Podravkine novine broj 1734

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLIV Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Træiπno istraæivanje: Vegeta najprepoznatljivija robna marka u Hrvatskoj

Proizvodnja Podravkine djeËje hrane u stalnom je uzlaznom trendu 4. str.

3. str.

Podravkino poduzeÊe nagraeno u Srbiji

Podravka d.o.o.

Beograd primila priznanje za marketinπku kampanju za Vegetu U okviru tradicionalne godiπnje dodjele priznanja struËni æiri Udruæenja ekonomskih propagandista Srbije (UEPS) uruËio je nedavno

Podravki i agenciji SVA, Podravkinoj marketinπkoj agenciji u Srbiji, priznanje za najbolju billboard kampanju u Srbiji za 2004. godinu i to

Krunoslav Beπvir i Mirko MandiÊ primaju priznanja za marketinπku kampanju za Vegetu

za billboard kampanje za Vegetu.

SveËana dodjela nagrada odræana je u Skupπtini grada Beograda uz prisutnost brojnih predstavnika marketinπkih agencija i znaËajnih oglaπivaËa na træiπtu Srbije. U ime Podravke d.o.o. Beograd na dodjeli nagrade bili su prisutni direktor poduzeÊa Krunoslav Beπvir, direktor marketinga Dalibor Kezele te Mirko MandiÊ, direktor agencije SVA koja je nepune Ëetiri godine Podravkina marketinπka agencija na træiπtu Srbije.

Ovo priznanje znaËajno je zbog toga πto ga dodjeljuje reprezentativno udruæenje na razini Srbije i Crne Gore, a dobitnici nagrada bile su najznaËajnije tvrtke koje rade na srpskom træiπtu poput Telekoma Srbije, Fresh&Co, dviju tamoπnjih pivovara, Mc Donaldsa i drugih.

Vegetine billboard kampanje “Original koji vam je dostupan” i “Ona ne krije godine” realizirane su tijekom svibnja i listopada kao dio cjelovitih marketinπkih aktivnosti za Vegetu u Srbiji u 2004. godini.

Reklamni plakat „Ona ne krije godine“ SpecifiËnost kampanja Vegete na

srpskom træiπtu oËitovala se u lokalnom pristupu gdje je originalnost i jedinstvenost Vegete komunicirana prema srpskim potroπaËima. Obje nagraene kampanje odraene su u suradnji s Marketingom Podravke u Koprivnici, uz prilagodbu kreativnog pristupa specifiËnostima lokalnog træiπta.

Glavni vizualni element kampanje „Original koji vam je dostupan“, osim naravno Vegete, bio je Elvis Presley jer njega kao i Vegetu mnogi bezuspjeπno imitiraju zbog njegove jedinstvenosti i neponovljivosti.

Drugom kampanjom, „Ona ne krije godine“, Podravka je obiljeæila Vegetin 45. roendan istovremeno zadræavajuÊi elemente kampanje o njenoj originalnosti. Podravka je objema kampanjama istaknula da samo originalni i uspjeπni ne kriju godine i da se mogu pohvaliti svime onim πto su postigli. Zato je u toj kampanji i izabran lik πarmantne dame u zrelim godinama, koja kao i Vegeta, ponosno nosi svoje godine i ima joπ mnogo planova pred sobom.

Alen KiπiÊ

2

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

Razgovor s direktorom Sektora Prodaje za istoËnu Europu Dankom MartinËeviÊem

Na træiπtima istoËne Europe i dalje moramo igrati napadaËki Razgovarao i snimio: Boris Fabijanec

Danko MartinËeviÊ je roeni ZagrepËanin koji je odmah nakon zavrπetka fakulteta otiπao u inozemstvo.

Radio je pet i pol godina u Moskvi, potom godinu dana u Americi, tri godine u Ukrajini te se nakon gotovo deset godina neprekidnog rada u inozemstvu vratio u Hrvatsku. U Podravku dolazi 1. sijeËnja 2000. godine na radno mjesto direktora Prodaje za træiπta ZND-a. Godinu dana kasnije postaje izvrπni direktor Prodaje za træiπta istoËne Europe, a krajem 2002. godine, eskalacijom Podravkine krize u Poljskoj, Danko preuzima to træiπte. Kriza u Poljskoj postaje proπlost, a stupanjem na snagu nove organizacije Podravke, od 1. srpnja proπle godine Danko MartinËeviÊ postaje direktorom Sektora Prodaje za istoËnu Europu. - - ©to je træiπte istoËne Europe? - bilo je prvo pitanje za Danka MartinËeviÊa.

- Træiπte istoËne Europe obuhvaÊa zemlje bivπeg Sovjetskog Saveza, potom pribaltiËke zemlje - Estoniju, Latviju i Litvu, te Rumunjsku i Bugarsku, πto su bila tzv. projektna træiπta.

U Sektoru istoËna Europa radi 6 ljudi, potom 23 u Rusiji, 12 u Ukrajini, dvoje u Rigi i Ëetvoro u Bukureπtu. Ovaj broj ljudi povremeno varira, jer neki od njih su na ugovor o odreenom radnom odnosu.

Na træiπtima bivπeg Sovjetskog Saveza biljeæimo zdravi rast i razvoj - Kakvi su bili proπlogodiπnji prodajni rezultati vaπeg Sektora?

- Prvo bih se htio osvrnuti na rezultate u zemljama bivπeg Sovjetskog Saveza, gdje smo ostvarili rast prodaje od oko 15 posto. Taj dio træiπta i dalje biljeæi dobre prodajne rezultate, a tu naravno prednjaËi Rusija kao najjaËa i kao motor cijele regije.

Naæalost, ti prodajni rezultati su znatno ublaæeni zbog relativno niskog teËaja dolara, meutim tu definitivno pokazujemo zdravi rast i razvoj.

To je jedno od rijetkih træiπta koje i organski raste te je to definitivno træiπte gdje moramo igrati napadaËki. ©to se pak tiËe Rumunjske i Bugarske, tu se tek upoznajemo s potencijalima træiπta. U Rumunjskoj su nam proπlogodiπnji rezultati slabiji, a

osnovni razlog tome je uvoenje carina. Naime, prije smo mogli Vegetu uvoziti bez carina i sad nas je to malo bacilo unatrag. Tamo nemamo lokalne proizvodnje i to su vanjski faktori na koje je vrlo teπko utjecati.

Pokuπavamo sve, lobiramo preko naπeg Ministarstva gospodarstva i Gospodarske komore, postoje neke inicijative da se uvede reæim slobodne trgovine za odreene grupe proizvoda s Rumunjskom, ali to je teπko. Rumunji nisu previπe zainteresirani, posebice u ovom trendu kada se sve zemlje bore za ulazak u Europsku uniju. Bez obzira na sve poteπkoÊe, tamo smo treÊe brandirani na træiπtu.

Uz Vegetu, juhe i djeËju hranu, na istoËna træiπta uvodi se i Lagrisov program - Koji Podravkini proizvodi imaju najbolju prou na træiπtima istoËne Europe?

- Ono πto je naπa prednost, istovremeno je i naπa slabost i to ne samo na træiπtima istoËne Europe, nego i na svim ostalim træiπtima.

Glavna prodajna lokomotiva je Vegeta koja izuzetno dobro vuËe. Rusija je træiπte gdje kategorija univerzalnih dodataka jela organski joπ uvijek raste. To je vrlo vaæno percipirati jer su træiπta bivπeg Sovjetskog Saveza Podravkino drugo svjetsko træiπte za izvoz Vegete, odmah nakon Poljske. Uz Vegetu, dobro prodajemo klasiËne juhe i djeËju hranu. To su nam kljuËne kategorije, a polako uvodimo Lagris u Rumunjsku te ispitujemo træiπta Rusije i Ukrajine za uvoenje Lagrisovog programa. Dakle, pokuπavamo naπ objektivni zaostatak πirenja asortimana πto prije sanirati, ali mislim da je globalni problem Podravkine prodaje na inozemnim træiπtima preuski asortiman proizvoda.

Borba protiv plagijatora Vegete je teπka, ali se isplati, jer imamo brand za koji se treba boriti rukama i nogama - U vaπem poslovnom dosjeu piπe da ste vodili i rjeπavanje Podravkine krize na poljskom træiπtu. Kako je to izgledalo i kako ste uspjeli sanirati te nagomilane dubioze?

zaustavi proizvodnja, jer je za falsificiranje Vegete potrebna relativno jeftina tehnologija, veÊ treba zatvoriti kanale distribucije. Morate znati da za Podravku u Rusiji rade uvoznici i distributeri pod naπom Ëvrstom rukom te se svi poslovni ugovori potpisuju pod naπim patronatom. Dakle, viπe nego dobro kontroliramo træiπte.

Imamo osnove za rast i optimizam

Danko MartinËeviÊ

- To su me svi pitali, a stvar je zapravo jednostavna. NajveÊi problemi su uvijek i najjednostavniji.

Bili smo svjesni situacije koja nas je dovela do poljske krize, ali nismo htjeli prihvatiti realnost. Podravka je bila opsjednuta koliËinama i brojkama, umjesto da smo rjeπavali osnovne probleme - konkurenciju i zaπtitu intelektualnog vlasniπtva.

Izvrπni direktor prodaje æivi od brojki, ali one nisu cilj, veÊ su posljedica rada. ©to se tiËe Poljske ja sam imao sreÊu πto je tamo postavljen iskusni Podravkaπ Neli Groza i s njim sam odliËno suraivao. Ja sam postavljao neke poslovne okvire, a on ih je sjajno provodio, jer Neli ima velike pregovaraËke kvalitete. Kada smo mi doπli u Poljsku, to je træiπte bilo prepuno Vegete koja se stalno vrtila u krug. RijeË je bila o fiktivnoj prodaji kojom se uniπtava brend, devalvira proizvod. KljuËno za rjeπavanje poljske krize je bilo realno sagledavanje stvari, zabrana fiktivne prodaje te s kljuËnim poljskim kupcima dogovaranje poπtivanja cjenovne i prodajne politike. »injenica je da su prvi pregovori bili teπki i zahtjevni, ali nakon πest mjeseci napravljen je temeljiti red, poslovanje je zdravo. Jedino nam je promakla tvrtka Kuharek koja se bavi ruænim plagijatima i koja funkcionira na parazitski naËin. Naime, oni ne imitiraju samo Podravku, veÊ i neke druge tvrtke te su zapravo od jeftinog plagijata napravili brand. Naravno, sudske tuæbe smo pokrenuli, ali nije samo kod nas

tuæilaπtvo sporo. U svakom sluËaju, Podravka ima jak i veliki brand za kojega se mora boriti i rukama i nogama. Pravda je spora, ali dostiæna, a tjeπi me da je u Rusiji 2001. godine, nakon krize bilo oko 35 posto falsifikata Vegete na træiπtu. I tada su svi rekli da se tu niπta ne moæe, ali danas su ti falsifikati otprilike 1 posto na træiπtu. Dakle, sve se moæe ako je Ëovjek determiran, ali kao πto sam maloprije rekao, u Poljskoj smo krenuli malo kasno s akcijom protiv Kuhareka.

Rusija je naπe dobro kontrolirano træiπte - Danko, bi li se mogla Podravkina poljska kriza dogoditi npr. u Rusiji?

- BuduÊi da imam dosta godina iza sebe u meunarodnom poslovanju, nauËio sam bitno: æestoka cjenovna politika koju svi poπtuju i kontrola.

Kada to imate, a Podravka to u dobroj mjeri ima, tada se takve anomalije naprosto ne mogu dogoditi. Mogu nas napasti falsifikatori ili konkurencija, ali da preplavimo træiπte fiktivnom prodajom - to se u Rusiji, garantiram, neÊe dogoditi.

- Kada govorimo o træiπtu Rusije, moæda je kod nas prva asocijacija na tu zemlju - mafija...

- To definitivno u toj zemlji postoji i s tim se mora u Rusiji æivjeti. I u domeni falsifikata postoji mafija i protiv toga se treba pravilno i pametno postaviti. Naime, kod falsifikata ne treba troπiti energiju da se

- Kakvi su ovogodiπnji planovi i vaπa oËekivanja?

- Planovi su, kao i uvijek, ambiciozni, ali i ostvarivi. Definitivno imamo osnove za rast i optimizam, ali dugoroËno gledajuÊi, ne moæemo se samo oslanjati na prodaju.

Zbog toga u Rusiji gledamo i na neke druge moguÊnosti naπe prisutnosti te smo u fazi pregovaranja s nekim proizvoaËima o moguÊem outsorcingu, pratimo razvoj nekih potencijalnih velikih ruskih brandova. No, sve su to joπ rane faze daljnjeg razvoja Podravke u Rusiji.

U svakom sluËaju, rusko træiπte je potencijal gdje trebamo i dalje biti napadaËki orijentirani.

Podravka je velika hrvatska tvrtka i Ëvrsto vjerujem u njen uspjeh - Gospodine Danko, πto za vas znaËi Podravka?

- Podravka je dobra hrvatska tvrtka, a s obzirom na to da sam ja Ëesto puta kritiËan, moram istaknuti da je to ujedno tvrtka koja se presporo mijenja. Ali se mijenja, jer kada se sjetim od 2000. godine kada sam doπao u nju pa do danas straπno puno toga se promijenilo. Veseli me puno mladih, educiranih i neoptereÊenih ljudi u marketingu, u razvoju poslovanja itd. No, Podravka Êe morati pretrpjeti joπ neke ozbiljne rezove koji su neizbjeæni, ali definitivno je Podravka dobra hrvatska tvrtka i ako se uspijemo rasteretiti nekih internih kompanijskih hipoteka, uspjeh neÊe izostati. Ima stvari s kojima nisam zadovoljan, ali ja sam do sada promijenio dosta radnih mjesta, a ipak sam najduæe ostao u Podravki. Moæda vam to najbolje govori koliko vjerujem u uspjeh naπe tvrtke - rekao je na kraju razgovora direktor Sektora Prodaje za istoËnu Europu Danko MartinËeviÊ.

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

Joπ jedno priznanje za Vegetu u istraæivanju agencije CATI

Vegeta najprepoznatljivija robna marka u Hrvatskoj Piπe: Alen KiπiÊ Snimio: Nikola Wolf Podravkina Vegeta je najprepoznatljivija hrvatska robna marka. Potvreno je to u velikom istraæivanju koje je u 4 dræave bivπe Jugoslavije napravila slovenska agencija CATI. Ova agencija sa sjediπtem u Ljubljani bavi se træiπnim, medijskim i druπtvenim istraæivanjima. Na poticaj slovenskog Mercatora provodi istraæivanje pod nazivom Product Group Manager (PGM), koje prouËava zastupljenost robnih marki na træiπtima Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije.

Analizom je obuhvaÊeno 80 kategorija proizvoda πiroke potroπnje te Ëak dvije i pol tisuÊe robnih marki Ëija je zastupljenost na træiπtima mjerena na temelju 13 indikatora. Svake godine provode se dva kruga istraæivanja koja obuhvaÊaju Ëetiri tisuÊe ispitanika, a ove godine prvi puta analizirano je i stanje na træiπtu BiH. Prema navodima agencije CATI, zajedniËka odrednica za træiπta Slovenije, Hrvatske i Srbije je u tome πto kupci u tim zemljama uglavnom podupiru domaÊe proizvode, dok u sluËaju BiH prevladava uvozna roba.

PotroπaËi u Hrvatskoj najprepoznatljivijim brandom dræe Vegetu.

Osim πto je najprepoznatljiviji proizvod kod nas, Vegeta je na drugom mjestu popularnosti robnih marki u BiH, dok je u Sloveniji na Ëetvrtom.

Neπto manja prepoznatljivost Vegete u odnosu na ostale dræave je u Srbiji. Iza Vegete, drugi na popisu brandova u Hrvatskoj je ulje Zvijezda, kojega, meutim, uopÊe nema

meu prvih dvadeset u tri susjedne zemlje, πto je joπ jedan dokaz Vegetine snage i na regionalnim prostorima, u odnosu na veliku veÊinu hrvatskih brandova.

Ispred Vegete, bosanskohercegovaËki potroπaËi najprepoznatljivijim brandom dræe onaj pod Ëijim nazivom se prodaje ulje Floriol uvezeno iz Maarske. Od hrvatskih brandova meu potroπaËima u BiH

3

Osnovana Udruga kuhara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije U gastronomskom centru ”©tagelj” ove je srijede odræana osnivaËka skupπtina Udruge kuhara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije koja djeluje u okviru Hrvatskog kuharskog saveza. U radu Udruge sudjelovali su kuhari iz naπe æupanije. Njezino sjediπte bit Êe u Koprivnici, a prvenstvena joj je uloga voenje brige o zaπtiti i afirmaciji naπeg bogatog gastronomskog nasljea, struËno osposobljavanje i usavrπavanje kuhara, ali i prezentacija turistiËkog razvoja i prepoznatljivosti hrvatske gastronomije. Hrvatski kuharski savez je zajednica koja - ukljuËujuÊi novoosnovanu udrugu naπe æupanije - danas okuplja 18 udruga kuhara iz Hrvatske. Osnovni je cilj HKS razvoj organiziranog oblika okupljanja kuhara, a sluæbeno mu je glasilo Ëasopis “Kuhar”.

Udruga okuplja redovne Ëlanove koji su u izravnom doticaju s tom profesijom, potporne Ëlanove i poËasne Ëlanove.

Okupljene je Ëlanove Udruge ispred Hrvatskog kuharskog saveza pozdravio i zaæelio im dobrodoπlicu glavni tajnik HKS Borislav ©imenc, a Skupπtini je prisustvovao i direktor TuristiËkog ureda grada Koprivnice Renato Labazan.

Nakon πto je usvojen dnevni red, izabrana radna tijela, usvojen statut i utvrena Ëlanarina, za predsjednika Udruge kuhara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije izabran je Podravkin promotor kulinarstva Zlatko SedlaniÊ. Pristupnice je potpisalo 14 Ëlanova, ukljuËujuÊi Draæena –uriπeviÊa, Branka TakaËa, Kseniju SedlaniÊ, Suzanu PetroviÊ, Stanka SamoπÊanca i Bojana Glavicu iz Podravke.

Prema SedlaniÊevim rijeËima, Udruga Êe svojim programom i aktivnostima nastojati ukljuËiti πto veÊi broj Ëlanova, a u svojem radu oËekuje podrπku Podravke, Æupanije i TuristiËke zajednice. VeÊ je za svibanj ove godine dogovoreno sudjelovanje u natjecanju “Kuharski kup” koje se odræava u 12 gradova Hrvatske, a u Koprivnici Êe se odræati pod nazivom “Zlatna kopriva”.

Ines Banjanin

popularni su joπ Margo, koji se nalazi na 10. mjestu, riblje konzerve Eva, Ëije proizvode na tom træiπtu distribuira Podravka na 14., te Kraπov keks DomaÊica, koji je na 19. mjestu.

Istraæivanje popularnosti brandova pokazuje takoer kako su neke do juËer nezaobilazne robne marke znaËajno smanjile svoj træiπni udio, a nekima prijeti i potpuni nestanak.

S osnivaËke skupπtine Udruge kuhara KoprivniËko-kriæevaËke æupanije

naπa posla

Podravkina dionica probila “psiholoπku barijeru” od 300 kuna Piπe: Æeljko Kruπelj

Joπ uoËi boæiÊnih blagdana Podravkina je dionica uglavnom bila usidrena na træiπnoj vrijednosti izmeu 215 i 225 kuna. Dnevne su promjene na burzovnim listama obiËno iπle dvije-tri kune gore ili dolje. »inilo se da ni najava dobrih poslovnih rezultata u cijeloj 2004. godini, na πto su jasno upuÊivala prva tri kvartala, neÊe bitnije utjecati na njen rast.

Pesimisti, a oni su u ocjeni hrvatskih gospodarskih prilika uvijek u veÊini, ovoga puta nisu bili u pravu. PoËetkom sijeËnja Podravkina je dionica naprosto jurnula u veÊ niz godina nezapamÊene visine. ©toviπe, joπ nije poznato gdje joj je vrijednosni “plafon”. Ovih je dana postalo normalno, kao πto se to, primjera radi, dogaalo 11. sijeËnja, da u deset sati, kad poËinju transakcije ZagrebaËke burze, cijena bude 238 kuna, da bi isti radni dan bio zavrπen na gotovo nezamislivih 260 kuna. Pretpostavljalo se da Êe se Podravkina vrijednosnica ustaliti na oko 270 kuna, kako je to bilo krajem tog istog tjedna.

No, poËetkom ovoga tjedna naglo je uzletjela do “psiholoπke barijere” od 300 kuna, πto je i njena nominalna vrijednost. U jednome je trenutku træiπna vrijednost iznosila Ëak 315 kuna, da bi se u srijedu spustila na “samo” 308 kuna. Dogaalo se ono πto se rijetko dogaa na træiπtu vrijednosnica, a to je dnevni porast od gotovo nevjerojatnih 15 posto. Pritom se samo na dionicama koprivniËke tvrtke ostvarivao dnevni obrtaj od viπe milijuna kuna, a u cijelome tjednu Ëak 16 milijuna kuna. SudeÊi prema trendovima, moguÊe je da Podravkina cijena krene i prema 400 kuna, kako se to zakratko dogodilo krajem devedesetih godina. Sada se, u valu tog novog optimizma, doima da je sve moguÊe. ©to se, zapravo, dogodilo? Viπe je razloga tolikog uzleta Podravkinih dionica, koji su se naposljetku i meusobno isprepleli. Prvi, kako je veÊ reËeno, doista proizlazi iz uspjeπnog poslovanja, odnosno potvrivanje najave poslovodstva da Êe netom okonËana godina biti usmjerena na interese dioniËa-

ra. Odnosilo se to na male, ali i na velike dioniËare, koji su takoer bili nestrpljivi πto nekoliko godina nisu u znatnijoj mjeri vraÊali svoj uloæeni kapital.

Drugi je razlog, barem kako se to medijski nagaa, da su neki fondovi bili posebno zainteresirani za koprivniËku tvrtku. Uz obvezne mirovinske fondove, koji su i zakonski obvezni ulagati dio novca u dionice, navodno da se u kupnju ozbiljnije ukljuËio i britanski fond CL Ltd. Za koga on kupuje Podravkine dionice, ako je to toËno, moæe se samo pretpostaviti.

Neki su listovi spominjali norveπke prehrambene kompanije Orklu i Rieber&Son. Prva od njih se nije oglasila, πto je ojaËalo te πpekulacije, a potonja je takvu tvrdnju javno demantirala.

Navodno CL Ltd., uz jednu skandinavsku banku, veÊ raspolaæe sa 6,93 posto koprivniËkih dionica. Ukoliko se za jednog kupca obavljaju tako velike kupoprodaje, on Êe se zacijelo ubrzo i javno oËitovati.

Nije poznato ima li to ikakve veze s

Podravkom, no analitiËari su uoËili i nagli interes slovenskih investicijskih fondova za hrvatske dionice. RijeË je, naime, o tome da nakon ulaska Slovenije u EU ulaganja u vrijednosne papire podlijeæu porezu na dividendu. S druge strane, u Hrvatskoj se nedavnim promjenama u poreznoj politici ne plaÊa porez na kapitalnu dobit i isplaÊenu dividendu, tako da se moæe oËekivati da i investitori iz drugih zemalja EU-a poËnu u Hrvatskoj znaËajnije ulagati. To je dobro za oæivljavanje gospodarstva, ali je isto tako i jasno da dobit odlazi preko dræavnih granica.

TreÊi je razlog porasta cijena i iznenaujuÊa æivost na cjelokupnom hrvatskom burzovnom træiπtu. O tome dovoljno govori nekoliko primjera. Mediji su javili da je 10. sijeËnja, koji je proglaπen rekordnim, na ZagrebaËkoj burzi obavljeno 660 transakcija s prometom od 23 milijuna kuna. Samo dan kasnije taj je rekord veÊ obilato premaπen, tako da je obavljeno dotad nezamislivih 936 transakcija sa 33,4 milijuna kuna prometa. Posljednja zabiljeæe-

na vrijednost Crobex indeksa, koji najbolje odraæava burzovne trendove, porasla je za 4,8 posto i blizu je svoje najveÊe ikad zabiljeæene vrijednosti.

Treba spomenuti da su, uz Podravku, “eksplodirale” i dionice gotovo svih istarskih turistiËkih i hotelijerskih tvrtki. Arenaturistu je, primjerice, vrijednost porasla za teπko zamislivih 61,1 posto, Rapcu 30,4 posto, Rivieri holdingu 22,4 posto, Istraturistu 20,8 posto, a Plavoj laguni 11,1 posto. Isto se dogaa i s brodarskim prijevoznicima, i to zbog znatnog porasta cijena vozarina, pa je Tankerska plovidba porasla 43 posto, a u godinu dana nevjerojatnih 900 psoto, dok je Atlantska plovidba rasla 32 posto. Rastom dionica moæe se pohvaliti i Ericsson Tesla za 17,1 posto te, nakon duæeg vremena, zagrebaËka Pliva. ©to se dogaa na hrvatskom burzovnom træiπtu, moæda je najbolje ovih dana oslikao primjer jednog od investicijskih fondova RBA, kojemu je prinos u deset dana iznosio 8,6 posto, πto bi, preslikano u godinu dana, iznosilo fantastiËnih 2000 posto!

4

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

Zabiljeæeno u Tvornici djeËje hrane i kremnih namaza In memoriam

Proizvodnja djeËje hrane ima stalni uzlazni trend Piπe: Mladen PavkoviÊ Snimio: Nikola Wolf

- S proizvodnjom u proπloj godini moæemo biti zadovoljni. Ostvarili smo trend kao i godinu dana ranije, Ëak i neπto viπe, πto u ukupnoj privrednoj situaciji ocjenjujemo kao dobro. Zanimljivo je da smo prije radili u Ëetiri smjene, a da sada gotovo iste rezultate uspijemo ostvariti u tri. To znaËi da smo napredovali prije svega u iskoriπtavanju radne snage, odnosno svih resursa.

Osim toga, treba naglasiti da smo sredinom proπle godine instalirali novi stroj za velika pakiranja »okolina. Time smo znatno podigli kapacitet pakiranja i ostvarili iznimno velike uπtede u ambalaænom materijalu - rekao nam je dipl. inæ. Mladen Cahunek, direktor Tvornice djeËje hrane i kremnih namaza.

Ova tvornica trenutno zapoπljava 117 radnika. Sezonaca nemaju. Taj broj radnika se iz godinu u godinu smanjuje, ali ne nauπtrb proizvodnje i kvalitete.

- Broj radnika koje danas imamo je takoer zadovoljavajuÊi. Kontinuirano radimo u tri smjene. Kod nas je takav proces. ObiËno jednu smjenu “iskoristimo” za zagrijavanje valjaka. Naπa je æelja da radimo neprestano, bez zastoja, a to je barem zasad nemoguÊe.

Kao πto je poznato, glavni proi-

Stanko Lauπ (1932 - 2005)

Umro je Stanko Lauπ. Umro je Ëovjek koji je u 35 godina rada u Podravki ostavio velikog traga na mnogim podruËjima, umro je Ëovjek velikog srca, koji je mnogim Podravkaπima prirastao srcu i kojeg Êemo se sjeÊati kao bliskog i istinskog prijatelja, kolege, suradnika, struËnjaka.

Stanko Lauπ bio je po struci diplomirani inæenjer kemije, magistar, u Podravki se zaposlio 1962. godine i u tri i pol desetljeÊa rada obavljao je razne rukovodne duænosti, a u zasluæenu mirovinu otiπao je 1997. godine. Stanko je bio πef laboratorija, rukovodilac juha zaËina i mesnih konzervi, organizator investicijske operative, direktor tehnoloπkog razvoja, rukovodilac Panonske pivovare, rukovodilac sluæbe industrijskog razvoja, direktor Razvoja, direktor RO Podravka Usluge, direktor za razvojne programe, direktor RO Podravka Industrija hrane, savjetnik generalnog direktora i savjetnik predsjednika uprave Podravke.

Svojim je radom dao nesebiËni prilog rastu i razvoju Podravke, u njoj je ostavio neizbrisive tragove rukovodeÊi razvojem, razvojnim programima, proizvodnim cjelinama, radnim organizacijama. Gotovo da nije bilo dijela Podravke u kojem nije ostavio svoje tragove. Sve ono πto je Podravka danas temelji se dijelom i na njegovom radu, entuzijazmu i poærtvovanju. Nije πtedio ni svoje slobodno vrijeme, ispunjavao ga je brojnim aktivnostima. Bio je Detalj iz proizvodnje djeËje hrane osnivaËem i dugogodiπnjim predsjednikom koprivniËkog Druπtva kemiËara i tehnologa, a posebno se angaæirao i dao svoj doprinos razvoju i afirmaciji organizacije koprivniËkog Crvenog kriæa Ëiji je bio i predsjednik. Svoju zvod ove tvornice je djeËja hrana sve Êemo to rijeπiti - istiËe Mladen humanost i ljubav prema Ëovjeku potvrdio je i u mnogobrojnim dobrovoljnim (pahuljice) u brojnim okusima, πto Cahunek. davanjima krvi i organiziranjem humanitarnih pomoÊi. Uvijek skroman, Ëini gotovo 95 posto njihove proi- Visokokvalitetni poπten i voen osjeÊajem odgovornosti, a iza njegove suzdræljive vanjπtine zvodnje. Osim toga proizvode “Pokrila se velika osjeÊajnost, plemenita humanost, briga za Ëovjeka. Njegovo proizvodi pronalaze put nitu” (vitaminske napitke), bombodjelovanje uvijek je bilo usmjereno jednoj æelji - da svoju energiju, znanje i ne (preteæno za Hrvatsku vojsku) do potroπaËa iskustvo prenosi na dobrobit svih onih s kojima je radio i suraivao. Njegov te pπeniËnu krupicu.

Proizvodi ove tvrtke odlikuju se vrlo je æivot bio ispunjen ljubavlju, radom i brigom za svoje bliænje i svoje visokom kvalitetom tako da su sve suradnike.

DjeËja hrana i Linolada traæeni i izvan granica naπe dræave.

A prisjeÊamo se i njegovog obaveznog prisustva u gotovo svim kulturnospojene u jednu tvornicu viπe Naime, sve ih viπe ima u trgovinama umjetniËkim i sportskim dogaanjima; Stanko je bio i predsjednik Kulurno - Krajem proπle godine doπlo je Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije do spajanja dviju tvornica, DjeËje i Crne Gore, Makedonije, ©vedske, umjetniËkog druπtva ”Podravka” i predsjednik Rukometnog kluba ”Podravka”, a uπao je i u povijest naπeg lista ”Podravka” - Stanko Lauπ bio je prvi urednik hrane i Linolade, tako da smo sada Austrije, pa Ëak i u Americi... biltena ”Podravka”, koji je ”πtampan” na ”πapirografu” 1962. godine. promijenili naziv u Tvornicu dje- Ipak, kako god okrenuli, naπe Stoga tom izuzetnom Ëovjeku i struËnjaku, humanisti i dragom prijatelju Ëje hrane i kremnih namaza. Ina- najznaËajnije træiπte su zemlje bivπe upuÊujemo rijeËi iskrene zahvalnosti. Zahvaljujemo mu na primjerima koje Ëe, veÊ duæe vrijeme u planu nam Jugoslavije - kaæe Cahunek. nam je pokazivao svojim odgovornim ispunjavanjem obaveza. Zahvaljujemo je da se proizvodnja djeËje hrane Saznajemo i to da se proizvodnja mu na njegovoj nepokolebljivoj odanosti. Stanka Lauπa neÊemo zaboraviti, preseli na novu, veÊu lokaciju i to djeËje hrane uvijek poveÊava u druostaje nam sjeÊanje na dragog Ëovjeka koji je za svakog imao lijepu i toplu rijeË. na industrijsku zonu Danica. Taj gom dijelu kalendarske godine, a vjeprojekt je pri zavrπetku. Vjeruje- rojatno je tome i jedan od razloga mo da Êe joπ ove godine doÊi do tradicionalna nagradna igra! njegove realizacije. Na taj naËin te - PotroπaËi, kao πto znate, πalju “medU ovim teπkim trenucima za sve nas koji smo poznavali gospodina Stanka dvije tvornice uistinu Êe se spojiti, vjediÊe” s kutija djeËje hrane, a mi radit Êe na jednoj lokaciji, πto je i njima - Lino kalendare. Stoga smo Lauπa, njegovi kemiËari, kako nas je od milja zvao, prisjeÊamo se nezaboraposve prirodno. Pogon u kojem ovu propagandnu akciju proπirili i na vnih druæenja i trenutaka koje smo proveli s njim.

Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica osnovano je 1989. godine njegoveÊ godinama radimo popriliËno neke druge zemlje, gdje takoer proje star i ne pruæa ono πto Êemo dajemo svoje proizvode. Æelja nam je vom zaslugom, u cilju okupljanja kemiËara i tehnologa, a radi razvijanja dobrih ostvariti na novoj lokaciji. da se ova akcija proπiri i na ostala odnosa i unapreivanja kemijske i prehrambeno-tehnoloπke struke. Namjera A kad smo direktora upitali o træiπta, πto Êe se moæda ostvariti veÊ mu je bila da se putem ove udruge pomaæu i potiËu Ëlanovi na struËan rad i drugim problemima tvornice, ka- ove godine - istakao je direktor Cahu- usavrπavanje, te tako pridonose razvoju prirodnih i tehniËkih znanosti i njihovom povezivanju s praksom. Svojim entuzijazmom, koji je vrlina istinskih zao je kako i dalje imaju poteπko- nek. Êa sa skladiπnim prostorom, zatim A πto se tiËe poËetka ove godine, humanista, okupljao je kemiËare, kakvim se i sam najviπe volio zvati. Kao da im je problem i trenutaËna ona je za ovu tvornicu poËela uspjeπ- dugogodiπnji predsjednik Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica osobno je nemoguÊnost proπirenja asortima- no. Vjeruju kako Êe ostvariti sve zacr- poznavao svakog Ëlana. Posebno je bio zainteresiran za mlade ljude i s njima tane planove, ne samo koliËinske veÊ uspostavljao vrlo prisan odnos. Ostaje za sjeÊanje njegov originalan, mladena. naËki, druπtveni, ali prije svega Ëvrsto podravski duh. Svoje podravsko - Preseljenjem na novu lokaciju i financijske. porijeklo, na πto je bio osobito ponosan, volio je isticati gdje god je bila prilika.

A prilika je bilo dovoljno, jer smo se kroz naπe aktivnosti mogli zbliæiti i uvidjeti da se radi o posebnoj osobnosti koja vas ne ostavlja ravnoduπnim. Posebno je plijenio njegov osebujan i specifiËan, podravski, ili preciznije, novigradskovirovski humor.

Mlae Ëlanove posebno su interesirale njegove priËe i razne dogodovπtine, usko povezane s povijesnim razvojem Podravke, Ëiju je povijest i sam ispisao kao istaknuta osoba u tom razvoju. Od njega se moglo mnogo toga zanimljivog doznati o Podravki. On je bio prava enciklopedija i istinski svjedok i sudionik razvoja naπe kompanije.

Odlaskom u mirovinu i dalje je vrlo aktivno pratio rad Druπtva KTK i sudjelovao u svim aktivnostima. Cijenila se njegova rijeË, koja je uvijek provocirala na razmiπljanje i djelovanje.

Zbog iznimnih zasluga u djelovanju Druπtva kemiËara i tehnologa Koprivnica, 1999. godine prilikom proslave 10. obljetnice rada gospodina Stanka Lauπa proglasili smo poËasnim Ëlanom Druπtva, a 2004. godine dodijelili mu i posebno Priznanje za osobni doprinos u razvoju kemijske struke u okviru Druπtva.

Puno Êe nam nedostajati naπ Stanko, njegova duhovitost, razboritost, kreativnost i pozitivna energija, ali u naπim srcima Êe za njega uvijek biti rezervirano posebno mjesto.

Velika mu hvala i slava!

Druπtvo kemiËara i tehnologa Koprivnica

U spomen Stanku Lauπu

Mladen Cahunek

Podravka d.o.o. Sarajevo

Potpisani novi ugovori s distributerima U “Podravki” d.o.o. Sarajevo potpisani su 17. sijeËnja ugovori o mikrodistribuciji sa svih osam distributera s kojima naπe poduzeÊe u Sarajevu posluje i otprije na ovom træiπtu.

Zanimljivost je da je biznis zvan “Podravka” doveo za isti stol konkurente razliËitih nacionalnosti πto je samo potvrda da ekonomski interes moæe ujediniti razliËitosti koje proizlaze iz politiËkih uvjerenja.

Na slici: »estitke i uspjeh u provoenju ugovora uputio je i direktor “Podravke” d.o.o.

Sarajevo Josip Canjar

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

5

Susret s povodom: Dragomir Desnica

Dvije godine proglaπen za najboljeg studenta, diplomirao s odliËnim prije roka i to - uz rad u proizvodnji Piπe: Mladen PavkoviÊ

Naπ zaposlenik Dragomir Desnica, dugogodiπnji Podravkaπ, po drugi put proglaπen je studentom godine na Visokoj πkoli sigurnosti na radu u Zagrebu. O tome kaæe: - Zaista sam bio iznenaen pozivom iz tajniπtva fakulteta da prisustvujem sveËanoj sjednici VijeÊa profesora i predstavnika studenata na kojoj Êe mi uruËiti priznanje kao najbolje ocijenjenom studentu prema izboru Studentskog zbora u IV. godini studija u Zagrebu. Iznenaenje je bilo tim veÊe jer sam isto priznanje primio i na III. akademskoj godini koje mi je bilo uruËeno proπle godine u Gospodarskoj komori u Zagrebu na skupu struËnjaka iz podruËja zaπtite na radu iz cijele Hrvatske.

Dragomir je, naime, kao hrvatski branitelj, u to vrijeme zaposlenik DjeËje hrane, na poslovima procesnog radnika uz rad upisao fakultet prije Ëetiri godine i diplomirao prije roka,

te stekao zvanje diplomiranog inæenjera sigurnosti - smjer zaπtita na radu, o Ëemu nadodaje: - Da, diplomirao sam s odliËnim uspjehom meu prvim studentima koji su upisali ovaj fakultet prije Ëetiri godine. U meuvremenu je obavljeno i sveËano uruËenje diplome. Protekle Ëetiri godine doista su mi bile prenaporne, a napose minuli proljetni mjeseci. Jer uz predavanja na posljednjem semestru, koja su se odræavala petkom, subotom i nedjeljom i, naravno, uz naporan posao koji sam do diplome obavljao u proizvodnji DjeËje hrane, pripremao sam i ispite.

VeÊ u predrokovima polagao sam ispite za redom kako bih πto prije predao diplomski rad i pristupio njegovoj obrani istoga. Od oko 130 studenata koji smo zajedno upisali ovaj fakultet prije Ëetiri godine do kraja nas je “doguralo” Ëetrdesetak, a u prvom roku diplomiralo samo πest.

Dragomir je danas pripravnik na poslovima zaπtite na radu. Naime, nakon obrane diplomskog rada rasporeen je u Ljudske potencijale gdje

obavlja pripravniËki staæ.

- Sada ponovo uËim, ali “upijajuÊi” praktiËno znanje uz nesebiËnu pomoÊ svojih starijih i iskusnijih kolega, koja je u takvoj vrsti posla temelj. Jer, uz diplomu fakulteta i steËeno teoretsko znanje joπ je doista puno toga πto treba nauËiti u praksi, a onda to primjenjivati u samostalnom radu.

Na pitanje da li je tu kraj πkolovanja, odgovara: - U vrijeme kad sam bio u tinejdæerskim godinama mislio sam da mi je srednje obrazovanje dostatno, utoliko viπe πto sam osim dvije zavrπene srednje πkole poloæio i V. stupanj engleskog jezika i osnove rada na kompjuteru. Meutim, vrijeme i æivot pokazali su drugaËije. Uvjerio sam se da baπ i nije lagano svakodnevno “prebacivati na leima” i viπe od tone tereta u proizvodnji.

Zato danas dræim da treba stalno ponovo uËiti. Sada Êu na daljnje informatiËko obrazovanje da obnovim nauËeno na prijaπnjim teËajevima, ali i nauËim neπto novo. Razmiπljam i o nastavku obrazovanja na

Na sveËanoj promociji dekan fakulteta prof. dr. Nenad Kacian uruËuje diplomu Podravkinom djelatniku Dragomiru Desnici

fakultetu. Naime, na Visokoj πkoli zaπtite na radu, koja djeluje pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, ukinut je magisterij jer se studij usklauje s naËinom obrazovanja po pravilima Europske unije.

Kad Êe se sve znati na fakultetu, vidjet Êemo, ali ja razmiπljam o nastavku πkolovanja.

Ovaj mladi Podravkaπ dokazao je da se moæe, uz Ëvrstu volju, upornost i odricanje, zavrπiti fakultet i uz radni odnos, naravno uz velika odricanja. Tako je, primjerice, ove Ëetiri

godine sve svoje godiπnje odmore koristio za pripremanje ispita. Dodatno su mu dobro doπli i slobodni dani koje je imao kao redoviti dobrovoljni davatelj krvi.

Mi bismo dodali da moæda u Podravki ima joπ mladih ljudi sa sliËnom priËom koje bi trebalo poticati za stjecanje πireg i daljnjeg obrazovanja zbog moguÊnosti napredovanja na poslu, ali Dragomir je zaista primjer koji je i te kako zasluæio da ga se istakne i on zasluæuje sve Ëestitke.

LijeËnik za vas

Kutak za umirovljenike

Novi pogled na vitamine

Tko moæe u mirovinu u 2005. godini?

Piπe: dr. Ivo Belan Na svakog onog koji vjeruje u vitamine dolazi jedan skeptik koji tvrdi da ubacivati u sebe dodatke prehrani ne Ëini niπta dobro. »ak i profesor Victor Herbert, s Mount Sinai medicinskog fakulteta u New Yorku, kaæe: ”S nekim izuzecima, kao πto je trudnoÊa i rano djetinjstvo, sve potrebne vitamine dobijamo putem prehrane. Uzimati dodatke hrani rezultira samo skupom mokraÊom.”

Nakon toga, velika veÊina ljudi se pita - kome vjerovati? Ipak, zahvaljujuÊi najnovijim istraæivanjima, sve je viπe znanstvenika koji smatraju da vitamini i minerali igraju kompleksniju ulogu u osiguravanju optimalnog zdravlja nego πto se prethodno mislilo. Do sada je identificirano 13 vitamina koji igraju vitalne uloge u reguliranju kemijskih reakcija koje zaπtiÊuju stanice i pretvaraju hranu u energiju i tkiva. Neki se vitamini stvaraju u organizmu (D, K, biotin, pantotenska kiselina), meutim, veÊina vitamina mora biti unesena u organizam.

Zagonetnost i prolazno poznavanje dugo je okruæivalo te spojeve. Ljudi veÊ 20 godina govore o vitaminu C kao sredstvu koje ”sigurno” lijeËi prehladu, premda dokazi joπ uvijek nedostaju.

Niz zabluda je u vezi i sa vitaminom E, A, B6 itd.

PoËetkom 1970-ih, istraæivanja diljem svijeta poËela su otkrivati Ëvrstu vezu izmeu prehrane i zdravlja. Kasnih 80ih poËela su respektabilna istraæivanja o moguÊnostima vitamina u prevenciji raznih bolesti.

Premda su dokazi joπ uvijek preliminarni, znanstvenici su uzbueni kad je u pitanju djelotvornost nekih kemijskih spojeva. Jedan od njih je folna kiselina.

Izgleda da ona πtiti od dva meu najËeπÊim i najteæim neuroloπkim defektima u novoroenËadi: spina bifida (ne-

potpuno zatvaranje kiËme) i anencefalija (nedovoljni razvoj mozga). Istraæivanja su uoËila i vezu folne kiseline s prevencijom raka grliÊa matenice. To otkriÊe neki dovode u vezu s Ëinjenicom da je taj rak ËeπÊi meu siromaπnijim slojevima puËanstva, koji obiËno manje jedu povrÊe i voÊe, to jest primarne izvorne folne kiseline.

Vitamin K, koji je veÊ odavno poznat da potiËe zgruπavanje krvi, izgleda da pomaæe kostima da zadræavaju kalcij.

Nedavne nizozemske studije su utvrdile da bi se gubitak kalcija u æena koje su u postmenopauzi, mogao smanjiti u prosjeku za 30 posto uz dnevni dodatak vitamina K. Najviπe uzbuenja su stvorili vitamini C, E i beta-karotin, poznati kao antioksidansi. Oni neutraliziraju slobodne fadikalne - ubojice stanica. Znanstvenici sve viπe vjeruju da to propadanje stanica igra vaænu ulogu u razvoju raka, srËanog i pluÊnog oboljenja, katarakte i postupnog pogorπanja prosesa starenja.

Izgleda da vitamin E stimulira imunoloπki, obrambeni sustav u zdravih starih ljudi. Naime, on moæe poveÊati πanse da dodaci prehrani pomognu u svladavanju po æivot opasnih infekcija.

Neke manje studije ukazuju na obeÊavajuÊe koristi od vitamina E u odlaganju pojave simptoma Parkinsonove bolesti.

Ipak, centralnu poziciju dræi betakaroten, koji se u velikim koliËinama nalazi u mrkvi, slatkom krumpiru i dinji. LijeËnici s kanadskog medicinskog fakulteta sproveli su desetgodiπnje ispitivanje beta-karotena na 22.000 muπkih lijeËnika. Oni su doπli do intrigantnog otkriÊa. U grupi od 330 ispitanika, koji su u svom æivotu imali srÊano oboljenje i koji su dobijali, u obliku dodatka, 50 miligrama beta-karotena svaki drugi dan, obolijevali su upola rjee od srËanog i moædanog udara i umirali upola rjee nego one osobe u

ispitivanju koje su primale placebo tablete (potpuno neaktivnu tvar).

Koliko je tih korisnih tvari - vitamina, antioksidansa - potrebno i koji je najbolji naËin da ih se dobije - putem hrane ili u obliku dodataka hrani? LijeËnici i nutricionisti se slaæu da se osnovne potrebe mogu zadovoljiti raznovrsnom i dobro uravnoteæenom prehranom bogatoj povrÊem i voÊem. Problem je u tome πto se veÊina ljudi niti ne pribliæi dnevnim potrebama u prehrani. To znaËi da je potrebno konzumirati dovoljno povrÊa i voÊa, kruha, riæe, mlijeka, sira, mesa, jaja, peradi, ribe itd.

Ako prehrana ne sadræi redovno povrÊe i voÊe kroz duæi vremenski period, uzimanje dodataka prehrani moæe biti dobro osiguranje - premda je poboljπanje prehrane joπ uvijek zdraviji izbor.

Dodaci su takoer korisni za alkoholiËare, one na restriktivnim dijetama, slabo ishranjene i za starije osobe.

Osobe starije od 60 godina mogu trebati za treÊinu viπe vitamina B6 nego mlade odrasle osobe. Takoer, uzimanje vitamina D oËito treba poveÊati sa starenjem. ©to se tiËe uzimanja umjereno visokih doza vitamina, to jest antioksidansa, kako bi se sprijeËile kroniËne bolesti ili odgodilo starenje, miπljenja su podijeljena.

Ipak, buduÊi da joπ uvijek nisu poznati uËinci velikih doza dodataka prehrani, lijeËnici pozivaju na oprez i preporuËuju umjerene, uobiËajene doze.

Trenutno najbolja strategija moæe biti jesti viπe prokulice, mrkve, πpinata itd. i slijediti veÊ poznate savjete: biti fiziËki aktivan, smanjiti masnoÊe u hrani i prestati puπiti. Koliko god snaæni bili antioksidansi, vitamini i sliËne korisne tvari, oni nikad neÊe biti zamjena za zdrave navike. Ali ”ostanite na vezi”.

Vitamini obeÊavaju ispriËati nam jednu od velikih zdravstvenih priËa naπeg vremena, koja pruæa nade.

Piπe: Æeljko ©emper Proπla je joπ jedna godina, stigla je 2005. u kojoj Êe vaæiti i novi uvjeti za odlazak u mirovinu. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju rigorozno Êe doËekati svakog novog umirovljenika, jer svaka godina je restriktivnija od prethodne. Njegovom primjenom dræava je postigla svoj glavni cilj: sprijeËiti priljev novih umirovljenika i πto viπe smanjiti troπak mirovina. Zakonodavca nimalo ne brine “pravda” po kojoj funkcionira novi zakon, pa ni njegove posljedice, a to je: πto duæe radiπ, to manja mirovina!

Pravo na prijevremenu mirovinu u 2005. godini stjeËe osiguranik kada navrπi 35 godina radnog staæa (muπkarac), odnosno 30 godina radnog staæa (æena) i kada navrπi 58 godina i πest mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 53 godine i πest mjeseci æivota (æena). Od 2008. godine pravo na prijevremenu mirovinu stjeËe osiguranik kada navrπi 60 godina æivota i 35 godina radnog staæa (muπkarac), odnosno kada navrπi 55 godina æivota i 30 godina radnog staæa (æena).

Pravo na starosnu mirovinu u 2005. godini stjeËe osiguranik kada navrπi 63 godine i πest mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 58 godina i πest mjeseci æivota (æena) i 16 godina i πest mjeseci radnog staæa.

Pravo na starosnu mirovinu u 2005. godini takoer stjeËe osiguranik koji navrπi 40 godina radnog staæa (muπkarac), odnosno 35 godina radnog staæa (æena) i kada navrπi 58 godina i πest mjeseci æivota (muπkarac), odnosno 53 godine i πest mjeseci æivota (æena).

Od 2008. godine pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrπi 65 godina æivota (muπkarac), odnosno kada navrπi 60 godina æivota (æena) i 15 godina radnog staæa.

Tko odlazi u mirovinu u 2005. godini u izraËun mirovine ulazi mu uzastopno najpovoljnijih 28 godina radnog staæa. Za svaku godinu ranijeg umirovljenja do kraja æivota oduzima se 4,08 posto mirovine, πto za pet godina iznosi 20,4 posto.

Kao πto se vidi, zakonodavac je predvidio da se u skladu sa danaπnjom stopom nezaposlenih i sa samo 15 godina radnog staæa moæe u starosnu mirovinu, ali bez “recepta” kako preæivjeti do 60 ili 65 godina.

Ima li nade za nove umirovljenike?

Ovakav Zakon o mirovinskom osiguranju, koji se primjenjuje od 1. sijeËnja 1999. godine, “proizvodit” Êe i u slijedeÊih desetak godina joπ niæe mirovine. To je posljedica opÊeg stanja gospodarstva, ali joπ viπe nepovoljne formule izraËuna mirovina s obzirom na godine staæa, poveÊanje dobne granice i proπirenje obraËunskog razdoblja.

- Na sastanku s premijerom Sanaderom, πto je predvieno i sporazumom izmeu HDZ-a i HSU-a, zatraæili smo da se u prvom tromjeseËju 2005. godine krene u reviziju mirovinske reforme, gdje Êemo traæiti naËine da se zaustavi pad razine mirovina novih umirovljenika. Tu prije svega mislimo na preispitivanje restriktivnih prijelaznih odredbi sadaπnjeg Zakona o mirovinskom osiguranju.

Prema naπim raËunicama, zbog takvog naËina izraËuna mirovina, mirovine novih umirovljenika su veÊ danas manje i do 30 posto od mirovina ostvarenih prije 1999. godine. Naπi struËnjaci Êe u najavljenoj reviziji dati konkretne prijedloge i rjeπenja za poboljπanje materijalnog statusa novih umirovljenika - rekao je Vladimir Jordan, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

6

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

Susret sa slikaricom Brankicom RadmaniÊ

Dobrovoljno davanje krvi u prosincu

Slike za duπu i toplinu doma

Krv dalo 84 radnika Podravke

Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf

Brankica RadmaniÊ radi kao referentica prodaje, a u Podravki je 25 godina. Od svakodnevnog posla opuπta se uz slikanje πto joj je dugogodiπnji hobi. BuduÊi da æivi s obitelji u stanu, ne moæe govoriti o svojem slikarskom ateljeu, veÊ ima samo ”svoj kutak za slikanje”.

Njezine slike ukraπavaju zidove privatnog i poslovnog prostora, a svoje slike voli darivati prijateljima i roacima.

- VeÊ duæe vrijeme slikam, ali prije je to uglavnom bilo samo za moju duπu, a kasnije sam upisala teËaj u Likovnom klubu “Paleta” kod Ivana LovrekoviÊa. Na taj sam naËin upotpunila svoje znanje, a nakon πto sam shvatila da su novonastale slike bolje od onih prethodnih, prije dvije godine sam se uËlanila u Podravkinu Likovnu sekciju i od tada slikam kontinuirano i redovito. Mogu reÊi da se vidi izvjesni napredak u odnosu na prethodne radove.

- ©to se promijenilo nakon uËlanjenja u Likovnu sekciju?

- »lanstvo u sekciji pomoglo mi je da se predstavim svojim radovima.

Mnogo mojih prijatelja nije niti znalo da slikam, ali nakon πto su prisustvovali izloæbama, izrazili su pozitivne kritike na moje radove.

Napredak u slikarstvu ovisi o tome koliko slikar radi, jer ako se viπe ulaæe, slike su bolje i kvalitetnije.

BrankiËina je æelja samostalna izloæba slika i vjeruje da Êe se to u buduÊnosti i ostvariti.

Brankica RadmaniÊ najbolje se osjeÊa u svom ”slikarskom kutku”

- Do sada sam zajedno s Ëlanovima Likovne sekcije izlagala na desetak skupnih izloæbi u Koprivnici, Maruπevcu i Dubrovniku. NaroËito mi je drago kada svojim slikama mogu pomoÊi, poklanjajuÊi slike u humanitarne svrhe kao πto je to do sada bio sluËaj u nekoliko navrata.

- Je li bitno imati uzor u slikarstvu?

- Nemam posebni uzor, ali uvijek su me oduπevljavale slike Van Gogha, ali i naπih slikara naive. Najviπe slikam u tehnici suhoga pastela i ulja na platnu, a neπto rjee ugljenom na papiru i akvarel. Uglavnom je to mrtva priroda i konkretni pejzaæi, ali i portreti i aktovi. Razmiπljam i o apstraktnoj umjetnosti, ali sve ovisi o mojoj trenutnoj inspiraciji. Jedino mogu reÊi da se joπ uvijek traæim i iskuπavam u razliËitim tehnikama i motivima. Bitno je

Aktivnosti Podravkinih likovnjaka

pronaÊi svoj stil, bez obzira na uzor, ali htjela bih dostiÊi osobnu nijansu u slikama po kojoj je prepoznatljiva veÊina slikara.

Prije je imala viπe vremena za esperanto kojega je i poduËavala, a danas sve viπe vremena provodi uz slikarstvo, pored kojega joπ voli æivotinje i cvijeÊe.

- Kada uz dnevne i obiteljske obaveze uspijem izdvojiti vremena za sebe, tek tada se mogu posvetiti onome Ëemu teæim. Crtam joπ od πkolskih dana i slikanje me je oduvijek oduπevljavalo, ali najviπe vremena za slike - kojima upotpunjujem toplinu svojega doma - imam uglavnom vikendom. Ponekad je slika na kojoj radim gotova u jednom dahu, a ponekad treba viπe vremena. Sve ovisi o trenutnom raspoloæenju i inspiraciji.

U organiziranoj akciji na Danici, te na hitne pozive u prosincu je krv dobrovoljno dalo 84 radnika Podravke. To su: Danijel BaËani, Vesna Balent-GanæuliÊ, Draæen BartoliÊ, Josip BednaiÊ, Nevenko Belec, Boæidar Belec, Stjepan Belko, Vid Biπkup, Ivan Blaæek, Vlatko Blaæek, Vjekoslav Borπtnar, Kruno Botko, Kreπimir Brljak, Ana Buzak, Josip »ordaπ, Zlatko Delimar, Vladimir Dlaka, Mladen Dubravec, Andrija DukariÊ, Boæidar DukariÊ, Vladimir DukariÊ, Vjekoslav –uraπin, Slavko –urina, Stjepan ErneËiÊ, Mario FerenËiÊ, Ivan GanæuliÊ, Slavko Geci, Vladimir Glad, Boæidar Glad, Mijo GregoriÊ, Josip Gregurec, Kreπimir HegeduπiÊ, Æeljko Hojsak, Nada Horvat, Suzana Horvat, Branko Iπina, Slavko Kadija, Stjepan KaπiÊ, Marijan Kolar, Ivica Kolar, Josip Kolonjak, Marijan Korenjak, Vjekoslav KovaË, Denis Krsnik, Zvonko Krtanjek, Drgutin Lohajner, Krunoslav LonËar, Ivan Maerek, Damir MarkoviÊ, Marija Martan, Nevenko MatijakoviÊ, Æeljko MatijaπiÊ, Darko Medved, Zdravko PajniÊ, Elvis Paleka, Josip PavliniÊ, Miroslav Pobi, Damir Posavec, Kreπimir Potroπko, Igor PrebegoviÊ, Gabrijel Prstec, Jadranko RadiÊ, Mario RadiÊ, Tihomir Raπan, Borislav Sabol, Damir SakaË, Kreπimir Senjan, Marijan Sever, Ivica Sremec, Marijan Strmecki, Dejan Strugar, Mirko Strugar, Ivica ©ajatoviÊ, Vjekoslav ©erbetar, Josip ©iroki, Nenad ©kvorc, Antun Talan, Krunoslav Telebar, Marcel Toth, Dalibor Vargek, Vlado Verjak, Stjepan Vida, Miroslav Virag, Darko VratiÊ, Darko Zerdin i Antun Æardin.

Obavijesti

Podjela pureÊeg mesa Odjel PRIGODNE PRODAJE obavjeπtava radnike Podravke koji su naruËili pureÊe meso - proizvoaËa Vindon, grupe Vindija da Êe se podjela biti 27. 1. (Ëetvrtak) od 13,30 do 15,30 sati u dvoriπtu Galantpleta, Kolodvorska 1.

Prodaja deterdæenta

Odjel prigodne prodaje obavjeπtava radnike koncerna Podravka da organizira prodaju sredstava za pranje rublja i ostalih sredstava proizvoaËa Saponia Osijek uz moguÊnost plaÊanja na 3 rate i to: a) Deterdæent Faks aquamarine, pakiranje 10 kg, cijena 95,16 kn/ pakiranje b) Deterdæent Rubel, pakiranje 10 kg, cijena 85,40 kn/pakiranje c) OmekπivaË Ornel, pakiranje 5 litara, cijena 35,38 kn/pakiranje d) Deterdæent za strojno pranje posua Likvi automat tabs 16/1, pakiranje 352 g, cijena 24,40 kn/pakiranje.

Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 27. 1. na tel. 651 ”Podravka 72”, zavrπila je slikarsku 781 i 651 - 954 ili e-mail: marijan.slukiÊ@podravka.hr πkolu i priredila nekoliko samostalnih izloæbi. Ovom prigodom u Podravskoj banci predstavila se sa πesnaest zanimljivih minijatura prepoznatljivog slikarskog rukopisa.

N. Z. L

Izloæba minijatura Marice Jalπovec Samostalnom izloæbom slika - minijatura predstavila se slikarica Marica Jalπovec u izloæbenom prostoru Podravske banke na Trgu Eugena KumiËiÊa. Marica je bivπa Podravkaπica, a sada umirovljenica, koja svoje impre-

sije æivotnog okruæja pretaËe u zanimljive sadræaje, tako stvarajuÊi slike na platnu i u pastelu. Uglavnom su to portreti njezinih dragih, vaze s cvijeÊem i mnogobrojne mrtve prirode.

Marica je i Ëlanica Likovne sekcije

Jelovnik

Izloæba kod Podravkinog restorana prehrane

Financijski dokumenti s kraja 19. i poËetka 20. stoljeÊa Ivan Zvjerac iz TorËeca, poznati sakupljaË starina, iz svoje bogate kolekcije izloæio je ispred restorana druπtvene prehrane Podravke raËune, obveznice, namirbe, mjenice datirane od 1890. pa do poËetka 20.

stoljeÊa . Tako imamo priliku vidjeti raËune koje su izdali braÊa Wolf, Paromlin Koprivnica i drugi od kojih je nastala danaπnja Podravka, tko su bili razni obrtnici u Koprivnici, osiguravajuÊa druπtva, banke...

Svakako je zanimljivo vidjeti kako se nekad, i to dosta davno kad nije bilo raznih tehniËkih pomagala, mogao

oblikovati ispostavljeni raËun, osiguravajuÊa polica ili pak mjenica, a posebno je zanimljiv izvanredni dizajn i finoÊa u obliku i pisanju.

Zanimljivo za pogledati i usporediti s danaπnjim dizajnima raznih dokumenata.

Izloæba Êe bit postavljena do kraja sijeËnja.

A. V.

UBIUDR Podravke

Obiljeæavanje znaËajnih obljetnica U prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu proπle subote u organizaciji Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke i Matice hrvatske odræana je vrlo uspjela tribina sjeÊanja na obljetnicu meunarodnog

priznanja Hrvatske (13. sijeËnja 1992.) te na obljetnicu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja (13. sijeËnja 1998.).

O ovim temama govorili su: prof. Igor ZidiÊ, prof. dr. Ivica KostoviÊ, akademik Dubravko

JelËiÊ, dr. Nedjeljko MihanoviÊ i novinar i publicist Mladen PavkoviÊ, koji napominje da Êe UBIUDR Podravke, Ëiji je on predsjednik, nastojati obiljeæiti svaki znaËajniji datum iz hrvatske povijesti.

24. 1. ponedjeljak: - Varivo grah s kiselom repom, kobasica 25. 1. utorak:

- Pohana pileÊa prsa, pirjano povrÊe, salata

26. 1. srijeda:

- Junetina sa πampinjonima, tjestenina, salata

27. 1. Ëetvrtak:

- PeËena svinjetina, pirjani kiseli kupus, slani krumpir

28. 1. petak: -

- Maarski gulaπ, kolaË

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Branko Peroπ, Alen KiπiÊ, Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Ines Banjanin i Slavko PetriÊ Fotograf: Nikola Wolf Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o.

Koprivnica

Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

7

Sport

Prva hrvatska liga - 10. kolo kuglaËica

Prva hrvatska rukometna liga - 9. kolo

Osijek ’97 pruæio snaæan otpor

Uvjerljiva pobjeda Podravkaπica

Podravka - Osijek ’97 5:3 3642:3489 (15:9)

PODRAVKA VEGETA - SPLIT 36:18 (18:12)

Piπe: Æeljko ©emper

UoËi utakmice na domaÊem par- Galkina koja je do kraja utakmice ketu protiv SpliÊanki, u redovima takoer imala 12 obrana. ©to se pak rukometaπica Podravke Vegete uop- napadaËkog dijela Podravkaπica tiÊe nije bilo dvojbe tko Êe pobijediti, veÊ s koliko pogodaka razlike Êe se susret zavrπiti. Zavrπeno je s 18 pogodaka razlike za Podravkaπice, a moglo je biti i viπe jer su veÊi dio utakmice koprivniËke rukometaπice igrale s pola snage.

Od prve minute utakmice znalo se tko je gazda na terenu. Podravkaπice su uredno punile mreæu SpliÊanki, a na vratima je bila odliËno raspoloæena Barbara StanËin koja je u prvom poluvremenu imala 12 uspjeπnih obrana, od toga i jedan sedmerac. U nastavku je obranila joπ jedan sedmerac, a drugo polu- Marina Naukovich - najefikasnija u redovima Podravke Vegete vrijeme uspjeπno ju je zamijenila

Ëe, najefikasnija je bila Naukovich sa 7 pogodaka i sada se veÊ definitivno nametnula treneru Josipu ©ojatu kao igraËica u koju se treba imati veliko povjerenje. Nakon nje, po 6 pogodaka postigle su FraniÊ, Tatari i HrgoviÊ. Mladost Podravke joπ jednom je pokazala svoje velike potencijale.

Sve u svemu, razlika u klasi se opet pokazala na koprivniËkom parketu pa je ©ojat dao priliku svim igraËicama da osjete slast joπ jedne prvenstvene pobjede.

Protiv Splita za Podravku Vegetu su igrale: StanËin, Galkina, Vresk 3, Tarle, GolubiÊ 2, PalËiÊ 2, Hodak 2, BlaæekoviÊ 1, Sirovec, PopoviÊ 1, FraniÊ 6, Naukovich 7, Tatari 6 i HrgoviÊ 6.

B. F.

RK Podravka Vegeta u europskom Kupu kupova

Podravkaπice protiv danskog Aarhusa Na ædrijebanju parova europskog Kupa kupova koje je odræano 18. sijeËnja u BeËu, rukometaπice Podravke Vegete za suparnice su dobile danski Aarhus. Ta ekipa je desetoplasirana u danskom prvenstvu, ali direktor Podravke Vegete Marijan DomoviÊ poziva na oprez, jer se u Danskoj (uz Norveπku) igra najbolji æenski rukomet.

- Za nas je najvaænije, πto smo i priæeljkivali prije izvlaËenja, da izbjegnemo susrete s norveπkim Larvikom i njemaËkim Nürnbergom, πto nam se i ostvarilo. Znali smo, kada se uvrstite meu osam najboljih ekipa, da tu nema slabih, a to nije ni danski Aarhus. Poznato je da je Danska jedna od vodeÊih europskih zemalja u æenskom rukometu i da je Aarhus sigurno

sastav koji ima svoju vrijednost. OËekuju nas dva neizvjesna ogleda u kojima Êemo nastojati izaÊi kao pobjednici. Imamo dovoljno vremena da se pripremimo za utakmice s Dankinjama - rekao je Marijan DomoviÊ.

Prva utakmica igra se u Danskoj 12. veljaËe, a uzvratna je tjedan dana kasnije u koprivniËkoj Sportskoj dvorani.

B. F.

Biljeπka

no vodio iransku reprezentaciju, dok sada taj posao obavlja Branko IvankoviÊ. Na mjestu prvog klupskog trenera FranËiÊ je naslijedio Hrvata Luku BonaËiÊa trenera, koji je uspjeπno vodio koprivniËkog prvoligaπa Slavena Belupo. Mladen FranËiÊ je, pak, trener Slaven Belupa bio prije pet godina kada je koprivniËki prvoligaπ plasmanom na πesto mjesto postigao najveÊi klupski uspjeh i ostvario prvi puta plasman u europski

Mladen FranËiÊ Intertoto kup. Uz FranËiÊa u klubu Foolad rade joπ hrvatski treneri Frane Serdarev, koji vjeæba vratare, i Nenad NikoliÊ, trener mladih kategorija nogometaπa. Ugovor s prvakom Irana FranËiÊ je potpisao na godinu dana za koje vrijeme mu i miruje radni staæ u Podravki.

S. P.

U subotu 5. veljaËe malonogometni turnir branitelja ”Kup UBIUDR Podravke”

Prvi puta i igraËi izvan Podravke Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke nastavlja sa sportskim aktivnostima u spomen na branitelje koji su poloæili svoje æivote za Hrvatsku.

Tako Êe se u subotu 5. veljaËe odræati malonogometni turnir u znak sjeÊanja na 18 poginulih Podravkinih branitelja domovinskog rata pod nazivom ”Kup UBIUDR Podravka”. Kao i na prijaπnjim turnirima, sudjelovati mogu sastavi formirani u radnim sredinama Podravke, a prvi puta na turniru Êe moÊi nastupiti i ekipe izvan Podravke. To znaËi da se oËekuje

Prva hrvatska liga - 14. kolo kuglaËa

ZagrebaËki bod za prvoligaπki ostanak MedveπËak 1958 - Podravka 4:4 3331:3340 (11,5:12,5)

Podravkaπ Mladen FranËiÊ osvojio nogometno prvenstvo Irana Hrvatski trener, inaËe zaposlenik Podravke, Mladen FranËiÊ uÊi Êe u povijest nogometne igre u Iranu. S klubom Foolad iz Ahvaza, kojeg vodi nepunih godinu dana, osvojio je naslov prvaka zemlje koja zauzima 20. mjesto na FIFA ljestvici najuspjeπnijih nogometnih zemalja. Na taj naËin nastavio je uspjeπan trenerski niz struËnjaka koji su vodili ili reprezentaciju ili iranske klubove. U Iran prvi je krenuo Miroslav ∆iro BlaæeviÊ i uspjeπ-

Da ne iznevjere tradiciju odliËnih igara na koprivniËkim stazama, kuglaËice Osijeka ’97 pruæile su sjajan otpor vodeÊem sastavu Prve lige. Nakon Istre, koja je nakon dugo vremena uspjela postiÊi minimalan poraz (5:3), to je sada uspjelo i OsjeËankama. Ipak, do iznenaenja nisu uspjele doÊi, a minimalnom porazu radovale su se kao da su pobijedile.

VeÊ u prvom paru udareni su temelji joπ jednoj domaÊoj pobjedi. Æeljka Orehovec je nakon malo odmora i dobrog rada pokazala da se vraÊa u formu, πto Podravku joπ viπe pribliæava obrani titule prvaka.

Sjajno je odigrala i Vesna GaloviÊ, iako je u T. ©ariÊ imala sve do kraja pravu suparnicu. Podravka je povela 2:0 i stekla solidnu prednost od 81 Ëunja. U drugoj seriji OsjeËanke pokazuju “zube” i poniπtavaju domaÊu prednost - rezultat je 2:2, ali ipak ostaje domaÊa prednost od 43 Ëunja. OdliËno su odigrale Marija Zver - rezultati kao kod muπkih goπÊe - reprezentativka MaareviÊ uvjerljivo pobjeureprezentativaca! je Ines Vuka, dok je dvoboj Picer - Getoπ bio prava poslastica za kuglaËke gurmane. Bio je to pravi, fajterski sudar, devetke su frcale kao na pokretnoj traci. Na kraju Picer 624, Getoπ 627 - sjajno kuglanje!

Kad je prije posljednje serije 2:2, a na stazu stiæe Marija Zver, niπta viπe nije neizvjesno. Pobjeda je osigurana, pitanje je samo gdje Êe se, na kojoj brojci zaustaviti semafor, a ovog puta to je bilo 655 Ëunjeva. Impresivno je s koliko lakoÊe do ovakvih fantastiËnih, Ëak i muπkim reprezentativcima, nedostupnih rezultata stiæe Maja. Za zavrπni dojam da je Podravka do pobjede doπla teπko “zasluæna” je Vesna Æunek, koja je nakon dobrog poËetka na kraju ipak potpisala predaju.

Rezultati: Orehovec - B. ©ariÊ 1:0 (4:0, 594:545), GaloviÊ - T. ©ariÊ 1:0 (1:0 (3:1, 629:597), Vuka - MaareviÊ 0:1 (1:3, 581:616), Picer - Getoπ 0:1 (1:3, 624:627), Zver - »aljkuπiÊ 1:0 (4:0, 655:525), Æunek - AbramiÊ 0:1 (2:2, 559:579).

igranje i sastava drugih koprivni- Prijave za natjecanje poπaljite do Ëkih tvrtki ili organizacija. Turnir utorka 25. sijeËnja na adresu: Êe se odræati u dvorani koprivniËke UBIUDR, Podravka (za nogometni policije.

S. P. turnir) ili na telefon (048) 651-573.

Jedan osvojeni bod i ogroman korak u borbi za ostanak u Prvoj ligi napravili su kuglaËi Podravke na gostovanju kod Dragaπevog MedveπËaka u Zagrebu. ©toviπe, na teπkoj kuglani s ploËama Podravkaπi su bili na najboljem putu da uzmu kompletan plijen s derbija zaËelja. Iako im to nije uspjelo, najvaænije je da je Podravka zadræala Ëetiri boda prednosti ispred rivala koji dræi predzadnje mjesto na ljestvici.

DomaÊi su odmah na poËetku stekli vodstvo od 2:0, iako su i Troπelj, a posebno Pigac imali veliku priliku da pobijede. Troπelj je gotovo uzeo “skalp” neuniπtivom Dragaπu, dok je Pigac ukupno bio bolji od svog suparnika za 21 Ëunj, a ipak je, shodno novim pravilima, izgubio 2,5:1,5 u setovima. U drugoj seriji slabo je odigrao Ruæman, zamjena Bionda malo bolje. Ugodno je iznenadio Zdravko VuËiÊ, sjajno je odigrao i bio najbolji igraË utakmice. Rezultat je smanjen na 3:1, ali je Podravka doπla do prednosti od sedam Ëunjeva. Do Zdravko VuËiÊ drugog poena doπao je i Zlatko Betlehem sa 21 Ëunjem prednosti, a o ishodu dvoboja odluka je bila u rukama sjajna igra i najbolji igraË utakmice Zdravka MikloπiÊa. Iako je Ëitav tjedan “igrao” i obeÊavao pobjedu, ipak je na kraju bio tragiËar utakmice.

Vodio je 2:1 u setovima, ali u Ëetvrtom nije izdræao - pokleknuo je kad je trebao “nokautirati” domaÊina. ©teta!

Ove subote (15 h) u Koprivnicu stiæe momËad iz Imotskog, domaÊa pobjeda je imperativ.

Rezultati: Dragaπ - Troπelj 1:0 (2:2, 589:553), Uzelac - Pigac 1:0 (2,5:1,5 553:574), ©arac - Ruæman+Bionda 1:0 (3:1, 531:509), MrkonjiÊ -VuËiÊ 0:1 (1:3, 555:599), MehmedagiÊ - Betlehem 0:1 (1:3, 552:573), Bodiπ - MikloπiÊ 1:0 (2:2, 551:532).

PojedinaËno æupanijsko prvenstvo u kuglanju UBIUDR PODRAVKA

Prijavnica - mali nogomet Naziv momËadi: Voa sastava: Telefon:

Zdravko MikloπiÊ najbolji u æupaniji Na kuglanama u –urevcu i Koprivnici odræano je pojedinaËno prvenstvo KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, s kojeg je devet najboljih kuglaËa ostvarilo plasman na prvenstvo regije. Plasman: 1. Zdravko MikloπiÊ (POD) 1211, 2.

Zdravko VuËiÊ (POD) 1201, 3. Tomislav Troπelj (POD) 1196, 4. Ivan Pigac (POD) 1189, 5. Vlado JalπiÊ (ÆELJ) 1187, 6. Franjo Miser (ÆELJ) 1174, 7. Zlatko Betlehem (POD) 1141, Petar Blaæok (GRA) 1132, 9. Goran ©egerec (POD) 1122.

8

Broj 1734 Petak 21. sijeËnja 2005.

IzvuËeni dobitnici nagrada u novogodiπnjoj nagradnoj kriæaljci U naπu redakciju stiglo je oko 800 koverti s rjeπenjima novogodiπnje nagradne kriæaljke objavljene u naπem listu, a troËlana komisija u sastavu Dobitnici nagrade mogu podiÊi Melita Ogrinec, Slavica VrËek i Biba MatiÊ Kriæan izvukla je 20 dobitnika u Podravkinom reklamnom sklanagrada - Podravkinih poklon paketa. Nagrade su dobili: 1. –uro PaniÊ, Komatnica 26, 48323 Hlebine; 2. Kruno Botko, Trg podravskih heroja 2, 48000 Koprivnica; 3. Berta RunjiÊ, Oruæanska 10, 48000 Koprivnica; 4. Elena KovaË, Miklinovec 139, 48000 Koprivnica; 5. Zdenko Pop, Baruna Trenka 11, 34550 Pakrac; 6. Marija SimoviÊ, Baruna Trenka 2/I, Prodaja Zagreb, 10000 Zagreb; 7. Marija Ledinski, Vinica 190, 48000 Koprivnica; 8. Martin HalaËek, Pemija 60 h, 48322 Drnje; 9. Mate SaboliÊ, Ul. ZeniËka 10 a, Skoplje, Republika Makedonija; 10. Vesna Polak, RadniËka c. 72 a, 48000 Koprivnica; 11. Marija Dvorski, Starogradska 17 a, 48305 Reka; 12. Vlado Lepka, M. Gupca 117, 34550 Pakrac; 13. Antun Lukπa, Ulica BeË 24, 48000 Koprivnica; 14. Jasminka Grbac, Andrije Hebranga 5/13, 34550 Pakrac; 15. Boæica KapetaniÊ, Pemija 64, 48322 Drnje;

16. Branko MariÊ, S. Paπice 19 b, 48322 Drnje; 17. Petra Jeæ, Slokovec 6, 42230 Ludbreg; 18. Krunoslav Teæak, Trg kralja Zvonimira 23, 48000 Koprivnica; 19. Emil Golub, Matije Gupca 79, 48314 KoprivniËki Ivanec; 20. Ruæica HorvatiÊ, V. Nazora 9, 52470 Umag

diπtu (Stjepan Grahovac, tel 1269) od ponedjeljka 24. sijeËnja, uz predoËenje osobne iskaznice, a onima koji nisu u moguÊnosti da podignu nagrade, poklon paketi bit Êe dostavljeni poπtom.

Nagradni pojmovi u novogodiπnjoj kriæaljci bili su: Podravka - uvijek sa srcem S Vegetom se bolje jede

Uskoro anketa o listu ”Podravka”

U platnom listiÊu anketni upitnik s nagradnom igrom Poπtovani Podravkaπi, u æelji da naπ list uËinimo πto zanimljivijim i aktualnijim za Ëitatelje, u prvom dijelu plaÊe koju Êete primiti u veljaËi bit Êe umetnut anketni upitnik. Molimo vas da u tom upitniku navedete vaπe ocjene, miπljenja i prijedloge o listu “PODRAVKA” koje Êe nam znatno koristiti u kreiranju i osmiπljavanju novih sadræaja u novinama.

Ujedno, kako bismo tim putem nagradili vaπu vjernost, prireujemo i internu nagradnu igru u kojoj Êemo u suradnji s naπim partnerom Electroluxom dati sljedeÊe nagrade: 1 roπtilj AEG Electrolux TG 240, 1 mikrovalna

peÊnica Electrolux EMM 2015, 3 tosKako bismo dobili πto relevantnije i tera Electrolux AT 260, 5 miksera iskrenije odgovore, anketa je anoElectrolux HM 250, te 20 Podravkinih nimna. Naime, ankete Êe biti numeripoklon paketa. rane i sve πto Êe biti potrebno napraviti jest da anketu popunite, otkinete njen donji dio i do 18. 2. poπaljete na adresu: List PODRAVKA, redakcija, Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica (za anketu). Gornji dio Ëuvajte jer Êe se nagrade preuzimati iskljuËivo predoËenjem tog dijela, u kojem se broj mora poklapati s izvuËenim brojem.

Unaprijed zahvaljujemo na vaπim iskrenim odgovorima, od kojih Êe Electroluxov roπtilj AEG TG 240 - svaki biti uzet u obzir u osmiπljavanju jedna od nagrada u anketi i novih sadræaja u listu Podravka.

Korporativne komunikacije nagradnoj igri

Gruntanje starog Podravca Vincekovo Trsek moj zbudi se dosti si spal, dogo na tebi je sneg leæal.

Ves si pozebel i tak mi te æal, Trsek moj zbudi se, bum te rezal.

Sutra 22. sijeËnja je Vincekovo.

Sveti Vinko je jeden od pet obligatnih (obvezatnih, obiËajnih) vinskih svecov. To se bar od negda obnaπalo vu ovim sjeverozapadnim krajevima lijepe Piπe: Nikola Novosel - Miπko naπe. Ja se veÊ letima zalaæem za to da se bar taj obiËaj ne zatere kajti smo veÊ Ëudaj lepih naπih starih πega pozabili. Istina, ima i drugih svecov kaj imaju veze z vinom, ali pet bi morali obvezno odræavati. To su: 22. sijeËnja Sveti Vinko, 23. travnja Sveti Juraj ili –urek, 24. lipnja Sveti Ivan, 29. rujna Sveti Mihovil i 11. studenoga Sveti Martin. Ja, ako bomo æivi i zdravi, vam bum rekel i zapisal zakaj je saki od njih zasluæan? E, tu sam malo preteral jer praf zapraf niti jeden od njih nema baπ nikakve direktne veze z vinom. Niti za jednoga se nemre reËi pouzdano da je bil posebni ljubitelj te boæje kapljice ili nedaj boæe da bi neπËe sluËajno pomislil da je bil pijanec.

Zaprav su vaæni datumi na koje se obdræava njihovo godovno. Zakaj Sveti Vinko?

Za Vincekovo saki vinogradar otide vu gorice, bez obzira kakva zima bila, odreæe 2-3 loze 30 - 40 cm duæine. Loze donese doma, dene ih vu nekakvu posudu, nutri nalije vodu i tak se skupa dene vu toplu prostoriju na svetlo mesto. To je pri nas najËeπÊe vu kuhinji na obloku. Takva nam loza potera pupove i onda gazda od gorica zna otprilike kak bu grozdje rodilo, odnosno kakva bu letina.

Naime, vinogradari znaju iz vlastitog iskustva, a i ono kaj su od svojih starih navËili, koji pup bude potiral grozd, a koji bu pustil list ili mladicu. Onda gazda reæe tak da ga reæe na rod ili trsa obnavlja.

Se to skupa i ni preveË sigurno jer z goricaj se nigdar niπt za sigurno ne zna. Gorice more uniπtiti suπa, prevelika vlaga, prevelika toplina, razne bolesti i πtetoËine, a tu su i pohlepni i jalni susedi i mejaπi.

Osim toga denes su i tehniËko - tehnoloπke moguÊnosti velika konkurencija samoj biologiji. To je otiπlo tak daleko da vu jesen mejaπ mejaπa ne pita koliko si nabral grozdja, nego pita koliko posude imaπ.

Ja vam zato i ponavljam da je ipak jako vaæno da se oËuvaju narodni obiËaji. Ja sem pred Ëudaj let svojega najstareπega sina gda je bil pri kraju osmogodiπnje πkole zapital kakve on πkole misli zbaviti, a on meni kaj iz puπke odpove: “ Ja bum studiral narodne obiËaje i uliËno pravo”! I kaj da mu onda reËeπ!

Vi mene razmete?

Pozdravla vas Miπko

Recept tjedna:

Koktel s raËiÊima (za 4 osobe) Sastojci: 200 g raËiÊa 200 g oËiπÊenih dagnji 100 g parboiled riæe Podravka 80 g oËiπÊenih zelenih maslina Podravka 100 g sira ementalera 1 ælica maslinova ulja Preljev: 200 ml vrhnja za kuhanje 50 g naribane kisele jabuke 1 ælica kapara 2-3 ælice konjaka 1 ælica keËapa 1 æliËica Vegete za posipavanje 2 ælice limunova soka 1 glavica zelene salate

Priprema: RaËiÊe i oËiπÊene dagnje stavite u kipuÊu i malo posoljenu vodu. Kratko ih prokuhajte i ocijedite. Riæu skuhajte u blago posoljenoj vodi, ocijedite, malo isperite pod mlazom vode i stavite u dublju zdjelu. Dodajte kuhane raËiÊe i dagnje, narezane masline, sir narezan na kockice, maslinovo ulje i sve dobro izmijeπajte.

Preljev za ovaj koktel pripremite ovako: u vrhnje za kuhanje umijeπajte naribanu jabuku, kapare, konjak i keËap. Lagano izmijeπajte, pa dodajte Vegetu za posipavanje. Na kraju umijeπajte limunov sok.

Na dno odgovarajuÊe Ëaπe ili tanjura

za posluæivanje stavite list do lista zelene salate, po salati rasporedite pripremljenu mjeπavinu raËiÊa i riæe, prelijte pripremljenim preljevom i posluæite.

Savjet: Pri pripremanju preljeva limunov sok dodajte svakako na kraju.

Lagano promijeπajte i odmah izlijte po salati.

(Vrijeme pripreme: oko 40 minuta.)

Crta: Ivan Haramija - Hans