U februaru 1947. godine je javnosti predstavljena jedna od najkontroverznijih kolekcija, pod imenom „Korol“ , dizajnera Kristijana Diora. Zahvaljujući urednici Harpers Bazar-a Karmel Snou ona je postala poznata pod nazivom New Look. Naime, nakon revije Karmel je prišla Dioru i rekla mu kako njegove haljine imaju sasvim nov izgled (new look). Termin se ustalio i počeo da se koristi ne samo za Diorovu kolekciju već i za sve one koje su njome inspirisane. Popularnost koju je kolekcija doživela načinila je Diora jednim od najslavnijih dizajnera pedesetih godina, a u modu vratila ženstvenost koja je nedostajala eri ratnih četrdesetih. Dior
je trend naglašenih četvrtastih ramena zamenio manjim i okruglim. Umesto kratke suknje koja je bila simbol borbe za ženska prava u modu je vratio široku dužine do sredine listova. Kolekcija je bila najupečatljivija zbog svoje siluete koja je zahtevala veoma tanak struk koji se dobijao nošenjem korseta po imenu osa i dodatnim strukiranjem uz pomoć kaiša. Izgled je dopunio šeširima sa velikim obodom, rukavicama, mnoštvom nakita i visokim potpeticama. Diorova motivacija za New Look kolekciju bila je njegova želja da promeni dotadašnju modu koja nije isticala ženstvenost i koja je u sebi imala elemente muške mode. Kako je i sam u nekoliko intervjua rekao, inspiraciju je pronašao u viktorijanskoj eri iz koje je pozajmio korsete, podsuknje, kragne, cvetne detalje i ukrasne dugmiće: “Zahvaljujem nebesima što sam živeo u Parizu za vreme poslednjih godina viktorijanske ere… šta god da mi je život omogućio od tada, ništa neće moći da se meri sa slatkim uspomenama onih dana”. Pored ove ere, inspirisale su ga haljine i baletski kostimi kasnog devetnaestog veka, modni detalji dvadesetih godina, a mnogi tvrde da je imao na umu i popularnost filma Prohujalo sa vihorom kada je kreirao kolekciju. Može se reći da se sa razlogom sumnja u istinsku inovativnost njegove kolekcije. Ipak, neosporan je uticaj koji je ostavila na modu pedesetih godina. Zahvaljujući njoj nije samo Dior postao jedan od najtraženijih dizanera već je načinio Pariz prestonicom mode. Dobio je podršku mnogih magazina, poput već pomenutog Harpers Bazara ( Harper's Bazaar), ali i Lajfa (Life) i Voga (Vogue) , kolekcija je nagrađivana na američkom tržištu, ali to ne znači da su svi pozitivno reagovali na njenu pojavu. Razlog za ovo je bila, pre svega, količina ma