Podravkine novine broj 1690

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com Godina XLIII Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Obrazovanje Podravkaπa na teËajevima, seminarima, srednjim πkolama, fakultetima i postdiplomskim studijima

PoËela ”sezona” Podravkinih krafni!

3. str.

Aktualno

Potpisan ugovor izmeu Podravke i Electroluxa

Tiskara do daljnjega ostaje u Podravki

Partnerstvo u sluæbi potroπaËa

Piπe: Hrvoje ©labek

Podravkina Uprava donijela je odluku kako do daljnjega obustavlja proces dezinvestiranja KoprivniËke tiskare. Time je zasad s dnevnoga reda skinuto pitanje koje je tjednima stvaralo razdor izmeu Uprave te sindikata PPDIV-a i RadniËkoga vijeÊa tiskare, koji su se oπtro protivili prodaji.

- Od prodaje tiskare Uprava je u ovome trenutku odustala jer uvaæava tvrdnje radnika i njihovih predstavnika kako to poduzeÊe, iako izvan Podravkinoga kor-biznisa, ima πanse dobro poslovati u okviru koncerna - izjavio je Drenislav ÆekiÊ, direktor Korporativnog marketinga i komuniciranja.

Prema njegovim rijeËima, doÊi Êe do promjena u menadæmentu tiskare te do angaæiranja struËnjaka koji Êe imati zadatak pronaÊi poboljπanja za voenje tvrtke te, prije svega, raditi na poveÊanju obujma poslova i nalaæenju novih, kako unutar Podravke tako i izvan nje.

- Nije iskljuËeno da Podravkina tiskara postane novom Danicom kazao je ÆekiÊ.

Naime, Podravkina mesna industrija prije nekoliko godina bila je generator gubitaka, odluËeno je da se dezinvestira i odreeni koraci u tome smjeru bili su uËinjeni. No, dolaskom Duπka TomaπeviÊa, (sadaπnjeg Ëlana Podravkine Uprave), na Ëelo Danice, poslovni trend se promijenio, Danica posluje dobro, a o njezinoj prodaji viπe se ne razmiπlja.

Rok u kojem bi se pokazalo moæe li istim putem i KoprivniËka tiskara, kako doznajemo, nije odreen. No, nije tajna kako Êe za to trebati uloæiti mnogo napora, ne samo u pogledu πirenja posla - πto znaËi borbu s nemilosrdnom i brojnom konkurencijom - veÊ i na polju smanjenja nabavnih i proizvodnih troπkova te nekih tehnoloπkih inovacija.

Potpisi Ratimira RatkoviÊa i Lordana KondiÊa za joπ ËvrπÊu suradnju Piπe: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf

Tijekom petogodiπnje plodne suradnje Podravke i Electroluxa proveden je niz zajedniËkih projekata, od onih promotivnih do humanitarnih. Dva su partnera suraivala u pripremanju serijala ”Male tajne”, u izdavanju knjiga ”Recepti iz Vegetine kuhinje”, ”Slatke fantazije” ”Jela iz parne peÊnice” i ”Kreativne kuhinje s okusom Mediterana”, u pokretanju Akademije zdravog æiv-

ljenja, u brojnim nagradnim igrama i promocijama, te pomogla opremanje kuhinje u djeËjem domu ”Svitanje” u Koprivnici. ZajedniËke aktivnosti predviene su i za 2004. godinu, a πto je potvreno potpisivanjem ugovora u Ëetvrtak 5. veljaËe u Gastronomskom centru ”©tagelj”.

Ugovor su potpisali pomoÊnik izvrπnog direktora za Korporativni marketing i komuniciranje Podravke Lordan KondiÊ i direktor Electroluxa Ratimir RatkoviÊ.

- Za Podravku ovaj ugovor nije

okvir, nego temelj za πiroku suradnju, jer dosadaπnjih pet godina partnerstva pokazuje da su zajedniËki sadræaji daleko brojniji nego πto je bilo stavljeno na papir - rekao je direkotr marketinga Podravke Tomislav Horvat. Korporativne filozofije Podravke i Electroluxa su sliËne, a potroπaË je u srediπtu paænje pa je, kako se Ëulo prilikom potpisivanja ugovora, bilo lako postiÊi dogovor o suradnji.

- Electrolux je najveÊa svjetska kompanija za kuÊanske aparate,

ali je prije pet godine Electrolux Hrvatska ipak bila mala tvrtka kojoj je pruæena ruka Podravke puno znaËila. Imali smo vjeru u zajedniπtvo πto se potvrdilo u stalnoj suradnji koja se sve viπe razvija i po tome je jedinstvena u Hrvatskoj. Kroz suradnju s Podravkom, mi u Electroluxu spoznali smo da je Podravkino srce doista veliko i zahvalni smo svima koji su omoguÊili ovu suradnju rijeËi su direktora Electroluxa Hrvatske Ratimira RatkoviÊa.

2

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

Podravkin periskop

Intervju: Marin Pucar, direktor Prodaje za træiπte Hrvatske

PoveÊavamo prodaju i smanjujemo troπkove Razgovarala: Jadranka Lakuπ Snimio: Nikola Wolf Od 15. listopada proπle godine na Ëelu najznaËajnijeg Podravkinog træiπta - træiπta Hrvatske nalazi se Marin Pucar koji je direktorsko mjesto «naslijediofl od Miroslava VitkoviÊa imenovanog za Ëlana Uprave. Ovaj mladi struËnjak doπao je u poznato okruæenje, jer je do tada bio direktor prodaje mesnog programa unutar prodaje RH, poznavao je ekipu, naËin rada, jedino je umjesto jednog segmenta postao zaduæen za cjelokupni asortiman prehrane.

- Kako procjenjujete rezultate prodaje u 2003. godini?

- Moram istaÊi da je proπla godina bila viπe nego uspjeπna. Rasli smo u svim grupama proizvoda πto u danaπnjim træiπnim prilikama i nije baπ lako.

Prodaja je ostvarivala zacrtane planove, a u posljednjem kvartalu smo u skladu s mjerama Uprave Podravke napravili jednu fast cutting cost medotu. ZnaËi, na brzinu smo srezali neke troπkove. To obiËno nije popularno, tako da sam kao direktor doπao u najgore vrijeme kada se ljudima uzimaju neke benificije ili neka prava.

Meutim, buduÊi da je svima bilo bitnije da Podravka prebrodi teπkoÊe - ja sam to na sastancima operative objasnio rijeËima «majka je malo bolesna, ali ne kroniËno, nego akutno pa treba poduzeti mjere za izljeËenjefl, to je prihvaÊeno. Smanjili smo troπkove prodaje i to troπkove osoblja πto znaËi da su se zaposleni u prodaji smanjenjem mase plaÊa solidarizirali sa situacijom, zatim racionalizirali smo troπkove transporta i vanjskih usluga kao πto su ugovori o djelu i student servis.

Dakle, godinu smo zavrπili uspjeπno i πto se tiËe rasta prodaje i πto se tiËe smanjenja troπkova.

Marin Pucar

kove. Naπ poslovni plan za 2004. godinu razradili smo na regionalne planove, godiπnji budæet troπkova rasporeen je takoer na razini regije kako bi svi mogli upravljati sa svojim budæetima i mogli realizirati postavljene rezultate. Sada imamo poslovni plan svake regije i godiπnji budæet troπkova regije kao da je svaka naπa regija svojevrsni d.o.o. bez pravne osobnosti. Regije su ostale iste s time da smo dvije poslovnice - Zadar i Istru osamostalili kako bismo uËinkovitije upravljali ljudima, odnosno rezultatima prodaje. Dakle, za Dalmaciju se toËno zna koliki je poslovni plan poslovnice Zadar, a koliko ostalog dijela regije, odnosno koliko smiju troπiti u Istri, a koliko u primorsko goranskoj regiji. Zadatak svakog direktora regije je ostvarenje poslovnog plana prodaje uz odobreni budæet i svako iskakanje bit Êe signalizirano i ako se neÊe otkloniti doÊi Êe do promjena. Plan troπkova moÊi Êe se poveÊavati jedino ako prodaja bude rasla viπe od plana. Drugim rijeËima, misija koja je za menadæment prodaje postavljena u centrali - a to je rast prodaje i smanjenje troπkova - vrijedit Êe i za sve direktore u regijama. Oni Reorganizacija - poveÊanje dobivaju veÊu samostalnost i ulogu, ali i odgovornost, funkcionirat Êe s efikasnosti i smanjenje obzirom na prihod, broj zaposlenih, troπkova zadatke koje imaju gotovo kao direk- U tijeku je reorganizacija. Da li je to tori Internationala. Izmeu ostalog zbog stvarnih potreba ili po metodi: odreivat Êe koliko tko od zaposlenih novi direktor, novi naËin rada? doprinosi uspjehu cijele regije.

S obzirom na to da je od posljednje reorganizacije do danas doπlo do ve- PlaÊe ovise o osobnom likih promjena na træiπtu, moæemo doprinosu ocijeniti da je to neophodno. Jer u - Da li Êe imati i «oruæjefl za stimulaposljednjim godinama razvoj trgovine ciju, odnosno destimulaciju ljudi? kao naπeg partnera odvijao se velikim - Unutar prodaje manji dio plaÊe je koracima, javili su se novi trgovaËki fiksni, a veÊi je provizija. Kroz masu lanci, doπlo je do okrupnjavanja trgo- provizija na nivou regije moæe se vine, izrasli su veliki cash & carry nagraditi viπe uspjeπne od manje uspcentri, rekao bih Ëak da su se u tom jeπnih. Napravili smo segmentaciju na razdoblju desile takve promjene kao razini regije, pa svaki pojedinac ima u nekim zemljama u zadnjih 10, 15 svoj plan kako godiπnji, kvartalni tako godina. Da bismo pratili razvoj træiπta, i mjeseËni. ocijenili smo da se i mi moramo Na regijama smo napravili tri stupa. reorganizirati. Cilj reorganizacije u pr- Prvi Ëine takozvana kljuËna prodajna vom redu je poveÊanje efikasnosti i mjesta, odnosno ona kojima se posmanjenje troπkova, a ujedno nam je sveÊuju najbolji ljudi u regijama, jer su i zadatak da izgradimo sustav u kojemu nam ti kupci po volumenu prodaje moæemo mjeriti doprinos svakog po- najznaËajniji i najveÊi. Tamo moramo jedinca u prodaji. Na razini centrale puno raditi na visibility konceptu naπeg za svakog direktora toËno smo defini- asortimana u odnosu na prodajno rali zaduæenja i odgovornosti kako mjesto i konkurenciju i tu moramo bismo mogli mjeriti njegovu uspjeπ- marketinπkim alatima podupirati pronost i uËinak, a isto tako smo na daju i njen rast. Drugi stup su takozvaregijama napravili segmetaciju, od- ne mikroregije, B, C i D prodajna nosno po stupovima smo definirali mjesta gdje putnici imaju po geografodgovornosti i zadatke. Tako lako skom principu svoje podruËje koje moæemo detektirati dobre i manje obrauju na isti naËin kao i do sada, dobre, odnosno manje uspjeπne ljude a treÊi stup je gastro koji Êe imati usku u prodaji. Drugi zadatak s kojim smo suradnju sa smrznutim programom.

- Kako ste novu organizaciju iskose odluËili pozabaviti je upravljanje troπkovima s ciljem da poveÊanje municirali sa zaposlenima?

- Nedavno smo odræali proπireni plasmana ostvarimo uz optimalne troπ-

kolegij, zapravo radionicu na kojoj smo sve ove promjene dobro iskomunicirali unutar πireg menadæmenta prodaje, a predstoji nam komunikacija na svakoj regiji za prodajnu operativu da bi se dala uloga i zadaci svakom Ëovjeku. Ostvarenje plana mjerit Êemo svaki mjesec, a iz uËinka pojedinca proizlazit Êe i njegova plaÊa za taj mjesec .

- Reorganizacija koju provodite vjerojatno je samo jedan od naËina prilagoavanja novim trendovima u trgovini u Hrvatskoj?

- Osim reorganizacije po regijama napravili smo i reorganizaciju u centrali. Redefinirali smo sluæbu za kljuËne kupce tako da umjesto voditelja koji se bave pojedinim kupcima imamo specijaliste za pojedine grupe proizvoda. PrateÊi razvoj trgovine koje imaju trade managere za pojedinu grupu proizvoda htjeli smo im odgovoriti s naπim specijalistima za grupe, tim viπe jer smo u asortimanu dosta heterogeni, pa je teπko biti specijalist za oko 1000 proizvoda. Imamo Ëetiri voditelja zaduæena za Vegetu i Podravka jela, voÊe i povrÊe, Lino, Dolcela i Kviki, braπno, te mesne konzerve, Adriju i Lagris. Nestle i nadalje ostaje u posebnom timu unutar Prodaje RH. Trgovina, a pogotovo 20 najveÊih u Hrvatskoj, danas je sve zahtjevnija i u segmentu trade marketinga i unapreenja prodaje, traæi dnevnu komunikaciju izmeu proizvoaËa i potroπaËa. Sve se viπe okreÊu svojim privatnim markama, pa mi iz prodaje veÊ duæe vrijeme upozoravamo na poveÊani pritisak na pojedine grupe proizvoda, posebice gdje nismo brand lideri. Moram istaÊi da Prodaja RH pozdravlja prijedlog nove organizacije Podravke πto bi vodilo pribliæavanju marketinga i prodaje te omoguÊilo bolju suradnju, dnevnu komunikaciju. U tom sluËaju marketing bi bio viπe okrenut træiπtu i jaËe pratio træiπna kretanja i bio velika podrπka prodaji. Inzistirat Êu da moja ekipa usko surauje s marketingom i nadam se da Êe to biti puno uspjeπnije nego do sada.

- U Hrvatskoj u posljednje vrijeme veliku paænju javnosti izaziva odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom.

Trgovci se æale da im to donosi veliku πtetu, a πto je s proizvoaËima?

- S obzirom na to da se zakon koji je izazvao dosta bure i u trgovaËkim krugovima i u javnosti tek poËeo primjenjivati, mi joπ nemamo egzaktnih pokazatelja kako se odraæava na proizvoaËe. Mogu iznijeti svoj osobni stav temeljen na dosadaπnjoj praksi velikog broja zaposlenih ljudi da velike kupovine obavljaju subotom i nedjeljom. Nerijetko cijele obitelji zajedno su nedjeljom odlazile u velike trgovaËke centre, a izostanak takvog πopinga zasigurno Êe pogoditi i proizvoaËe. Jer nije isto prodaje li se naπa roba πest ili sedam dana u tjednu, a pitanje je mogu li male deæurne trgovine dopuniti taj «manjakfl.

- Kako komentirate sve glasnije zahtjeve domaÊih proizvoaËa za uvoenjem reda na domaÊem træiπtu, odnosno za oπtriju kontrolu uvoza nekvalitetnih stranih proizvoda koji zbog niæih cijena nelojalno konkuriraju domaÊima?

- Podravka bi kao poznati kvalitetni proizvoaË koji pazi na svoj ugled trebala preko razliËitih institucija i strukovnih udruga od Vlade i pojedinih ministarstava joπ ËvrÊe zahtijevati da samo proizvodi odreene razine kvalitete mogu doÊi na hrvatsko træi-

πte. O tome se u naπoj zemlji puno priËa, ali niπta se ne Ëini, prisutan je uvoz jeftinih, Ëesto i sumnjivih proizvoda koji zbog niskog standarda stanovniπtva imaju prou, a Podravki koja puno ulaæe u brigu o kvaliteti oteæavaju poziciju na træiπtu.

U Splitu uskoro novi logistiËki centar - Mnogi trendovi oËito ne idu na ruku Podravki, meutim Vi najavljujete da Êe Prodaja RH u ovoj godini postiÊi zacrtani rast. Da li osim na reorganizaciju i sve πto ona nosi sa sobom raËunate i na neke druge aktivnosti koje Êe tome doprinijeti?

Za ovu godinu smo zacrtali modernizaciju naπih logistiËkih centara u koje se nije ulagalo dosta godina i koji su zbog toga postali uska grla. Predviena je izgradnja integralnog logistiËkog centra u Splitu na Dugopolju gdje Êe se na jednom mjestu naÊi svi programi unutar Podravke, dakle i prehrana i Studenac i Danica i Ital-ice. Uz to nadogradit Êemo postojeÊi centar u Zagrebu, πto Êe nam olakπati poslove i donijeti uπtede, a za iduÊu godinu planiramo logistiËke centre u Slavoniji i Rijeci. Danas su kupci sve zahtjevniji, traæe robu «just in timefl, dakle u toËno odreeno vrijeme i mi ne smijemo ni u jednom segmentu dozvoliti uska grla jer se kaπnjenja kaænjavaju i penalima.

S obzirom na naπ πiroki asortiman, odnosno prodajni portfolio u kojem imamo gotovo 1000 artikala, pokrenuli smo proces njegova optimiranja. Naime filozofija trgovine je da dræi samo visoko obrtajne artikle. To od nas traæi da one proizvode koji se nisu pokazali uspjeπnima ukidamo, a pokuπamo s novima. Tu Êemo usko suraivati s marketingom da definiramo ciljeve novog proizvoda i ako on u odreenom razdoblju ne zadovolji, odnosno ne ostvari zacrtani nivo prodaje, morat Êemo ga ugasiti. Proπirenjem broja artikala na prodajnom mjestu suæavamo visibility naπih lidera, jer na metar ili dva police moæemo staviti 10 naπih proizvoda u kojem Êe naπi lideri doÊi do izraæaja ili staviti 30 meu kojima oni neÊe biti vidljivi. Tako praktiËki podræavamo proizvode s manjim obrtajem πto generira i veÊe troπkove logistike, poveÊanje zaliha, manje πaræe u proizvodnji, ograniËene nabavke sirovina. Proces optimiranja bi donio uπtede na razini cijele kompanije. Mi smo ga zapoËeli, ali ne znamo koliko Êemo naiÊi na razumijevanje unutar drugih cjelina u Podravki, meutim dugoroËno za kompaniju bi to trebalo donijeti dosta uπteda.

Prodaja se zalaæe da godiπnje izaemo s puno manje novih proizvoda, ali da one koje lansiramo maksimalno podræimo u svim elementima marketing mixa. Ovako idemo na kvantitetu, proizvode prepuπtamo sebi samima, odnosno prodaji, pa se deπavalo da nakon poËetnog punjenja i postizanja indeksa distribucije ti proizvodi ostanu na policama jer nemaju potporu marketinga, potroπaË ne zna za njih i oni ne uspiju. To nije dobro za nas i mi se moramo odrediti da idemo s manje artikala. Konkurencija je velika i proizvod sam ne moæe uspjeti.

InaËe sam optimist i uvjeren sam da Êe ova godina, koliko god teπka, biti i uspjeπna. Ekipa u prodaji ostvarit Êe zacrtano, jer radimo od jutra do mraka, puni smo volje i znanja, a u takvom okruæenju - bez obzira na to πto svima trpi privatni æivot - uspjeh neÊe izostati.

Proizvodnja u suradnji s majkom prirodom Piπe: Vedran Kelek Sektor za razvoj poslovanja Organska hrana svakim danom uæiva sve veÊu paænju javnosti. Prema opÊeprihvaÊenoj definiciji, to je hrana proizvedena bez upotrebe sintetiËkih kemikalija poput pesticida, herbicida, umjetnih gnojiva i sl. AnalitiËari joj predviaju brzi rast u buduÊnosti, a njihove procjene se u velikoj mjeri temelje na rastu svijesti potroπaËa o zdravom naËinu æivota i zdravoj prehrani. Rastu popularnosti doprinose i negativni prizvuci genetski modificirane hrane, kravljeg ludila, raznih bolesti i sl. Træiπte organske hrane je najrazvijenije u industrijski razvijenim zemljama. Prema analitiËarima UN-a to je velika prilika za zemlje u razvoju, buduÊi da organska proizvodnja omoguÊuje oËuvanje ekologije te rezultira znatnim ekonomskim i druπtvenim koristima, a pruæa i moguÊnosti træiπnog prodora u razvijenije zemlje.

Na naπem kontinentu ima oko 3,7 milijuna hektara obradivog zemljiπta, od Ëega na organsko zemljiπte u zemljama centralne i istoËne Europe otpada neπto viπe od 10%. Te se zemlje, prema razvijenosti infrastrukture za organsku proizvodnju, mogu podijeliti na predvodnice (»eπka, Maarska, Poljska, SlovaËka), zemlje brzog rasta organske proizvodnje (BaltiËke zemlje, Slovenija) te zemlje na samom poËetku razvoja (Albanija, Bugarska, Hrvatska, Rusija, Ukrajina, SiCG itd.).

Organska hrana je joπ uvijek uski segment træiπta, tzv. træiπna niπa. Na træiπtima centralne i istoËne Europe organskom proizvodnjom se bave uglavnom manje specijalizirane kompanije. KljuËni preduvjeti njihova uspjeha i razvoja organske proizvodnje su financijska, edukacijska, konzultantska i marketinπka potpora dræave, prihvaÊanje organskih proizvoda od strane trgovaca i potroπaËa. Jedna od prepreka uspjehu organskih proizvoda je relativna skupoÊa u odnosu na klasiËne proizvode. U »eπkoj su oni skuplji od klasiËnih za 10-20%, u Poljskoj za 3050%, a u Hrvatskoj za 50-100%. Prepreke jaËem prodoru na træiπte su i male proizvedene koliËine, nestabilna ponuda organskih proizvoda i certifikacijski sustavi koji traæe Ëeste, opseæne, te financijski izdaπne kontrole.

Usprkos tome, odnedavno su u segmentu organske hrane prisutni i neki veliki svjetski proizvoaËi. Heinzov organski ketchup i Campbell Soupova organska juha od rajËice prvi su proizvodi iz njihove vlastite organske proizvodnje. Oni u kratkom roku vje rojatno neÊe imati opipljiviju financijsku korist od organske proizvodnje, ali su dobili bodove pozicionirajuÊi se kao kompanije koje brinu o zdravlju potroπaËa. Kraft i Unilever uπli su u ovaj segment akvizicijama, dok Hain Celestial, najveÊi svjetski proizvoaË organske hrane, jaËa poziciju akvizicijama, ali i razvojem svojih proizvoda.

Nama je blizak Vegafruit, bosanski preraivaË voÊa i povrÊa, koji je u sijeËnju 2003. poËeo s organskom proizvodnjom, a Æeljko MavroviÊ je meu prvima Hrvatsku prepoznao kao zemlju koja nudi znaËajne prednosti organskim proizvoaËima. SlijedeÊi navedene primjere, neke od veÊih hrvatskih kompanija imaju planove za poËetak organske proizvodnje. Prisustvo u tom segmentu moæe puno znaËiti za imidæ proizvoaËa, pogotovo ako proizvoaË uæiva status kompanije sa srcem.

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

3

Aktualna tema: obrazovanje Podravkaπa

Ulaganje u znanje - isplativa investicija Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf

Podravka veÊ niz godina ulaæe znatna sredstva u unapreenje znanja svojih zaposlenika. Financiraju se prekvalifikacije, uËenje stranih jezika, razliËiti seminari, postdiplomski studiji, a osmiπljen je i proveden jedinstveni hrvatski pothvat - POMAK. Jedna od strateπkih odrednica Podravke upravo je unapreivanje

znanja, vjeπtina i sposobnosti zaposlenih koji su posebna komparativna prednost kompanije. Poznata Ëinjenica da je ulaganje u znanje isplativa investicija, u Podravki je pretvorena u bogatu praksu koju potvruju i trenutne aktivnosti na tom podruËju.

nje edukacije POMAK. Polaznici Lidera proπle su godine, u suradnji s Ekonomskim fakultetom iz Zagreba, zavrπili FBA edukaciju usmjerenu na raËunovodstvo, financije, strategiju i marketing, dok se sada program Lider bazira na upravljanju ljudima.

Pomakove vikend seminare pohaa Pomakovi vikend seminari 68 menadæera, ukljuËujuÊi i menaU petak 6. veljaËe odræava se prvi dæere iz Podravkinih Internacionala, cjelodnevni seminar za polaznike koji se trenutno nalaze na rukovodprograma Lider u okviru dvogodiπ- noj poziciji ili su nakon stupnja proc-

jene prepoznati kao mladi menadæeri u koje se isplati ulagati. Seminari Êe trajati do kraja studenoga, uz ljetnu pauzu, a kako saznajemo od Marka RaniloviÊa, pomoÊnika izvrπnog direktora za Ljudske potencijale, na kraju je predviena izrada zavrπnog rada u obliku projekta Ëiji je cilj iskazivanje menadæerskih vjeπtina izraæenih kroz rjeπavanje konkretnih primjera. Nakon svakog predavanja obavlja se evalvacija (ocjenjivanje) seminara, sadræaja, materijala, predavaËa... kako bi se, uzimajuÊi sve kriterije u obzir, doπlo da najboljih rezultata uz πto kvalitetniji program.

Marko RaniloviÊ navodi kako pravo na obrazovanje imaju svi Podravkaπi nakon πto nadreeni menadæer utvrdi da je pojedinom zaposleniku, u skladu s novonastalim poslovnim zahtjevima, neophodna edukacija, prekvalifikacija ili nadogradnja znanja. Svaki takav zahtjev mora biti realno usmjeren i proÊi svojevrsnu kontrolnu toËku nadreenih osoba, odnosno proceduralni postupak. S pojedincem se potpisuje ugovor o upuÊivanju na obrazovanje u kojemu se izmeu ostaloga propisuje rok zavrπetka i, ovisno o visini cijene, rok obavezujuÊeg ostanka u Podravki.

Obrazovanje Podravkaπa od srednje πkole do postdiplomskih studija Poslijediplomski studij trenutno pohaa 62 Podravkaπa na ekonomskom, pravnom, informatiËkom, prehrambeno-biotehnoloπkom, prometnom, turistiËkom, grafiËkom i pedagoπkom TeËajeve stranih jezika trenutno polazi Ëetrdesetak Podravkaπa fakultetu. Od 73 polaznika, na dodiplomskom studiju ekonomije je 53

Podravkinih zaposlenika, na viπoj πkoli raËunarstva educira se osam polaznika, po troje ih je na prometnom i poljoprivrednom fakultetu, po dvoje na pravnom fakultetu, zaπtiti na radu i kinezioloπkom fakultetu, te jedan polaznik hotelijerstva. Peti stupanj prehrambene πkole pohaa dvoje zaposlenika, srednju trgovaËku πkolu jedanaestero, obrtniËku sedmero, ugostiteljsku dvoje, a srednju πkolu zaπtite na radu troje Podravkinih zaposlenika. Od Ëetrdesetak polaznika teËaja stranih jezika, viπe od 80 posto uËi ih engleski jezik, a nekolicina njemaËki i talijanski.

- Financijski su planovi obrazovanja ove godine neπto manji u odnosu na proπlogodiπnji budæet. Iz restrikcijskih su razloga postavljeni i odreeni uvjeti koje zaposlenici moraju zadovoljavati kako bi bili upuÊeni na obrazovanje i uËinjena je revizija ugovora i rokove u kojima se predvia zavrπetak programa i planiranih potreba, jer obrazovanje kadrova mora se unaprijed planirati. StruËni se seminari organiziraju sukladno potrebama pojedinog profila, a buduÊi da su namijenjeni manjem broju ljudi, oni se upuÊuju na eksterno obrazovanje. Ukoliko je edukacija namijenjena veÊem broju ljudi, nastoji se organizirati u Podravki, ali u svakom nam je sluËaju bitna povratna informacija - rekao je Marko RaniloviÊ.

OËito uËenje, odnosno stjecanje novih znanja u Podravki je afirmirano na svim razinama, a ne samo meu menadæerima. To omoguÊava prihvaÊanje i stvaranje novih ideja, prilagoavanje promjenama i inoviranje poslovanja cijele kompanije.

naπa posla

Novo zaduæivanje za otplatu starih kredita Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Posljednjih se dana otkrivaju i dodatni razlozi zaπto se Ivica RaËan s koalicijskim partnerima 23. studenoga gotovo s radoπÊu povukao u oporbu. Razlozi su mahom financijske prirode. Tjednik Globus je saznao da se Hrvatska u roku od samo dva dana, 2. i 3. veljaËe, morala zaduæiti za novih 500 milijuna eura, tako da je dræavni dug dosegnuo dramatiËne razmjere i zasigurno je preπao granicu od 22 milijarde dolara, a neki spominju i milijardu viπe. Naime, Hrvatska banka za obnovu i razvoj prodala je u Londonu obveznica u vrijednosti od 300 milijuna eura, dok je Vlada na svojoj sjednici u Splitu posegnula za joπ 200 milijuna eura u obveznicama koje Êe otkupiti hrvatske banke.

Zaπto je Sanaderova Vlada, iako se u predizbornoj kampanji zaklinjala na osjetno smanjivanje vanjskog duga, posegnula za tom nepopularnom mjerom? Nesporno je da je tu rijeË o

otplati veÊ postojeÊeg stranog duga, koji upravo u tekuÊoj godini doseæe dramatiËne razmjere, odnosno oko tri milijarde dolara (i tu se pojavljuju razlike u procjenama od nekoliko stotina milijuna dolara!). Bivπi ministar financija Mato Crkvenac je izjavio da se samo do 1. svibnja treba vratiti prvih 1,1 milijardu dolara. Razumljivo je, stoga, πto se novi ministar Ivan ©uker naπao u panici i predloæio Vladi æurno prikupljanje novca, jer bi u protivnom sluËaju bilo ugroæeno djelovanje niza resora i javnih ustanova.

Usporedbe radi, RaËanova je Vlada tijekom 2003. uspjela otplatiti tek 515 milijuna dolara, a u cijelome mandatu navodno manje od Ëetiri milijarde dolara. U kakvoj se, pak, nevolji, naπao Sanader, dovoljno govori podatak da Êe aktualna Vlada u svom mandatu, uspije li ga izgurati do kraja, morati za vraÊanje vanjskog zaduæenja namaknuti Ëak 11 milijardi dolara. Ne treba previπe znanja iz eko-

nomije, kao ni bujne maπte, da bi se zakljuËilo da Êe Vlada vremenom morati ulaziti i u daljnja vanjska zaduæivanja u cilju premoπÊivanja sadaπnjeg stanja, buduÊi da je praktiËni nemoguÊe od Ëetiri proraËuna samo na otplate isprazniti otprilike jednu cjelogodiπnju dræavnu blagajnu. To bi u praksi znaËilo da staju svi razvojni projekti, a da Êe brojni korisnici proraËuna svoju apanaæu dobivati na kapaljku. ©iroj javnosti, koja u proteklih nekoliko godina na svom obiteljskom standardu nije osjetila posljedice naglog rasta inozemnog zaduæenja, nije, meutim, jasno otkuda tako naglo pogorπavanje financijske situacije?

AnalitiËari tvrde da su tome najviπe pogodovala dva razloga. Prvi je ubrzana gradnja autocesta, πto je novinara Globusa navelo na crnohumorni zakljuËak da se razvojna strategija expremijera RaËana, ako se uopÊe i radilo o nekoj dugoroËnije promiπlje-

noj politici, svela na ovakvu sintagmu: ceste »aËiÊu, otplata Sanaderu!

Neπto od toga ipak je sadræano u neumoljivim brojkama. Naime, proraËunska stavka za gradnju autocesta u posljednje se dvije godine Ëak pet puta mijenjala, tako da je od poËetnih 10,5 narasla na strahopoπtovanja vrijednih 20 milijardi kuna.

Time se pokazuje obiËnom iluzijom Ëesto ponavljana tvrdnja bivπeg ministra Radimira »aËiÊa da se autoceste nisu gradile proraËunskim novcem, buduÊi da je dræava uskakala svaki put kad su se graevinske tvrtke koje su izvodile te opseæne radove naπle pred bankrotom. No, sada bi joπ veÊa greπka bila prekinuti ili usporiti gradnju nedovrπenih dionica, jer samo mreæa autocesta osigurava uspjeπniji rast iznimno vaænog turistiËkog sektora, ali i jaËanje uloge Hrvatske kao prometne poveznice izmeu zapadne i srednje s jugoistoËnom Europom.

Sanaderova je Vlada to, sreÊom, uvi-

djela, pa je novi ministar Boæidar Kalmeta veÊ napomenuo kako svi predvieni pravci moraju biti dovrπeni u zakazanim rokovima.

Drugi je razlog pogorπanja situacije odluka hrvatskih vlasti, πto seæe joπ iz devedesetih godina, da Hrvatska banka za obnovu i razvoj uporno kreditira brodogradnju. Æeljko LovrinËeviÊ, struËnjak s Ekonomskog instituta u Zagrebu, nedavno je izjavio da je brodogradnja veÊ poduæe donosila 15 do 20 centi gubitaka po dolaru izvoza. Problem je utoliko ozbiljniji πto sada zbog niskog teËaja dolara donosi i do 30 centi gubitka po dolaru izvoza. To znaËi da bi ove godine Ëisti gubitak hrvatskih brodogradiliπta mogao doseÊi i do 150 milijuna dolara.

Takve brojke samo dokazuju koliko je pogreπna bila procjena prethodnih Vlada πto se nije viπe investiralo u turizam, agrar i prehrambenu industriju, gdje Hrvatska ipak ima i neke komparativne prednosti.

4

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

Razgovor sa Snjeæanom Sirovec, zamjenicom izvrπnog direktora za projektna træiπta

Ulaganjem u træiπte postiæemo bolje pozicije Predstavljanje Podravke na sajmu u ©angaju

Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf Sektor projektnih træiπta veoma je kompleksan, jer u svojem sastavu osim europskih, ima raznolika i udaljena svjetska træiπta, izrazito velikog potencijala. Pokriva træiπta od Australije, preko Dalekog istoka, Afrike, dijela Europe pa sve do Juæne Amerike. O tome kako Podravka ”koraËa” tim træiπtima razgovarali smo sa Snjeæanom Sirovec, zamjenicom izvrπnog direktora za projektna træiπta, koja nam je uvodno istaknula: - Da bi se postigli odreeni rezultati, moraju se uvaæavati specifiËnosti svakoga træiπta, uvaæavajuÊi pri tome miπljenja partnera, propagandnih agencija, rezultate istraæivanja træiπta i navike potraπaËa. U sastavu projektnih træiπta moraju se odreivati prioriteti, jer se ne mogu svi projekti odjednom podræati, nego se unutar træiπta u odreenim vremenskim periodima daje naglasak na odreeno træiπte, na koje se fokusira i tada se usmjeravaju sve zajedniËke snage. Teπko je raditi paralelno svim silama na viπe projekata istodobno.

Izvoz πirokog asortimana proizvoda u razvijenu Australiju i probijanje na znatno skromnije rumunjsko træiπte - U Sektoru projektnih træiπta su i Podravkini Internacionali u Australiji i Rumunjskoj…

- Sektor se meu ostalim bavi i problematikom træiπta na kojima funkcioniraju ta dva naπa Internacionala.

Australija nam je najudaljenije træiπte, gdje je i prvi od Podravkinih Internacionala koji postoji viπe deset godina.

Za nas je ono najstabilnije i meu

Snjeæana Sirovec najrazvijenijima u svijetu, ali upravo se stoga veoma teπko etablirati na takvom razvijenom træiπtu s jakom postojeÊom konkurencijom. Iako se nije bilo jednostavno uspjeπno pozicionirati, moæemo reÊi da je Podravka uspjela u Australiji i to zahvaljujuÊi kvaliteti svojih proizvoda i poznatim brandovima, ali i dobrom menadæmentu. U Australiju izvozimo jedan πiri asortiman proizvoda, koji osim Vegete obuhvaÊa i mesni asortiman i poznata je usluæna proizvodnja gulaπa po naπoj licenci. Izvozimo i Podravka jela, proizvode od voÊa i povrÊa i slatki program. Drugi Internacional u sastavu naπega sektora je Rumunjska, odnosno Podravka Internacional Bukureπt, Ëije je træiπte joπ uvijek u razvoju, izuzetno niske kupovne moÊi i na kojemu je Vegeta generiËko ime za kategoriju proizvoda u kojoj se mi natjeËemo.

Tamo joπ uvijek Ëinimo odreene napore da bismo unaprijedili poziciju, s obzirom na naπeg najveÊeg konkurenta Knorr, koji tamo ima svoju domicilnu proizvodnju.

- Zaπto dva Internacionala u projektnim træiπtima?

- Rumunjska je joπ uvijek razvojni projekt, koji zahtijeva poseban pristup i napore kompanije i menadæmenta da bi se ostvarili odreeni rezultati, odnosno postigle odreene pozicije, a cilj nam je pribliæiti se poziciji koju imamo u srednjoj Europi.

Australija je zamiπljena kao jedan od punktova za iskorak na træiπte Dalekog istoka, Indonezije, Hong Konga, odnosno Kine, ovisno o prioritetima i moguÊnostima. PoËetkom travnja pripremamo se za predstavljanje Podravkinih kljuËnih proizvoda poput Vegete, juha i djeËje hrane na sajmu u ©angaju. Tada Êe se pokuπati i ostvariti odreeni kontakti na tom podruËju i donijeti procjena potencijalnih moguÊnosti na tom træiπtu.

Mukotrpno probijanje na træiπta Bugarske, GrËke, Italije i prekomorskih zemalja - Koja su Podravkina projektna træiπta u Europi?

- To je træiπte Bugarske, koje je relativno malo, ali zbog svoje geografske pozicije zahtijeva naπu prisutnost.

Uz odreene minimalne financijske napore, ali uz velike napore kompanije i naπih partnera, pojedinim marketinπkim aktivnostima uspijevamo unapreivati situaciju iz godine u godinu.

BuduÊi da suraujemo s tamoπ-njim partnerima, nastojimo ih educirati, usmjeriti, pribliæiti im naπu pos-lovnu strategiju, ciljeve i planove, kako bismo ih lakπe ostvarili u suradnji. Na træiπtu GrËke ostvarili smo odreene kontakte, ali naæalost, to nama blisko træiπte nas ne doæivljava kao zemlju proizvoaËa hrane, a i træiπte kategorije dodataka jelima, gdje bismo se

mogli najuspjeπnije natjecati, vrlo je nerazvijeno i malo. Na tom smo træiπtu prisutni uglavnom s mesnim i ribljim proizvodima.

Bez obzira na naπe dugogodiπnje poslovne odnose s Italijom, koja je jedan od prvih naπih izvoznih partnera, s asortimanom Vegete, juha i djeËje hrane, u nezavidnoj smo situaciji. U Italiji trenutno suraujemo s malim etno-partnerima, snabdijevamo regionalno neka manja prodajna mjesta, ali paralelno analiziramo, prikupljamo informacije i istraæujemo moguÊnosti ozbiljnijeg ulaska na to træiπte.

- A kakva je situacija na ostalim projektnim træiπtima?

U projektnim je træiπtima i izuzetno politiËki nestabilno podruËje Afrike, gdje izvozimo Vita briket, ali isto tako pokuπavamo realizirati klasiËni izvozni asortiman na podruËje Egipta, Libije, Alæira i Izraela. U naπem je sektoru i træiπte Juæne Amerike pa smo trenutno u fazi prikupljanja podataka s udaljenih træiπta »ilea i Meksika buduÊi da Podravka tamo nije ostvarila do sada pozitivne rezultate, a moguÊnosti, barem teoretske, uvijek postoje, naroËito ako uzmemo u obzir i naπu brojnu dijasporu na tom podruËju.

Ove godine oËekuju se konkretni rezultati na specifiËnom træiπtu Turske - VeÊ je drugu godinu u fokusu projektnih træiπta Turska…

Da bi se uπlo na jedno novo træiπte potrebna su velika znanja, iskustvo i napori i kompanije i menadæmenta. U tom dijelu svijeta nemamo niti jedno nama toliko blisko træiπte sa sedamdesetak milijuna ljudi, koji imaju relativno sliËnu kuhinju i navike kuhanja kao i mi.. To je projekt na koji je kompanija usmjerila svoje snage.

Meutim, Tursku karakterizira specifiËno okruæenje i kulturoloπka i povijesna dimenzija. Ljudima i poslu pristupa se na drugaËiji naËin od onoga na koji smo navikli, πto nam je ispoËetka predstavljalo odreene poteπkoÊe, dok nismo prihvatili njihovo poimanje odreenih pitanja, naËin ophoenja i poslovanja. S obzirom na moje dosadaπnje dugogodiπnje iskustvo na træiπtima, mogu zakljuËiti da je tursko træiπte jedno specifiËno i izuzetno teπko za suradnju. Naπi su partneri zatvoreni i tradicionalno orijentirani πto predstavlja odreene teπkoÊe u poslovanju. Kategorija univerzalnih dodataka jelima u kojoj imamo najozbiljnije namjere natjecanja na tom træiπtu, u samom je zaËetku razvoja. Træiπte je joπ uvijek malo, ali raËunamo na razvoj s obzirom na veliku i vrlo mladu populaciju, buduÊi da je 60 % stanovniπtva ispod 35 godina. Tu su takoer prisutni naπi konkurenti Knorr i Maggi, kao i njihov domaÊi lider proizvoaË Tuzot.

Svi ulaæu izuzetno velika sredstva u træiπte za rezultate koji tek predstoje.

Smatramo da Êe Podravka uspjeti u Turskoj. Odreene su koliËine robe isporuËene, uπlo se u dio kljuËnih modernih trgovaËkih lanaca, a veÊ se pregovara oko ulaska u nove, pa oËekujemo nastavak izvoza, a prema planu za ovu godinu, sve Êe poduzete akcije biti popraÊene odreenim promotivnim aktivnostima, tako da ove godine oËekujemo i konkretne rezultate. Neprekidno radimo na prikupljanju informacija kako bismo dobili πto jasniju sliku i πto uspjeπnije se mogli prezentirati na tom træiπtu. Sam je sektor proπle godine ostvario 20% veÊu ukupnu prodaju u odnosu na prethodnu, a uz podrπku i razumijevanje kompanije, nastojat Êemo isti rezultat postiÊi i ove godine.

Podravkaπko srce na djelu

Dragan Habdija namjeπtajem opremio gradski stan za nezbrinutu djecu Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Josip Maljak

Dragan Habdija, Ëlan Podravkine Uprave, napravio je neuobiËajenu humanitarnu gestu. Oko 16.000 kuna novËanoga dijela gradske nagrade za zasluge u gospodarstvu za proπlu godinu darovao je koprivniËkom djeËjem domu ”Svitanje”, u kojem su smjeπtena napuπtena ili djeca bez roditelja.

Tim je novcem kupljena glavnina namjeπtaja za stan koji su na koriπtenje dobila dvojica πtiÊenika ”Svitanj”a, braÊa Boæidar i Anelko Horvat, prvi polaznik Ëetvrtog razreda sportske gimnazije, a drugi polaznik prvog razreda obrtniËke πkole.

Dosad su πtiÊenici doma, nakon πto bi dorasli do punoljetnosti, odlazili iz njega i bili prepuπteni sami sebi.

Iako su u ”Svitanju” pomagali pri zapoπljavanju i pronalaæenju prostora za samostalan æivot, to nije uvijek iπlo lako.

Proπla nedjelja oznaËila je prekretnicu u skrbi o punoljetnim πtiÊenici-

Stariji, osamnaestgodiπnji Boæidar, Ëlan je Atletskoga kluba Podravke i veÊ je postigao zapaæene rezultate, naroËito na utrkama u povodu Dana grada. Dugogodiπnji hobi mu je informatika, tako da planira upisati Fakultet organizacije i informatike

na koprivniËkome VeleuËiliπtu. Dvije godine mlai Anelko, pak, πkoluje se za stolara i siguran je da je odabrao pravi poziv.

KljuËeve stana braÊi je uruËio koprivniËki gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ u prisutnosti Milivoja AndroliÊa, ravnatelja ”Svitanja”, Dragana Habdije i novinara.

- Nadam se kako Êete prije svega biti zadovoljni vi, a potom u ”Svitanju”, mi u gradu, ali i vaπi susjedi kazao je MrπiÊ i braÊi poruËio neka s uspjehom zavrπe πkolovanje, a gradska Êe im uprava potom pomoÊi pri zapoπljavanju.

BraÊa Êe potpuno samostalno æivjeti, ali Êe u poËetku, dok ne svladaju kulinarske vjeπtine, po ruËak odlaziti u domsku kuhinju.

Iako je humanitarna gesta Dragana Habdije njegova privatna odluka, ne moæe se izbjeÊi Ëinjenica kako je on Ëlan Podravkine Uprave, a medalju grada za zasluge u gospodarstvu dobio je kao Podravkin struËnjak i dugogodiπnji visokopozicioBraÊi Horvat grad je darovao stan, a Dragan Habdija namjeπtaj nirani menadæer.

ma ”Svitanja”. Grad Koprivnica darovao je stan u potkrovlju zgrade na Trgu bana JelaËiÊa, a Habdijinim darom i uz pomoÊ manjih donatora stan je opremljen i braÊa Horvat uselili su se te Êe tamo biti do svrπetka πkolovanja.

Iz kadrovske evidencije

Kadrovske promjene od 23. do 30. sijeËnja Osim πto je Kreπimir Grabar, dipl. inæenjer prehrambene tehnologije, zaposlen kao pripravnik u lipiËkoj tvornici Studenac, u Podravki nije bilo drugoga zapoπljavanja niti odlaska radnika, ali je bilo nekoliko prelazaka iz jedne u drugu cjelinu. Natalija ÆupaniÊ, dipl. inæenjerka prehrambene tehnologije iz ZajedniËkih poslova inozemstva, preπla je tako u Korporativni marketing i komuniciranje, Slavica Kolesar, dipl. ekonomistica preπla je iz DaniËine Sluæbe za financiranje u Ured direktora, kao i Barica KolariÊ, NKV radnica iz Klaonice. I ostali prelasci su u Danici, u proizvodnim cjelinama.

H. ©.

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

5

Susret na radnom mjestu: Draæen Jalπovec, voditelj projektnog tima

Opseæne aktivnosti na projektu preseljenja proizvodnje djeËje hrane Piπe: Ines Banjanin Snimio: Nikola Wolf

Nakon 12 godina rada, Draæen Jalπovec u Podravki je promijenio viπe radnih mjesta. Doπavπi kao Podravkin stipendist, zapoËeo je raditi u Istraæivanju, u Razvoju ambalaæe, potom Centralnom laboratoriju, da bi prije odlaska u Poljsku radio kao tehnolog, te tehniËki direktor u Tvornici Vegete. U Poljskoj je proveo dvije i pol godine, od samog poËetka gradnje nove tvornice Vegete, Podravka jela i praπkastih proizvoda u Kostrzinu, a odmah po povratku 2002. godine preuzeo je vodstvo u timu gradnje nove tvornice Podravka jela na Danici.

Protekle je godine formiran tim koji se bavi izradom predinvesticijske studije i pripremom projekta preseljenja proizvodnje djeËje hrane.

- Kakva je situacija u Tvornici djeËje hrane i πto trenutno radi formirani tim?

- Proizvodni kapaciteti tvornice jedva zadovoljavaju trenutne potrebe, a bilo kakvo tehnoloπko proπirenje ili uvoenje novih tehnologija nemoguÊe je izvesti radi limitiranog prostora. Stoga su i poËele aktivnosti na projektu preseljenja proizvodnje djeËje hrane. Proizvodnju treba modernizirati, automatizirati, poveÊati asortiman i kapacitete proizvodnje i stvoriti uvjete za uvoenje novih tehnologija, a u isto vrijeme podiÊi kvalitetu i higijenu rada, te olakπati rad. Zajedno s Josipom FijaËkom, voditeljem Odjela razvoja i Zoranom StaniÊem, tehniËkim direktorom u Proizvodnji djeËje hrane, pripremam predinvesticijsku studiju nove tvornice. Potrebno je obuhvatiti analizu træiπta, te tehnoloπke,

Draæen Jalπovec

graevinske, logistiËke, energetske, ekoloπke i druge aspekte projekta.

Iz toga treba procijeniti financijska ulaganja i na kraju napraviti analizu ekonomske opravdanosti investicije. TrenutaËno s marketingom dogovaramo buduÊi asortiman koliËine i naËin pakiranja, jer to su bazni podaci na osnovi kojih se planira tehnologija, logistika i graevinski dio buduÊe tvornice. Usporedno smo u fazi prikupljanja ponuda za buduÊu opremu kako bismo dobili informacije o potrebnim financijskim ulaganjima.

- Kako je zamiπljen ovaj projekt i kada se oËekuje njegova realizacija?

- Ideja je da se iskoristi sva upotrebljiva postojeÊa oprema, te kupi oprema koja je potrebna za poveÊanje kapaciteta i uvoenje novih tehnologija. Gdje Êemo tu opremu instalirati, pokazat Êe studija, a za sada imamo u planu nekoliko potencijal-

nih lokacija. Prva je rekonstrukcija stare tvornice s proπirenjem na bivπu tvornicu Podravka jela, druga je nadogradnja Tvornice Linolade, a treÊa je gradnja nove tvornice na Danici. Smatram da bi najekonomiËnije bilo iskoristiti prazne hale Tvornice Linolade koje su ostale nakon prekida ugovora s Ferrerom, zato jer se u njih optimalno mogu smjestiti tehnoloπke linije za proizvodnju djeËje hrane, a tvornica veÊ ima restoran, laboratorij, radionicu i garderobe. U ovoj varijanti bit Êe potrebno joπ nadograditi manju proizvodnu halu s glavnom opremom.

Prema terminskom planu, priprema studije bi trebala biti zavrπena u prvoj polovini godine i ukoliko nam Uprava odobri projekt, odmah kreÊemo s detaljnijim projektiranjem.

Realno je da se projektiranje i izbor dobavljaËa zavrπi do kraja ove godine, a onda bi se krenulo s graevinskim radovima. SljedeÊa bi godina trebala biti godina novoga projekta.

- Kakva su Vaπa iskustva iz dvoipolgodiπnjeg boravka u Poljskoj i mogu li se isti principi primijeniti i prilikom izvedbe ovog projekta?

- RadeÊi u Poljskoj, stekao sam veliko iskustvo. To iskustvo kao i ono s projekta tvornice Podravka jela umnogome Êe mi pripomoÊi i na ovome projektu. S druge strane, svaki projekt je specifiËan i zahtijeva novi pristup, pogotovo ako su i tehnologije razliËite, kao u ovom sluËaju. Tvornica u Poljskoj prvi je Podravkin inozemni projekt gradnje tvornice u cijelosti. Uz projektiranje i gradnju nove tvornice, jedan od veÊih izazova je bio uhodavanje proizvodnje, jer su se naπi radnici u Poljskoj prvi put susreli s ovakvom vrstom industrijske proizvodnje. Kao

direktoru proizvodnje, to je bio moj zadatak. No, uz pomoÊ kolega i pokretanje proizvodnje je proπlo bez veÊih problema. Nuæno je bilo dobro svladati jezik i prihvatiti drugaËiji mentalitet i naËin æivota. Na sve sam to gledao kao na svojevrsni izazov.

- BuduÊi da je taj posao i veoma zahtjevan, kako usklaujete poslovne obaveze s obiteljskima i preostaje li Vam dovoljno slobodnoga vremena?

- »injenica je da mi ne preostaje previπe slobodnog vremena. Naæalost, imam sve manje vremena za koπarku kojom sam se bavio 18 godina igrajuÊi za KK “Koprivnica”.

Zimi igram zimsko koπarkaπko prvenstvo u Varaædinu sa svojom veteranskom ekipom, a ljeti odigram pokoju partiju tenisa. Ipak, sve slobodno vrijeme nastojim odvojiti za suprugu i sina Marija koji je nedavno napunio dvije godine.

Sindikat PPDIV-a Podravke

Sindikalno osposobljavanje Sindikat PPDIV-a u Podravki proπlog je vikenda organizirao seminar za sindikalne povjerenike u Daruvarskim toplicama.

BuduÊi da je tijekom posljednjih sindikalnih izbora, a odræani su krajem proπle godine, “regrutirano” Ëak dvadesetak novih povjerenika, odræani seminar bila je prva prigoda da se pobliæe upoznaju sa sindikalnom scenom u Hrvatskoj, poloæajem i ulogom Sindikata PPDIV-a unutar SSSH, da “proËeπljaju” najnovije izdanje Zakona o radu i drugih pozitivnih akata Republike Hrvatske te doznaju koja je uloga sindikata u naπim poduzeÊima.

Seminar je zapoËeo tematskom obradom “Sindikalizma” kroz prezentaciju predsjednika Sindikata PPDIV-a Josipa PaviÊa, a sve ostale teme s Podravkinim PPDIV-ovcima obradili su kolege iz ekonomskih i pravnih sluæbi PPDIV-a i SSSH-a.

Ksenija Horvat

Sindikat radnika Podravke - SINPOD

Pripreme za izbore Na skupu sindikalnih povjerenika odræanom dana 3. veljaËe donijeta je odluka o raspisivanju izbora za funkciju predsjednika Sinpod-a. Sukladno Ëlanku 45. Statuta i Ëlanku 4. Pravilnika o izboru i opozivu, za funkciju predsjednika moæe se kandidirati svaki Ëlan. Zainteresirani Ëlanovi pisano izjavljuju svoju volju za kandidaturu.

Pisane izjave dostavljaju se do 16. veljaËe zakljuËno do 12 sati Boæidaru Flisu.

Pozivamo sve Ëlanove naπeg sindikata koji su zainteresirani za kandidaturu da se u spomenutom vremenu izjasne. Nakon primitka svih izjava Skup sindikalnih povjerenika predloæiti Êe kandidate za predsjednika i raspisati datum i naËin odræavanja izbora.

Zabiljeæeno u Koprivnici krajem sijeËnja 2004. godine

Sportsko srce Zlate Bartl Zabiljeæila: Jadranka Lakuπ

O predanom i kreativnom radu Zlate Bartl, njenoj inventivnosti i lojalnosti ispisane su brojne stranice i gotovo se zna sve o æivotnom putu ove jednostavne i skromne æene koja je Podravki i Hrvatskoj podarila jedan od najboljih i najpoznatijih proizvoda - Vegetu.

Meutim nekako je uvijek u pozadini ostala jedna osobina koja je vjerojatno jako bitna za sve ono πto je profesorica Zlata postigla, a to je sportski duh. Borbenost, æelja za pobjedom, ali i spremnost na prihvaÊanje poraza, nisu je napustili ni danas kada zbog bolesti veÊi dio dana mora provesti u krevetu. Razumljivo, viπe se ne bavi ni jednim sportom, a posebice je voljela igrati tenis i stolni tenis, ali redovito prati sva sportska dogaanja. Nije neuobiËajeno da se budi u noÊi kako bi pratila teniski turnir Australian Open, ili

Zlata Bartl

pak da otvoreno strepi nad svakim golom hrvatske rukomente reprezentacije.

- Najzasluænija za ljubav prema sportu je moja mama, koja se silno

trudila da mene i sestre uvede u svijet sporta. Kao mlada poËela sam igrati tenis i on je zauvijek ostao moj sport broj jedan. A kad sam doπla u Podravku, poËela sam igrati ping-pong. Imali smo jedan stol za stolni tenis, sami smo kupili rekete i svaki sam slobodni trenutak koristila za odigravanje koje partije. Tjerala sam i «curefl iz laboratorija da igraju samnom, sjeÊam se jedne Gordane koja je bila posebno dobra. Igrala sam i protiv tadaπnjeg direktora Vlade Trojaka, dogaalo se da ga i pobijedim, znate onda se smjelo pobijediti direktora. Jednom sam igrala i s mamom kad me doπla posjetiti, naravno bila sam bolja, ali se mama nije ljutila, bilo joj je drago πto su njezina nastojanja da prihvatim sport urodila plodom. Igrala sam Ëak i s Gustijem (Gustavom Kahom, op. a.) - on je stvarno bio legenda - i pobijedila ga. Rekla sam mu: Gusti, ti mi sigurno puπtaπ

kao kavalir, ali on je to negirao tvrdnjom da sam ga stjerala u kut odliËnom igrom. Stvarno sam voljela ping- pong, a i danas ga pratim - ispriËala je Zlata Bartl Milivoju ©ifkornu i Jadranki Lakuπ kad su joj poklonili knjigu ”30 godina Stolnoteniskog kluba Podravka”.

Sa zanimanjem je listala stranice knjige koje svjedoËe o tri desetljeÊa postojanja kluba u Ëijem je osnivanju i sama sudjelovala i u Ëijem je Upravnom odboru aktivno djelovala nekoliko godina. Od srca se nasmijala karikaturama Ivana Haramije Hansa, razgledala fotografije na kojima su zadræani trenuci kojih se rado prisjeÊa, a Ëitanje tekstova ostavila je za kasnije.

- Moram vas pohvaliti πto ste u knjizi zabiljeæili povijest ovog kluba. Mnogi Podravkaπi, poput mene, vole ping-pong, sjeÊam se da je to bio nezaobilazni sport na nekada jako popularnim radniËko-sportskim igrama, koje bi uzgred reËe-

no trebalo obnoviti, jer su doprinosile jaËanju Podravkaπkog duha. Dakle, nama je ta knjiga draga, a ona je dobra i zbog mladih koje treba usmjeravati da se bave i stolnim tenisom i drugim sportovima rekla je profesorica Bartl.

Svoj neuniπtvi sportski i kreativni duh pokazala je i u doËeku gostiju.

Sama je pripremila sendviËe koje je nazvala ”ujedinjena Podravka”.

Na krekerima su se naπli paπteta, pileÊa salama, krastavci, relish (za kojeg kaæe da uvijek mora biti u njenom friæideru) te naravno malo Vegete. Maπtoviti izgled, odliËan okus, a nadasve paænja uloæena u njihovu pripremu, uz prisnu atmosferu u kojoj smo ih isprobavali, pretvorili su ove sendviËe u deliciju koju nikad neÊemo zaboraviti. Uostalom kao ni profesoricu Bartl u Ëijem sportskom srcu caruje nemjerljiva ljubav za Podravku, Podravkaπe i sve projekte vezane uz njih.

6

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

Odræana redovna izborna skupπtina Likovne sekcije ”Podravka 72”

U srijedu u Domoljubu

Kontinuirane aktivnosti

Humanitarni koncert za Ligu protiv raka

Uz veliki odaziv Ëlanova, proπlog je petka u prostorijama KUD-a Podravka odræana redovna izborna skupπtina Likovne sekcije «Podravka 72fl na kojoj je podnijet izvjeπtaj o proπlogodiπnjem radu Sekcije, a u kojem su navedene brojne akcije i aktivnosti Sekcije. ZahvaljujuÊi dobrom radu, nazoËni su jednoglasno potvrdili da i naredne dvije godine Nada Zlatar Lukavski bude predsjednica Likovne sekcije, Zlatko ©trfiËek dopredsjed-

nik i Marcel JanekoviÊ tajnik Sekcije.

U planu za ovu godinu i dalje je predstavljanje Likovne sekcije na izloæbama πirom domovine, sudjelovanje na humanitarnim akcijama, na koje su se Ëlanovi uvijek rado odazivali, suradnja s drugim udrugama likovnjaka te ostale akcije koje Êe propagirati Sekciju a time i Podravku koja cijelo ovo vrijeme postojanja Sekcije, a to je viπe od 30 godina, financijski prati i omoguÊuje nesmetani rad Sekcije i KUD-a.

Posjet izloæbi ”Secesija u Hrvatskoj” u Zagrebu

U zagrebaËkom Muzeju za umjetnost i obrt u prosincu proπle godine postavljena je izloæba «Secesija u Hrvatskojfl, koja svojim sadræajima predstavlja dostignuÊa hrvatske umjetnosti na prijelazu 19. i 20. stoljeÊa.

Nizom tematskih cjelina na izloæbi su prezentirane najznaËajnije pojave i osobnosti umjetniËkog stvaranja tog vremena u Hrvatskoj. Pojedine teme ilustrira viπe od 1000 izloæaka s podruËja arhitekture, slikarstva, kiparstva, grafike, grafiËkog dizajna i umjetniËkog obrta u okviru kojega je zastupljeno oblikovanje namjeπtaja, predmeta od metala, keramike i stakla te moda tog vremena. Izloæba Êe biti postavljena do 31. oæujka ove godine.

Likovna sekcija «Podravka 72fl organizira zajedniËki posjet ovoj izloæbi u srijedu 11. veljaËe, te se obavjeπtavaju Ëlanovi Likovne sekcije - zainteresirani za razgledanje spomenute izloæbe - da se jave predsjednici Nadi Zlatar S godiπnje skupπtine Podravkine Likovne sekcije Lukavski. Za posjet Zagrebu rezerviran je Podravkin autobus.

A. V.

Izloæba slika kod restorana Druπtvene prehrane Podravke

Slike Zlatka ©trfiËeka - za Valentinovo po prigodnim cijenama

U srijedu 11. veljaËe s poËetkom u 19 sati u dvorani koprivniËkog Domoljuba bit Êe odræan humanitarni koncert pod nazivom ”Ljubav je sreÊa…” kojeg u povodu Meunarodnog dana bolesnika zajedniËki prireuju Liga protiv raka KoprivniËko - kriæevaËke æupanije i PuËko otvoreno sveuËiliπte. U bogatom programu sudjelovat Êe KUD Koprivnica i gost veËeri Miroslav ©koro, koji Êe otpjevati nekoliko svojih velikih hitova.

Ulaznice po cijeni od 30 kuna mogu se nabaviti na blagajni Domoljuba i u ©arenom duÊanu, a sav je prihod namijenjen kupnji ultrazvuËne sonde za koprivniËku bolnicu, pa su organizatori koncerta uvjereni da Êe KoprivniËanci dolaskom na koncert joπ jednom dati svoj obol u humanitarnoj akciji. Ml. P.

UBIUDR Podravke

PomoÊ branitelju Udruga branitelja Podravke zajedno s Glasom Podravine i Prigorja prije Nove godine pokrenula je humanitarnu akciju pod nazivom ”Od srca srcu za Marijana Gajskog”. RijeË je o hrvatskom branitelju, dragovoljcu, koji je jedno vrijeme bio zaposlen i u Podravki, a danas je ostao gotovo bez ikakvih prihoda. Æivi u troπnoj kuÊi, sa suprugom i maloljetnim sinom. Neki su se veÊ odazvali ovoj akciji i direktno na adresu ovog branitelja (Kunovec Breg, BotinoveËki jarak 47) poslali i pomoÊ, dok je Podravkina Udruga zatraæila pomoÊ i od Bilokolanika, odnosno njihova pogona IGM-a. Oni su u kratkom vremenu odgovorili na dopis naπe Udruge i Marijanu odobrili 14 betonskih cijevi za bunar! Na taj naËin ova Êe obitelj uskoro dobiti i vodu u svoju kuÊu, a sve vas koji æelite pomoÊi obitelji Gajski upuÊujemo da svoju pomoÊ moæete dostaviti na njihovu adresu.

Ml. P.

Izloæba fotografija dr. Radovana KranjËeva u Galeriji Koprivnica

Prirodne ljepote i bogatstva juænog Velebita

Od ponedjeljka 9. veljaËe u vitrinama ispred restorana Druπtvene prehrane Podravke, veÊ tradicionalno - uoËi Valentinova - slikama na staklu i platnu predstavit Êe se Zlatko ©trfiËek, Ëlan Podravkine Likovne sekcije i radnik Podravke.

VeÊ nekoliko godina ©trfiËek za Velentinovo prigodnim slikama - motivi cvijeÊa, mrtve prirode, pejzaæa - radnicima Podravke æeli «obogatitifl dan zaljubljenih i pruæiti im priliku da po pristupaËnim cijenama kupe dar i poklone u znak paænje onima koje vole, odnosno onima koji takav poklon zavreuju. Dakle, slike Êe se moÊi kupiti po prigodnoj cijeni, a izloæba Êe biti postavljena dva tjedna.

A. V.

Poznati istraæivaË i znanstvenik dr. Radovan KranjËev predstavlja se danas, 6. veljaËe, u Galeriji Koprivnica na Zrinskom trgu u 18 sati izloæbom fotografija s juænih padina Velebita. Fotografije iz kanjona Bukovice, kojima protjeËu Zrmanja i Krupa, nastale su tijekom trogodiπnje ekspedicije Ëlanova Ekoloπkog druπtva Koprivnica pod struËnim vodstvom dr. Radovana KanjËeva.

Prikazi prirodne ljepote i bogatstva nedirnutog velebitskog krajolika ujedno su dokumentacijska istraæivanja i studijski materijal, a razgledati se mogu do kraja mjeseca.

LijeËnik za vas

Podjela pileÊeg mesa

Nove spoznaje o raku dojke Piπe: dr. Ivo Belan

Tjelovjeæba i rak dojke Ispitivanje provedeno na viπe od 1000 kalifornijskih æena utvrdilo je da umjerena, ali redovna tjelesna aktivnost moæe smanjiti rizik od raka dojke za Ëak 60 posto. Æene koje su tjelesno vjeæbale Ëetiri sata tjedno kao πto je, na primjer, rekreativno trËanje, plivanje ili tenis - postizale su najveÊe smanjenje rizika. Meutim, Ëak i dva do tri sata fiziËke aktivnosti bilo je od koristi, izvjeπtavaju ispitivaËi na sveuËiliπtu Juæna Kalifornija.

Ako dodatna ispitivanja potvrde, gornji rezultati izdvajaju nedostatak tjelovjeæbe kao riziËan faktor koji æene mogu lako kontrolirati.

Meu ostale riziËne faktore za pojavu raka dojke spadaju obiteljska povijest, dob kada se pojavila prva menstruacija i dob kad je bila prva trudnoÊa. Rizik je najmanji u onih æena kod kojih se prva menstruacija pojavila kasno i koje su svoje prvo dijete rodile do 20. godine æivota. Dojenje takoer moæe imati zaπtitni uËinak.

Svi ti faktori mogu biti u vezi sa smanjenim otpuπtanjem hormona jaj-

nika estradiola (jedan oblik estrogena) i progesterona, πto, izgleda, utjeËe na razvoj raka dojke.

Voditelj spomenutog ispitivanja upozorava da joπ uvijek ima pitanja koja Ëekaju znanstvene odgovore. Na primjer, kada u svom æivotu æene moraju poËeti s redovitom tjelovjeæbom kako bi postigle zaπtitni uËinak.

Konzumiranje maslinovog ulja i puno povrÊa i voÊa smanjuje rizik pojave raka dojke Gomilaju se dokazi o tome da neke namirnice mogu pridonijeti borbi protiv raka, dok neke druge mogu pridonijeti njegovoj pojavi. U jednom izvjeπtaju nedavno objavljenom u Journal of the National Cancer Institute, govori se o ispitivanju obavljenom u GrËkoj na 820 æena s rakom dojke i na 1548 æena bez raka dojke. Rezultati tog ispitivanja ukazuju da konzumiranje maslinovog ulja i puno povrÊa i voÊa smanjuje rizik pojave raka dojke.

Ta studija je ustvrdila da su æene koje su najviπe jele povrÊe imale 46 posto

Obavijest

Obavjeπtavaju se radnici Podravke koji su naruËili pileÊe meso proizvoaËa Koka Varaædin da Êe podjela biti u Ëetvrtak 12. veljaËe od 13,30 do 16,30 sati u dvoriπtu Galantpleta. manji rizik od raka nego one koje su Odjel za standard radnika jele najmanje povrÊa, a one koje su jele najviπe voÊa imale su za 35 posto smanjen rizik u usporedbi s onima Druπtvena prehrana koje su jele najmanje voÊa.

Jelovnik

Cigarete πtete i vaπoj kosi Ako suhi kaπalj, problemi s disanjem, rak pluÊa, srËane bolesti, æuti zubi i bore nisu dovoljni motiv da prestanete puπiti, πto mislite o gubitku kose?

Prema rezultatima istraæivanja objavljenim u cijenjenom British Medical Journal, puπenje moæe uzrokovati da poËinjete Êelavjeti. Osim toga, ono kose πto imate moæe poËeti prijevremeno sijediti.

U jednom ispitivanju 606 pacijenata, u dobi od 30 i viπe godina, æene puπaËi u dobi od 30 do 50 godina i muπki puπaËi u dobi od 40 do 50 godina imali su znaËajno veÊu vjerojatnost da Êe prijevremeno poËeti sijediti nego nepuπaËi.

Muπkarci puπaËi imali su mnogo veÊu vjerojatnost gubitka kose.

9. 2. ponedjeljak: - Varivo grah s jeËmenom kaπom, kobasica, salata 10. 2. utorak:

- –uveË, rizi-bizi, salata

11. 2. srijeda:

- Sarma, krumpir pire, kolaË

12. 2. Ëetvrtak:

- ©pikana junetina, tjestenina, salata

13. 2. petak:

- Juha, præeni osliÊ, dinstani krumpir, salata

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak: KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.

Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno.

Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail:novine@podravka.hr

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

Sport

Prva hrvatska kuglaËka liga - 11. kolo

Osmina finala Hrvatskog rukometnog kupa

UkroÊena rijeËka “bujica”

Podravkaπice u Ëetvrtfinalu

Podravka - Rijeka 7:1 (3458:3252) Piπe: Æeljko ©emper

ARENA - PODRAVKA VEGETA 29:42 (12:23) Rukometaπice Podravke Vegete plasirale su se u Ëetvrtfinale Hrvatskog rukometnog kupa pobijedivπi s 13 pogodaka razlike Puljanke. Utakmica od prve do zadnje minute niti jedan trenutak nije dolazila u pitanje.

Podravkaπice su igrale Ëvrsto u obrani, a napadi su bili maπtoviti i efikasni. Posebice u prvom poluvremenu je bila ubojita Podravkina kontra u

kojoj su prednjaËile Hodak, Gilca i Hobjila.

I u nastavku ista priËa. Podravkaπice sigurno dræe utakmicu u svojim rukama. No, pomalo popuπta koncentracija u obrani πto je dobro koristila Arenina igraËica GonËarova koja je postigla 9 pogodaka s crte. Mogle su Puljanke moæda i viπe, ali na vratima Podravke Vegete bile su ras-

poloæene u prvom poluvremenu KnezoviÊ koja biljeæi 10, a u drugom StanËin koja ima 11 obrana. Sve u svemu, na kraju rutinska pobjeda KoprivniËanki protiv objektivno slabijih Puljanki.

Za Podravku Vegetu protiv Arene igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 4, Hobjila 3, Gilca 10, Hodak 9, Sirovec, Tarle 2, Tatari 8 i Budimir 6. B. F.

Prva hrvatska rukometna liga - 13. kolo

Arena pobijeena i u prvenstvu ARENA - PODRAVKA VEGETA 21:36 (9:21) Proπlog vikenda rukometaπice Podravka Vegeta i Arene odigrale su dvije utakmice u dva dana. U subotu kup utakmicu, a u nedjelju unaprijed odigranu utakmicu 13. kola prvenstva, jer 14. veljaËe Podravkaπice gostuju kod danskog Viborga. U odnosu na dan prije odigranu utakmicu kupa, u prvenstvenoj utakmici za Podravkaπice su igrale rukometaπice druge ekipe Podravke - Maja KoπËak i Ema BlaæekoviÊ. Razlog - gotovo pola prve ekipe je bolesno ili ozlijeeno - FraniÊ je operirana u Ogulinu, PopoviÊ je ozlijeena na treningu, »uljak joπ uvijek ima potres mozga, BraËko ima gripu, GolubiÊ je istegnula ligamente na nozi, a na ovoj utakmici ozlijedila se i Hobjila. Zdravstvena situacija zaista nije dobra i to stvara velike probleme treneru Goranu Mrenu uoËi skoraπnjeg susreta protiv Viborga.

Pulska prvenstvena utakmica bila je gotovo kao i dan prije utakmica

7

Veliki, odnosno najveÊi hrvatski derbi nije opravdao oËekivanja. Za neizvjesnu, dramatiËnu igru, dostojnu derbija, potrebno je dvoje pravih suparnika.

Jedan je bio domaÊin, aktualni prvak dræave i “gazda” na svojim stazama, drugi to nije bila Rijeka, kakvu smo nekad gledali i koje smo se (zbog domaÊih problema) pomalo i pribojavali. RijeËanke su preiskusna ekipa, no kao da ni same nisu vjerovale u moguÊi uspjeh, da mogu postiÊi neπto viπe od Ëasnog poraza. Bila je to na kraju prava havarija rijeËkog broda.

Podravka je u derbi krenula bez Melite ValentiÊ, kojoj je magnetska rezonanca pokazala iskliznuÊe diska i odsustvo iz ekipe do kraja prvenstva.

Vrlo upitan bio je i nastup Marije Zver, rekorderke domaÊih staza, zbog zdravstvenih problema, koja je ipak stisnula zube i bila - unatoË svemu najbolja igraËica derbija.

Melitu ValentiÊ sjajno je zamijenila mlada Vesna GaloviÊ. Protiv sebe je imala Ëuvenu reprezentativku Velinku First, koja je bila nemoÊna pred naletom mladosti. Miran i nepogreπiv desni “loh” Ëinio je Ëuda - First nije vjerovala da se to njoj dogaa! U sudaru mladosti i iskustva kvaliteta je bila na strani naπe kuglaËice. Æunek je dodala svoj poen i bilo je to poËetno, vrlo vaæno vodstvo od 2:0 i 66 Ëunjeva prednosti.

Dobar poËetak bio je pravi kapital za miran nastavak derbija. Ljiljana Picer dvije RijeËanke ostavlja iza sebe Ëak 50 Ëunjeva, dok jedini poen u derbiju gubi Æeljka Orehovec u dvoboju s bivπom reprezentativkom Ruæicom NeraliÊ. Æeljka je slabije “startala”, pa se ipak u zavrπnici pribliæila, ali nije izbjegla jedan od rijetkih domaÊih poraza. No, Æeljka Êe to veÊ nadoknaditi negdje na gostovanju, gdje Êe to biti daleko vaænije nego protiv Rijeke.

U zavrπnici –urica LukaË osvaja poen protiv dviju najslabijih RijeËanki, dok je dvoboj Zver - Perman trebao biti za “sladokusce”. Iako je Maja djelovala iscrpljeno, to se nije previπe vidjelo u igri i rezultatu. Biba, nova saborska zastupnica, nije se mogla ravnopravno suprotstaviti svojoj mlaoj reprezentativnoj kolegici.

Na ljestvici vodi Podravka sa 19 bodova, slijedi Zagreb sa 17, pa Rijeka i Osijek ’97 sa 15 itd. Ove subote u Zagrebu igraju Zagi i Podravka. Zagi je vrlo nezgodan na svojoj kuglani, gdje su Podravkaπice loπe prolazile, ali bilo je i kljuËnih pobjeda! HoÊe li i sada?

Rezultati: Æunek - ©opiÊ 551:532, GaloviÊ - First 613: 566, Picer - Ban + Troπelj 577:257+270, Orehovec - NeraliÊ 538:564, LukaË - PijanoviÊ + TrubiÊ 562:242+236, Zver - Perman 617:585.

Druga liga sjever - kuglaËi Ionela Gilca - standardno dobra u redovima Podravke Vegete

kupa. Podravkaπice niti u jednom trenutku nisu dozvolile Puljankama da ugroze rezultat, a opet su na vratima bile raspoloæene StanËin i KnezoviÊ, svaka biljeæi po deset obrana. Najefikasnija u redovima Podravkaπica bila je kapetanica Ho-

dak sa deset postignutih pogodaka.

Za Podravku Vegetu protiv Arene igrale su: StanËin, KnezoviÊ, Vresk 6, Hobjila, Gilca 6, Hodak 10, KoπËak, BlaæekoviÊ 1, Sirovec 2, Tarle 2, Tatari 3 i Budimir 5.

B. F.

Osmina finala Kupa Hrvatske

OdliËan otpor mladih Podravkaπica

Croatia im ’naplatila dugove’ Croatia osiguranje - Podravka 7:1 (3387:3233) Podravkaπi su naletjeli na varaædinsku “poledicu” - domaÊe osiguranje konaËno je naplatilo viπegodiπnje dugove. Jedan od najveÊih suparnika Podravke za drugoligaπki vrh odigrao je odliËno, nadahnuto, i tu Podravkaπi nisu imali lijeka. BakaË je i sa odliËnih 581 Ëunjem ipak izgubio poen, dok je MikloπiÊ jedini osvojio poËasni poen. Svi ostali, a igralo je svih osam igraËa koji su bili u zapisniku, odigrali su daleko ispod prosjeka domaÊina.

Rezultati: Kancijan - VuËiÊ 572:541, VrËek - BakaË 589:581, Dugi - Ruæman + GroπaniÊ 552:250+263, Bajer - Gregurina + Troπelj 600:246+261, ManojloviÊ - Betlehem 546:522, SiliÊ - MikloπiÊ 528:564.

Druga liga istok - kuglaËice

PODRAVKA LINO - SONIC OSIJEK 24:38 (16:18) Druga ekipa Podravke izgubila je od iskusnije ekipe Sonic Osijeka te se nije uspjela plasirati u Ëetvrtzavrπnicu Kupa Hrvatske. No, bez obzira na poraz, mlade Podravkaπice odigrale su odliËnu utakmicu u kojoj su posebice briljirale - na vratima Melita Jug sa 16 obrana te Maja Turinski koja je postigla devet, a Melita Koπ-

Ëak sedam pogodaka. U prvom poluvremenu Podravkaπice su bile ravnopravan protivnik OsjeËankama, Ëak su i vodile, ali ipak na odmor se otiπlo s dva razlike za Sonic.

U nastavku pad koncentracije domaÊe ekipe, brzopletost i nepreciznost, πto iskusne goπÊe koriste i stvaraju nedostiænu razliku. Bez obzira

Susret: Stjepan Koren, izbornik hrvatske kuglaËke reprezentacije

“Æelim da budemo svjetski prvaci!”

Malo je manjih gradskih sredina koje se mogu pohvaliti da imaju izbornika hrvatske reprezentacije, a Koprivnica ih ima ili ih je veÊ imala (rukomet, ribolov, ronjenje...). Krajem proπle godine ta Ëast pripala je Stjepanu Korenu, izvrπnom direktoru Informatike u Podravki i dugogodiπnjem kuglaËkom treneru gotovo svih koprivniËkih klubova. Do Svjetskog prvenstva preostaje neπto viπe od tri mjeseca (Rumunjska, 15. - 23. svibnja), pa smo htjeli saznati kakvi su planovi

novog izbornika. Treba se podsjetiti da su naπe reprezentacije sa svih svjetskih prvenstava donosile po nekoliko medalja. HoÊe li se nastaviti ovakav uspjeπan trend?

- Na prvom sastanku s igraËicama sam rekao: “HoÊu da budemo svjetski prvaci”! Iz mojeg πireg izbora kandidatkinja vidi se da æelim spoj mladosti i iskustva. Moje glavno geslo je - da moraju igrati najbolje, bez obzira na godine. Naπa reprezentacija s prosjekom od 42 godine spada meu najsta-

Belma ’torpedirala’ Srce

na poraz, vidjelo se da trener Podravke Lino Neven Hrupec ima odliËnu ekipu pred kojom je sjajna buduÊnost.

Za Podravku Lino protiv Sonic Osijeka igrale su: Jug, ZeËeviÊ 3, StriËeviÊ, Brckan, Turinski 9, »ani, Petak 1, Valdec, KoπËak 7, Car, ©ajinoviÊ, Posavec, MihelËiÊ 1 i ©uster 3. B. F.

PoËetnice iz Poæege dobile su lekciju od mladih Belmica. Ova sezona posluæit Êe im za primanje “batina”. Takvi rezultati sudbina su svih mladih sastava, to je neminovno u stvaranju igraËica. Belma je taj put veÊ davno proπla, ali i kod njih ima neiskusnih.

Rezultati: Gazdek 472, Belec 519, Milas 503, DiniÊ 478, VajdiÊ 431, Puhala 509.

rije, Poljska kao svjetski prvak, kao i NjemaËka imaju prosjek 29 godina.

To ukazuje da moramo pomladiti reprezentaciju, ali ne pod svaku cijenu i na πtetu rezultata.

- Dosad je reprezentacija veÊ imala dvije ozbiljne provjere s vrlo jakim reprezentacijama. Pobijeena je NjemaËka, kao i skori domaÊin SP Rumunjska. ©to su pokazali ovi ogledi i kakvi su planovi do odlaska u Rumunjsku?

- Ove dvije pobjede su nam dobro doπle, ali u ovoj fazi sve su to provjere kandidatkinja, to nisu definitivni sastavi. Rumunjska je veÊ nastupila s uæim izborom, ali su kao ekipa bile u grËu, πto im se moæe zbog tereta favorita opet ponoviti. Æao mi je πto smo ostali bez Melite ValentiÊ, ona mi je bila u najuæim kombinacijama. Isko-

ristit Êemo dva termina kad se igra Euroliga, 28. - 29. veljaËe i 20. - 21. oæujka za joπ dvije provjere, kad bi se trebalo iskristalizirati osam imena. Kao rezerve vodit Êu dvije mlade igraËice, nema smisla voditi stariju igraËicu da bude rezerva. Ako su dvije podjednake, mlaa Êe imati prednost. PoËetkom svibnja odigrat Êemo generalku sa Slovenijom, od 3. - 8. svibnja su zavrπne pripreme, slijedi tjedan dana odmora i odlazak u Rumunjsku.

- Moæe li osvrt izbornika na odigrani derbi Podravka - Rijeka, kao i nastavak prvenstva?

- Rijeka je odigrala svoj nivo na koprivniËkoj kuglani. Ovakvu Podravku u Koprivnici moæe dobiti samo poneka muπka ekipa. Melitu ValentiÊ je odliËno zamijenila Vesna GaloviÊ, koja je odigrala fantastiËno. Od nekih

Srce - Belma 1:7 (2569:2912)

80 kugli u samo tri sluËaja nije imala desni “loh”. ©to se tiËe nastavka prvenstva, Podravka ima Ëetiri teπka gostovanja, ali imaju ih i drugi, joπ Êe biti izgubljenih bodova. Mislim da ih Podravka moæe uspjeπno prebroditi i obraniti titulu prvaka dræave.

- Tko Êe od Podravkaπica obuÊi reprezentativnu majicu?

- U prvom izboru pozivnice sam uputio na pet adresa: Orehovec, Zver, ValentiÊ, GaloviÊ i Vuka. Naæalost, ValentiÊ je zbog ozljede izgubljena do kraja prvenstva, GaloviÊ iz obitelji ne moæe biti toliko odsutna, a Vuka nema dovoljno utakmica. Prema tome, iz Podravke Êe u reprezentaciji biti samo dvije, Æeljka Orehovec i Marija Zver, koje su i dosad bile standarne Ëlanice prve πestorke - zakljuËio je razgovor Koren. Æeljko ©emper

8

Broj 1690 Petak 6. veljaËe 2004.

Dani faπnika

Podravkine tople krafne dva puta dnevno PoËela je ”sezona” prodaje Podravkinih krafni - s marmeladom - πto Êe trajati do kraja veljaËe. Prvih nekoliko stotina komada poslano je u ponedjeljak iz Podravkine Pekare na tridesetak prodajnih mjesta u gradu, a sad se isporuËuju svakog dana u jutarnjim satima i neposredno iza podneva. Svjeæe se krafne u Podravkinoj kantini mogu kupiti po cijeni od 2,50 kn, a u Odjelu prodaje pekarskih proizvoda navode kako postoji i moguÊnost narudæbe na telefon broj 651-671.

U dane faπnika - od 17. do 24. veljaËe - u organizaciji Pivnice Kraluπ Podravkine krafne Êe se po istoj cijeni tradicionalno prodavati na Zrinskom trgu.

I. B.

Podravska klet na PRC-u

Nedjeljni obiteljski ruËkovi po popularnim cijenama

Biljeπka

Trideset godina Nogometnog kluba Podravka iz Struge kod Ludbrega Malo je poznato da nedaleko Koprivnice, u mjestu Struga kraj Ludbrega veÊ 30 godina uspjeπno djeluje i jedan nogometni klub koji s ponosom nosi ime NK ”Podravka”. TrenutaËno se natjeËe u ligi Sportskog saveza nogometnog srediπta Ludbreg.

- Selo Struga nalazi se u neposrednoj blizini rijeke Drave, a kako su u ovome kraju veÊ postojala dva kluba s «podravskim imenimafl ”Podravina” Ludbreg i ”Podravac” Sesvete, nekolicina velikih zaljubljenika u nogomet

ovom je klubu dala ime ”Podravka” kazao je Zlatko Cvetko, predsjednik ovog kluba.

Razlog tome bio je i taj πto je u to vrijeme u Ludbregu poËela s radom i Podravkina tvornica lijekova Belupo, a u poËetku rada kluba aktivno su sudjelovali i neki radnici te tvornice, kao πto su bili Franjo HerenËiÊ, Ignac Turek, Vlado Preloga, Stanko ©krlina i drugi.

- U prvo vrijeme imali smo neveliku, ali za nas znaËajnu pomoÊ ”Podravke”,

U cilju pribliæavanja potrebama gostiju, u Podravkinom restoranu Podravska klet od ove nedjelje 8. veljaËe pripremaju obiteljske ruËkove po popularnim cijenama. Cijena nedjeljnog obiteljskog ruËka bit Êe od 48 do 50 kuna.

Ove nedjelje gosti Êe moÊi birati izmeu dva kompletna menija Stigle su krafne! - domaÊa juha s rezancima, pureÊi naravni odrezak s mlincima, mijeπana salata, kruh i palaËinke s Ëokoladom - po 48 kuna, te kotlovina s krvavicama, peËeni krumpir, zelena salata i kruh - po 49 kuna.

Uz ove popularne cijene, u Podravskoj kleti nude veliki izbor alkoholnih i bezalkoholnih piÊa, koja su takoer jeftina. Posebice preporuËuju odliËno domaÊe vino.

B. F.

pogotovo ”Panonske pivovare”. Kasnije je pomoÊi bilo sve manje, ali ni jednog trenutka nismo æeljeli promijeniti ime, tako smo ”Podravka” punih 30 godina! - kaæe tajnik kluba Zlatko Gizdavec, a navijaËi istiËu: - Gdje god gostujemo s nama ide i velika zastava na kojoj je, naravno, Podravkino srce.

Stoga se i nogometaπi kluba Podravka nadaju da Êe im naπa Podravka ponovno izaÊi u susret i pomoÊi.

Ml. PavkoviÊ

Kompletni nedjeljni obiteljski ruËak za manje od 50 kuna po osobi

Nogometni klub ”Podravka” iz Struge ove godine slavi 30 godina postojanja

Recept tjedna:

RaænjiÊi Twist Potrebne namirnice za 6 osoba: 600 g svinjetine od buta 2 ælice Vegete Twist - grill 200 do 300 ml piva ulje za premazivanje raænjiÊa Postupak: Meso nareæite na duæe rezance, stavite ga u dublju zdjelu, pospite Vegetom Twist - grill i dobro izmijeπajte. Zalijte ga pivom i ostavite

neka odstoji oko dva sata ili preko noÊi.

Meso iz marinade ocijedite i spiralno stavljajte na πtapiÊe. RaænjiÊe premaæite uljem i pecite na dobro ugrijanom roπtilju ili odgovarajuÊoj tavi.

Za vrijeme peËenja premazujte ih marinadom u kojoj se mariniralo meso.

RaænjiÊe Twist posluæite s pinurom, ajvarom ili relishem i nekom od sezonskih salata.

Napomena: RaænjiÊe moæete pripremiti i od mijeπanog mesa ili u kombinaciji s kobasicama ili slaninom.

Crta: Ivan Haramija - Hans