Podravkine novine broj 1639 by Podravka d.d.

ISSN 1330 - 5204

Godina XLI Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

List dioniËkog druπtva “Podravka” Koprivnica

Nova zaduæenja Ëlanova Podravkine Uprave

Podravka u snijegu 5. str.

2. str.

U 51. anketi Sportskih novosti za najbolje sportaπe i ekipe u 2002. godini

Najbolja æenska ekipa - rukometaπice Podravke Vegete Piπe: Boris Fabijanec Snimio: Nikola Wolf

U 51. anketi Sportskih novosti 420 novinara iz 77 redakcija tradicionalno su izabrali najbolje sportaπe, sportaπice i ekipe u 2002. godini. SveËano proglaπenje odræano je 23. prosinca u Kristalnoj dvorani zagrebaËkog hotela Opera. Za nas najvaænije - najbolja æenska ekipa Hrvatske u proπloj godini je Rukometni klub Podravka Vegeta. KoprivniËke rukometaπice su za samo πest glasova pretekle svjetske prvakinje samostrelaπice Hrvatske. Rukometaπice Podravke su, kao πto je poznato, u 2002. godini uzele dvostruku krunu u hrvatskom rukometu - prvenstvo i kup, te su se plasirale u Ligu europskih prvakinja. Nagrade Podravkaπicama uruËio je urednik deska Sportskih novosti Draæen PineviÊ, a na pitanje voditelja sveËanosti Boæe Suπeca o ovogodiπnjim oËekivanjima, kapetanica Podravkaπica Boæica PalËiÊ je rekla; ”Podravka Vegeta slaæe dobru ekipu, ima ambicioznu upravu koju vodi predsjednik Damir PolanËec i uskoro Êe igrati vaænu ulogu u europskom natjecanju.” InaËe, najbolja momËad su veslaËki dvojac Nikπa i Siniπa Skelin, najbolji sportaπ je Ivica KosteliÊ, a prema oËekivanjima, uvjerljivo najbolja sportaπica Hrvatske proπle godine je neponovljiva Janica KosteliÊ. Takoer, na sveËanosti je dodijeljen 31. Trofej fair-play ”Croatia osiguranje - Sportske novosti” legendi hrvatskog nogometa Zvonimiru Bobanu.

Rukometaπice Podravke najbolja su æenska ekipa u Hrvatskoj u proπloj godini

Neponovljiva Janica KosteliÊ (tri zlatne i jedna srebrna medalja na Olimpijskim igrama!) peti put zaredom izabrana je za najbolju sportaπicu Hrvatske, πto do sada nikome nije poπlo za rukom. Da je Janica jedinstven fenomen u hrvatskom sportu potvruje i podatak kako je proπle godine postigla nezapamÊenu dominaciju u izboru sportaπa. Naime, Janica je Ëetirima konkurenticama, meu kojima je bila i Blanka VlaπiÊ, i koje su dobile svaka po dva glasa odmakla Ëak za 410 glasova.

Kao πto i priliËi, najbolji idu s najboljima, pa je tako na sveËanosti Janici prigodne darove - koπaru proizvoda Podravke i maskotu Lino, uruËio predsjednik Uprave naπe tvrtke Darko Marinac, zaæeljevπi Janici - ”snjeænoj kraljici” joπ puno sportskih uspjeha. A da se iskrene i od srca æelje ostvaruju viπe nego uspjeπno dokazuje Janica koja iz trke u trku svjetskog skijaπkog kupa pokazuje da je nedodirljiva. Prava kraljica svjetskog skijanja!

Darko Marinac predao je Janici ”snjeænoj kraljici” poklon paket i maskotu Lina

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Intervju: Damir PolanËec, Ëlan Uprave Podravke

Podravkin periskop

Podravka odreuje trendove

Muπkarci u oglasima

Razgovarao: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf

U intervjuu “Podravki” Ëlan Uprave Damir PolanËec analizira protekle tri godine, koliko je zaduæen za hrvatsko i træiπta jugoistoËne Europe, te progovara o promjenama zaduæenja Ëlanova Podravkine Uprave. U novoj podjeli on Êe preuzeti sva Podravkina træiπta te objaπnjava do kakvih Êe sve promjena uskoro doÊi.

Podravka korak ispred politiËara - Premijer Ivica RaËan nedavno je u javnom obraÊanju graanima kazao kako je najgore iza Hrvata i Hrvatske. Odnosi li se to, prema Vaπem miπljenju, u punom smislu i na gospodarstvo? - Ne oËekujem da Êe za hrvatsko gospodarstvo ova godina biti puno bolja nego proπla. Ne vidim stvarne i objektivne razloge za to. Pretpostavljam kako Êe godina biti sliËna kao lanjska, uz moæda mala poboljπanja. - Koliko su, uopÊe, Vladini potezi bitni za Podravkino poslovanje? Podravka, naime, veÊ godinama upozorava kako proces otvaranja Hrvatske ide presporo... - Vlada moæe bitno utjecati na krajnji rezultat naπega poslovanja teËajnom politikom, poticanjem izvoza, postavljanjem carinskih barijera, potpisivanjem bilateralnih trgovinskih sporazuma i drugim mjerama, no usudim se reÊi kako je Podravka uvijek nekoliko koraka ispred Vlade te je trend-setter u ovoj zemlji. Kada politiËari uvedu neπto kao novost, Podravka po tome veÊ æivi. - Uloga Vlade, dakle, nikako nije kljuËna niti presudna? - Nije.

Rastemo u Hrvatskoj - Moæete li se osvrnuti na proteklih

dravkinu prodaju s prodajom Danice i Ital-Icea te izgraditi nove distributivne centre u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Moram spomenuti i prodaju Podravkina udjela u Panonskoj pivovari uz preuzimanje stare pivovare te obnavljenje voznog parka Logistike. Sada smo i u tome segmentu prepoznatljivi i efikasniji. - U Ëemu leæe argumenti za takvo πirenje u Hrvatskoj, bræe nego πto raste prodaja hrane? - Zbog novog naËina obrade træiπta i mnogih drugih mjera doπli smo u sitaciju da imamo veliki rast, iznad prosjeka prehrambene industrije u svijetu i daleko iznad toga prosjeka Damir PolanËec u Hrvatskoj. Zbog toga Êemo i dalje ulagati u poveÊanje prodaje i πirenje nekoliko godina koliko kao Ëlan distribucije uz, naravno, optimalizaUprave pokrivate hrvatsko i træiπta ciju troπkova. zemalja jugoistoËne Europe. U ka- Akvizicija u Srbiji do kvom ste stanju preuzeli ‘resor’, a srpnja kakvo je danas? - Kakva je situacija na ostalim træiπti- Upravo sam neki dan napravio ma? Nadavno su objavljena predviavlastitu ‘inventuru’ uËinjenoga i monja struËnjaka kako je Srbija meu tri gu reÊi da sam prezadovoljan. Prinajpoæeljnija svjetska træiπta u ovoj mjerice, na poËetku 2000. godine godini. Sugerira li to gdje Êe Podravka prosjek dana naplate u Hrvatskoj bio najviπe ulagati? je 116, 17 posto kupaca bilo je na - VeÊ godinama govorim kako je plaÊanju do sedmoga dana, kljuËni Srbija jedno od naπih najperspektivkupci imali su mali postotak u ukup- nijih træiπta. Podsjetit Êu da smo na noj realizaciji, o gastru kao brzoras- novosadskom sajmu izlagali samo tuÊoj kategoriji premalo smo razmi- dan nakon MiloπeviÊeva pada, kada πljali, a prodaja piÊa iπla je kroz istu je to joπ bilo i opasno. Takoer, 15. prodajnu operativu kao i ostali oæujka pretproπle godine osnovali Podravkin asortiman. Danas je pro- smo tamo poduzeÊe kao prva hrvatsjek naplate oko 45 dana, viπe od 50 ska tvrtka koja je to uËinila, prvi posto kupaca plaÊa unaprijed, jedina kamion s robom izvezli smo 20. srpsmo hrvatska prehrambena tvrtka nja te godine. Godinu i pol nakon Ëiji su proizvodi prisutni na policama toga Srbija veÊ jest jedno od najsvih kljuËnih kupaca, imamo zaseb- znaËajnijih Podravkinih træiπta. U ovoj, nu prodajnu operativu za piÊa, a taj pak, godini trebala bi uÊi meu pet je biznis u tri godine utrostruËen, te najveÊih træiπta, a uspijemo li akviziza gastro-asortiman. Lani smo, tako- cijom joπ poboljπati svoje pozicije, er, poËeli s ambulantnom proda- uskoro Êe biti najveÊe træiπte nakon jom i dosadaπnji rezultati su izvrsni. domaÊega. - Otkad je Podravka uπla u Srbiju, Uskoro Êemo objediniti srediπnju Po-

Nova zaduæenja Ëlanova Podravkine Uprave - Procurila je informacija kako Êe Ëlanovi Podravkine Uprave promijeniti zaduæenja te Êete Vi preuzeti prodaju i distribuciju na svim træiπtima. Je li to toËno i zbog Ëega dolazi do te promjene? - To je toËno, a do promjena dolazi zbog logike posla. Upravljanje træiπtima za koja sam bio nadleæan ja i za koja je bio zaduæen Davor Cimaπ poËelo se dosta razlikovati te je Uprava procijenila da je bolje implementirati istu logiku upravljanja svima træiπtima. Uprava je donijela zajedniËki sud o novim zaduæenjima, a Nadzorni odbor je promjene nadleænosti verificirao. Ja Êu preuzeti sva træiπta, Davor Cimaπ u svom Êe portfelju imati upravljanje materijalima i nematiËno poslovanje, predsjednik Uprave Darko Marinac i dalje Êe upravljati Belupom, razvojem te ljudskim resursima, a dobiva i strateπku poslovnu jedinicu Pi-

Êa, njegov zamjenik Æeljko – urina preuzima sve ostale SPJe, a Nevenka Cerovsky i dalje Êe pokrivati financije. - Takva roπada, Ëini se, implicira velike promjene u Podravki. Moæete li reÊi do kakvih Êe doÊi u Vaπem novom ‘resoru’? - Potezi koje namjeravam povuÊi iÊi Êe u smjeru reorganizacije grupa træiπta. Tijekom blagdana radio sam na formiranju novih træiπta i mogu reÊi da Êe biti novih imena meu izvrπnim direktorima, ali i novih imena u Internationalima i predstavniπtvima. Nemojmo zaboraviti da u posljednje tri godine na nekim træiπtima rastemo sporije od rasta trgovine prehranom, negdje stagniramo, dakle imamo problema. Tamo gdje situacija nije dobra mijenjat Êemo pristup, ali i menadæment. Do toga Êe doÊi vrlo skoro. Æelio bih reÊi na koji Êu naËin upravljati træiπtima. Ishodiπte svega je Podravkina strate-

gija. Na njezinu temelju svako træiπte i svaki profitni centar moraju izraditi svoje strategije, a zatim Êe se donositi marketinπki i poslovni planovi za pojedinu godinu, πto Êe biti alati za upravljanje træiπtima. Izvrπni direktori grupa træiπta za ostvarenje te strategije odgovarat Êe meni. Ciljevi su daljnji rast prodaje, πirenje Podravkina asortimana te optimalizacija troπkova prodaje i distribucije, πto predmijeva da Êemo moæda negdje otvoriti novi International, a neke postojeÊe zatvoriti. Morat Êemo se pozabaviti i pitanjem brandinga, tj. imamo li snage da na odreenom træiπtu budemo prisutni s jednim, dva ili viπe brandova, a to je pitanje koje si sve velike kompanije moraju postaviti. No, ipak je najvaænija izgradnja pobjedniËkog tima koji Êe dugoroËno omoguÊiti rast i razvoj Podravke, a ja uopÊe ne sumnjam u uspjeh.

mediji nagaaju o cilju akvizicije te su spominjani dijelovi tvrtke Takova, a sasvim nedavno i Centropromet. Moæete li u ovom trenutku kazati πto pobliæe o tome? - Ne, joπ je za to prerano. Bit Êe slae kad se objavi da je sve gotovo. - A rok kada Êe do toga doÊi? - Godina 2003., prva polovica. - Ostala træiπta? - Mislim da se u Podravki premalo zna πto smo naslijedili na ostalim træiπtima. Primjerice, tvrtka u Sloveniji imala je dubioze od oko 30 milijuna kuna. To je sanirano, razvija se prodaja u retailu te gastro-kanalima u dvije regije i na uspjehu Ëestitam tamoπnjem novom menadæmentu. Ljude koji su nas doveli u teπku situaciju izbacili smo iz Podravke i s njima smo na sudu. U Bosni i Hercegovini naslijedili smo tvrtku sa sjediπtem u ©irokom Brijegu, takoer s dubiozama od oko 2,5 milijuna eura, koja je obraivala samo træiπte Hercegovine. Danas je sjediπte u Sarajevu, distributivni centri u Sarajevu, ©irokom Brijegu i Banjoj Luci te obraujemo cijelu dræavu. U BiH, Crnoj Gori, na Kosovu te Srbiji preuzeli smo Ëetiri distributivna poduzeÊa i integrirali ih u svoj sustav, a troπkovi prodaje i distribucije smanjili su se u postotku od neto realizacije. Uza sve to, osnovali smo predstavniπtvo za Kosovo te tvrtku u Crnoj Gori, koja ovih dana poËinje s pravim radom. U Makedoniji smo proπirili prodajnu operativu. - Bivπi menadæment u Sloveniji, dakle, kaænjen je za loπe poslovanje. To je, koliko znam, prvi takav primjer u Podravki. HoÊe li to biti obrazac za ubuduÊe? - Takav obrazac ja primjenjujem veÊ duæe vrijeme. I bivπi direktor Sane takoer je optuæen zbog sliËnih razloga, a otkaze su dobili i ljudi koji nisu udovoljili traæenim kriterijima.

Nestle je dobar posao - Prije nekoliko dana poËeo je i formalno vrijediti ugovor Podravke i Nestlea o distribuciji dijela asortimana πvicarske tvrtke u Hrvatskoj te jugoistoËnoj Europi, no posao se radi veÊ nekoliko mjeseci. Kakva su iskustva? - Tim ugovorom postali smo strateπki partner najveÊe i najbolje svjetske prehrambene industrije i time su nam dali veliko priznanje. S druge strane, ojaËali smo pregovaraËku poziciju prema trgovini, πto nam je i bio jedan od osnovnih ciljeva. TreÊe, poveÊavamo promet i profit i, nadalje, moæemo se usporeivati s jednom takvom kompanijom i vidjeti gdje smo u odnosu na njih. - ©to pokazuje nekoliko mjeseci takve usporedbe? - Da smo napravili jako dobar posao time πto smo se udruæili. - Ima li kakvih novosti na planu proπirenja suradnje; spominjala se, naime, i moguÊnost licencne proizvodnje? - O moguÊnosti proizvodnje dijela asortimana juha Maggy veÊ u naπoj staroj tvornici razgovaramo vrlo konkretno. Razgovaramo i o licencnoj proizvodnji Nesquicka te o proizvodnji majoneze. Otvorili smo i pitanje Nestleove distribucije Podravkinih proizvoda na nekim træiπtima. - Nesle za to ima sluha? - Za neka træiπta da.

Piπe: Dominik Peroπ Sektor za razvoj poslovanja Prema mnogim nedavno provedenim ispitivanjima potroπaËa, veÊina njih vjeruje da oglasi navode ljude da kupuju stvari koje im baπ i nisu neophodne. Oglasi takoer navode potroπaËe da prihvate naËin ponaπanja, pa Ëak i govora glavnih protagonista u oglasima. U oglasima koji raËunaju na uspjeh likovi moraju biti jako paæljivo odabrani, jer kako kaæe jedan lingvist: “Ako dva Ëovjeka kaæu istu stvar, to nije ista stvar!” Kod potrebe za profesionalnim znanjem svoj stav temeljimo na savjetima struËnjaka, dok je kod dnevnih problema stvar drukËija. U takvim sluËajevima pri donoπenju stavova viπe vjerujemo miπljenju ljudi iz vlastitog druπtvenog miljea. Æelimo da oni izgledaju poput nas, da govore sliËnim jezikom i da vjeruju u iste vrijednosti u koje i sami vjerujemo. Jedan od najznaËajnijih tipova muπkaraca u oglasima je “stvarni muπkarac”. Od njega se traæi da je aktivan i moderan, vitak i lijepo obuËen, te da ima oko trideset godina. SliËne osobine muπkaraca traæe se i u drugim oglasima. U oglaπavanju cigareta, Marlboro traæi muπkarca atletske grae, tijesno pripijene majice, ponekad i bez nje, i miπiÊavog tijela, Ëiji bi æivot trebao biti pustolovan, neovisan i slobodan. Takvi tipovi oglaπavanja namijenjeni su muπkarcima. Æene viπe vole nespretne tipove, “tipove s dvije lijeve ruke”, odnosno takve oglase u kojima se mogu malo nasmijati muπkarcima, πto ih onda navodi da kupuju proizvode o kojima je u oglasima rijeË. Drugi tip muπkaraca u oglasima su “profesionalci” koji nose besprijekorna odijela. Oni najËeπÊe oglaπavaju osiguravajuÊe kuÊe i banke. Nadalje, kod nekih se oglasa traæi da upravo muπkarac daje savjet ili da objasni neπto, po moguÊnosti πto jednostavnije i razumljivije, pa Ëak i na podruËjima gdje nije specijalist. Primjer za to je kada æena pere rublje, a muπkarac, koji predstavlja vodoinstalatera objaπnjava joj kako deterdæent funkcionira. To, meutim, kako pokazuju istraæivanja potroπaËa, veÊina æena jednostavno - ne voli. Prema jednom nedavno provedenom istraæivanju, Ëak 73% æena je iritirano oglasima u kojima su æene prikazane kao osobe koje uopÊe ne razmiπljaju i trebaju pomoÊ Ëak i za najjednostavniju stvar. Ipak, veÊina ispitanika je odgovorila,da im se sviaju oglasi u kojima æena ima problem, a muπkarac joj pomaæe rijeπiti ga. U zadnje vrijeme najËeπÊi tip u oglaπavanju je “obiteljski muπkarac”. Muπkarcima se u oglasima sve viπe dodjeljuju uloge koja su bile rezervirane prvenstveno za æene. Tako se muπkarci pojavljuju i u oglasima za deterdæente, u kojima i sami peru rublje, objaπnjavajuÊi kakve uspjehe i uπtede postiæu koriπtenjem pojedinog proizvoda koji je u fokusu oglasa. U oglasima muπkarci poËinju govoriti i o svojim osjeÊajima, πto je donedavno smatrano nemuæevno, te se ponaπati kao briæni oËevi.

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Podravka je uvela PlaÊe su nam dobre, a bit Êe joπ i bolje HACCP sustav Aktualna tema: Kakve su nam plaÊe u Podravki

Piπe: Vesna SreËec, direktorica Organizacije i sustava nagraivanja

Kao πto znamo, Podravka je potkraj proπle godine svojim radnicima poveÊala plaÊe za 7 % u ovoj godini. PregovaraËki timovi sindikata i poslodavca odahnuli su nakon vrlo uspjeπnih pregovora. Ovako opseæne promjene u Kolektivnom ugovoru pokazale su da su radnici Podravkino najveÊe blago. Ne samo da su nam osnovna plaÊa i boæiÊnica veÊe, veÊ i boæiÊni dar djeci, jubilarne nagrade, terenski dodatak, naknada za odvojenost od obitelji te otpremnine pri odlasku u mirovinu πto pokazuje - prema rijeËima Ëelnika Sindikata PPDIV-a Josipa PaviÊa da je Podravkino poslovodstvo «socijalno odgovornofl. Ovakva «Ëestitkafl radnicima u predboæiÊno vrijeme teπka je viπe od 25 milijuna kuna. Na ovo poveÊanje plaÊa dolazi nam joπ jedno, jer dræava od 1. sijeËnja 2003. uvodi novine u obliku izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o obveznim doprinosima. Tako se na temelju tih promjena oËekuje i porast neto plaÊa od 1 do 3 %, jer Êe se smanjiti porezi i doprinosi. PlaÊe u Podravki u usporedbi s drugima Kad bismo pitali bilo koga u poduzeÊu da li je plaÊa dovoljna za pokrivanje svih njegovih potreba i njegove obitelji, najËeπÊe bismo dobili odgovor da nije, meu-

tim kad bismo pitali da li Podrakva isplaÊuje u odnosu na druga hrvatska po-duzeÊa primjerene plaÊe, odgovor bi bio da. U vrijeme kada mnoga poduzeÊa kasne s isplatom plaÊa, Podravka isplaÊuje plaÊe najviπe u Æupaniji i meu najviπima u Hrvatskoj. ProsjeËna neto plaÊa Podravkaπa je za 10,25% viπa od prosjeËne plaÊe radnika u Hrvatskoj i iznosi 4.121,88 kuna (Podravkina poduzeÊa u Hrvatskoj, razdoblje I-IX mjesec 2002) a prosjeËna plaÊa u RH za kolovoz je 3.738 kn). Ukoliko se æelimo usporediti unutar preraivaËke industrije u koju spadamo, a gdje ima unutar cijelog gospodarstva najviπe zaposlenih, onda su naπe plaÊe 23,53% veÊe, jer je prosjeËna plaÊa radnika preraivaËke industrije iznosila u kolovozu 3.336 kn. Ukoliko gledamo situaciju u svojoj prehrambenoj branπi, sa sigurnoπÊu moæemo tvrditi da je plaÊa naπeg proizvodnog

radnika usporediva s proizvodnim radnikom u drugim prehrambenim poduzeÊima, jednako tako i plaÊa naπeg tehniËara srednje struËne spreme ili naπeg direktora s visokom struËnom spremom. BuduÊi da smo uvijek æeljeli stajati uz bok najboljima, i u politici ljudskih potencijala smo se ugledali na perspektivna i uspjeπna poduzeÊa kao πto su Lura i Pliva, te smo i mi osigurali svim strukturama radnika dostojan poloæaj i plaÊu. Lura ima bruto osnovnu plaÊu 2.500 kn, Pliva 2.260 kn a Podravka 2.633 kn (u izraËun uzet kao najniæi koeficijent 1,37, buduÊi da na niæim koeficijentima imamo svega nekoliko stalnih radnika). Iako visina plaÊe nije takva da bismo mogli s lakoÊom podmirivati naπe potrebe, koje su uvijek daleko veÊe od moguÊnosti, moæemo doista reÊi da radimo u atraktivnom poduzeÊu koje isplaÊuje visoke plaÊe za hrvatsku zbilju.

Piπe: mr. Nevenka VdoviÊ, KF Upravljanje kvalitetom Nakon viπemjeseËnog intenzivnog rada u 8 podruËja prehrambenog dijela Podravke d.d. uveden je sustav sigurnosti namirnica (HACCP). Za sada je uspostava HACCP-a u Republici Hrvatskoj zakonski zahtjev samo za namirnice æivotinjskog porijekla. Uspostavom HACCP sustava Podravka se pripremila za predstojeÊu zakonsku regulativu u Republici Hrvatskoj, a isto tako je odgovarajuÊi partner za izvoz u zemlje EU i spremna je za vanjske inspekcije radi provjere funkcioniranja sustava. Dokumentacija HACCP sustava je postavljena on-line zajedno s dokumentacijom Sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2000 putem softwarea Q-Pulse s danom 19. 12. 2002. i time je interno sluæbeno vaæeÊa za sve korisnike. Podravkin model sustava sigurnosti namirnica razvijen je u KF Upravljanje kvalitetom koja je i koordinirala njegovu implementaciju. Tokom 2003. godine planira se integracija Sustava upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000) i Sustava sigurnosti namirnica (HACCP) u jedinstven sustav upravljanja u Podravki prema normi ISO 15 161. HACCP je kratica engleskih rijeËi koje u prijevodu znaËe «Analiza opasnosti kritiËnih kontrolnih toËakafl (Hazard Analysis Crytical Control Points). Sastoji se u detaljnoj analizi potencijalnih opasnosti u svakom koraku procesa nastajanja prehrambenog proizvoda. Analiza (potencijalnih) opasnosti u svakom koraku procesa nastajanja prehrambenog proizvoda podrazumijeva procjenu moguÊnosti da u konaËnom proizvodu budu prisutni mikroorganizmi koji πtete zdravlju, πtetni kemijski sastojci ili komadiÊi stakla, metala i sliËno i istovremeno se uvode preventivne mjere kojima se spreËava i ta potencijalna moguÊnost. Odlukama izvrπnog managementa osnovani su HACCP timovi za pojedine segmente koji su snimanjem stanja u svakom procesnom koraku (uz pomoÊ razvojnih timova, toksikologa, mikrobiologa, ekologa, sluæbe DDD i osoblja odræavanja) utvrdili potencijalne opasnosti za proizvode i naËin

kako se one uklanjaju iz procesa. Posebno riziËni procesni koraci za sigurnost proizvoda su oznaËeni kao kritiËne kontrolne toËke (CCP) - to se uglavnom odnosi na ulaz materijala i toplinski tretman u procesu nastajanja proizvoda. Naglaπeno je i dokumentirano pridræavanje dobrih proizvoaËkih praksi odræavanja ËistoÊe proizvodne opreme i radnih prostora, higijene osoblja, kontrole πtenika i dr.). KritiËne kontrolne toËke se nalaze pod posebnim i dokumentiranim nadzorom i praÊenjem. Uspostavom HACCP sustava HACCP timovi ostaju struËno tijelo unutar svojeg procesnog podruËja sa zadatkom odræavanja i poboljπavanja sustava, te rjeπavanja problematike sigurnosti proizvoda i pokretanja korektivnih i preventivnih radnji (na osnovi zapisa o: ispravnosti ËiπÊenja, higijene osoblja, kvarova strojeva, pojave πtetnika, reklamacija i sliËno, nadzora i praÊenja CCP-a). Veliki dio HACCP sustava je usmjeren na proizvodnju, ali on obuhvaÊa i funkcije nabave, kontrole kvalitete, skladiπtenja i transporta. Nabava Êe zahtijevati dostavu certifikata za sve ulazne materijale koji se nabavljaju za Podravku, a imaju utjecaj na sigurnost proizvoda. Kod ugovaranja Êe se koristiti i smjernice za dobavljaËe oËekivana kvaliteta Podravkinih dobavljaËa koje definiraju zahtjeve razine kvalitete naπih dobavljaËa za proizvode koje isporuËuju Podravki. Podravka za sada ne uvjetuje certifikate od svojih dobavljaËa za Sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001:2000) i Sustav sigurnosti namirnica (HACCP), ali zahtjeva od dobavljaËa da se pridræavaju osnovnih naËela tih sustava za osiguravanje kontinuiranog povjerenja u proizvodnju sigurnih proizvoda koji se ugrauju u Podravka proizvode. Niti jedan ulazni materijal ne moæe uÊi u proizvodnju ukoliko nije odobren od funkcije kontrole kvalitete, a postavljeni zahtjevi kvalitete u Podravki su ponekad i veÊi od zakonskih. HACCP sustav obuhvaÊa i sigurno skladiπtenje i transport proizvoda. BuduÊi da proizvodi Podravke uglavnom ne zahtijevaju posebno kontrolirane uvjete skladiπtenja i transporta, dokumentirana je dobra praksa skladiπtenja i transporta koja postoji u Podravki.

naπa posla

Top-menadæer koji priznaje samo razvoj i rast Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Posljednji dani protekle godine u poslovnim su krugovima protekli u znaku prvog Ëovjeka Podravke Darka Marinca. Novinarski æiri od πesnaest ponajbljih novinarskih struËnjaka za gospodarska pitanja, koje je okupio tjednik Nacional, izabrao ga je za najboljeg hrvatskog menadæera 2002. godine. Novinarima je, naime, ponuen popis od Ëak sedamdesetak potencijalnih kandidata, dakle gotovo svih liËnosti koje neπto znaËe u hrvatskom biznisu. Oni su prema unaprijed utvrenim kriterijima izdvajali samo petoricu kandidata, a broj bodova bio je odreen redoslijedom. Bitno je pripomenuti da je glasovanje bilo tajno, πto je poveÊalo objektivnost. Kad su se zbrojile sve liste, Marinac je zasjeo na vrh, a iza njega su rangirani Æeljko »oviÊ iz Plive i Josef Vinatzer iz Vipneta, koji po

bodovima dijele drugo mjesto, te Ivica TodoriÊ iz Agrokora, Karlo RadoloviÊ iz Uljanika, Zdenko AdroviÊ iz Raiffeisen banke, Dragutin Drk iz Vindije, –uro GavriloviÊ iz GavriloviÊa, Selimir OgnjenoviÊ iz Riva Toursa, Emil Tedeschi iz Atlantica, Franjo LukoviÊ iz ZagrebaËke banke i Drago Munjiza iz Konzuma. Popis onih koji su plasirani iza njih priliËno je dugaËak, ali i prepun takoer uspjeπnih privrednika, od Æeljka PeriÊa iz Lure i Boæe Prke iz Privredne banke pa do Ante VlahoviÊa iz Tvornice duhana Rovinj i Milana ArtukoviÊa iz Francka. Zaπto je baπ predsjednik Uprave koprivniËke tvrtke dobio tako laskavo priznanje? »ini se da i nije bilo novinara koji u 2002. nije zapazio nagli uzlet Podravke, a Marinac je svojom otvorenoπÊu i elokventnoπÊu uspio postati me-

dijski simbol tvrtke koja je dokazala da opravdano pretendira na status regionalnog prehrambenog lidera. Ono πto je Ëlanove æirija najviπe motiviralo da se opredijele za Marinca bila su dva uspjeπna preuzimanja manjih tvrtki (Lagris i Ital Ice), kao i strateπki ugovor s Nestleom o distribuciji njihove robe te zapoËeti poslovi s Heinzom i Unileverom. Tu su, dakako, uzete u obzor i meunarodne nagrade za dizajn, zatim priznanje za najbolje odnose s javnoπÊu, pretvaranje Belupa u dioniËko druπtvo, plasiranje komercijalnih zapisa kao najpovoljnije metode kreditiranja, kao i Ëinjenica da se Podravkinim dionicama najviπe trgovalo na domaÊim burzama. No, jednako je tako vaæno bilo i uvjerenje da je upravo Marinac radikalno promijenio i poslovno ozraËje u tvrtki, πto je vaæan pre-

duvjet za daljnje iskorake. Tako je Davor HuiÊ iz Briefing Interner servisa ustvrdio ono Ëega su svjesni svi oni koji poznaju lokalne prilike: ”Marinac polako izvlaËi ‘koprivniËkog diva’ iz gliba u kojem je tavorio zadnjih nekoliko godina - razapet izmeu velikih, ali nikada realiziranih potencijala i provincijskog okruæenja. Politikom malih koraka Podravka je prerasla u utjecajnog igraËa na regionalnoj sceni.” Marinac je taj dojam upotpunio i intervjuom u istome tjedniku u kojem je ustvrdio da su ”razvoj i rast jedine kategorije o kojima pristaje razgovarati”, πto samo potvruje Podravkinu iznimno ofenzivnu poslovnu politiku. Da rezultati Nacionalove ankete nisu bili nikakva sluËajnost, potvrdio je i prilog o hrvatskoj poslovnoj eliti tjednika Glo-

bus, u kojem je drugi novinarski æiri radio svoju listu top-menadæera, ali ovaj put bez formalnog redoslijeda, no pri vrhu se opet naπlo MarinËevo ime. Tu je za predsjednika Uprave Podravke navedeno da je ”brz, duhovit i moderan menadæer s vizijom”. U kojoj je mjeri 2002. afirmirala MarinËevo ime, govori i ovotjedna najava da bi upravo Ëelni Ëovjek Podravke u veljaËi trebao preuzeti i predsjedniËku duænost u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, buduÊi da Ëlanstvo navodno nije zadovoljno angaæmanom sadaπnjeg predsjednika Franje LukoviÊa. Govori se da bi Marinac mogao lakπe i uspjeπnije komunicirati s PredsjedniËkim i Banskim dvorima, gdje se trebaju osiguravati preduvjeti za uspjeπnije privreivanje.

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Razgovor: Rajko GospodnetiÊ, upravitelj Podravke Skopje

Marketinπke aktivnosti znatno doprinose popularnosti Podravke u Makedoniji

Juhe su osvojile Makedoniju Razgovarala: Jadranka Lakuπ - Kakve rezultate biljeæi Podravka u Makedoniji u 2002. godini? - Za 11 mjeseci praktiËki je veÊ ostvaren biznis plan, zapravo neπto je i prebaËen, πto se djelomiËno moæe zahvaliti liberalizaciji trgovine izmeu dvije dræave, a djelomiËno naπim vrlo uspjeπnim jakim marketinπkim aktivnostima. Vezano uz liberalizaciju, mi smo uveli mnogo novih proizvoda, Ëak 54, a uz to i organski smo rasli unutar grupa u kojima nismo uvodili nove proizvode. Dvije dræave imaju potpisani sporazum o slobodnoj trgovini πto ne znaËi da je sve slobodno i da se sve moæe uvoziti bez plaÊanja carina. Postoje kvote pri podjeli nekih tarifnih brojeva i do sada je uglavnom sve bilo na kvotama, a ono izvan kvota s punim carinama. Od 1. srpnja mnogo je proizvoda preπlo na reæim slobodnog uvoza, a ono πto je ostalo na kvotama dijeli se na tri liste, pa kad se ispuni kvota onda se prepolove carine i prelevmani. Kod druge liste primjenjuje se tranzicijska carina, kao primjerice kod Kvikija, πto znaËi da je poËetkom srpnja sa 50 posto stopa pala na 25, da Êe poËetkom 2003. pasti na 15, a da Êe za godinu i pol biti 0. Zbog toga smo mogli uvesti mnogo novih proizvoda, Ëak 54, meu kojima su i Deit, Studenac i Studena, koji su do sada bili na visokim carinama. Do 1. srpnja imali smo problema jer su se kvote dijelile na natjeËajima pri Ëemu je bilo puno kriminalnih radnji, doslovno reËeno ucjena, reketiranja, a kako mi na to nismo pristajali bili smo uskraÊivani u dodjeli kvota, πto je najblaæe reËeno neprirodno, jer jedino Podravka u Hrvatskoj proizvodi Vegetu, Fantove, a ovdje ima i registriranu firmu. Dakle, nismo mogli uvoziti πto smo htjeli i kada smo htjeli, optereÊivale su nas carine, jednom rjeËju nije se moglo normalno raditi. Sada se to promijenilo.

Novi poslovni i skladiπni prostor - Da li je dobrim rezultatima doprinijelo to πto ste poËeli raditi u novom poslovnom prostoru s odgovarajuÊim skladiπtem? - PrijeÊi u nove prostorije bilo je neminovno, jer smo se poËeli πiriti, odnosno rasti i u tonama i u kubikaæi i prije dolaska Nestlea. Sada smo zbog Nestlea zaposlili i dosta novih ljudi, a za sve to u prostoru kojeg smo ranije

koristili viπe nije bilo mjesta. Novi poslovni prostor kojeg smo iznajmili mada je πteta πto moæda nismo u Skoplju izgradili neπto vlastito - omoguÊava i kvalitetan napredak, jer pruæa normalne uvjete rada. Sada ovdje imamo skladiπte na dva nivoa, svaki po 1500 kvadrata i carinsko skladiπte u kojem dræimo Nestleovu robu za izvoz na Kosovo ili za rascarinjenje za nas.

Podravka u Makedoniji kao domaÊa firma - Kako se Podravka uspjela udomaÊiti na makedonskom træiπtu ? - Podravka se u Makedoniji smatra domaÊom firmom, toliko involviranom u svakodnevni æivot ljudi koji koriste naπe proizvode da nas oni osjeÊaju kao svoje. Osim dugogodiπnjem prisustvu to moæemo zahvaliti cjelogodiπnjim i stalnim marketinπkim aktivnostima provedenima u suradnji s agencijom Ozeha s kojima smo prisutni u njihovim domovima i na prodajnom mjestu. Prema naπim kupcima imamo vrlo korektne odnose, cijenjeni smo kao firma koja ne igra igre s cijenama, imamo dobar status. Dobar rejting imamo i kod dræavnih organa, πto je za nas bitno. Sve inspekcije koje su nas obiπle utvrdile su da je sve u redu, jednako kao i carinske sluæbe koje znaju da mi ne koristimo nelegalne metode i kada se jave neki problemi tehniËke naravi oni nam Ëesto pomaæu. Pozitivnom imidæu doprinosi i odnos naπih zaposlenih, posebno putnika i unapreivaËa prodaje koji imaju vrlo korektan odnos prema kupcima.

Juhe na prvom mjestu - Koji su nam lideri na ovom træiπtu i gdje imamo najveÊe razvojne πanse? - Kao grupa na ovom je træiπtu lider Podravka jela, a unutar nje Podravka juhe koje su sa 480 tona godiπnje prodaje apsolutni lider na træiπtu koje se procjenjuje na ukupno 600 tona. Mi u segmentu juha rastemo iz godine u godinu s time da je najjaËa kokoπja juha s oko 250 tona godiπnje. Dakle, za razliku od ostalih træiπta, nama Vegeta nije “udarni” proizvod, iako je s preko 200 tona godiπnje prodaje znaËajna. Zanimljivo je i to da nam je jaka grupa Kviki sa 170 tona u tri gramature, mi smo praktiËki drugo træiπte za ovaj program nakon Hrvatske πto je interesantno buduÊi da makedonski narod u svojoj tradiciji ima grickanje koπtica, πtapiÊa i sliËnih artikala. Stoga mi nastojimo rasti u ovoj

Rajko GospodnetiÊ kategoriji, liberalizacija nam omoguÊava uvoenje novih proizvoda, ali tu nailazimo na vrlo jeftine konkurentske proizvode iz Srbije i Turske. Lideri smo i s djeËjom hranom Lino, imamo asortiman od 10 proizvoda i rastemo za gotovo 20 posto u odnosu na proπlu godinu. Ono πto je naπ problem u posljednje vrijeme vezano je za asortiman Danice. Ranije smo u ovoj zemlji bili apsolutni lider u prodaji gulaπa, nitko nam se nije mogao primaÊi ni blizu, ali sada ga uopÊe ne prodajemo jer je cijena nekoliko puta veÊa od konkurencije, ukljuËujuÊi i onu iz Hrvatske. Velika je πteta da taj brand koji je joπ uvijek poznat i traæen ne prodajemo ne samo zato πto to utjeËe na naπe poslovne rezultate nego i zato jer je povratak na træiπte teæak. Razumijem i probleme u kojima se zbog nedostatka goveeg mesa naπla Danica, ali neko rjeπenje bi trebalo pronaÊi, jer Êe potroπaËi s vremenom zaboraviti na taj proizvod. - Odnedavno radite i distribuciju Nestlea za Kosovo i Makedoniju. Kako to ide? - Od poËetka listopada preuzeli smo distribuciju Nestleovih proizvoda na ovom podruËju, prvi rezultati su zadovoljavajuÊi, iako smo imali odreenih problema s bivπim distributerom u Makedoniji, dok je u Kosovu bilo priliËno πto legalnih πto ilegalnih uvoznika pa je trebalo uvesti odreenog reda. Ove prve mjesece uzimamo kao probne i vjerujemo da Êe se sve odvijati u skladu s biznis planom. A pored Nestlea distribuiramo i program Adria i Jadranke (riblje konzerve gdje se takoer pokazuje snaga Podravkine distribucije.

Podravkinu udomaÊenost na makedonskom træiπtu najbolje je potvrdilo proπlogodiπnje nezavisno Gallupovo istraæivanje prema kojemu je brand Podravka uvjerljivo najpoznatiji u ovoj zemlji. Vegetu je na prvo mjesto stavilo Ëak 73 posto ispitanika (drugi je ZaËinal sa 22 posto), dok je Ëak 37,9 posto anketiranih izjavilo da Podravka ima najkvalitetnije proizvode. Zanimljivo je da su mlae dobne skupine ispitanih izrazito dobro ocijenile promotivne akcije koje je provodila kompanija sa srcem. - Podravkini proizvodi, mada znatno skuplji od konkurentskih (primjerice, kilogram Vegete koπta 360 denara, a domaÊeg ZaËinala 180 denara) dræi Ëak 75 posto træiπta, dok Podravka juhe imaju 90 postotni udio u ukupnoj prodaji juha. Uz visoku kvalitetu proizvoda i viπegodiπnju naviku njihova troπenja tome nesumnjivo doprinose i stalne marketinπke aktivnosti. Iako zapravo Podravka ima manji marketinπki budæet od konkurencije, s potroπaËima se komunicira tijekom cijele godine i to na razliËite popularne naËine koji su jako dobro prihvaÊeni. Primjerice, veÊ tri godine organizira se akcija ”Leto s Podravkom” tijekom koje najpoznatiji makedonski glumci, pjevaËi, sastavi obiu petnaestak gradova u kojima se inaËe gotovo niπta ne zbiva. Ova akcija uz dobru zabavu nudi i moguÊnost dobivanja nagrada i po ocjenama potroπaËa proglaπena je za najbolju u Makedoniji. Dobro je prihvaÊena i serija od 26 TV emisija pod nazivom ”Biseri makedonske kuhinje” u kojoj poznate liËnosti prezentiraju jela s Podravkinim proizvodima. Veliku popularnost ima i interaktivni kviz ”Srcko” koji se svakodnevno prikazuje na nacionalnoj i lokalnim TV postajama i u koju se tijekom 10 minuta javi oko 250 gledatelja, te radio emisija ”Podravkin πoping Ëas” u kojoj se pored ostalog uæivo razgovara s potroπaËima na prodajnim mjestima - objaπnjava Dragan Dinev, direktor marketinπke agencije Ozeha koja joπ od 1984. godine radi za Podravku u Makedoniji. Ova agencija osmislila je i nagradnu igru za najmlae koja je toliko podigla popularnost medvjediÊa Lina da djeca sada traæe njegove autograme, a pro-

Dragan Dinev daja djeËje hrane je nakon emisije porasla tri puta. Pripremili su i novu seriju TV emisija ”Iz Podravkine kuhinje” raËunajuÊi da Êe zbog velike gledanosti nacionalne TV koja je joπ uvijek nautjecaniji medij u Makedoniji (tiskani mediji ne mogu se pohvaliti velikom tiraæom najveÊi se tiska u 65.000 primjeraka) postiÊi veliki uspjeh. - Zapravo Podravki u Makedoniji nije problem konkurencija nego mentalitet potroπaËa i njihove navike. Dosta napora valja uloæiti u prezentaciju novih proizvoda i objaπnjavanje prednosti njihova koriπtenja. Evo, Makedonci joπ ne prihvaÊaju instant juhe, za veÊinu je juha ono πto kuha njihova mama ili supruga, a ako se koristi gotova juha onda to mora biti Podravkina bistra juha. Ni krem juhe nisu traæene, jer je uobiËajeno da se gusta juha, odnosno Ëorba jede u restoranu za ”gablec”. Stoga mi s naπim marketinπkim aktivnostima na neki naËin i educiramo potroπaËe. Pri tome nam puno znaËe informacije o novim proizvodima, novoj ambalaæi i ostalim inovacijama koje objavljujete u listu Podravka kojeg redovito pratimo, jer na æalost imamo premalo informacija iz Podravkinog marketinga u Koprivnici. Bilo bi nam lakπe raditi kad bismo mogli stalno kontaktirati s nekim iz centralnog ili strateπkog marketinga, dogovarati neke projekte i dobivati, recimo, pripreme za neke propagandne materijale kako smo primjerice dobili za akciju ”Podravka juhe - Za vjernost srcu” - istiËe Dragan Dinev.

Kako djeluju blagajne uzajamne pomoÊi u Podravki

Blagajna uzajamne pomoÊi Sindikata PPDIV-a ima viπe od 4500 Ëlanova Piπe: Slavko PetriÊ U okviru Sindikata PPDIV-a u Podravki djeluje veÊ dobro uhodana Blagajna uzajamne pomoÊi o kojoj voditeljica blagajne Darinka Cmrk kaæe: - Blagajna uzajamne pomoÊi djeluje u okviru Sinikata PPDIV-a od 1996. godine, a u ovakvom opsegu djeluje od 1999. godine. Jedna od vaænijih odlika djelovanja BUP-a je u izraæenoj solidarnosti πto je bila ideja vodilja za osnivanje takvog naËina pomaganja radnicima i u tome smo uspjeli. Svi Ëlanovi Sindikata PPDIV-a iz Podravke na vrlo jednostavan naËin mogu postati Ëlanovi BUP-a potpisivanjem izjave da su suglasni mjeseËno izdvajati ulog u BUP u minimalnom iznosu od 50 kuna. Nakon πest mjeseci Ëlanstva moguÊe je ostvariti pozajmicu ili pak podiÊi svoj ulog buduÊi da je mjeseËno izdvajanje za Ëlanstvo svojevrsna πtednja. Kako

BUP naπeg sindikata u Podravki ima viπe od 4500 Ëlanova, danas se mogu isplaÊivati pozajmice i u veÊim iznosima - Pravilnik o radu BUP odreuje maksimalni iznos od deset tisuÊa kuna s rokom otplate u 18 mjeseci, kaæe nam voditeljica BUP-a, koja napominje da pozajmice koristi 90 posto Ëlanova, a tijekom godine odobri se kreditiranje za viπe od 1200 Ëlanova. Zanimalo nas je kakav je iznos kamate i da li je u redu da se ona obraËunava. - Kredit ili pozajmica dobiven na temelju Ëlanstva u BUP-u nije optereÊen kamatom veÊ se na svaku odobrenu pozajmicu obraËunavaju jednokratni manipulativni troπkovi u visini od dva posto na odobrena sredstva, koliko se obraËunava od poËetka ove godine - istiËe Darinka Cmrk. Postoje i izvanredne pozajmice. Pravilnikom o radu BUP-a predviena je moguÊnost da se Ëlanovima odobri

izvanredna pozajmica u najveÊem iznosu od pet tisuÊa kuna. Izvanredna pozajmica isplaÊuje se u situacijama izrazito teπkog socijalnog statusa (dokumentiranog), u sluËajevima teπkog oboljenja Ëlana ili Ëlanova uæe obitelji te u smrtnim sluËajevima. Naæalost, broj traæenih i isplaÊivanih izvanrednih pozajmica stalno se poveÊava... Na kraju pitamo voditeljicu kako je s otplatama zaduæenih pozajmica. - OpÊenito s otplatama kredita nemamo problema, jer naπi su Ëlanovi odgovorne i ozbiljne osobe. Meutim, dogode se i situacije da su naπi Ëlanovi pretjerano zaduæeni pa je mjesec ili dva nemoguÊa obustava od strane BUP-a. No, naπi Ëlanovi svjesni su svojih preuzetih obaveza pa stoga problema s konaËnom otplatom pozajmice nema - rekla jena kraju Darinka Cmrk.

U Nezavisnom sindikatu Podravke pozajmice se daju bez uloga i kamata U Podravkinom Nezavisnom sindikatu djeluje Fond za pomoÊ Ëlanstvu. O njegovu djelovanju rekla nam je viπe predsjednica sindikata Nezavisnog sindikata Martinka Maretko VukoviÊ. - Naπa nakana kod osnivanja tog fonda prije pet godina bila je da na taj naËin pomaæemo naπim sindikalistima, a u Ëlanstvu ih imamo 700. PoËeli smo s jednim iznosom akumuliranim od Ëlanarine i tako je krenulo. PoËeli smo s pozajmicama od 1000 kuna pa smo preπli kasnije na 1500 pa 2500 da bi danas najviπi iznos bio 5000 kuna. Taj najviπi iznos na otplatni je rok od godinu dana, s tim da ni za jedan iznos nema uËeπËa, a ne naplaÊuju se ni kamate. Jedini uvjet je da radnik bude u Ëlanstvu NSPK-a rekla nam je predsjednica.

Tko Êe dobiti pozajmicu odluËuje komisija, a prijave se primaju od prvog do 20. u mjesecu. - Zanimanje za takve posudbe je izuzetno, ali su ljudi s vremenom shvatili da treba i malo strpljivosti. No, mi imamo i prioritetno pozajmljivanje, poglavito u smrtnim sluËajevima, æenidbi, i sliËno, a najviπe traæenja imamo poËetkom πkolske godine kada se nabavljaju potrepπtine za πkolu i kada poËinju pristizati obraËuni za struju, plin i sliËno. Mi smo zadovoljni s funkcioniranjem pozajmice na ovaj naËin. Istina je mogli smo i mi iÊi na ulog za ostvarivanje pomoÊi i kamatu, ali ako stvarno æelimo ljudima pomoÊi, onda nam toga ne treba - rekla je Martinka Maretko VukoviÊ.

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Snjeæno nevrijeme u utorak 7. sijeËnja nije iznenadilo Podravkinu zimsku sluæbu

Cjelodnevna borba sa snjeænim nanosima Piπe: Hrvoje ©labek Snimio: Nikola Wolf Obilan snijeg πto je u utorak ujutro osvanuo u Koprivnici nije uvelike poremetio proizvodnju u Podravkinim tvornicama. Za veÊinu je to bio prvi proizvodni dan u novoj godini, pa su se ionako oËekivali manji problemi prilikom pokretanja strojeva. Ipak, niti snijeg nije izazvao velike poteπkoÊe te je proizvodnja pokrenuta s malim zakaπnjenjem i u neπto smanjenom intenzitetu. Podravkina zimska sluæba oËistila je tvorniËke krugove od prvog snjeænog naleta, ali u utorak ujutro borila se s

pravim nanosima snijega. Prema rijeËima Ivice Potroπka iz Transporta i logistike, u StarËeviÊevoj ulici nonstop su radile dvije kamionske ralice te tri traktora, uz pomoÊ desetak lopata, no morali su se stalno vraÊati na veÊ raπËiπÊene transportne puteve jer je pao novi sloj snijega. Na industrijskoj zoni Danici, pak, kako smo doznali od Mirka Strugara, u utorak u pet ujutro poslu su prionule dvije ralice i raπËistile najvaænije transportne puteve prema utvrenoj listi prioriteta. Viπe je problema nastalo zbog neefikasnosti gradske zimske sluæbe te su radnici zbog oteæanog prometa kasnili

Iako je gust snijeg noπen vjetrom padao cijeli dan, glavni prometni pravci u krugu poduzeÊa bili su prohodni

Sva raspoloæiva Podravkina mehanizacija za ËiπÊenje snijega bila je u punom pogonu, a bilo je dosta posla i za - lopate

Opet “dræavni udar” na mirovine Opet je vlast ”udarila” na umirovljenike - opet je beskrupulozno u tiπini i na brzinu, s “blagoslovom” Sabora izvrπila izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju, naravno ne na bolje. Ne mogu se otkriti “deËki” koji su se obogatili u privatizaciji, nema krivaca za opljaËkane i sanirane banke, nije pronaena nijedna nestala milijarda, a treba negdje uπtedjeti. Najsigurnije je udariti na one najnemoÊnije, na umirovljenike - dobro znaju da “penziÊi” nemaju traktore za blokadu cesta, da im se teπko penjati do Markova trga... I dosadaπnji je Zakon, koji vrijedi od 1. sijeËnja 1999. godine, u odnosu na stari, nepravedan i prava je diskriminacija tzv. “novih” umirovljenika, a ovim izmjenama joπ se samo poveÊava restrikcija. A o kakvim se izmjenama radi? Joπ je bivπa vlast “skuæila” da su prijevremene mirovine previsoke, da je previπe mladih umirovljenika koje treba kazniti, pa je 1998. godine izmislila novi restriktivni Zakon o mirovinskom osiguranju. Ako ste otiπli u prijevremenu mirovinu, za godinu ranijeg umirovljenja mirovinu su vam umanjili za 3,6 posto ili za pet godina 18 posto i πto je najdrastiËnije, doæivotno. Ovom najnovijom izmjenom za godinu ranijeg umirovljenja uzet Êe vam 4,08 posto ili za pet godina 20,40 posto. Kada ste doËekali da odete u mirovinu, uzet Êe vam

petinu ionako veÊ umanjene mirovine. Zamislite samo, kako zakonodavac misli na sve - zakon je u “Narodnim novinama” objavljen 10. prosinca, stupa na snagu od 1. sijeËnja 2003., a odredbe, koje reguliraju odlazak u mirovinu, veÊ od 18. prosinca. Samo zato da se na brzinu uπtedi na onima, koji su u mirovinu namjeravali 31. prosinca, pa Êe biti umirovljeni po novim, za njih loπijim uvjetima. A dræava Êe ipak neπto uπtedjeti! SliËna je situacija i s umirovljenicima koji Êe zbog vlastitih malih mirovina primati ubuduÊe najniæu mirovinu. Kako su se novim zakonom osjetno smanjile prijevremene mirovine, zakonodavac je onda izraËunao, kako su sada i najniæe mirovine previsoke, pa treba i njih “uskladiti” (Ëitaj: smanjiti). Kad bi bili umirovljeni prije 18. prosinca, po starim uvjetima, mirovina bi im bila veÊa izmeu 100 i 200 kuna od one koju Êe primati ako u mirovinu odu nakon 18. prosinca. Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje su odmah poruËili, kako nema mjesta panici, iako je bila jasna namjera da se umirovljenike opet zakine u nedostatku vremena. Ipak su dali savjet kako trebaju postupiti oni koji namjeravaju u mirovinu napraviti raskid radnog odnosa 16. prosinca, a zahtjev za umirovljenje 17. prosinca. Oni, koji to ne uspiju, pa odu u mirovinu nakon 18. prosinca, mirovina Êe im u prosjeku biti manja za 1,5 posto - rekla je Ruæica Terze, pomoÊnica ministra VidoviÊa.

Umanjenje prijevremenih starosnih mirovina: do 31.12.1998. do 18.12.2002. za jednu godinu ranijeg umirovljenja 1,33 % manje 3,6 % manje za dvije godine ranijeg umirovljenja 2,66 % manje 7,2 % manje za tri godine ranijeg umirovljenja 3,99 % manje 10,8 % manje za Ëetiri godine ranijeg umirovljenja 5,32 % manje 14,4 % manje za pet godina ranijeg umirovljenja 6,65 % manje 18,0 % manje

je na posao doπlo 70 posto radnika te je poËetak proizvodnje kasnio, ali je normalizirana u tijeku prijepodneva. Jedini problem parkiraliπte Najviπe je problema bilo na parkiraliπtu kod poslovne sedmerokatnice, na koje strojevi za ËiπÊenje snijega nisu mogli uÊi zbog brojnih u snijegu parkiranih automobila. Tamo je Ëak nakratko doπlo do prometnog zastoja te su mnogi Podravkaπi bili ljuti na zimsku sluæbu, a ona je bila nemoÊna. Sve u svemu, obilan snijeg nije paralizirao Podravku i izazvao veliku πtetu.

Dobrovoljno davanje krvi u Podravki

Kutak za buduÊe umirovljenike

Piπe: Æeljko ©emper

na posao, no ne u tolikom broju da bi onemoguÊili pokretanje proizvodnje. U Tvornicu juha, primjerice, nije doπlo samo dvoje radnika, ali je zbog problema s dovozom sirovina ujutro pokrenuta svega polovica strojeva. No, prema rijeËima direktorice Jasenke Rebac, to neÊe bitno utjecati na ovomjeseËnu realizaciju. U Danici, prema tvrdnji Franje AbramoviÊa, proizvodnja se odvijala prema planu, a na posao je doπla veÊina radnika. TehniËki direktor nove Tvornice Vegete Miro Kukec kazao je kako

od 18.12.2002. 4,08 % manje 8,16 % manje 12,24 % manje 16,32 % manje 20,40 % manje

U dva mjeseca krv dalo 173 Podravkaπa Bile organizirane akcije davanja krvi ili ne - Podravkaπi u velikom broju dobrovoljno daju krv. Tako su u listopadu proπle godine krv dali: Darko Baran, Miroslav Bartolec, Mirica BaπiÊ, Ivica Bauman, Goran BegoviÊ, Krunoslav Belπak, Ivan Berljak, Vjekoslav BlatariÊ, Vladimir BlatariÊ, Nino Bobek, Robert Bosman, Ivica Bosman, Kruno Botko, Dario Breznik, Davor Buljan, Ana Buzak, Marijan Buzina, Mladen Cmrk, Davor »ajkuliÊ, Damir Dombaj, Mario Duga, Boæidar DukariÊ, Vjekoslav –uraπin, Slavko –urina, Draæen –uriπ, Ivan ErneËiÊ, Stjepan Forjan, Izidor Galinec, Marinko Gazdek, Duπan GojkoviÊ, Andrija Gregurec, Damir Hajster, Æeljko Hojsak, –uro HreniÊ, Zoran HusiÊ, Ivica Huzak, Æeljko JaguπiÊ, Æeljko Jakupanec, Igor Jakupek, Davor Jarnjak, Marijan JuπiÊ, Boπko KaliniÊ, Zlatko KiπiËek, Damir KlanËar, Nenad KoËmar, Alojz KovaËiÊ, Zlatko Kozina, Josip Kriænjak, Vjekoslav KuhariÊ, Predrag Kukec, Tomislav Kukec, Dragec KuniÊ, Nevenka Latin, Anica Ledinski, Stjepan LevakoviÊ, –uro LovkoviÊ, Marijan Maljak, Æeljko MarkovinoviÊ, Mario MarkuπiÊ, Mihael MarkuπiÊ, Damir MartinËiÊ, Æeljko MatijaπiÊ, Marijan Mesar, TonËek Miler, Milan MojËec, Josip MrzleËki, Franjo Novak, Æeljko Oroπ, Darko OæegoviÊ, Tomislav PeriÊ, Danijel PeroπiÊ, Æeljko PerπiÊ, Ivan Peti, Vlado Peti, Æeljko PintariÊ, Zdravko Posavec, Slavko PotoËnjak, Josip Poægaj, Zvonimir PrepeliÊ, Ivan Prosenjak, Æeljko PrvËiÊ, Ivan Rac, Zlatko Ruπak, Tihomir SeliπËak, Mladen Sremec, Zoran Stambolija, Zvonimir Stanin, Darko Strnad, Miroslav ©aπko, Zlatko ©imËiÊ, Kreπimir ©kofiÊ, Darko ©kripaË, Draæen ©poljar, Arif ©poljar, Ninoslav Tomaπek, Vlado Toplak, Vlado Tuπek, Anka VolariÊ, Zdravko Vuljak, Abidin Zainul, Stjepan ZamljaËanec, Ivica Zrinski, Josip ÆubreniÊ i Vlatkica ÆupaniÊ. U studenome krv su dali: Nikola Andraπek, Tomislav Banek, Verica Bazmenjak, Dragica Blaæek, Vlatko Blaæek, Dragomir Desnica, Biserko Druπko, Boris Ferenc, Mario FerenËiÊ, Zdenko FranjkiÊ, Mladen GaloviÊ, Mladen Gaπpar, Slavko Geci, Josip GrabariÊ, Mijo GregoriÊ, Mirko Horvat, Zdravko HorvatiÊ, Josip HrastiÊ, Stanislav HreniÊ, Josip Hruπko, Zlatko Husnjak, Branko Iπina, Davor Jambor, Mirjana JaniÊ, Zoran Jazvec, Ivan KapustiÊ, Ranko KneæeviÊ, Damir Komorski, Branko Koroπec, Mladen KozoliÊ, Miroslav Kraljic, Ivica Laljek, Anica Ledinski, Ivan Ledinski, Tomislav Legemec, Slavko MaariÊ, Tomislav Magaπ, Emil Meimorec, Mijo Mihalec, –uro Mihoci, Ljubica Mlinar, Miro OrloviÊ, Stjepan Oroπ, Darko Peras, Josip PetroviÊ, Miroslav Pobi, Zlatko Posavec, Damir Posavec, Dalibor RenduliÊ, Miroslav Restek, Damir SataiÊ, Miroslav Sosa, Ivica Sremec, Branko Stanin, Vladimir Stremecki, Zdravko ©ajkoviÊ, Stjepan ©aπek, Boæo ©egoviÊ, Stjepan ©ijak, Darko ©ipek, Ivan TreπËec, Milan Vadla, Boæidar Vedriπ, Milan VidoviÊ, Vladimir Votuc, Stjepan VrbaniÊ, Æarko Zemljak, Jadranka Zvonar i Miroslav Ælebak.

In memoriam

Vjekoslav ©imek (1948-2002) U petak 20. prosinca 2002. godine u 55. godini æivota, iznenada, zauvijek nas je napustio naπ radnik Vjekoslav ©imek. Vjekoslav je roen 14. oæujka 1948. godine u Koprivnici. U Podravki je poËeo raditi u srpnju 1966. godine, kao pripravnik. Svoj radni vijek proveo je u Odræavanju. PoËeo je raditi na poslovima strojobravara, zatim kao organizator rada, a iznenadna smrt zatekla ga je na poslovima tehnologa odræavanja. Njegovi kolege pamtit Êe ga kao dobrog, vrijednog i sposobnog struËnjaka, a prije svega kao dobrog i dragog prijatelja. Ova iznenadna smrt duboko je potresla i zavila u tugu njegove kolege, prijatelje, rodbinu, a najviπe njegovu obitelj - suprugu i kÊerke. Njegov lik ostat Êe u trajnom sjeÊanju svima onima koji su ga poznavali i voljeli.

In memoriam

Darko VargantoliÊ (1952-2002) U subotu 21. prosinca, na groblju u Koprivnici zauvijek smo se oprostili od naπeg radnika Darka VargantoliÊ. Darko je doπao u Podravku 1973. godine. Kao mehaniËar - metalski tehnolog poËeo je raditi u OpÊoj koordinacji, a sadaπnjim OpÊim poslovima, gdje je proveo Ëitav radni vijek. Priroda njegova posla na odræavanju centralnog grijanja i rashladog sistema u upravnoj zgradi, a joπ viπe njegova vedra narav doprinijela je tome da su ga uz kolege na poslu poznavali i voljeli mnogi. Teπka bolest, usprkos lijeËenju, odnijela nam je vrijednog i vrsnog majstora, kolegu i prijatelja. Ova iznenadna smrt sve nas je duboko potresla i zavila u tugu, ali najviπe Êe nedostajati svojoj obitelji, supruzi i kÊerkama.

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka TomËiÊa, LijeËnik za vas Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Podravke organizirala joπ jedan doËek Nove godine u Vukovaru

Æivot nakon moædanog udara

Branitelji Podravke doËekali Novu godinu u Vukovaru Piπe: Mladen PavkoviÊ Mirno i dostojanstveno predstavnici Udruge branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke joπ su jednom, peti put zaredom, organizirali jedinstveni doËek Nove godine podno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav u Vukovaru. U ovaj grad heroja doπli smo autobusom u kojem su preteæno bili Ëlanovi obitelji poginulih te veÊa skupina hrvatskih branitelja. Stigli smo na staru godinu oko 23 sata. Na ulicama - nigdje nikoga! Stali smo u samom centru, preko puta gradske trænice. DoËekala nas je skupina Vukovaraca i Ëestitali nam πto smo doπli. Putem su nam se pridruæili i mnogi drugi. I ovaj su put doπli iz Zagreba, Knina, Varaædina, Vinkovaca, a susreli smo i jednu obitelj iz Rijeke koja je, zajedno s djecom, na ovakav naËin doπla doËekati Novu godinu. Neπto prije ponoÊi stigao je i prof. Nikola ©afer, æupan Vukovarsko - srijemske æupanije. On je i lani bio zajedno s nama, a ovoga puta obavljao je joπ jednu duænost - izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka TomËiÊa, koji je bio pokrovitelj ovogodiπnjeg doËeka Nove godine kod Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav. Okupilo se i relativno mnogo novinara, a stigla je i ekipa Hrvatske televizije, dopisniπtva Æupanja.

Piπe: dr. Ivo Belan Jedno novo ispitivanje pokazuje da kada pacijenti, koji su preæivjeli moædani udar, postanu depresivni, njihove πanse za preæivaljavanje padaju. LijeËnici s jednog ameriËkog sveuËiliπta podvrgli su psihijatrijskim testovima 91 pacijenta, unutar tri tjedna nakon πto su doæivjeli moædani udar. Rezultati su otkrili da je njih 37 bilo kliniËki depresivno. U sljedeÊih deset godina 48 ih je umrlo. Kad su ispitivaËi uzeli u obzir druge faktore koji utjeËu na rizik umiranja, kao πto su dob, vrsta udara i prethodne bolesti, naπli su da su depresivni bolesnici imali viπe od tri puta veÊu vjerojatnost umiranja nego drugi pacijenti. Najgore su prolazili oni depresivni bolesnici koji su izvijestili da imaju malo druπtvene podrπke: samo jedan od trinaest preæivio je deset godina. Prirodno je osjeÊati se potiπten nakon πto se doæivi bolest koja onesposobljava Ëovjeka. Meutim, kad osoba koja se oporavlja od moædanog udara padne u depresiju koja ometa svakodnevni æivot, vaæno je odmah potraæiti psihijatrijsko lijeËenje, kao πto je psihoterapija ili antidepresivni lijekovi.

Humanitarna akcija

PomoÊ Kninjanima u hrani Bez obzira na nisku temperaturu i kiπu, podno Kriæa na uπÊu Vuke u Dunav u Vukovaru, za Novu godinu, toËno u ponoÊ, okupio se veliki broj ljudi koji su na taj naËin odali poËast onima kojih viπe nema; meu njima bio je i Nikola ©afer, æupan Vukovarsko - srijemske æupanije (Ëetvrti s lijeva) u svojstvu izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora.

ToËno u ponoÊ, nekoliko stotina ljudi okupilo se oko Kriæa i poËelo paliti svijeÊe. NazoËni su minutom πutnje odali poËast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata, a zatim su poloæili i vijenac. Zaπto doËekujemo nove godine na ovakav, neobiËan naËin? Pa, prije svega iz razloga πto za sve obitelji poginulih branitelja i za sve one koji su u ovom ratu

UoËi boæiÊnih blagdana u Podravki

Nakon uspjeπne humanitarne akcije prikupljanja odjevnih predmeta i obuÊe za Caritas iz Knina (prikupljeno je oko 4,5 tone robe!), Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskoga rata djelatnika Podravka pokrenula je joπ jednu, takoer za stanovnike Knina. RijeË je o akciji prikupljanja prehrambenih proizvoda. Fra Petar KlariÊ, kninski gvardijan i voditelj tamoπnjeg Caritasa, zamolio nas je da se prihvatimo ovoga posla, jer velika veÊina stanovnika Knina (gdje nema gotovo nikakvog zaposlenja) naprosto nema πto jesti! Stoga, molimo sve ljude dobre volje da se prikljuËe ovoj humanitarnoj akciji koju smo jednostavno nazvali Od srca srcu - za Knin, te da sami naprave tzv. obiteljski paket s prehrambenim proizvodima, koji Êe putem Caritasa biti uruËen jednoj od obitelji iz Knina. U tom paketu trebalo bi se naÊi sve ono πto je prijeko potrebno jednoj prosjeËnoj obitelji za 15 ili 30 dana (πeÊer, braπno, sol, ulje, krumpir, i dr.), odnosno ono πto se ne moæe brzo pokvariti. Akcija traje do kraja ovog mjeseca, a pakete moæete svakog radnog dana dostaviti u prostorije Udruge branitelja Podravke (bivπi Galantplet) od 8 do 16 sati. Vjerujemo da Êete i ovaj put ponovno pokazati svoje veliko srce. Informacije moæete dobiti i na telefon: 651-573. Ml. P.

nekoga izgubili nove godine nisu viπe ono πto su nekada bile. Ne moæe se sve tako brzo zaboraviti, a onih koji su najzasluæniji za stvaranje hrvatske dræave, a kojih danas naæalost viπe nema, treba se uvijek sjeÊati, a ne samo u za to odreene dane! Sve je proπlo bez i jednog incidenta i dostojanstveno, a ljudi su nas molili da Oglasi doemo i naredne godine. Ako ste zaposlenik Podravke i uz to: -komunikativni i sistematiËni -kreativni i inventivni -imate smisao za organizaciju i rad s ljudima, -skloni timskom radu te imate prezentacijske sposobnosti -imate znanje engleskog ili nekog drugog svjetskog jezika, vozaËku dozvolu B kategorije -poznajete rad na raËunalu (OS Windows, Word, Excel, Outlook, SAP) - imate najmanje 1 godinu radnog iskustva te imate visoku struËnu spremu (ekonomskog, prehrambenog ili hotelijerskog smjera javite se! Sluæba Gastro marketinga objavljuje slobodno radno mjesto za posao GASTRO MANAGERA Prijave poπaljite do 18. sijeËnja 2003. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku 30 dana.

Pokloni za djecu poginulih branitelja Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata djelatnika Podravke veÊ tradicionalno uoËi boæiÊnih blagdana organizirala je susret s djecom i udovicama poginulih hrvatskih branitelja Podravke. Susretu je bio nazoËan i Ëlan Uprave Podravka Davor Cimaπ, koji je uz predstavnike naπe Udruge maliπanima podijelio i prigodne poklon pakete (na slici). U ime djece organizatoru je zahvalila Ruæica Ozmec, koja je istaknula veliku skrb Ëlanova naπe Udruge za ljude koji su bili prvi kad je trebalo, te izrazila nadu da Êe jednoga dana i djeca poginulih Podravkinih branitelja naÊi zaposlenje u tvrtki u kojoj su radili i oËevi njihove djece. Ml.P.

Mjeπoviti pjevaËki zbor Podravke pjesmom slavio BoæiÊ

Na brojne upite naπih radnika kako doÊi do karte za pojedine kazaliπne predstave koje se igraju u naπemu gradu, odgovor su naπli predstavnici Podravke i PuËkog otvorenog uËiliπta u Koprivnici. Odmah moramo reÊi da ne subvencioniramo karte naπim radnicima, niti smo u moguÊnosti prodavati karte u naπoj sredini, veÊ jedino odreeni broj karata moæemo kupiti i to Ëim se stave u prodaju. Zato neÊe svi trebati iÊi - pojedinaËno i pod radnim vremenom - u PuËko otvoreno uËiliπte po karte, nego Êe, kad u naπim novinama proËitaju obavijest o odigravanju predstave, moÊi doÊi u beletristiËku knjiænicu Podravke (kod recepcije), platiti karte (po cijeni koje odredi PuËko otvoreno uËiliπte), a zatim naknadno podiÊi karte na istom mjestu. Takoer, dogovoreno je da za vrijeme prodaje karata blagajna PuËkog otvorenog uËiliπta U crkvi sv. Nikole u Koprivnici na bude otvorena do 18 sati (do sada je to bilo do 15 sati), pa je i to pogodnost da se D. N. A. BoæiÊ Mjeπoviti pjevaËki zbor Pod- karta kupi i direktno na blagajni - poslije radnog vremena. ravke odræao je prigodni koncert. Nakon sveËane mise, u prepunoj crkvi, zbor je pola sata pjevao boæiÊne pje- Obavijest za korisnike bibliobusa sme. Nastup zbora obogatila je AntoRadi priprema za prelazak na automatizirano knjiæniËno poslovanje i revizije nija KovaËeviÊ - CiganoviÊ, sopranistica iz Koprivnice, solo izvedbom bibliobusnog knjiænog fonda bibliobus prestaje s radom 21. veljaËe 2003. Iz istog razloga, od 2. 2. 2003. u bibliobusu se neÊe posuivati knjige, a dviju skladbi, a na orguljama zbor je pratila Natalija Imbriπak, dok je sve to korisnike molimo da posuene knjige vrate πto prije. O ponovnom polasku bibliobusa na teren, korisnici Êe biti na vrijeme uspjeπno objedinio dirigent Ivica MartinËeviÊ. A. V. obavijeπteni.

Prijave poπaljite do 18. sijeËnja 2003. godine na naslov: Ljudski potencijali Zapoπljavanje i razvoj kadrova (za natjeËaj) Ante StarËeviÊa 32 48000 Koprivnica Kandidate Êemo o izboru obavijestiti u roku 30 dana.

Druπtvena prehrana

Novost za ljubitelje kazaliπnih predstava

Kako do karata

Ako ste zaposlenik Podravke i uz to: -komunikativni i sistematiËni -skloni timskom radu i kontinuiranom stjecanju novih znanja -strpljivi, ustrajni, analitiËni -imate znanje engleskog jezika i strojopisa te visok stupanj znanja informatiËke pismenosti (MS Office, SAP) -imate najmanje 4 godine radnog iskustva u raËunovodstvu, reviziji ili financijama te ste diplomirani ekonomist (smjer: raËunovodstvo, revizija, financije) javite se! Interna revizija objavljuje slobodno radno mjesto

Jelovnik 13. 1. ponedjeljak - Varivo kupus u rajËici, kuhana rolana lopatica, voÊe 14. 1. utorak:

- Pohana pileÊa prsa, dinstani krumpir, salata

15. 1. srijeda:

- Maarski gulaπ, kolaË

16. 1. Ëetvrtak:

- Samoborski kotlet, krumpir pire, salata

17. 1. petak:

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA OsnivaË i izdavaË: PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica Direktorica Sluæbe za interno komuniciranje: Jadranka Lakuπ Glavni i odgovorni urednik: Branko Peroπ Redakcija lista: Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ, Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje ©labek Fotograf: Nikola Wolf GrafiËki dizajn: Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

GrafiËko ureenje: Vanesa GrgiÊ Tisak: KoprivniËka tiskarnica d.o.o. Koprivnica Naklada: 8300 primjeraka List izlazi svakog petka i primaju ga svi radnici besplatno. Adresa uredniπtva: Ulica Ante StarËeviÊa 32, 48000 Koprivnica Telefoni - direktni: 651-505 (urednik) i 651-503 (novinari) Faks: 621-061 e-mail: novine@podravka.hr

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Kuglanje

Sport

BoæiÊ “osvojili” Zver i Troπelj

Prva utakmica skupine A Lige prvakinja

Teπka, ali zasluæena pobjeda Podravkaπica PODRAVKA VEGETA - LADA TOLJATI 22:20 (11:9) Piπe: Boris Fabijanec Viπe od 2.000 gledatelja u koprivniËkoj Sportskoj dvorani doπlo je vidjeti prvu ovogodiπnju utakmicu Podravke Vegete u Ligi prvakinja. Protivnice - ruske prvakinje Lada iz Toljatija, ekipa sastavljena od ruskih reprezentativki, aktualnih svjetskih prvakinja predvoene trenerom Jevgenijem Trefilovim koji je ujedno i ruski izbornik. U svakom sluËaju, utakmica koja se moæe smatrati rukometnom poslasticom. Bez obzira na snagu protivnica, Podravkaπice su hrabro krenule u susret te vrlo brzo stekle osjetnu prednost 4:1. GoπÊe postiæu prvi pogodak iz igre tek u 11. minuti, dakle, rukometaπice Podravke Vegete odliËno igraju u obrani, na golu je raspoloæena Natalija Petrakova. S druge pak strane, velika energija troπena u obrani ubire danak u napadu. Podravkaπice su neprecizne, promaπuju se ”ziceri”, a i na vratima Ruskinja je vrlo raspoloæena Maria Sidrova koja je tijekom utakmice zabiljeæila 19 obrana. Ipak, rezultatsku prednost za Podravku dræi Gabrijela Hobjila. Njezini projektili nezaustavljivi su za Sidrovu. Na æalost, njezinu raspoloæenost nisu dijelile ostale Podravkaπice, iako je bilo vidljivo da su sve ulagale puno truda i volje. Na odmor se odlazi s rezultatom 11:9 za Podravku Vegetu. U nastavku, vidljiv je osjetni pad igre kod Podravkaπica πto iskusne goπÊe koriste te u nekoliko navrata izjednaËuju rezultat. Podravkaπicama gotovo niπta ne polazi za rukom u napadu, ali sreÊom u obrani igraju odliËno. Lavovsku borbu na crti vodi uvijek hrabra i beskompromisna Boæica PalËiÊ, a trener Ruskinja Trefilov Ëestim izmjenama traæi dobitnu kombinaciju. SreÊom, nije ju naπao. Opet se bude

Hobjila i Hodak, Marija »uljak sa dva projektila dokazuje svoj potencijal, Petrakova brani nekoliko opasnih udaraca i minutu prije kraja do tada jedna od najslabijih igraËica Podravke Ljerka Vresk postiæe dvadeset drugi pogodak za Podravku Vegetu i pitanje pobjednika je rijeπeno. KoprivniËke rukometaπice postiæu prvu pobjedu u ovogodiπnjem natjecanju Lige prvakinja koja spada u domenu ”znanstvene fantastike”. SreÊa zaista prati hrabre i odvaæne. Najbolji dojam ostavile su Petrakova, PalËiÊ i Hobjila, solidne su bile Hodak, »uljak i u ono malo minutaæe Pensa, dok Vresk, Bilobrk i posebice Petika pamte i bolja izdanja. No, moæda jedan od najvaænijih faktora pobjede je vjerna, gromoglasna koprivniËka publika koja je opet stvorila atmosferu dostojnu finala Lige prvakinja. Nakon utakmice trener Podravke Vegete Jiræi Zerzan je izjavio: - Ovo je velika pobjeda, jer svladali smo rusku ekipu, a Ruskinje su sluæbene prvakinje svijeta i nedavno na

Eurpskom prvenstvu su bile Ëetvrte. IgraËice na terenu i s klupe »uljak i Pensa opravdale su povjerenje, πto znaËi da Podravka ima kvalitetne rukometaπice te da Êemo igrati ozbiljnu ulogu u ovogodiπnjoj Ligi prvakinja. Renata Hodak: - Vjerujem da smo se na ovoj utakmici ispromaπivale za cijelu Ligu prvakinja. Kada smo uz ovako loπu statistiku pobijedile jednu Ladu, onda se s boljom igrom moæemo suprostaviti bilo kojim suparnicama. Sutra (u subotu) Podravkaπice igraju u Skoplju drugu utakmicu skupine A Lige prvakinja protiv prvakinja Europe - ekipe Kometala, koju su u prvom kolu deklasirale rukometaπice Valencije rezultatom 35:25. Makedonke su sigurno æeljne dokazivanja, a to znaËi da neÊe biti lako Podravkaπicama u Skoplju. Protiv Lade za Podravku Vegetu su igrale: Vresk 2, Hobjila 6, Kharlanyuk, Pensa 1, PalËiÊ 1, Hodak 6, »uljak 3, Bilobrk, Sirovec, StanËin, Petika 3, JuriÊ, FraniÊ i Petrakova.

U organizaciji KuglaËkog saveza KoprivniËko-kriæevaËke æupanije odræan je veÊ tradicionalni BoæiËni turnir grada Koprivnice za koji se prijavilo 40 natjecatelja iz grada i okolnih mjesta. Motivacije nije nedostajalo, borbenost je bila na nivou prvenstvenih susreta, a postignuto je niz odliËnih rezultata. U konkurenciji kuglaËica najbolja je bila rekorderka koprivniËke kuglane Marija Zver - sruπila je 313 Ëunjeva, πto je bio i najbolji rezultat turnira. Drugo mjesto osvojila je Ljiljana Picer sa 298 Ëunjeva, a treÊe mjesto pripalo je –urici LukaË s istim rezultatom, a odluËilo je bolje ËiπÊenje. Kod kuglaËa je prvo mjesto odluËilo bolje ËiπÊenje Tomislava Troπelja, koji je sruπio 311 Ëunjeva, a drugi je bio Zdravko VuËiÊ s istim rezultatom. TreÊe mjesto osvojio je Franjo Miser sa 302 Ëunja. U natjecanju graana prvo mjesto osvojio je Mladen VajdiÊ sa 237 Ëunjeva, drugi je bio Josip »iæmak sa 225 Ëunjeva, koliko je imao i Slavko MaltariÊ. Za nagrade najboljima pobrinuli su se sponzori Podravka, Bilokalnik i trgovina Æagar.

Zver najbolja i u Zagrebu Na kuglani GrmoπËica u Zagrebu odræan je Novogodiπnji turnir, na kojem je sjajan uspjeh postigla Marija Zver, kuglaËica Podravke. U vrlo jakoj konkurenciji nakon plasmana u finale Maja je sa Æeljkom PetroviÊem iz zagrebaËkog Oglasnika, u konkurenciji mix parova, osvojila prvo mjesto. Oni su na osam staza u 240 hitaca, bacajuÊi naizmjeniËno po jedan hitac, sruπili 1190 Ëunjeva, πto im je donijelo nagradu od 3.000 kuna. Æeljka Orehovec je u paru sa Kartelom iz Oglasnika sa 1029 Ëunjeva osvojila 4. mjesto. Najbolji parovi nagraeni su prigodnim darovima, a naπe kuglaËice su joπ jednom pokazale svoju poznatu kvalitetu.

I mladi su bili uspjeπni U Zagrebu je odræan BoæiËni turnir mladih talentiranih kuglaËica i kuglaËa pod nazivom “Mladost na kuglani bez alkohola, droge i cigareta”. Pozivnice su dobili Marina MikloπiÊ, Ëlanica zlatne juniorske generacije, kadetkinja Belme Ana Belec i junior Podravke Danijel Gregurina. Najbolji rezultat postigao je Danijel Gregurina, koji je sa 543 Ëunja osvojio 2. mjesto. Marina MikloπiÊ je s rezultatom od 477 Ëunjeva osvojila 3. mjesto, dok je Ana Belec sa 484 Ëunja osvojila 4. mjesto.

Ekipno prvenstvo juniorki

Belma sedma Na kuglanama Pampas u Osijeku i Fortuni u –akovu odræano je ekipno juniorsko prvenstvo Hrvatske. Juniorska ekipa Belme, u konkurenciji 11 ekipa, osvojila je sedmo mjesto. BuduÊi da su u ekipi nastupile i dvije kadetkinje rezultat je zadovoljavajuÊi. Posebno se istakla Ana Belec, kadetkinja Belme, koja je imala najbolji rezultat u ekipi (500 + 506). Ostale Belmice Naπe su rukometaπice izborile veliku pobjedu bile su slabije - Ivana HirjaniÊ (489 + 493), Jasmina Tuba (475 + 466) i Petra Delimar (424 +434).

U srijedu 8. sijeËnja prvo ovogodiπnje okupljanje nogometaπa Slaven Belupa

Starta πkola kuglanja

U organizaciji KuglaËkog saveza KoprivniËko-kriæevaËke æupanije ovih dana kreÊe πkola kuglanja za sve mlade koji su zainteresirani za ovaj sport. Svi oni, koji su navrπili 14 godina, a imaju odobrenje svojih roditelja, mogu se upisati svaki utorak i Ëetvrtak od 16 do 20 sati na kuglani Podravina ili Na prvu ovogodiπnju prozivku no- boraviti u PoreËu, gdje Êe u sklopu nije otiπlo puno igraËa i πto je zdrav- kod Ljiljane Picer na telefon 651-120. gometaπa Slaven Belupa odazvali su priprema odigrati tri utakmice. Na- stvena slika odliËna. Osim πto se Æeljko ©emper se: Lisjak, Crnac, S. Boπnjak, P. Boπnjak, Meimorec, Gal, Reginaldo, FerenËina, JuriÊ, KosiÊ, AmiæiÊ, KovaËeviÊ, Posavec, Dodik, FilipoviÊ i joπ uvijek ozlijeeni RadiËek. Nisu doπli zbog vremenskih nepogoda Boæac, ViπkoviÊ i KovaËiÊ, dok je vratar Solomun s hrvatskom malonogometnom reprezentacijom. Goran Gerπak je u Poljskoj gdje s Nogometnim klubom Zaglebijom iz Lublina pregovara o moguÊem transferu. Mario Rac odlazi na posudbu u Koprivnicu ili kuda Êe veÊ htjeti, a Ivan Abaza je od 8. sijeËnja slobodan igraË te moæe potraæiti novi klub. Novost u redovima Slaven Belupa su petorica nogometaπa Koprivnice ©imek, ©omoci, OgrizoviÊ, JambruπiÊ i TopaloviÊ te obrambeni igraË Podravca iz Virja Kosec. »lanovi struËnog stoæera predvoeni trenerom Rajkom MagiÊem predoËili su nogometaπima i novinarima plan priprema, koji je podijeljen u tri faze - do 19. sijeËnja Slavenaπi Êe trenirati u Koprivnici, a potom do 25. sijeËnja

kon toga, pripreme se nastavljaju u Koprivnici da bi od 9. do 15. veljaËe opet bili u PoreËu. Generalna provjera uoËi prvenstvene utakmice protiv Hajduka, koja se igra 22. veljaËe u Splitu, bit Êe utakmica 18. veljaËe protiv korejskih Pohang Steelersa. Na sastanku s nogometaπima Rajko MagiÊ je istaknuo kako ga veseli πto

RadiËek oporavlja nakon operacije, svi ostali igraËi su zdravi te bi trebali uÊi u pripreme sa sto posto angaæmana. Dolaskom nogometaπa Koprivnice i Podravca u redove Slavenaπa zaoπtrila se konkurencija na nekoliko pozicija i kao πto je MagiÊ naglasio, u izbor za prvih jedanaest iÊi Êe oni najbolji i najpripremljeniji. B. F.

Slavenaπi na prvom okupljanju

Streljaπtvo

Seniori i juniori treÊi U treÊem kolu 1. B hrvatske lige (standard zraËna puπka), odræanom u Bjelovaru 22. prosinca 2002. godine, seniorska ekipa S©K Podravka otpucala je 1687 krugova. Za ekipu su u drugom kolu nastupili: Mario Kos 582 kruga, Zoran Koprek 576 krugova i Mihajlo ObranoviÊ 529 krugova. Nakon tri odræana kola u vodstvu se nalazi ekipa Spin-Valis iz Poæege sa 4116 krugova. Drugoplasirana je ekipa Bjelovar-1784 s 4086 krugova, dok treÊe mjesto zauzima ekipa S©K Podravka sa 4072 kruga. U susretu 4 kola 1. hrvatske lige za juniore (disciplina serijska zraËna puπka) izmeu ekipe Rovinja i S©K Podravka, strijelci S©K Podravka otpucali su najbolji ovosezonski rezultat od 1141 krug πto je bilo dovoljno za pobjedu nad ekipom Rovinja koja je postigla 1130 krugova. S nova dva ostvarena boda S©K Podravka se nakon Ëetvrtog kola nalazi na treÊem mjestu iza vodeÊe Duge Rese i drugoplasirane ekipe Spin-Valis Poæega, a situacija na ljestvici i dalje je zbijena jer drugoplasiranu od petoplasirane ekipe dijele samo dva boda. U Ëetvrtom kolu za S©K Podravka natupili su: Zopran Koprek 385 krugova te Mihajlo ObranoviÊ i Viktor Kozjak sa po 378 krugova. Renato KovaËiÊ

Broj 1639 Petak 10. sijeËnja 2003.

Tradicionalne prednovogodiπnje ”feπte” Podravkaπa Piπe: Boris Fabijanec Snimke: Nikola Wolf

Priznanje

Podravkine internetske stranice treÊi put u Bugovom ‘HR top 50’ Podravkine internetske stranice (www.podravka.hr) treÊi put naπle su se na prestiænom popisu 50 najboljih hrvatskih stranica u izboru informatiËkog Ëasopisa Buga. Bugov procjenjivaËki sud kazao je kako u “top 50” neÊe stavljati stranice koje su tamo veÊ bile ako nisu doæivjele bitno poboljπanje. BuduÊi da je Podravkin web isto priznanje veÊ dobio 1998. i 1999. godine, strogi internetski struËnjaci pronaπli su razloge za ponovno svrstavanje Podravkinih stranica u elitno druπtvo u Bugovu broju od sijeËnja. Dizajn Podravkinog weba potpisuje koprivniËka tvrtka ”Skin 29”, Ëije su joπ dvije kreacije uvrπtene u “top 50”. H. ©.

Na kraju svake poslovne godine u naπoj tvrtki prireuju se sveËanosti i veselice. Ta tradicija nije iznevjerena niti pred kraj proπle godine, kada su u brojnim koprivniËkim ugostiteljskim objektima organizirane veselice i druæenja pojedinih poslovnih cjelina Podravke (na slici: veselje u hotelu). Nije bitno gdje je bilo najveselije, veÊ je bitno kako je odlika svake ”feπte” bio bogati stol s jelima i piÊima, dobra glazba i ples do ranih jutarnjih sati. Ipak, gotovo na svakoj veselici moglo se Ëuti jedinstveno miπljenje kako su se Podravkaπi ranijih godina viπe druæili, povremeno posjeÊivali jedni druge, odlazili na zajedniËke izlete diljem Hrvatske, a i dalje. Danas je tih aktivnosti sve manje, a glavni razlog tome je nedostatak novca. No, kada bi poËela muzika i krenuo ples, na trenutak su se zaboravile sve poslovne i kuÊanske Sastojci: 8 kom. manjih fileta od pileÊih prsa, 150 ml soka od naranËe, 1 korica naranËe (naribana), 1 kom naranËe, 20 g smeeg πeÊera, 1 æliËica senfa, 40 g brige. Da nam bude viπe zdravlja i penez - bila je gotovo jedinstvena boæiÊno-novogodiπnja Ëestitka. Prigodna obiljeæavanja zavrπetka godine organizirali su i Podravkini Internacionali, a posebno spominjemo i feπtu maslaca, 2 ælice ulja, 2 æliËice πkrobnog braπna (Gussnela), 1 ælica Vegete najnovije Podravkine akvizicije - Ëeπke tvrtke Lagris gdje su zaposlenici takoer organizirali lijepu ”feπtu” na kojoj su Priprema: pileÊe filete malo stanjite, posipajte “Vegetom” s obje strane i premaæite senfom. U veÊoj tavi zagrijte ulje i pola koliËine maslaca, pa lagano se dobro proveselili i zaplesali. pecite piletinu s jedne i druge strane oko 8 minuta. Nakon toga piletinu izvadite na topli tanjur. U istu tavu stavite preostali maslac, koricu naranËe, naranËin sok i πeÊer, pa mijeπajuÊi kuhajte oko 3-4 minute. Dodajte πkrobno braπno pomijeπano s malo vode i na kraju tanke kolutiÊe oguljene naranËe. Sve joπ kratko prokuhajte i po potrebi umak razrijedite vodom i dodatno posolite. PileÊe odreske sloæite na ugrijani tanjur, na svaki stavite kolutiÊ naranËe i sve prelijte vruÊim umakom. S druge pak strane, za neke Podravkaπe i u blagdansko vrijeme nije bilo odmora. Uz veÊ klasiËna deæurstva Ëuvarske Kao prilog moæete posluæiti kuhanu riæu, a po æelji i razno kuhano povrÊe. sluæbe, uvijek budnih vatrogasaca, skladiπta i prodaja radili su punom parom jer su bile pojaËane narudæbe Podravkinih Napomena: Pripazite da pileÊe filete ne prepeËete kako ne bi bili presuhi proizvoda. Tradicionalno, tih dana Podravkina pekara obarala je dnevne rekorde. PojaËanom proizvodnjom i Vrijeme pripreme: oko 35 minuta. distribucijom za badnjak je proizvedeno i distribuirano viπe od 17.000 komada kruha (na slici). To je dvostruka proizvodnja u odnosu na uobiËajene dane. Isto takvu realizaciju Pekare biljeæimo i na staru godinu. Sve u svemu, i na kraju 2002. godine Podravkaπi su odliËno odradili svoje radne obaveze, a ujedno i dostojno proslavili blagdane.

Recept tjedna:

PileÊa prsa u umaku od naranËe

Dok jedni praznuju i svetkuju drugi rade

Crta: Ivan Haramija - Hans