za goste.

Podravka je povela sa 3:1 i stekla prednost od 129 Ëunjeva. U zavrπnici dvoboja iskusni tandem Troπelj - MikloπiÊ “rasturio” je gostujuÊi dvojac, koji je doæivio pravu rezultatsku katastrofu - zaostali su nevjerojatnih 229 Ëunjeva.

Podravkaπi neÊe dugo uæivati u sjajnom rezultatu - veÊ u subotu (12 sati) stiæe sjajna GrmoπËica, koja im je u proπlom prvenstvu nanijela pravu katastrofu od 0:8. Gosti igraju na istoj kuglani kao πto je koprivniËka, a proπle subote sruπili su 3906 Ëunjeva! Bit Êe to pravo “kreπevo” sjajnih rezultata.

Rezultati: ©egerec - Podvalej 1:0 (3:1, 637:599), VuËiÊ - Zovko 1:0 (4:0, 690:592), Pigac - KasumoviÊ 0:1 (2:2, 604:634), Miser - StjepanoviÊ 1:0 (3:1, 592:569), Troπelj - Gnezda 1:0 (3:1, 640:554), MikloπiÊ - Bodiπ 1:0 (4:0, 655:512).

Prva hrvatska liga - 1. kolo kuglaËica

Uvjerljivi poËetak prvenstva

Prva hrvatska rukometna liga - 4. i 5. kolo

Sada veÊ i iz aviona vidljiva razlika u klasi izmeu rukometaπica Podravka Vegete i ostalih hrvatskih ekipa na osjeËkom gostovanju dobila je i svoju potvrdu od 19 pogodaka razlike. Prema prikazanoj igri - razlika je mogla biti i znatno veÊa, jer Podravkaπice nisu igrale punom snagom. No, sve koje su igrale u sastavu zabijale su pogotke, osim FraniÊ koja je uspjela zapucati sedmerac, a najefikasnija je bila GolubiÊ sa sedam te PasiËnik sa πest pogodaka, dok je StanËin na vratima imala 16 uspjeπnih obrana i ona je zapravo bila i igraËica utakmice. Dakle, i ova utakmica je pokazala nedodirljivost Podravkaπica u domaÊem prvenstvu.

Protiv Osijeka za Podravku Vegetu su igrale: Stefaniπin, StanËin, Vresk 5, HrgoviÊ 5, Koænjak 1, GolubiÊ 7, PalËiÊ 2, Hodak 4, ZebiÊ 2, FraniÊ, ©eriÊ 1, PasiËnik 6, Naukovich 4 i Tatari 1.

B. F.

7

Mladi πahisti na meunarodnim turnirima Mladi πahist Podravke Jurica Srbiπ nastupio je na europskom prvenstvu u Herceg Novom u Srbiji i Crnoj Gori, koje je odræano od 13. do 23. rujna. U kategoriji do 10 godina nastupilo je 73 igraËa iz 42 zemlje, a Srbiπ se plasirao na 17. mjesto osvojivπi 5,5 bodova iz 9 partija.

Kadeti Podravke nastupili su i na jakom meunarodnom turniru u Nagykaniszi u Maarskoj od 16. do 18. rujna. U kategoriji do 11 godina Matija OstoviÊ osvojio je 2. mjesto u konkurenciji 102 igraËa osvojivπi 7,5 bodova iz 9 partija. Vikor Vranar nastupio je u kategoriji do 14 godina i osvojio solidnih 4,5 bodova koliko je sakupio i Mislav Mucko u vrlo jakoj konkurenciji do 19 godina.

Podravka - Mlaka 8:0 3492:3099 (19:5) U novom prvenstvu i kuglaËi (12 sati) i kuglaËice Podravke (15 sati) stalno igraju u dvostrukom programu. Dobro je πto mogu jedni druge gledati, bodriti, poneπto i nauËiti jedni od drugih. S druge strane, dosta je nezgodno, s obzirom na vrijeme trajanja utakmica - tko æeli vidjeti jedne i druge mora uzeti sendviË i prosjediti na kuglani punih πest sati. To sigurno nije baπ privlaËno za gledatelje. Nakon “kreπeva” Podravkaπa protiv Novske i poplave fantastiËnih rezultata, æenska utakmica doπla je nekako poput uspavanke. Nije to da djevojke nisu odigrale dobro, veÊ je za “ljubav” potrebno dvoje. A ekipa Mlake to svakako nije - one igraju u stilu svog imena i ne mogu inspirirati nikoga.

Za poËetak lige prosjek od 582 i nije tako loπ, ali se vidjelo da je to Podravkaπicama prva utakmica. Tek je monotoniju utakmice prekinuo neizvjesni ishod dvoboja Ljiljane Picer i mlade BarËan, djevojke iz PitomaËe koja igra za Mlaku, ali je Ljilja u zadnjih sedam hitaca “odletjela” u pobjedu.

Neπto sliËno dogodilo se u dvoboju GaloviÊ - SuraË, ali je pobjeda pripala naπoj igraËici. Opet je igraËica utakmice bila Marija Zver - odliËnom igrom sruπila je 649 Ëunjeva! Ove subote u Koprivnicu (15 sati) stiæe zagrebaËki Zagi i oËekuje se 8:0!

Rezultati: Picer - BarËan 1:0 (2:2, 578:570), Zver - KapetanoviÊ 1:0 (4:0, 649:487), LukaË - Weitzer 1:0 (4:0, 561:487), GaloviÊ - SuraË 1:0 (542:533), Æunek - Peroπ 1:0, 3:1, 581:525), Orehovec - Kopp 1:0 (4:0, 581:497). Æeljko ©emper

StolnotenisaËi Podravke pred poËetkom prvoligaπkog prvenstva

Cilj je ostati u Prvoj ligi Novi prvoligaπi stolnotenisaËi Podravke s nestrpljenjem oËekuju prvi susret u konkurenciji najkvalitetnijih hrvatskih klubova. Biti Êe to u nedjelju 2. listopada kada im u Koprivnicu dolaze stolnotenisaËi Pule, jedan od kvalitetnijih sastava u Prvoj ligi. Pripreme za novo prvenstvo stolnotenisaËi Podravke obavili su pod vodstvom trenera i prvog igraËa Danijela LonËara u Koprivnici, u dvorani i na otvorenom. Za igranje u Prvoj ligi trener LonËar na raspolaganju ima isti sastav koji je i izborio plasman meu prvoligaπe, a to su mladi kadar Sanjin KovaËeviÊ i Danijel JuraπiÊ te iskusniji Milan NenadiÊ i Danijel LonËar.

- Klub nije imao financijskih moguÊnosti za dovoenjem igraËa, pa Êemo u natjecanje krenuti sa sastavom koji je osvojio prvo mjesto u Drugoj ligi i plasirao se u krug prvoligaπa. U prvenstvu nam je cilj da ne budemo meu posljednja dva sastava koji Êe ispasti. Prve tri utakmice igramo za redom u Koprivnici. S Pulom, koja je objektivno jaËa od nas, igramo 2. listopada, a 8. i 9. listopada dolaze nam u goste Split i Zadar. Mi u te utakmice ulazimo rastereÊeno, jer nismo favoriti. Ovo prvenstvo u druπtvu jakih sastava nama Êe biti i prilika za uigravanje mladih, jer mi smo i poznata ekipa po tome da se oslanjamo na svoje igraËe, a zbog toga imamo i dobar omladinski pogon - prije poËetka skoraπnjeg prvenstva rekao nam je Danijel LonËar.

S. P.

8

Broj 1766 Petak 30. rujna 2005.

Gastro show ”KuhaËom protiv mina”

I Æeljka Orehovec pomaæe u razminiranju Hrvatske Brojnim poznatim osobama iz javnog æivota koje podupiru nastojanja za razminiranje Hrvatske pridruæila se i aktualna svjetska prvakinja i svjetska rekorderka Æeljka Orehovec. KuglaËica Podravke, poznata i po svom humanitarnom djelovanju, sudjelovala je u Gastro show-u «KuhaËom protiv minafl, odræanom u restoranu ”ZagrebaËki bijeli” u Zagrebu. Zajedno s Tatjanom Holjevac, predsjednicom Skupπtine grada Zagreba, i pjevaËem Æeljkom Kruπlinom Kruπkom, a uz pomoÊ Podravkinog promotora kulinarstva Branka TakaËa, Æeljka je pripremala pikante odreske u umaku od salse (na lici). Za humanitarnu tombolu darovala je dres dræavne reprezentacije u kojemu veÊ godinama postiæe

svjetski vrijedne rezultate, te knjigu «Hrvatska za stolomfl.

- Svjesna sam da mojih uspjeha ne bi bilo bez potpore obitelji i razumijevanja kolega u Marketingu Podravke, kao i cijele kompanije Podravka. Sve to nastojim vratiti na stazi, s kuglom u ruci, ali i sudjelujuÊi u humanitarnim projektima. Moja æelja je da se Hrvatska πto prije rijeπi minskih polja i da viπe nitko ne æivi u opasnom okruæenju - rekla je Æeljka Orehovec.

Svjetska prvakinja koja se ovih dana intenzivno priprema za nastup KK Podravka na Svjetskom kupu, koji Êe u slovaËkom gradu Podbrezova okupiti prvake 14 dræava, pokazala je tako da ima pravo Podravkaπko srce.

J. L.

Degustacija Podravkinog keËapa i pomfrija

NA ©ILJKU Danas su na redu ”ljubavni vicevi”

- Kakva je razlika izmeu æene i æivice?

- Nikakva. I jedno i drugo, ako se ne πiπa, odlazi preko plota susjedu!

Kad su male djevojËice, njeæno ih se poloæi u krevet i priËaju im se bajke da bi lijepo zaspale i mirno spavale. Kad postanu djevojke, priËaju im se bajke da bi ih se poleglo u krevet. Izmeu 18. i 30. godine æene su u krevetu bajka. A nakon 30. im kaæeπ: ”Ma ne priËaj bajke, nego dolazi u krevet!” .

Draga, ne brine me πto nisam Priprema: Vojo ©iljak bio Luj, ali me brine πto mi se Ëini da sam bio Ëetrnaesti!

Koju se æenu moæe smatrati apsolutno vitkom?

Onu koja kad proguta aspirin izgleda kao da je u drugom stanju. Æene se dijele na udovice i one koje rade na tome!

Dao sam oglas da traæim æenu. »ak dvadeset ljudi mi je ponudilo uzmite moju! ©efe - kaæe mlada tajnica svome gazdi - posudite mi tisuÊu kuna. Bum vam ih vratila kad bute mogli!

U trgovaËkom centru KTC-a Koprivnica odræana je degustacija Podravkinog pommes fritesa i novog ketchupa (na slici). Degustacija je zainteresirala πiroki krug potroπaËa, koji su pokazali veliki interes za spomenute proizvode.

Novi Podravkin ketchup izvrstan je prilog u blagoj i ljutoj varijanti. Tajna intenzivne crvene boje i odliËnog okusa leæi u visokom udjelu rajËice, dok je ketchup ljuti oplemenjen i Ëili papriËicom.

Proizvodi su pakirani u prigodnom 470 gramskom pakiranju, atraktivnog dizajna i prihvatljive cijene. Ovaj omiljeni prilog, prepoznatljive Podravkine kvalitete, oduπevit Êe male i velike ljubitelje ketchupa.

Zamrznuti pommes frites nudimo u dvije varijante pakiranja, u vreÊicama od 1 i 2,5 kg. Zbog specifiËnog tehnoloπkog procesa proizvodnje (blanπiranje i predfritiranje u palminom ulju) proizvod je polupræen prije zamrzavanja, tako da ostaje soËan, netaknute teksture i prirodne intenzivno æute boje. Præenje traje svega 7 - 8 min u fritezi ili 10 min ako ga præite u tavi.

Pommes frites moæete posluæiti kao prilog raznim jelima, te ga obogatiti Podravkinim ketchupom u blagoj ili ljutoj varijanti.

Degustacije Podravkog pomfrija i keËapa nastavit Êe se provoditi i u ostalim prodajnim centrima KTC-a.

- Da niste tako raπirili noge, gospodine, moj bi mali sin sada imao dovoljno mjesta da sjedne. Dajte ih malo skupite!

- A da ste vi, gospoo, svoje noge skupili na vrijeme, sada ne bismo imali problema.

- Pogledaj onog tamo pored πanka! Krasan je! Ima tako izraæajan profil!

- A kako znaπ da to nisu kljuËevi?

Putovala Ëasna sestra vlakom i na jednoj od usputnih stanica ue u kupe neka mlada æena u prekrasnoj skupocjenoj bundi. Opatica uputila mladoj pregrπt komplimenata o tome kako je bunda lijepa, pa je na kraju upita koliko ju je platila.

-To je dar -kaæe mlada æena - dar od mog dragog prijatelja, don Ante.

Te veËeri, baπ kad se Ëasna sestra spremala na spavanje, netko pokuca na vrata.

-Tko je? - upita Ëasna sestra.

- Ja sam! Don Jure!

- Don Jure?! K vragu vi i vaπe karamele!

Recept tjedna:

Jogurtni kup s naranËama Napravite sami laganu voÊnu jogurt kremu. NiskokaloriËni desert sadræi i sirovo voÊe po izboru; mi smo se odluËili za naranËe, a vi pokuπajte i s jagodama, breskvama, kivijem i sliËno.

Sastojci: 1 krema s jogurtom Dolcela 400 ml vode 400 ml jogurta 2 naranËe

Postupak: U visoku posudu ulijte hladnu vodu, uspite sadræaj vreÊice kreme s jogurtom, mijeπajte elektriËnom mijeπalicom 3-4 minute.

Nakon toga umijeπajte naranËe narezane na kockice i jogurt. Nastavite miksati joπ 1 minutu.

Savjet: Kremu izlijte u pripremljene Ëaπe za Na isti naËin kup moæete pripremiti posluæivanje. i s jagodama.

Posluæivanje: Vrijeme pripreme: 25 minuta.

Posluæite dobro rashlaeno.

Crta: Ivan Haramija - Hans