Podravkine novine broj 1692

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLIII Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvorena dvorana ”Podravka”

Pripreme Tvornice ”Sana” u HoËama za ulazak Slovenije u Europsku uniju

3. str.

4. str.

Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader sa suradnicima posjetio Podravku

Podravka zasluæuje daljnju potporu hrvatske Vlade Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf Predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader sa suradnicima - ministrom poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva Petrom »obankoviÊem i ministrom gospodarstva, rada i poduzetniπtva Brankom VukeliÊem - posjetio je 16. veljaËe Podravku. Tom prigodom Ëelni ljudi naπe tvrtke predvoeni predsjednikom Uprave Darkom Marincem upoznali su premijera i ministre s temeljnim znaËajkama Podravke te sa strategijom naπe tvrtke, posebice na træiπtima u zemljama koje Êe uskoro postati Ëlanice Europske unije.

- Na sastanku s predsjednikom hrvatske Vlade i njegovim suradnicima posebice smo razgovarali o træiπtima jugoistoËne i istoËne Europe te o naËinima kako da unaprijedimo razvoj Podravke uz pomoÊ naπe diplomacije, posebno gospodarske diplomacije. Takoer, razgovarali smo o moguÊnostima jaËe suradnje privrednih subjekata u Hrvatskoj - rekao je nakon sastanka Darko Marinac.

Zadovoljan radnim sastankom s Ëelnim ljudima Podravke bio je i Ivo Sanader.

- U Podravki se osjeÊam kao Podravkaπ jer, izmeu ostaloga, kao predsjednik Vlade predstavljam dræavu koja je suvlasnik Podravke i u tom smislu æelim reÊi da Êemo najprije dati punu potporu svim razvojnim planovima Podravke. Osobno Êu traæiti od predsjednika i Ëlanova Uprave πto jaËu i intenzivniju prisutnost Podravke na træiπtima jugoistoËne i istoËne Europe, a i πire. Dajemo punu potporu u novim akvizicijama i æelimo da Podravka postane tzv. regionalni igraË u ovom dijelu Europe. Ona to i moæe postati, jer veÊ je i sada znaËajni faktor. ©to se pak tiËe dionica Podravke, o tome Êemo naknadno odluËiti, ali moje je stajaliπte, iz kojega moæda moæete oËitati orijentaciju buduÊeg razmiπljanja, da dræava nikada nije dobar gospodar. Dakako da u ovoj fazi æelimo dati prije svega potporu i sudjelovati u kljuËnim razvoj-

Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac upoznao je premijera i ministre s razvojnim planovima i prisutnosti Podravke na europskim træiπtima nim projektima, ali isto tako æelimo se koncentrirati na ono πto dræava mora raditi, a ona nije zato tu da upravlja poduzeÊima. ©to se pak tiËe eventualne promjene Ëlanova Nadzornog odbora Podravke, vodit Êemo raËuna hoÊe li buduÊi ili ovaj Nadzorni odbor provoditi politiku nove Vlade. Takoer, u ovom trenutku prerano je govoriti o promjeni Ëlanova Uprave, jer dosadaπnja Uprava po svemu onome πto znam zasluæuje naπu daljnju potporu. - rekao je nakon sastanka Ivo Sanader.

ObraÊajuÊi se novinarima, predsjednik hrvatske Vlade istaknuo je kako osnivanje hrvatskog prehrambenog konzorcija Vlada podræava, toËnije ona podræava sve ono πto je dobro, gdje dolazi do odreene sinergije svih privrednih subjekata i ako se taj projekat pokaæe uspjeπan, hrvatska Vlada Êe ga podræati. A o progra-

»lanovi Podravkine Uprave toplo su doËekali premijera Ivu Sanadera prilikom njegovog prvog posjeta naπoj tvrtki

mu pomoÊi Vlade hrvatskim izvoznicima Ivo Sanader je rekao: - Vlada i dræava mora pomoÊi svim izvoznim tvrtkama na dva naËina.

Jedan je kroz subvencioniranje, kroz razne potpore svakoj izvozno orijentiranoj tvrtki, a drugi je naËin razvijanje gospodarske diplomacije. U ovom aktualnom trenutku u kojemu se Hrvatska nalazi naπa diplomacija mora biti koncentrirana u dva smjera - jedan je politiËki, a to je ulazak Hrvatske u Europsku uniju i NATO. S obzirom na to da Êe to joπ trajati nekoliko godina, puno veÊi naglasak moramo staviti na gospodarsku diplomaciju, jer, primjera radi, Slovenija u Beogradu ima tridesetak diplomata koji su se koncentrirali na gospodarstvo u svom veleposlanstvu, a Hrvatska ima samo jednog ataπea za gospodarstvo. Dakle, moramo pojaËati broj i kvalitetu gospodarskih savjetnika i diplomata u naπim diplomatskim predstavniπtvima u onim zemljama koje nisu izravno vezane za Europsku uniju i NATO. Tijekom boravka u Koprivnici Ivo Sanader se susreo sa Ëelnim ljudima KoprivniËko-kriæevaËke æupanije predvoenima æupanom Josipom FriπËiÊem. Tom prigodom predsjednik Vlade upoznat je s glavnim æupanijskim infrastrukturnim projektima te istaknuo kako je cesta Zagreb - Koprivnica - Maarska apsolutno vaæna. Traæit Êe od Hrvatskih cesta aktivniju izradu projektne dokumentacije. Takoer, Sanader je podræao daljnji razvoj vodoopskrbe u æupaniji, a za daljnje rjeπavanje pitanja dræavne imovine formirat Êe se srediπnja dræavna uprava.

Bilo je govora i o poticajima u poljoprivredi, pri Ëemu je ministar poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva Petar »obankoviÊ naglasio kako ova Vlada æeli voditi aktivnu i korisnu politiku na dobrobit hrvatskog seljaka. No, Ëlanovi hrvatske Vlade takoer su upozorili Ëelne ljude naπe æupanije kako se u 2003. godini troπio novac iz 2004. godine.

U veËernjim satima Ivo Sanader i njegovi suradnici te predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir ©eks uveliËali su proslavu 14. godiπnjice osnutka koprivniËkoga HDZ-a.

2

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Podravkin periskop

Proπireni kolegij internacionalnih træiπta

Low-carb manija osvaja svijet

Nema odstupanja od biznis plana Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Racionalno i proaktivno poslovanje Podravke u Australiji moæe posluæiti kao primjer ostalim internationalima.

Tamoπnje Podravkino poduzeÊe godinama biljeæi pozitivne rezultate, lista proizvoda koji se prodaju neprekidno se poveÊava - uostalom tu je i pokrenuta diverzifikacija marke Vegeta, πire se i kanali distribucije, organizirana je i usluæna proizvodnja gulaπa, a troπkovima se dobro upravlja. To je pored ostalog istakao Ëlan Uprave Podravke Damir PolanËec na proπirenom kolegiju internacionalnih træiπta odræanom u Koprivnici proπlog tjedna. Kako je podvukao, zbog tih rezultata i dobrog menadæmenta Australija je odabrana za toËku iz koje Êe se Podravkin biznis πiriti na træiπta Dalekog istoka, Kine, Indonezije. Prvi praktiËki koraci, prema rijeËima Jadranke JaniÊ, bit Êe poduzeti krajem oæujka na sajmu Sial u ©angaju na

kojem Êe Podravka predstaviti svoje izvozne moguÊnosti i kontaktirati potencijalne partnere.

Osim Kine ispituju se i πanse kompanije sa srcem i na drugim projektnim træiπtima, a ovogodiπnji prioritet je Turska kao zemlja s najbræe rastuÊom ekonomijom u regiji i sa sedamdesetak milijuna stanovnika koji imaju sliËne prehrambene navike kao Hrvati.

- Do sada smo u Tursku izvezli stotinjak tona Vegete, prisutni smo u Ëetiri velika trgovaËka lanca, a planiramo osvojiti barem joπ jedan i poveÊati broj prodajnih mjesta, a time i prodaju. Da bismo to ostvarili najveÊi dio marketinπkih ulaganja i ljudskog potencijala u sektoru projektna træiπta iskoristit Êemo upravo za taj zadatak istakla je Snjeæana Sirovec, zamjenica izvrπnog direktora za projektna træiπta.

To naravno ne znaËi zanemarivanje rumunjskog, bugarskog, grËkog ni træiπta Afrike i Bliskog istoka, ali je posve razumljivo da se snage, odnosno

Proces razvoja organizacije Podravke d.d.

Prema posljednjim informacijama Uprave Podravke d.d., i nadalje se radi na razmatranju raznih opcija za eventualne promjene organizacije, no sad je taj proces uπao u iduÊu fazu. Naime, razmatraju se razliËiti naËini upravljanja kompanijom (tzv. corporate governance) te u sklopu toga i varijante organizacije tako da je dosad u tom smislu pred Upravom Podravke d.d. odræana prezentacija prvog prijedloga. U slijedeÊih mjesec dana pred Upravom, a vrlo vjerojatno i pred proπirenim kolegijem Uprave i prvog reda menadæmenta, odræat Êe se nekoliko prezentacija razliËitih modela upravljanja kompanijom te vezano uz to i razliËiti prijedlozi organizacije kao jednog od najvaænijih segmenata upravljanja. Naime, na cijelom procesu rade i veÊ prije angaæirani savjetnici a koristit Êe se i nadopune i prijedlozi menadæmenta Podravke. Osim toga, veÊ otprije postoje prijedlozi za odreene promjene u postojeÊoj organizaciji i naËinu upravljanja izraeni unutar i izvan kompanije koji Êe takoer sada biti ukljuËeni u navedene aktivnosti.

Nakon svega toga Uprava Podravke d.d. Êe se oËitovati i izabrati najbolji prijedlog koji Êe morati biti formuliran tako da bude relativno jednostavno provediv kroz sve poslovne funkcije. Na kraju, tek nakon odluke Uprave Podravke d.d. bit Êe poznati oblik konaËne organizacije, dok Êe dotad sve u tom smislu biti moguÊe sagledavati samo od sluËaja do sluËaja.

Dotad Êe vaæiti naputak Uprave o 10 postotnom smanjenju plaÊa za sve poslove koji se obavljaju temeljem posebnih ugovora.

Joπ jedno priznanje Podravki

Podravka proglaπena za najbolju prehrambenu kompaniju ovog dijela Europe Ugledni financijski Ëasopis ”Finance Central Europe” proglasio je Podravku najboljom prehrambenom kompanijom u jugoistoËnoj Europi u proπloj godini. Podravka je i prijaπnjih godina bila uvrπtavana na listu 100 najuspjeπnijih u svojoj kategoriji prema ocjenama financijskih analitiËara, a prvo mjesto u 2003. godini vrijedno je priznanje kompaniji koja sve viπe razvija svoj meunarodni biznis.

Piπe: Janko Erdelji Sektor za razvoj poslovanja

Damir PolanËec obrazloæio je ovogodiπnje ciljeve poslovanja financije moraju usmjeriti na fokusirana træiπta. A za Podravku to su svakako zemlje srednje Europe u kojima se susreÊemo sa sve viπe problema, a pred kojima je skori ulazak u Europsku uniju. Primjerice, u »eπkoj se biljeæi ukupni pad træiπta (πto zbog pada kupovne moÊi, πto zbog iπËekivanja efekata koje donosi ulazak u EU), cijene prehrambenih proizvoda u maloprodaji pale su za dva posto, a konkurencija provodi velike (i skupe) aktivnosti na prodajnim mjestima.

Ipak, unatoË tim problemima Podravka je, prema informaciji Ivice PunËikara, s Vegetom zadræala vodeÊi træiπni udio kod dodataka jelima. Ono πto brine i πto treba, prema dogovoru, popraviti je nedovoljna integracija Podravke i Lagrisa te proπirenje asortimana. Stoga su u Internationalu provedene organizacijske promjene, a pune ruke posla zasigurno Êe imati i novi izvrπni direktor za srednju Europu Miroslav RepiÊ. Njega odreeni problemi doËekuju i u SlovaËkoj koja takoer osjeÊa pad prometa u trgovini, rast nezaposlenosti i znaËajnu inflaciju.

Prema rijeËima direktora tamoπnjeg Internationala Æeljka Tonklina, prodaja prehrambenih proizvoda u SlovaËkoj manja je Ëak za 12,2 posto, a Podravkin pad znatno je manji od tog opÊeg trenda. Ipak, kako je reËeno, trebat Êe poraditi na jaËanju marke Podravka, na inovacijama u asortimanu posebice uvoenjem novih atraktivnih proizvoda, jaËanju odnosa s kljuËnim kupcima, te poveÊanju operativne efikasnosti. Olakotna okolnost za poslovanje leæi u Ëinjenici da je, za razliku od »eπke, ovdje uspostavljena dobra povezanost s Lagrisom koji je znatno pomogao u stvaranju boljih odnosa s kupcima.

Podravka se mora preciznije odrediti prema privatnim markama Problem pak poslovanja u Maarskoj su velike teËajne razlike te sve izraæeniji trend jaËanja kuÊnih marki.

U pojedinim trgovaËkim lancima veÊ viπe od 20 posto prometa odlazi na proizvode pod njihovim imenom. S obzirom na to da to nije specifiËnost samo maarskog træiπta, prihvaÊen je prijedlog Draæena Prosa da se ovim pitanjem pozabavi posebni Podravkin tim. Preciznija strategija nastupa mora se odrediti i za ostala træiπta, posebno za ono najznaËanije - poljsko. Tamo su negativni trendovi koji su se znaËajno odrazili na ukupno poslova-

nje kompanije zaustavljeni i kad ne bi bilo skupih repova iz proπlosti (spornih potraæivanja, pretjeranih troπkova i sl.) veÊ sada bi poduzeÊe poslovalo s dobiti.

- U Poljskoj kontroliramo oko 10.000 prodajnih mjesta, indeks distribucije naπeg najvaænijeg proizvoda Vegete je iznad 90 posto. Trebaju nam novi, træiπtu cjenovno prihvatljivi proizvodi i jasna marketinπka strategija - podvukao je direktor Neli Groza.

Za Podravku je na ovim træiπtima vaæna i efikasna borba protiv imitacija i falsifikata Vegete. Primjerice, u Rusiji su, kako je to rekao direktor Damir Perlok, postignuti dobri rezultati, a prema informaciji Alena Ipπe, za oËekivati je da Êe i spor protiv Kuhareka u NjemaËkoj donijeti pozitivno rjeπenje. No, nelojalna konkurencija i dalje u nizu zemalja grize dio træiπnog kolaËa i trebat Êe puno upornosti, znanja i odluËnosti da se Podravka odupre tome.

OËito, pred timom zaduæenim za Podravkin biznis na internacionalnim træiπtima jedna je priliËno teπka godina. Odstupanja od biznis plana, kako je podvuËeno, ne smije biti, a za sve izazove koje donose ekonomska kretanja, posebice ulazak zemalja srednje Europe u Europsku uniju, moraju se iznaÊi najbolji odgovori. Pri tome Ëlanovi tima, osim na svoje znanje, efikasnost i æelju za pobjedom, raËunaju i na potporu sluæbi razvoja, marketinga i financija Podravke.

Podravkine tvornice u Poljskoj, Maarskoj, »eπkoj i SlovaËkoj nastavljaju s radom Prema informacijama koje su se Ëule na sastanku proπirenog kolegija internacionalnih træiπta, Podravkine tvornice u Poljskoj, Maarskoj, »eπkoj i SlovaËkoj nastavljaju s radom. Trenutno se provode analize njihove efikasnosti, koriπtenja kapaciteta i provode mjere racionalizacije. Tako su u MohaËu postignute uπtede na materijalu izrade i osoblju - broj zaposlenih smanjen je sa 80 na 73, dok su u Kostrzynu uz smanjenje broja radnika poboljπani uvjeti kreditiranja, izbjegnute neke vanjske usluge, a dio slabije koriπtenih strojeva vraÊen je u koprivniËku tvornicu.

Na valu sve glasnije povike upozorenja kako stanovniπtvo razvijenog, ali i nerazvijenog svijeta, sve viπe trpi od pojave prekomjerne tjelesne teæine, pa i gojaznosti, πto po vienjima nekih institucija, poput Svjetske zdravstvene organizacije, poprima obiljeæja epidemije, s jedne strane, te na sve veÊoj popularnosti ponovo uskrsle Atkinsove dijete, s druge strane, roen je u SAD-u novi izraz koji se sve viπe pojavljuje na raznim proizvodima prehrambene industrije: low-carb. Izraz oznaËava kraticu low carbohydrate level (niska razina ugljikohidrata), a obiljeæava proizvode koji sadræe manje ugljikohidrata. ©to je loπe u ugljikohidratima?

Ugljikohidrati predstavljaju, uz bjelanËevine i masti, jedan od osnovnih gradivnih elemenata ljudskog organizma i kao takvi su naπim stanicama neophodni, meutim obilno konzumiranje namirnica koje sadræe visoku koncentraciju rafiniranih ugljikohidrata (bijeli πeÊer, bijelo braπno) provocira jako luËenje inzulina, a on brzo metabolizira ugljikohidrate dijelom u potrebnu energiju te viπak odlaæe u priËuvu, i tako se debljamo. Dr. Atkins je poËetkom 70tih godina proπlog stoljeÊa lansirao dijetu Ëiji je cilj da sprijeËi stvaranje nepotrebnih zaliha, odnosno da eliminira postojeÊe, da tijelu dade poæeljan oblik i vitalnost, te da oËuva zdravlje, a temelji se na prehrani bez koncentriranih ugljikohidrata: bez kruha, krumpira, kolaËa, slastica, zaslaenih bezalkoholnih napitaka, itd. Sada je ponovo, kao i drugi razni “modni krikovi”, izvuËena iz “naftalina” i raste joj popularnost. A onda je prehrambena industrija lansirala lowcarb modu, kao odgovor na to. Tako je Heinz lansirao low-carb ketchup. FritoLay, snack divizija kompanije PepsiCo, poËela je s uvoenjem novih marki Doritos Edge i Tostitos Edge, a radi se o proizvodima koji su baziËno od krumpira, koji je sada zamijenjen sojom i biljnim vlaknima, pa je koliËina ugljikohidrata smanjena za 60%. Unilever je postojeÊe brandove, kao Ragu, WishBone i Liptons proπirio low-carb proizvodima. Industrija piva takoer je reagirala - prodaje se low-carb pivo Michelob Ultra i Aspen Edge. Na policama je PepsiCo-va Tropicana s oznakom Light ‘n Healthy, a Coca Cola Êe u oæujku lansirati paletu aromatiziranih voÊnih low-carb napitaka pod markom Minute Maid. Meutim, pad prodaje Coca Cola oËajniËki nastoji nadoknaditi na krajnje neobiËne naËine: sad propagira kuhanje, odnosno egzotiËne recepte u kojima se koriste njeni proizvodi.

Postavlja se pitanje hoÊe li se ova posvemaπnja jurnjava za “low-carb dolarima” isplatiti i kako Êe na dulji rok utjecati na pozicioniranje pojedinih brandova. Svaki modni krik, pa i ovaj prehrambeni, ima dva ograniËenja: broj vjernih poklonika i vrijeme trajanja. VeÊ se sada træiπni analitiËari pitaju neÊe li promijenjen okus nekih poznatih proizvoda odvratiti potroπaËe i poslati ih u raπirene ruke konkurencije? A poznato je da vratiti jednom izgubljene potroπaËe iziskuje puno viπe napora nego steÊi nove. Osim toga, konditorska industrija i preraivaËi æitarica sigurno to neÊe mirno promatrati. I pronaÊi Êe se, vjerojatno, neki dokaz, naravno na temelju vrlo pomno provedenog znanstvenog istraæivanja, da je “proteinska Atkinsova dijeta vrlo opasna za ljudsko zdravlje” - pa Êe “imperija uzvratiti udarac”. A pivopije Êe i dalje pijuckati svoje “provjereno” pivo i grickati pravi krumpirov chips ne mareÊi za trbuh.

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

3

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu sveËano otvorena dvorana ”Podravka”

Ukratko

Podravka i Ekonomski fakultet na dobitniËkoj su strani

RadniËko vijeÊe prihvatilo otpremnine

Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf

Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u Ëetvrtak 19. veljaËe otvorena je dvorana za Ëije je preureenje i opremu Podravka donirala 400 tisuÊa kuna. PotpomaæuÊi ovaj pro-

jekt Ekonomskog fakulteta u obnovi dvorane, Podravka je prva hrvatska kompanija koja je pristupila tom projektu.

UoËi otvaranja dvorane, s predavanjima je zapoËela druga generacija programa FBA polaznika Podravkine menadæerske akademije.

SveËanom su otvorenju dosadaπnje

dvorane 36 prisustvovali dekan Ekonomskog fakulteta Ivan LovrinoviÊ, prodekan Ekonomskog fakulteta i voditelj programa FBA na Podravkinoj menadæerskoj akademiji Darko TipuriÊ i predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac.

Nakon uvodnih rijeËi Drenislava ÆekiÊa, izvrπnog direktora Korpora-

tivnog marketinga i komuniciranja, dekan LovrinoviÊ ispred Ekonomskog fakulteta izrazio je dobrodoπlicu i zahvalu na stupanju u strateπko partnerstvo. Naglasio je svoj ponos πto dvorana buduÊe elite hrvatskog gospodarstva nosi naziv Podravka te izrazio nadu u nastavak buduÊe suradnje. Predsjednik Marinac, koji je prisustvovao i uvodnom predavanju, podsjetio je na projekte Ljudskih potencijala koji potiËu planiranje karijere, mape nasljeivanja i praÊenje radne uspjeπnosti. Rekao je da jedino πto dijeli tvrtku od tvrtke je Ëovjek, a jedino πto dijeli Ëovjeka od Ëovjeka je znanje te je stoga izrazio svoju æelju da Podravkini menadæeri nauËe i znaju joπ viπe.

Stoga Podravka u suradnji s Ekonomskim fakultetom ulaæe sredstva u obrazovanje i usavrπavanje svojih zaposlenika, a prosperitet Podravke izbor je nas samih. Prodekan TipuriÊ podsjetio je kako je Podravka prva zakljuËila ugovor o FBA programu koji je od najznaËajnijih programa u komercijalnoj djelatnosti Ekonomskog fakulteta. Nakon potpisanog ugovora s Metropolitan University Leeds, Podravkini menadæeri s diplomom FBA moÊi Êe sluπati i taj program i steÊi diplomu EU. Izrazio je uvjerenje da su polaznici FBA programa buduÊnost hrvatskog menadæmenta koji Êe podiÊi razinu hrvatskog gospodarstva na razinu koju zasluæuju, a Podravka i Ekonomski fakultet u svojemu su straPrvo predavanje u novoureenoj dvorani ”Podravka” teπkome partnerstvu na dobitniËkoj strani.

RadniËko vijeÊe Podravke d.d. na sjednici u ponedjeljak prihvatilo je Upravin Program zbrinjavanja tehnoloπkoga viπka s popisom od 200-njak zaposlenika s kojima Êe se raskinuti ugovor o radu, a oni dobiti otpremnine. Kao πto je planirano i veÊ najavljeno, radni im odnos prestaje s 29. veljaËe, a otpremnine Êe primiti jednokratno u oæujku, zajedno sa zadnjom plaÊom. Za svaku punu godinu radnoga staæa u Podravki dobit Êe po 5000 kuna neto.

H. ©.

Belupovim rodiljama 10.000 kuna Svim svojim rodiljama hrvatska farmaceutska tvrtka Belupo isplatit Êe jednokratnu novËanu pomoÊ od 10.000 kuna. OdluËila je to 13. veljaËe Uprava Belupa. Time je Belupo, sa gotovo devet stotina zaposlenika, postao prva hrvatska tvrtka koja konkretnim mjerama sudjeluje u afirmaciji pronatalitetne politike hrvatske Vlade.

StvarajuÊi poæeljno radno mjesto te pruæajuÊi pomoÊ kada je ona najpotrebnija, Belupo je joπ jednom potvrdio da je druπtveno i socijalno odgovorna hrvatska tvrtka, kazao je Sani PogoriliÊ, predsjednik Uprave Belupa, dodavπi da je konkretna i nesebiËna pomoÊ obiteljima Belupovaca odgovor na njihov entuzijazam, predanost poslu i lojalnost kompaniji.

ZahvaljujuÊi upravo svojim zaposlenicima, njihovu znanju i kompetencijama, Belupo iz godine u godinu raste te stvara zavidnu poziciju jednog od vodeÊih proizvoaËa lijekova u srednjoj i jugoistoËnoj Europi.

naπa posla

Premijer Sanader podræava Podravkino poslovodstvo Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Podravkin je menadæment gotovo dva mjeseca osluπkivao kako Êe se nova Vlada postaviti prema koprivniËkoj tvrtki. U meuvremenu su se ispreplitale najrazliËitije priËe o tome πto Êe uËiniti kabinet Ive Sanadera, od utjecaja na strateπke odluke pa do kadroviranja u Nadzornom odboru i Upravi. Stalno su se spominjala neka nova imena koja navodno dolaze ili odlaze, πto je samo poveÊavalo nervozu. Indikativno je da je u svemu tome najstaloæeniji bio predsjednik Uprave Darko Marinac, iako su neki lokalni politiËari tvrdili da Êe mu biti zamjereno πto je u Podravku stigao u mandatu prethodne vlasti. MarinËeva je teza, meutim, bila da se premijer Sanader neÊe mijeπati u poslovnu politiku, niti Êe u najveÊoj prehrambenoj industriji traæiti “sinekure” za zasluæne Ëlanove vladajuÊe stranke.

Nakon Sanaderova ovotjednog posjeta Koprivnici, kojom prilikom je razgovorao i s poslovodstvom

Podravke, jasno je da Vlada nema tu ambiciju da bi usmjeravala rad tvrtke, a premijer i ministri nisu ni odviπe optereÊeni stranaËkim statusom pojedinih menadæera, pa su poslovodstvu dali i naËelnu podrπku. Sanaderu je izloæena vizija razvoja Podravke, upozoreno je na razne probleme u njenoj realizaciji, posebno na inozemnim træiπtima, a premijer i ministri gospodarstva Branko VukeliÊ i poljoprivrede Petar »obankoviÊ su to prihvatili bez primjedbi. U tom su kontekstu naglasili i probleme s formiranjem gospodarske diplomacije, koja bi trebala biti u funkciji inozemnih prodora.

Razgovarano je i o vlasniËkoj strukturi Podravke, πto je veÊ sloæeniji problem, gdje je dræava prisutna s ukupno 28 posto dionica. Tu je premijer ponovio svoj naËelni stav da je dræava loπ gospodar, pa je najavio da je ona spremna izaÊi iz vlasniËke strukture.

Takav je stav, usporedbe radi, u suprotnosti s konceptom “nacionalne

ekonomije”, na kojem je inzistirao HSS-ov lider Zlatko TomËiÊ, Ëiji je bio stav da se dræava ne treba odricati Podravkinih dionica. Sanaderova najava prodaje dionica ne znaËi, doduπe, da Êe to biti realizirano u narednim mjesecima, niti da Êe bilo koji potez biti uËinjen mimo volje i suglasnosti koprivniËke tvrtke. Tih 28 posto dionica, na koncu konca, ne mora biti prodano nekoj inozemnoj prehrambenoj kompaniji, moæda i konkurentskoj, πto je obiËno prva pomisao prilikom spominjanja takve moguÊnosti, veÊ bi se potencijalni partner mogao naÊi i u Hrvatskoj. To bi moglo osnaæiti kompaniju, no Ëinjenica je da je do takve odluke joπ daleko i da Êe se traæiti i detaljno preispitivati sve potencijalne moguÊnosti.

Dan nakon Sanaderova posjeta objavljen je u Poslovnom tjedniku i veliki intervju s Darkom Marincem, koji se u osnovnoj tezi, iako je napravljen ranije, poklapao s poantom premijerova

posjeta. O tome dovoljno govori naslov intervjua: “Dræava mora izaÊi iz Podravke”. Marinac je æelio naglasiti da je prodaja Podravkinih dionica ipak zadatak koji se ne provodi preko noÊi, veÊ da Êe logiËno proizaÊi iz najavljenih promjena u funkcioniranju dræavnih fondova: “Mislim da dræava dugoroËno ne treba biti u Podravki. KratkoroËno je to bilo dobro, jer smo prolazili tranziciju u kojoj se svaπta dogaalo, a dræava je bila nekakav korektor. DugoroËno, neki Êe fondovi koji danas imaju dionice biti privatizirani, pa Êe to prestati biti ulog dræave, a neki Êe nestati, poput HFP-a. Tu Êe se trebati traæiti rjeπenja, u godinu-dvije moramo raËunati da Êe dolaziti do promjena. Izravan utjecaj dræave vjerojatno Êe biti manji, ali Êe posredan utjecaj ipak ostati. Danas imamo priliËno stabilnu i dobru vlasniËku strukturu, ali nismo dovoljno efikasni. To nam je najveÊi problem.”

Vratimo se, ipak, Sanaderovu posje-

tu Podravki. Sada viπe nema dvojbe da Êe kadrovske promjene koje se tijekom vremena mogu oËekivati u Nadzornom odboru ponajviπe ovisiti o vlasniËkoj strukturi, ali i o tome hoÊe li Ëlanovi koji zastupaju dræavu biti spremni provoditi zacrtanu Vladinu politiku. »injenica je, meutim, da je ona u ovome trenutku tek naËelno poznata. Moæda je moguÊe da se preispita i broj predstavnika malih dioniËara, s obzirom na to da se veÊ poduæe govori o tome kako bi njihov udjel trebalo vezivati uz moguÊnost prikupljanja punomoÊi na dioniËarskim skupπtinama. Mali dioniËari takav potez ne bi, doduπe, prihvatili s oduπevljenjem, pa Êe se i o tome joπ puno raspravljati. Kad je, pak, rijeË o Upravi, nedvojbeno je kako je najveÊa odgovornost na samome Marincu da procijeni moæe li sa svakim od svojih aktualnih suradnika ostvarivati preuzete obveze. U tome nikakve politike ne bi smjelo biti.

4

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Tvornica Sana, HoËe

Ulazak Slovenije u Europsku uniju doËekuje se spremno Piπe: Jadranka Lakuπ

SudeÊi po provedenim aktivnostima, Podravkina tvornica ”Sana” u HoËama koja posluje u sastavu SPJ Dolcela, Lino, Kviki mirno oËekuje skori ulazak Slovenije u Europsku uniju. ZapoËela je puna primjena HACCP-a, dobivena je suglasnost za koriπtenje slova ”e” na ambalaæi, te zadovoljeni kriteriji za stavljanje zelene toËke na proizvode.

Uvoenje sustava HACCP u ”Sani” je bio dugoroËni proces za koji su ponajprije postavljene teorijske pretpostavke, da bi se zatim korak po korak provela cjelokupna implementacija u proizvodnju.

- Na svakoj vreÊici koja izlazi iz tvornice sada je oznaka naloga prema kojemu moæemo toËno utvrditi iz koje sirovine je nastao proizvod, na kojem stroju je izraen, tko ga je i kada izraivao. PraktiËki, svaki proizvod ima svoju osobnu kartu, pa imamo vrlo visoki stupanj kontrole kvalitete i takozvanu sljedljivost - rekao nam je tehnolog Zvone Finguπt.

Zvone Finguπt

Sve sloæene poslove na uvoenju HACCP-a Sanini struËnjaci napravili su praktiËki sami uz savjete Nevenke VdoviÊ iz Podravkinog HACCP tima te mariborskog Zavoda za zdravstvo zaduæenog za provoenje kontrole. Direktorica tvornice Tanja Steblovnik posebno istiËe doprinos radnika:

- I do sada su zaposleni u Sani poπtivali visoke kriterije kvalitete i zaπtite na radu, a promjene koje je donijelo uvoenje HACCP dobro su prihvatili. Proπli su i osposobljavanje posebno vaæno zbog novina u voenju dokumetacije, pa svi poslovni procesi teku bez problema.

Na svim vaflima, pudinzima, πlag pjenama i ostalim proizvodima «Sanefl koji odlaze na razliËita træiπta uskoro Êe se naÊi i oznaka ”e” kao dokaz kontrolirane teæine. U Europskoj uniji ovaj znak odobrava Institut za mjere (MIRS) kao garanciju da se u vreÊici, odnosno u pakovanju nalazi upravo ona teæina koja je oznaËena na deklaraciji.

Mnogi potroπaËi na policama odabiru samo proizvode koji nose takvu meunarodno priznatu oznaku. To od proizvoaËa zahtijeva stalnu kontrolu teæine, a u Sani se ona obavlja svaki sat. Prema rijeËima tehnologa Finguπta, svaki nalog ima svoju provjeru i dokaz teæine, pa se potroπaËima doista garantira da Êe kupnjom ovih Pod-

Proizvodi iz Sane dobivaju svoju ”osobnu kartu” prema kriterijima Europske unije

ravkinih proizvoda dobiti toËno deklariranu koliËinu.

Od poËetka godine tvornica Sana zadovoljava i kriterije za koriπtenje zelene toËke (green punkte) koja je takoer neophodna na træiπtima Europske unije. ToËnije, propisi EU

zahtijevaju da proizvoaËi podmiruju troπkove recikliranja ambalaæe, a Sana je sklopila ugovor s tvrtkom «Slopackfl kojoj Êe se plaÊati za preradu ambalaæe proizvoda koji idu na slovensko træiπte. OËito, 1. svibnja u Sani se doËekuje spremno.

Razgovor s direktorom Prodaje Podravke - Regija Istra i sjeverno Primorje Denisom StarËeviÊem

Novom organizacijom dobri proπlogodiπnji prodajni rezultati joπ Êe se poboljπati Razgovarao: Boris Fabijanec

Od 1. veljaËe ove godine direktor Prodaje u Istri i sjevernom Primorju je Denis StarËeviÊ. On je u Podravki proπao gotovo sva radna mjesta vezana za prodaju te stekao zavidno iskustvo, a u posljednje vrijeme ostvario i zapaæene rezultate prodaje. Za 32 zaposlenika prodaje u Rijeci proπla je godina bila uspjeπna, a o tome Denis StarËeviÊ kaæe: - Proπlu poslovnu godinu zavrπili smo uspjeπno, indeks na prehrani nam je 105, a i u svim grupama proizvoda prodaja nam je rasla. No, imali smo odreenih problema s prodajom grupa proizvoda od voÊa i povrÊa zbog desortiranosti. »injenica je da je proπle godine desortiranost u toj grupi proizvoda bila manja nego prijaπnjih godina, ali joπ uvijek nam je stvarala probleme i direktne i indirektne. Osim πto smo zadovoljni ostvarenim prodajnim rezultatima u 2003. godini, ta godina je bila i godina eksperimenata i priprema za novu organizaciju prodaje s kojom smo krenuli u prosincu. Detaljno smo snimili teren, analizirali kupce i odabrali prave partnere. To znaËi da nema viπe onoga modela - daj robu pa Êu ti platiti kada budem htio.

- To znaËi da nema problema u naplati?

- Tako je, s te financijske strane smo izuzetno zadovoljni. Ima sitnih problemËiÊa, ali oni su minorni.

Denis StarËeviÊ

Moæemo reÊi da ono πto je tijekom mjeseca prodano, toliko je i naplaÊeno, dakle govorimo o jednoj stopostotnoj naplati.

Efikasnija prodajna operativa i logistika -©to znaËi nova organizacija?

- Tijekom proπle godine bilo je dosta promjena u naπoj regiji, broj ljudi je smanjen, ne drastiËno, ali uspjeli smo dobiti efikasniju prodajnu operativu i logistiku. Sada se toËno zna tko πto radi i tko za πto odgovara, odnosno nema viπe praznog hoda, svi smo maksimalno u funkciji i dnevni angaæman nam je kompletno ispunjen. Bez obzira πto je nova organizacija sluæbeno poËela 1. veljaËe, mi ju provodimo od 1. sijeËnja i izuzetno smo zadovoljni

s dosadaπnjim kvalitetnim pomacima. Novom organizacijom dobivamo veÊu moguÊnost kontakata s onim od Ëega mi æivimo - mjesta potroπnje. Nekada smo u organizaciji imali kontrolora prodaje, koordinatora itd., a sada imamo uz direktora prodaje i voditelje prodaje.

Voditelj kljuËnih prodajnih mjesta je vrlo bitna funkcija jer na naπoj regiji imamo 34 takva kljuËna prodajna mjesta koja ostvaruju oko 70 posto ukupnog prometa. Potom je tu voditelj prodajne operative koji Êe biti odgovoran za prodaju na mjestima koja nisu kljuËna i na kojima ne vrijede pravila kao za kljuËna prodajna mjesta. Ova godina je prijelomna za gastro, jer na naπem podruËju ima svakakvih ”kuhinja” u tom segmentu. Naravno, prepoznali smo vaænost gastra na naπem podruËju te u novoj organizaciji postavili voditelja gastra i smrznutog programa koji Êe voditi brigu o prodajnoj operativi u tom segmentu.

- Kakve su trenutno aktivnosti Podravke u vaπoj regiji?

- Osnovne aktivnosti su oko promjene casa-sconta sa 8 na 5 posto.

Bilo je negodovanja od strane kupaca, ali svi kupci u naπoj regiji su potpisali ugovore. Pregovori nisu bili lagani, no uspjeli smo kupcima objasniti iz kojeg razloga smanjujemo casa-sconto i oni su to u konaËnici i prihvatili. Uveliko radimo na pripremi turistiËke sezone, a tu mislim na brojne javne natjeËaje, ten-

dere, snimanje konkurencije, potpisuju se novi ugovori itd. Naravno, i dalje razvijamo novu organizaciju prodaje, a da smo na pravom putu pokazuju i rezultati prodaje u sijeËnju. Naime, plan koji je, moram priznati, vrlo ambiciozan prebacili smo za 8,5 posto, a i trend poveÊane prodaje nastavlja se i u veljaËi.

Ambiciozni plan prodaje za ovu godinu - ©to oËekujete od ove turistiËke sezone?

- Kao πto sam rekao, plan prodaje za ovu godinu je vrlo ambiciozan, ali bitno je istaknuti da se vrlo kvalitetno planiralo prema svakome onome stupu u novoj organizaciji o kojima sam govorio, potom svakom putniku te se sada toËno zna koliko tko mora prodati. Naravno, tko prebaci zacrtane ciljeve dobit Êe odgovarajuÊu stimulaciju, a tko ne, bit Êe i adekvatno kaænjen.

Ne moæe se stihijski prodavati, mi u prodaji imamo 1095 proizvoda, bez proizvoda Ital-icea, koje smo morali planirati na nivou godine, a to treba i realizirati. No, ako se po jutru dan poznaje i po atmosferi koja vlada u naπoj prodajnoj ekipi mislim da smo na pravom putu. ©to se pak tiËe oËekivanja u turistiËkoj sezoni, prema najavama, ove godine bit Êe puno turista u naπoj regiji, ali puno toga ovisi o vremenu. Takoer, nadam se dobroj i predsezoni, a s obzirom da sam po prirodi optimist i siguran sam ako se ne dogodi neπto ekstremno, da Êemo i

ove godine poluËiti bolje financijske rezultate nego u srpnju i kolovozu lani koji su nam inaËe bili rekordni mjeseci.

Promjene u distribuciji roba - Kako ide proces kresanja troπkova u vaπoj regiji?

- Troπkovi su rak-rana u naπoj regiji kao uostalom i cijele Podravke.

NajveÊi problem su nam troπkovi distribucije jer bilo je sluËajeva da robu prevozi nekoliko manjih kamiona umjesto jedan πleper. Zato je dobro πto je u Prodaji Hrvatska postavljeno mjesto voditelja distribucije i logistike te Êe sigurno biti bolji protok informacija o potrebama i najefikasnijoj realizaciji. ©to se pak tiËe dostave u naπoj novoj organizaciji, zadræali smo ambulantnu prodaju, jer se pokazala neophodna i korisna, ali za razliku od prije kada je bilo πest, a po novoj organizaciji sada su tri djelatnika ambulantne prodaje, radi i ritel i gastro. Vozila koja su ostala smanjenjem tih ljudi preraspodjelom postojeÊeg kadra po novoj organizaciji stavljena su u vlastitu distribuciju. To se pokazalo kao jako dobar potez, a veÊ sijeËanjski rezultati tih prodavaËa dokazuju kako smo uspjeπno organizirali taj segmenat ambulantne prodaje i ujedno uπtedjeli na troπkovima. Sve u svemu, nova organizacija poluËuje rezultate - rekao je na kraju razgovora Denis StarËeviÊ.

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

5

Podravkina interna blagajna - odgovornost i ‘pajdaπija’

»etvorka koja je ‘obrnula’ milijune Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Vjerojatno joπ nitko nije pokuπao izraËunati kroz Ëije je ruke u Podravki proπlo najviπe novca. Usuujemo se ustvrditi kako smo doπli do odgovora na to pitanje, i to ne s velikom mukom. RijeË je o Ëetvero ljudi koji su “obrnuli” milijune i milijune.

Njihova imena su Ksenija GerπiÊ, Marija ©tefulj, –urica ©imuniÊ i Zdravko Poljak, imaju normalno radno vrijeme i nemaju menadæerske ugovore. Ekipa je to Podravkine interne blagajne, a upoznao ih je svatko tko je podizao naknadu za sluæbeno putovanje, plaÊao Podravkino grijanje, raËune za kakav otpadni materijal koji je kupio u Podravki, dao pπenicu u polog ili, uopÊe, imao kakav gotovinski ili bezgotovinski financijski aranæman s Podravkom.

Ti milijuni koje su, dakle, “obrnuli” nisu iπli niti iz njihova dæepa niti u njihov dæep, a dokaz da je rijeË o doista velikim iznosima valja potraæiti u tome πto sve Ëetvoro veÊ dugo obavlja blagajniËki posao.

Marija ©tefulj najdulje, Ëak 21 godinu, a danas se pomalo sa sjetom prisjeÊa negdaπnje atmosfere, kada su ljudi bili uljudniji, manje ustrËani i s manje financijskih problema.

- Osim toga, imamo sve viπe posla,

a kompjuterizacijom nismo baπ dobili na vremenu - kazala je ona.

Zdravko Poljak, sa 17 godina drugi po blagajniËkome staæu, otkrio je tajnu kako se bori s napasti kad se svakodnevno u rukama dræi velika lova, a πto neupuÊeni dræe problemom blagajniËkoga poziva: - Naprosto se ogugla na to, izgubio sam potpuno osjeÊaj da je rijeË o novcu.

Poljak istiËe kako su Podravkini blagajnici ponekad na meti nezadovoljnih “muπterija”: - Jednom je jedan radnik, nezadovoljan svotom koja mu je isplaÊena, odmah s vrata poËeo vikati na mene, pa i vrijeati me, kao da sam mu ja neπto ukrao. Svi ljudi ne shvaÊaju da im mi samo isplaÊujemo ono πto im nadleæne sluæbe obraËunaju.

–urica ©imuniÊ na blagajni je godinu dana manje nego jedini blagajnik i veoma je zadovoljna dvjema stvarima: poslom i kolegama: - Ne bih mijenjala radno mjesto, i to prvenstveno zbog ‘pajdaπije’. Svi Ëetvoro radimo isti odgovoran posao pa je normalno da si pomaæemo. Osim πto idemo zajedno na gablec, povremeno se druæimo i izvan posla.

I Ksenija GerπiÊ, blagajnica s najmanjim, 10-godiπnjim staæem, poput ostalih se prema novcu koji broji na poslu odnosi kao prema obiËnome papiru, a da je ipak rijeË o novcu shvati na

Putopisno - rukometni zapis iz Danske

Viborg - grad sporta Tekst i snimke: Jadranka Lakuπ Prvo πto upada u oËi pri πetnji ulicama Viborga, grada u srediπtu danskog poluotoka Yilanda, su prozori bez zavjesa i roleta koji dopuπtaju pogled u domove i urede. Tako moæete vidjeti Ëitavu obitelj okupljenu u veËernjem razgovoru u blagovaonici prepunoj antiknog namjeπtaja, usamljenu ËitaËicu udobno zavaljenu u fotelju pored kamina, slike impresionista povjeπane u sobi s diskretno upaljenim svjetlima koja tek Ëeka ukuÊane, tinejdæericu kako iz mikrovalke uzima svoj obrok, redove knjiga na policama, ukrasne predmete koji podsjeÊaju na daleka putovanja, vaze prepune cvijeÊa, brojne uredno posloæene sitne detalje koje kuÊu Ëine domom. Kao da nitko pred susjedima i prolaznicima niπta ne krije. Ili pak nitko i ne zaviruje u tue prozore, naravno osim stranaca kojima je teπko odoljeti tom neobiËnom izazovu. Tim viπe πto je svaki prozor uredno obojen svjeæom bojom, najËeπÊe bijelom. Za-

pravo kad se hoda ulicama Viborga nemoguÊe je naiÊi na kuÊu ili zgradu s neurednom fasadom. Sve izgledaju kao da su liËioci baπ juËer s njih odmaknuli skele. Bljeπtavo izgledaju Ëak i zgrade od crvene cigle, stare stotinjak godina, kao da ih redovno peru. A graevine prate liniju breæuljaka u Viborgu, okruæene su ureenim vrtovima u kojima su veÊ procvale prve visibabe, do njih vode staze i putevi koji su ovih zimskih dana briæljivo posuti krupnim æutim pijeskom kako bi se izbjegla poledica i klizanje.

Na najviπoj koti grada nalazi se katedrala sagraena u 12. stoljeÊu u romaniËkom stilu na koju su mjeπtani osobito ponosni jer predstavlja najveÊu granitnu crkvu u Danskoj. U njenoj su blizini gradska vijeÊnica, muzej i stara gradska jezgra s glavnim trgovaËkim ulicama. U njima je u petak iza 18 sati, kada sam krenula u upoznavanje grada, vladalo pravo mrtvilo. Sve trgovine veÊ su bile zatvorene, u restoranima su tek oËekivali goste, a jedini otvoreni πoping centar bio je gotovo poluprazan. Pa gdje su ti ljudi, pitala

Ponos Viborga - katedrala iz 12. stoljeÊa

kraju radnoga dana kada sva salda moraju πtimati u lipu - tu pogreπke ne smije biti. Nju smeta πto se promijenio odnos mlaih ljudi prema starijima u tvrtki, πto odnos velikih i malih plaÊa u Podravki nikad nije bio veÊi, a i joπ neπto: - Smatram kako nije u redu, a nije niti po propisu, da novac od putnih naloga za direktore podiæu njihove tajnice, to bi svatko trebao uËiniti osobno.

U internoj banci “muπterije” dolaze u valovima - nekad ih je malo, a nekad su guæve. Ovo potonje ponajËeπÊe je krajem tjedna, kada ih dnevno bude i 150. Mala, ali sloæna Ëetvorka dala je do znanja kako bi bilo dobro da ih se malo bolje opremi, no oprezno kaæu “kako bi dobro doπlo tehnoloπko osvjeæenje”. Tu prije svega misle na nove kompjutore jer sada ih imaju samo dva, ali niti brojaËi novca nisu najsvjeæijega datuma proizvodnje.

BlagajniËko radno mjesto svakako je jedno od odgovornijih u Podravki jer se radi s novcem, pa propusti mogu dovesti do velikih πteta, a to je i veoma stresan poziv. Ili, kako je zakljuËio Zdravko Poljak, prenoseÊi spoznaju do koje je doπao na jednom blagajniËkom seminaru: - Blagajnik mora biti posebno povjerljiva i precizna osoba, jer radi s gotovim novcem; tu nema mjesta πlampavosti i povrπnosti.

sam se. Isto pitanje javilo mi se i u subotnje prijepodne kada sam oko devet ujutro proπetala istim ulicama koje su se tek budile. Odgovor je doπao nakon nepunih sat vremena kada su se odjednom ispred svih trgovina pojavili πtandovi prepuni cvijeÊa, voÊa, kozmetike, garderobe, kuÊanskih potrepπtina, torbi, cipela... a na veÊini je pisalo Udsalg. Odmah sam shvatila da je to sniæenje (ili rasprodaja), jer je uz ovih πest magiËnih slova pisalo 30, 50 ili 70 posto.

MagiËnih zato πto su privukle brojne obitelji, mlade parove, umirovljenike u subotnju kupovinu. No unatoË niskim cijenama (primjerice dobre hlaËe mogle su se kupiti veÊ za 100 kruna πto je neπto viπe od 100 kuna, æenska majica za 30 kruna, muπka vesta za 230 kruna, djevojaËki sako za 50 kruna) nigdje nije bilo guæve ili nervoze.

ProdavaËice, uglavnom mlade i plavokose, vrlo su ljubazne, sluæe se engleskim ili njemaËkim jezikom, a u trgovinama za djecu obiËno su obuËene u kostime Snjegulice ili Dobre vile.

Na srediπnjem gradskom trgu u prodavaËe su se pak pretvorili poljoprivrednici s imanja u okolici Viborga nudeÊi ekoloπki proizvedeno voÊe i povrÊe, domaÊice koje kuÊni budæet popravljaju prodajuÊi rukom oslikane Ëestitke ili πarene kamenËiÊe, studentice s prekrasno izraenim unikatnim nakitom. Na ulicama se dobro trgovalo kao πto i priliËi gradu koji biljeæi najbræi gospodarski rast u Danskoj. U Viborgu je razvijena kemijska, metalska, duhanska, tekstilna i pivarska idustrija, tu djeluje jaki istraæivaËki institut, a razvijen je i sustav obrazovanja i osposobljavanja. Viborg je jedan od pet danskih gradova u kojem funkcionira teritorijalni ugovor o zapoπljavanju Ëije je osnivanje potakla Europska unija kako bi se bolje koristili strukturalni fondovi zajednice. Projekt potiËe regionalno i lokalno partnerstvo i koordinaciju u stvaranju uvjeta za zapoπljavanje, posebice tzv marginalnih grupa poput æena niæeg obrazovanja u tradicionalnim zanimanjima, starijih i onih koji dugo Ëekaju na posao, radnika s umanjenom sposobnoππÊu, izbjeglica i imigranata, mladih bez adekvatnih kvali-

»etvorka iz Podravkine interne blagajne - traæi se preciznost i odgovornost

Sindikat radnika koncerna Podravka - Sinpod

Novi predsjednik Marijan SlukiÊ Na skupu sindikalnih povjerenika odræanom u utorak 17. veljaËe 2004. izabran je novi predsjednik Sinpoda. Tu Êe funkciju u narednom Ëetverogodiπnjem razdoblju obavljati Marijan SlukiÊ.

Marijan SlukiÊ u Podravki je zaposlen neprekidno od 1989. godine, aktivni je Ëlan i sindikalni povjerenik Sinpoda od samog osnivanja, a trenutno radi u OpÊim poslovima. »lanovi Sinpoda sve potrebne informacije o radu tog Podravkinog sindikata mogu dobiti na telefon broj 1222.

Poslove vezane za blagajnu uzajamne pomoÊi koja djeluje u sastavu Sinpoda, obavljati Êe Boæidar Flis. Kontakt telefon za blagajnu uzajamne pomoÊi od 1. oæujka je 1888.

fikacija. U Viborgu su postignuti dobri rezultati koji Ëesto sluæe i kao model za osamdesetak drugih europskih gradova ukljuËenih u ovaj projekt.

Ipak, prije svega Viborg je grad sporta. Njegovi stanovnici bave se sa Ëak 30 raznih sportova za koje postoje odliËni uvjeti, ukljuËujuÊi i igraliπte za sve popularniji golf sa 18 rupa. Poznati su po najveÊem pjeπaËkom dogaanju u Skandinaviji - Haervejsmarchu koji svake godine u posljednjem vikendu u lipnju okuplja brojne poklonike hodanja iz viπe od 20 zemalja. U pjeπake koji po toËno utvrenim rutama po tresetiπtima, i πumama, kroz sela u okolici Viborga hodaju dva dana, uvrπtavaju se i stari i mladi, obitelji, timovi πkola, sportaπi. Primjerice, obiteljska ruta iznosi 2 x 20 kilometara, za djecu od 5 do 14 godina i æene iznad 50 godina predvieno je 2 x 30 kilometara, a za muπkarce izmeu 15 i 49 godina 2 x 45 kilometara. Za vrijeme pjeπaËenja nije dozvoljeno puπenje, upotreba tranzistora i kazetofona. Prava promocija zdravlja i stapanja s prirodom.

Viborg je proπaran biciklistiËkim stazama, a raπireno prijevozno sredstvo koristi se i za dolazak na omiljene rukometne utakmice u dvoranu izgraenu pored nogometnog stadiona pod

Ëijim natkrivenim tribinama je smjeπtena ogromna kuglana (zapravo bowling sa 16 staza) i sala za biljar s restoranom i igraonicom za djecu. U sportskoj dvorani Ëak postoji i poseban prostor za parkiranje i Ëuvanje bicikla uz koji se formira i pravi parking za djeËja kolica.

Jer u Viborgu je posve normalno da na utakmice dolaze Ëitave obitelji, a oni najmlai joπ se u pelenama uËe da je najdraæa boja zelena. Stoga nije neuobiËajeno vidjeti da πestomjeseËna beba u rukama dræi zelenu zveËku i da na glavi ima zelenu klupsku kapicu. Ili pak da djed «ozeljenjenfl od glave do pete u klupskoj trgovini na ulazu u dvoranu kupuje πal unuku kojem je za roendan poklonio i godiπnju kartu za rukomet. Posve je normalno da gospoe u πezdestim godinama obuku klupski dres i bez prestanka bubnjaju na velikim bubnjevima cijelu utakmicu.

Zapravo ne jednu nego dvije, jer nakon æenskog susreta osmine finala Kupa EHF na Valentinovo zaljubljenici u rukomet mogli su pogledati i sraz svoje muπke ekipe s uvijek opasnim susjedima iz Ikasta. Viborgovi navijaËi stvaraju posebnu atmosferu u kojoj nema nasilniπtva, uvreda, u kojoj se buËno nagrauje svaki dobar potez, u kojoj se pljeπÊe i protivnicima, u kojoj pobjeuje sport.

I πareni kamenËiÊi nalaze kupce

6

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Novo na Podravkinim intranet stranicama

Knjiænica i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ”

Podravkina umjetniËka galerija

Novi bibliobus

Podravkinim intranet stranicama odnedavno je pridruæena katalogizacija umjetniËkih djela u vlasniπtvu Podravke d.d., koja je rezultat zajedniËkih napora OpÊih poslova, Informatike, Internet/intranet komunikacija te Internog komuniciranja. Galerija je izraena koriπtenjem najnovije informatiËke tehnologije i svakako predstavlja korak naprijed u razvoju Podravkinog weba i prezentacije Podravkinih vrijednosti.

Do sada je u Podravkinoj umjetniËkoj galeriji sistematizirano viπe od 350 djela razliËite umjetniËke vrijednosti.

Prevladavaju uljane slike na staklu i platnu, ali ima i akvarela, crteæa, serigrafija, reljefa, kipova, radova u keramici, metalu i ostalo. Neke od ovih radova prvi put daju se na uvid javnosti. Kolekcija nije potpuna, veÊ Êe se nadopunjavati.

BuduÊi da je projekt Podravkine umjet-

niËke galerije uspjeπno priveden kraju, red je da se kaæe nekoliko rijeËi o tome kako je do projekta doπlo i kako je realiziran.

Sve je poËelo prije godinu i pol dana kad je Neven MagdiÊ, tada direktor OpÊih poslova, dao inicijativu za projekt.

ZapoËeo ga je Nikola Wolf koji je vrlo kvalitetno u studiju posnimio oko 200 umjetniËkih slika koje su u vlasniπtvu Podravke, dok je Ankica Vranar, referentica za poslove u kulturi, poËela stvarati inicijalnu bazu podataka s popisom autora i umjetnina.

Kasnije se u projekt ukljuËuje i webadministrator Marijan Gal, koji preuzima brigu o dalnjem sortiranju i punjenju baze, te je snimio novih 150 slika i skupljao informacije o umjetniËkim djelima.

Taj posao trajao je 6 mjeseci.

Na kraju se dobrovoljno u projekt

ukljuËio i Dalibor Toth, vrstan struË-njak i programer, koji je za manje od mjesec dana isprogramirao kompletnu aplikaciju za prikazivanje svih umjetniËkih djela, radeÊi kod kuÊe i izvan radnog vremena.

Podravkina umjetniËka galerija trenutno broji 347 umjetnina, a najzastupljeniji su radovi Josipa GreguriÊa (17), Ivana GeneraliÊa (13), Fedora MalanËeca (12), Josipa TurkoviÊa (11) itd.

Naravno tu su i radovi brojnih podravskih slikara i kipara naivne umjetnosti, osobito Ëlanova Likovne sekcije ”Podravka 72”.

Podravkinoj umjetniËkoj galeriji moæe se pristupiti s poËetne stranice Podravkinog intraneta klikom na «Galerija umjetninafl (dolje lijevo).

Ugodno razgledavanje!

Marijan Gal, Informatika

Protekloga je petka 25 godina rada bibliobusne sluæbe u Koprivnici obiljeæeno dolaskom novoga bibliobusa u vlasniπtvu Knjiænice i Ëitaonice ”Fran GaloviÊ”. U financiranju bibliobusa - vrijednog 954.000 kuna sudjelovalo je Ministarstvo kulture sa 500.000 kuna i KoprivniËko-kriæevaËka æupanija sa 300.000 kuna, dok je Knjiænica svojim ciljanim akcijama poput prodaje ilustriranih majica, organizacije ljetnih trænica knjiga i akcijom “Kuna za bibliobus” prikupila 104.000 kuna. U zatvaranju fincijske konstrukcije sudjelovala je Podravka sa 50.000 kuna. Vozilo je oslikao Ignac Horvat, a izradu je nadzirao prometni inæenjer Stanko Novak. Novi bibliobus moæe primiti 70 m knjiga, odnosno 3.000 svezaka.

Bibliobus Êe s obilaskom svojih stajaliπta zapoËeti poËetkom oæujka, a dosadaπnjih 27 proπireno je na 36 stajaliπta. BuduÊi da je bibliobus krenuo ispred Podravke, kao svojeg prvog stajaliπta prije 25 godina, a prije godinu dana zatvorio taj krug do izrade novoga bibliobusa, prvo stajaliπte nove pokretne knjiænice, nakon jednogodiπnje pauze, bit Êe ispred Podravke u StarËeviÊevoj ulici. Prema rijeËima ravnateljice Knjiænice Dijane SaboloviÊ Krajina, bibliobus bi trebao nadoknaditi stacionirane knjiænice u mjestima gdje one ne postoje, te proπiriti knjiæniËne usluge na nove medije i pruæiti pristup informacijama u dislociranim mjestima. Stoga nudi bolju i kvalitetniju uslugu koja u klimatiziranom vozilu ukljuËuje automatiziranu posudbu knjiga, elektroniËku bazu podataka, moguÊnost gledanja video i DVD projekcija i koriπtenja CD-a. OpÊine i poduzeÊa financijski sudjeluju u ovome projektu, plaÊajuÊi Ëlanarinu za svoje korisnike bibliobusa.

Ines Banjanin

Izloæba u Podravki

Fotografije Marka »oliÊa - Mnogi se, vjerujem, sjeÊaju »oliÊa kao autora brojnih fotografija estradnih zvijezda, odnosno Ëovjeka koji je osmislio na stotine naslovnih stranica, ali ovaj put to je jedan drugi »oliÊ kakvog malo poznajemo. Stoga nam je vrlo drago πto je odluËio jednu ovakvu izloæbu postaviti i u Podravki, tim prije πto su nam i njegovi motivi s fotografija dobro poznati.

Osim doæupana, nazoËnima su se obratili i Mladen PavkoviÊ i Mara Bareza ispred organizatora, Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravke. Na otvorenju izloæbe sudjelovali su i Ëlanovi Literarne sekcije KUD-a Podravka, koji su proËitali nekoliko svojih pjesama.

Izloæbu su zajedniËki organizirali Podravkini OpÊi poslovi i Udruga branitelja Podravke (UBIUDR), a moS otvorenja izloæbe fotografija Marka »oliÊa u Podravki æe se razgledati do kraja mjeseca.

Pred velikim brojem posjetitelja proπlog je petka u Izloæbenom salonu Podravke otvorena izloæba fotografija istaknutog hrvatskog umjetnika Marka »oliÊa iz Zagreba. Autor se predstavio sa πezdesetak radova nastalih zadnjih godina.

- Ovo je zasigurno jedna od najuspjeπnijih izloæbi fotografija koja je u posljednje vrijeme odræana u Koprivnici - rekao je prigodom otvorenja doæupan KoprivniËko - kriæevaËke æupanije Slavko Flamaceta te dodao:

Posjet izloæbi ”Secesija u Hrvatskoj” i kazaliπnoj predstavi ”Budala za veËeru” su kazaliπnu predstavu ”Budala za veËeru” u kazaliπtu Komedija. Ova zanimljiva komedija u izvrsnoj interpretaciji glumaca izazvala je salve smijeha, pa je tako tridesetak Ëlanova Likovne sekcije bilo vrlo zadovoljno ovim posjetom kulturnim priredbama u Zagrebu.

A. V.

Aspirin pomaæe kod srËanog udara Dobijete iznenadne bolove u grudima. Pomislite na srËani infarkt. ©to Ëinite? Uzmite u obzir da odmah popijete Aspirin. AmeriËka udruga za srce to preporuËuje. Prema nedavnom izvjeπtaju objavljenom u Ëasopisu te udruge ”Circulation”, Ëak deseci tisuÊa æivota moglo bi biti spaπeno svake godine kad bi svatko u takvoj situaciji posluπao savjet udruge.

SrËani infarkt nastaje kad krvni ugruπak zaËepi srËanu, koronarnu krvnu

Obavijest Odjel za standard obavjeπtava radnike Podravke da mogu kupovati tekstil i odjevne predmete u prodavaonicama ”Perla”, Trg kralja Zvonimira 1 i ”Kruna” na Gradskoj trænici uz moguÊnost plaÊanja do 6 (πest) rata uz 10 % popusta na svu kupljenu robu od 23. 2. do 31. 12. 2004. godine. Zainteresirani radnici za kupnju u navedenim prodavaonicama moraju podiÊi potvrde za kupnju u Sluæbi ustega/obraËunu plaÊa.

Odjel za standard radnika

Druπtvena prehrana Meu ostalima, imali su prigode vidjeti ostvarenja istaknutih hrvatskih umjetnika, slikara Vlahe Bukovca, Bele »ikoπa-Sesije, Mirka RaËkog, Tomislava Krizmana, kipara Roberta Frangeπa-MihanoviÊa, Ivana MeπtroviÊa i drugih.

Nakon razgledavanja izloæbe posjetili

LijeËnik za vas

Piπe: dr. Ivo Belan

U akciju za nabavku novog kombi vozila prilagoenog prijevozu osoba s invaliditetom, πto ju je je pokrenula Udruga invalida KoprivniËko-kriæevaËke æupanije, ukljuËili su se i Podravkini zaposlenici. Sindikalni povjerenici obilazili su i informirali zaposlene na radnim mjestima, a zaposlenima koji odluËe pomoÊi ovu humanitarnu akciju iznos Êe biti obustavljen od plaÊe. BuduÊi da je novo vozilo namijenjeno i invalidima u invalidskim kolicima, potrebno je ugraditi dizalo za invalidska kolica, te je stoga cijena takvog posebno prilagoenog vozila oko 260.000 kuna, a Udruga je do sada u svojim organiziranim akcijama prikupila oko 20.000 kuna. Za ovu humanitarnu akciju prikupljanja sredstava otvoren je i posebni I. B. æiro raËun Udruge u Podravskoj banci broj 2386002-1500527068.

Kupnja tekstila uz popust i na otplatu

Likovna sekcija ”Podravka 72”

»lanovi Podravkine likovne sekcije proπlog su tjedna posjetili izloæbu ”Secesija u Hrvatskoj” u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje su uz vodiËa razgledali viπe od 1000 izloæaka s podruËja arhitekture, slikarstva, kiparstva, predmeta od keramike, metala i stakla, te mode tog vremena.

Podravkaπi sudjeluju u nabavci vozila za prijevoz invalida

æilu. Doktori smatraju da za vrijeme rane faze procesa zaËepljenja Aspirin - poznat kao agens koji spreËava sljepljivanje krvnih ploËica (trombocita) - zaustavlja stvaranje viπe ugruπaka. Ovaj uËinak moæe smanjiti teæinu i ozbiljnost srËanog udara i smanjiti rizik od ponovljenog srËanog udara.

Joπ 1993. godine, AmeriËka udruga za srce je preporuËila da se kod pojave naglog jakog bola u grudima ili drugih simptoma koji bi mogli ukazati na srËani infarkt (bol u ramenu ili vilici), uzme Aspirin od 325

miligrama. Nekoliko godina kasnije, kad se provelo ispitivanje s ciljem da se vidi koliko ljudi slijedi takvu preporuku, vidjelo se da nedovoljan broj osoba poduzima tako jednostavan korak koji moæe spasiti æivot. ”Usprkos naπe preporuke, Aspirin i dalje ostaje naπiroko nedovoljno iskoriπten i ljudi prijevremeno umiru svake godine. A ustvari velik broj smrtnih sluËajeva bi se mogao izbjeÊi”, kaæe dr. Charles Henekens, profesor preventivne medicine na bostonskom sveuËiliπtu i voditelj spomenutog ispitivanja.

Jelovnik 23. 2. ponedjeljak: - Fino varivo, kobasica, voÊe 24. 2. utorak:

- Sekeli gulaπ, krumpir pire, kolaË

25. 2. srijeda:

- Juha, pohani osliÊ, grah-salata

26. 2. Ëetvrtak:

- Junetina sa πampinjonima, pirjana riæa, salata

27. 2. petak:

- PileÊi paprikaπ, tjestenina, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Sport

7

Prva hrvatska kuglaËka liga - 13. kolo

Istra nastavlja ’sjeËu’ Teπki podbaËaj Podravkaπica u Danskoj favorita

Rukomet: Osmina finala Kupa EHF-a

Istra - Podravka 6:2 (3118:3093)

Viborg - Podravka Vegeta 37: 27 (19 : 12 )

Piπe: Æeljko ©emper Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Rober ©ostariÊ

Joπ kad je za protivnika u osmini finala Kupa EHF-a izvuËen danski Viborg poznavatelji rukometa izjavili su da je to preteπka zapreka Podravki Vegeti za daljnje evropsko igranje. Temeljeli su to na snazi danskog rukometa, jakom sastavu Viborga Ëiji zeleni dres nose dvije francuske, po tri danske i nizozemske te jedna maarska reprezentativka, ali i brojnim slabostima u igri koje ove godine iskazuju hrvatske prvakinje, usto pokoπene bolestima i ozljedama. Poraz od deset golova razlike zabiljeæen u subotu 14. veljaËe potvrdio je da su bili u pravu. Ipak, nitko nije predviao da bi se Podravka u jednoj europskoj utakmici mogla pokazati u tako loπem svjetlu. Djevojkama su Ëesto ispadale lopte, kriva dodavanja u inaËe sporom napadu bila su uobiËajena, obrana po kojoj je Podravka nekada bila poznata bila je prepuna rupa, πto su brze i spretne igraËice Viborga efikasno koristile, promaπivani su sedmerci, prva kontra odigrana je tek πest minuta prije kraja utakmice, zaradili smo i nepotrebna iskljuËenja.

Pedantni novinari zabiljeæili su 21 tehniËku pogreπku i 25 promaπaja.

Trener Goran Mren je prije utakmice od igraËica zatraæio da «poginufl na terenu, ne stavljajuÊi pred njih imperativ pozitivnog rezultata (πto je podrazumijevalo i prihvatljivi poraz od nekoliko zgoditaka).

Neke igraËice oËito ga nisu razumjele ili im moæda nije ni vaæno ispuniti oËekivanja trenera i kluba u cjelini. Primjerice, Budimir je za svega tri pogotka potroπla 11 udaraca, promaπila je Ëak i dva sedmerca, prodala je desetak lopti u napadu, a u obrani je «zujalafl, Hodak je prvi gol postigla u drugom poluvremenu, Vresk je igrala ispod razine reprezentativnog krila, Tatari je previπe grijeπila kao organizatorica (mada joj se poneπto zbog mladosti moæe i oprostiti), »uljak vjerojatno joπ neoporavljena - igrala je blijedo. Golmanicama je bilo izuzetno teπko, jer je veÊina udaraca dolazila s crte; pivotmenka Olga Assink, najbolja igraËica utakmice, Ëak im je 13 puta zatresla mreæu.

Skupile su ukupno 14 obrana, tri

Hobjila i Gilca bile su najbolje u redovima Podravkaπica

manje od vratarki Viborga, pa mogu dobiti prolaznu ocjenu. Jedine svijetle toËke bile su Hobjila i Gilca. Gabi je konaËno pokazala da ima seriju raznovrsnih udaraca iz vana (iako joπ mora popraviti postotak πuta) te da moæe precizno realizirati sedmerce, a Gilca, koju joπ nismo vidjeli da igra loπe u dresu s Podravkinim srcem, zabijala je iz teπkih pozicija ili pak iznuivala sedmerce, te bila korisna u obrani.

Pohvalu osobito zasluæuju i navijaËi Podravke koji su putovali 24 sata da bi bodrili svoje ljubimice.

Oboruæani transparentima, zastavama, obiljeæjima Podravke i Hrvatske s navijanjem nisu prestajali ni kada smo gubili i s 12 pogodaka razlike. Svojim ponaπanjem

posve su se uklopili u prekrasnu atmosferu u dvorani u kojoj je preko 2000 zaljubljenika u rukomet pokazalo da se navijati moæe i buËno i sportski istovremeno. Iako im je poraz teπko pao, a dæeparac se gotovo istroπio, po zavrπetku utakmice igraËicama su s crvenim ruæama Ëestitali Valentinovo. Ako zbog niËega drugog, djevojke bi zbog tih crvenih ruæa u uzvratnom susretu u subotu 21. veljaËe u 18 sati u koprivniËkoj sportskoj dvorani trebale pruæiti puno bolju partiju nego u Viborgu.

Za Podravku su nastupile: StanËin (6 obrana), KnezoviÊ (4 obrane) Vresk 3, Hobjila 10 (3), Gilca 5, Hodak 3, »uljak 2, KoπËak, PopoviÊ, Sirovec, BlaæekoviÊ, Tarle, Tatari 1 (1), Budimir 3 (1).

Nakon zatvaranja kuglane u hotelu “Dijamant” u PoreËu, Istra u ovom prvenstvu kao domaÊin igra u Pazinu. Ne samo da igra, veÊ hametice “tuËe” sve πto joj doe u Pazin. Nakon Rijeke i Osijeka ’97, koji su poraæeni sa 1:7, samo neπto bolje proπla je Podravka - poraæena je 2:6. HoÊe li Istra “skinuti” i Ëetvrtog Ëlana “velike Ëetvorke” Zagreb, saznat Êemo 13. oæujka.

Slaba igra Podravke u prvoj seriji “trasirala” je put Podravke u poraz.

Neiskusna Ines Vuka nije se snaπla na nepoznatim stazama, a Vesna Æunek nije iskoristila svoje bogato iskustvo - uz slab rezultat ima i peh, gubi za samo jedan Ëunj. Istra je povela 2:0 i stekla prednost od 52 Ëunja.

U drugoj seriji neka sasvim druga slika. Tandem Orehovec - Picer popravlja slab start prvog para, vraÊa nadu u uspjeπan ishod u Pazinu. Rezultat je izjednaËen na 2:2, a prednost od 19 Ëunjeva preπla je na stranu Podravke.

Moæe li se i do pobjede? Ne, jer domaÊe u zavrπnici imaju pravu dobitnu kombinaciju. Dvojac MaletiÊ - RavniÊ igra sjajno i pobjedi domaÊih nema prigovora. LukaË gubi od MaletiÊ s velikih 40 drva razlike, dok Zver u neizvjesnoj zavrπnici za Ëetiri Ëunja gubi protiv reprezentativne kolegice Nataπe RavniÊ.

Rezultati: MoËibob - Vuka 521:470, LioviÊ - Æunek 487:486, M. LioviÊ Orehovec 481:532, RebroviÊ - Picer 505:525, MaletiÊ - LukaË 557:517, RavniÊ - Zver 567:563.

Ljestvica nakon 13. kola: 1. Podravka 21, 2. Zagreb 19, 3. Osijek ’97 19, 4.

Rijeka 17 itd.

Ove subote slijedi obraËun vodeÊe Ëetvorke: u Rijeci se sastaju Rijeka Zagreb, a u Koprivnici Podravka - Osijek ’97 (14 sati).

Druga liga sjever - kuglaËi

Jedan Ëunj odluËio pobjednika Zanatlija - Podravka 3:5 (3084:3119)

Prava drama odigrala se u posljednjim sekundama zavrπnice dvoboja u »akovcu kod rezultata 3:1 i sedam Ëunjeva prednosti za domaÊi sastav.

Nakon vrlo slabe igre tandema VuËiÊ - BakaË domaÊi su poveli 2:0 i 18 drva prednosti. U drugom paru Ruæman gubi, dok Troπelj osvaja poen i smanjuje prednost domaÊih na sedam Ëunjeva. U zavrπnici iskusni MikloπiÊ uvjerljivo je bolji od Vukoje, prednost u ukupnom broju Ëunjeva sada je na strani Podravkaπa. OdluËuje dvoboj ZubiÊ - Betlehem u kojem su oba igraËa u borbi s vremenom. U posljednje 23 sekunde Betlehem ima joπ tri hica, domaÊin Ëetiri. Betlehemu to uspijeva, a ZubiÊu je “iscurilo” vrijeme.

Betlehem osvaja poen s Ëunjem prednosti, a Podravka je u zadnji Ëas “odletjela” do pobjede.

Na ljestvici Podravka je prva s Ëetiri boda prednosti, a u nedjelju (14 sati) u Koprivnici se igra derbi Podravka KoprivniËki navijaËi bili su ovaj put bolji dio ”ekspedicije” u Dansku Bjelovar.

Rezultati: Cenko - VuËiÊ 501:493, ÆnidariÊ - BakaË 524:514, GraπiÊ Ruæman 526:515, Koπak - Troπelj 503:525, ZubiÊ - Betlehem 534:535, Vukoja - MikloπiÊ 496:537.

Zlatko Betlehem - pobjeda u posljednjim sekundama

Druga liga istok - kuglaËice

NK Slaven Belupo

Slavenaπe oËekuje teπko gostovanje u Rijeci Belmice bolje u gradskom derbiju U sklopu priprema za nastavak prvenstva nogometaπi Slaven Belupa ovaj su tjedan intenzivno trenirali te odigrali i dvije prijateljske utakmice. Pobijedili su Naftu iz Lendave 3:0, a pogotke su postigli Gradiπtanac, RadiÊ i GuÊ. Takoer, pobijedili su i treÊeligaπa GraniËara iz –urevca 1:0 pogotkom Srpaka.

U urevaËkoj utakmici πef struËnog stoæera Ivan Bedi i trener Milo NiæetiÊ zapravo su traæili alternativna rjeπenja za susret protiv Rijeke jer je medicinska slika Slavenaπa viπe nego loπa. Ozlije-

eni su Boæac, ViπkoviÊ, P. Boπnjak, Milas i Dodik, na pripremama mlade reprezentacije su Gal, ©omoci i VukojeviÊ pa Êe Slavenaπi priliËno nekompletni krenuti u Rijeku. O oËekivanjima na tom gostovanju Milo NiæetiÊ kaæe: - Rijeka je sigurno lagani favorit u tome susretu, ali Ëvrstom igrom i ako im uspijemo nametnuti tempo od prve minute, uz potrebnu dozu opreza, mislim da imamo πanse. Treba traæiti prilike, po moguÊnosti dati pogodak, a svaki rezultat osim poraza je za mene

dobar. Ja sam realni optimist te oËekujem Ëvrstu i dobru utakmicu.

Odreeni optimizam s NiæetiÊem dijeli i Ivan Bedi: - Nadam se da do odlaska u Rijeku neÊe biti novih ozljeda, da Êe se neki igraËi oporaviti i da Êemo imati sastav koji Êe se ravnopravno suprostaviti RijeËanima. Cilj nam je i dalje plasman u prvu polovicu ljestvice i nadam se da Êemo ga ostvariti, iako smo u momËad morali uvesti nekoliko vrlo mladih i joπ uvijek nedovoljno iskusnih igraËa.

B. F.

Belma - Koprivnica 7:1 (3126:3010) Mlade kuglaËice Belme uvjerljivo su nadigrale iskusniji sastav Koprivnice. Viπe se oËekivalo od “goπÊi” koje su odigrale ispod oËekivanja. Sve je bilo gotovo veÊ nakon prve serije. Tandem Belec - Puhala sa 2:0 i 111 Ëunjeva prednosti trasirao je put u pobjedu. PoËasni poen za Koprivnicu osvojila je Mirica IliÊ, sa 567 Ëunjeva igraËica derbija.

Rezultati: Belec - BlaæeviÊ 540:518, Puhala - SertiÊ 550:461, Milas - LonËar 495:485, Tuba - KuËko 477:475, DuπiÊ - Kralj 528:504, HirjaniÊ - IliÊ 536:567.

8

Broj 1692 Petak 20. veljaËe 2004.

Sajam PROD-EXPO u Moskvi

Podravka predstavila proizvode koje prodaje u Rusiji U Moskvi je od 9. do 13. veljaËe odræan 11. po redu Meunarodni sajam prehrane i trgovine PROD-EXPO 2004. Ovaj najveÊi i najznaËajniji sajam u Ruskoj Federaciji i zemljama CIS-a uvijek okupi izlagaËe iz raznih zemalja - Poljske, Maarske, NjemaËke, Italije, ©panjolske, Belgije, SAD-a, Finske i dr., a tako je bilo i ove godine.

Podravka je, u suradnji sa svojim uvoznikom i glavnim distributerom, firmom Fort Trade Food iz Moskve, predstavila cjelokupni asortiman proizvoda koji prodaje na ruskom træitu (na slici). Sajam je bio prilika za susrete s veÊ postojeÊim distributerima, s kojima je razgovarano o rezultatima proπle godine te planovima razvoja i πirenja distribucije u 2004., pogotovo u regijama Ëiji je razvoj jedan od prioriteta u ovog godini.

Sajam je iskoriπten i za prikupljanje informacija o potencijalnim, novim partnerima za one regije u kojima joπ nemamo distributere svojih proizvoda.

Mirjana Perlok, voditelj Marketinga u Moskvi

Odjeci velike Podravkine nagradne igre

Sanjali æivot, a doæivjeli san Zabiljeæila: Ines Banjanin BraËni par Mirjana i Mladen Lukanec iz Novog Virja, dobitnici nagradnog putovanja u igri “Podravka juhe & Talianetta vode vas i na kraj svijeta”, krajem proπlog mjeseca vratili su se sa svojeg putovanja iz snova. U suradnji s turistiËkom agencijom osmislili su putovanje na Tajland u vrijednosti 50.000 kuna, ukljuËujuÊi dæeparac.

Nakon povratka ispriËali su nam svoje dojmove s puta koje vam ukratko prenosimo.

Prva tri dana proveli su u hotelu Rembrandt u Bangkoku za kojega kaæu da je prenapuËen i buËan grad prepun smoga i nedostka svjeæega zraka, ali grad s mnogo sadræaja.

Preostalih devet dana ugodno su proveli u 900 km udaljenom Phuketu, najveÊem otoku u Tajlandu i jednoj

od najpopularnijih destinacija za odmor u JugoistoËnoj Aziji, koja se joπ naziva i Biser Tajlanda. Prema Mirjaninim rijeËima, mnogobrojnim se turistima nude raznovrsni sadræaji i oni su nastojali u dva tjedna iskoristiti sve πto se nudilo i vidjeti πto viπe toga.

- Nije nam bio cilj doÊi u mjesto koje odavno sanjam i zatvoriti se u hotel. Æeljeli smo πto viπe toga iskusiti i doæivjeti, razgledati hramove, posjetiti otoke, kupovati, cjenkati se, isprobati hranu... i sve πto rade turisti.

Svatko ima svoj osobni doæivljaj mjesta koje posjeti i teπko ga je objektivno opisati, ali znam da mi se ova æelja nikada ne bi ostvarila da nisam sudjelovala u Podravkinoj nagradnoj igri.

Kada sam saznala da sam postala dobitnica nagradnog putovanja i da mogu birati destinaciju, odmah sam odluËila da putujemo na Tajland. U tom sam trenutku æeljela zagrliti cijeli

svijet, jer mi se ostvarila æelja iz snova - rekla je Mirjana Lukanec.

Cjelokupan je put do odrediπta sa Ëekanjima i presjedanjima u zraËnim lukama trajao 20 sati πto je bilo dosta naporno, ali boravak u Tajladnu bio im je ugodan pa Mladen kaæe kako bi se brzo naviknuo na æivot na Tajlandu, ukoliko bi se pomirio s time da umjesto kruha jede riæu, a Mirjana nadodaje kako bi tamo sigurno dobro doπla Vegeta.

- Prehrana se uglavnom bazira na riæi i povrÊu i sasvim je drugaËija od naπe kuhinje. Usluga je vrhunska, plaæe su prekrasne, mnogo smo toga vidjeli i doæivjeli, jer upoznali smo jednu sasvim drugaËiju kulturu i naËin æivljenja.

Mirjanu i Mladena takoer se dojmilo neobiËno komuniciranje i snalaæenje u prometu, jer svi voze veoma brzo i ”sporazumijevaju” se trubljenjem.

- Turisti koriste prijevozno sredstvo “tuk-tuk” u kojemu smo se dva sata vozili i razgledavali mjesto za samo oko tri kune. Na Tajlandu je uobiËajeno cjenkanje pa sam tako kuÊi donijela lepezu za koju je trgovac traæio 3.750 bahti da bi mi je na kraju prodao za 200 bahti, odnosno 30 kuna. Nepoznavanje njihovog jezika nije bila prepreka niti za kupnju, niti za dobar provod.

- U svakom sluËaju, nama se i te kako isplatilo sudjelovati u Podravkinoj nagradnoj igri, jer smo doæivjeli neπto πto si nikada ne bismo mogli priuπtiti, a sad i mi i svi naπi susjedi s nestrpljenjem Ëekamo sljedeÊu - Podravkinu nagradnu igru - rekla je Mirjana Lukanec.

Mirjana i Mladen Lukanec oËarani su prirodnim i kulturno-povijesnim ljepotama Tajlanda

Recept tjedna:

Krafne Sastojci: 1 kg mjeπavine za krafne Podravka 450 ml mlake vode 40 g svjeæeg kvasca 50 ml ulja Postupak: Od mjeπavine za krafne odvojite 2 ælice, a od 450 ml vode odvojite oko 50 ml. Dodajte im svjeæi kvasac (40 g) i ostavite neka se diæe 15 minuta na toplom mjestu. Preostaloj mjeπavini dodajte dignuti kvasac, 50 ml ulja i postupno dolijevajte preostalu vodu.

Umijesite glatko tijesto i ostavite ga stajati 30 do 40 minuta.

Dignuto tijesto razvaljajte na debljinu od 0,5 do 1 cm te reæite kalupom promjera oko 8 cm. Izrezano tijesto ostavite stajati joπ 15 do 20 minuta.

Dignute krafne stavite peÊi u veÊu koliËinu dobro ugrijanog ulja tako da ih poloæite u ulje gornjom stranom.

Præite pokriveno oko 3 minute, maknite poklopac, okrenite krafne i præite dalje dok se ne zarumeni i druga strana.

Vadite ih πupljikavom lopaticom i stavljajte na upijajuÊi papir.

Joπ tople krafne posipajte πeÊerom u prahu.

Savjet: Tijesto za pripremu pokladnica ne smije se ohladiti, stoga se radi u toploj, zatvorenoj prostoriji, a braπno treba biti sobne temperature.

Ukoliko æelite pravu poslasticu, uπtrcajte πpricom za ukraπavanje torti (najtanjim nastavkom) u srediπte gotovih krafna malo mijeπane Podravkine marmelade.

Crta: Ivan Haramija - Hans