Petrinjski list - 85

TRAŽI SE KUPAC ZA SLAVIJATRANS! - MJESEČNE KARTE PONOVNO U PRODAJI GRADIT ĆE SE NOVI DOM ZDRAVLJA PETRINJA ĆE DOBITI DOM ZA BRANITELJE PETRINJSKI LIST

1

UVODNIK

Aktualno ................................... 3 Intervju ..................................... 4

Konačno je i siječanj, barem meni najduži mjesec u godini, bliži kraju. Čini se kao da s njim ipak ne odlazi sve ono što

Gradska uprava ........................ 6 Tragom događanja ................. 10 Humanost na djelu ................. 14 Plemeniti zajedno ................... 16

nas svakodnevno opterećuje…nezaposlenost, neizvjesnost…No, pomak je, barem naizgled, u petrinjskom Slavijatransu, a više o trenutnom, pomalo optimističnom stanju u toj firmi pročitajte u članku pod nazivom „Traži se kupac za Slavijatrans“. Kako će se situacija dalje razvijati, pratit ćemo. Ovaj put, posebnu kolumnu je za stranicu Aktualno napisao naš Marin Fran, osvrćući se na nedavna događanja u CMC-u, Herbosu, Slavijatransu. Petrinja će u budućnosti dobiti Dom zdravlja i Dom za branitelje. Više o planovima saznajte listajući naš mjesečnik.

Božić je iza nas, u ovom broju sačuvali smo za vas dašak te idile. Neka za sjećanje ostane Prikaz živih jaslica prije mise polnoćke. Naš Miki i Cobra opet su bili gosti na brojnim programima za doček nove godine.

Velik broj fotografija vratit će vas u najluđu noć u godini. Da ne duljim, nastavite dalje listati i čitati Petrinjski list. Nadamo se kako ćete i ovaj put biti zadovoljni.

Božić u Petrinji ...................... 18 Doček Nove godine ............... 20 Polnoćka ................................ 22 Kultura ................................... 24 Crkveni život ......................... 26 Zabilježili smo ....................... 30

Naslovnica Preživljavanje Slavijatransa

Vaša Kiki!

Snimio:Marin Fran NAKLADNIK

DIREKTOR

GLAVNA I UREDNICA

PETRINJSKI RADIO d.o.o. M. Gupca 2, 44250 Petrinja

Darko Komlinović

Kristina Jakopović, dipl. uč.

UREDNIŠTVO Antun PETRAČIĆ, Marela MORIĆ, Ivica MIOKOVIĆ, Marin FRAN,dipl. fil. soc.; Darko KOMLINOVIĆ i Kristina JAKOPOVIĆ, dipl. uč.; ADRESA UREDNIŠTVA: M. Gupca 2, 44250 Petrinja FOTOGRAFIJA: Miroslav ŠANTEK, M. MORIĆ, I. MIOKOVIĆ, M. FRAN, D. KOMLINOVIĆ, Miroslav SAČER, K. JAKOPOVIĆ i iz naše arhive.; LEKTOR: K. JAKOPOVIĆ, dipl. uč..; MARKETING: I. MIOKOVIĆ, e-mail: marketing@petrinjskiradio.hr OIB: 82320978169, ŽIRO RAČUN: 2407000-1188013152,; TELEFONI: 044/816-841 glavni i odgovorni urednik, 044/815311 novinari i marketing, FAX: 044/815-768, e-mail: petrinjskilist@petrinjskiradio.hr INTERNET stranica: www.portal53.hr UČESTALOST: mjesečnik, izlazi zadnji dan u mjesecu; FORMAT: A4; OBIM: 40 stranica; PAPIR: mat cunsdruck 130 gr; tisak: color 4/4; NAKLADA: 800 komada; CIJENA: 10 kuna; GRAFIČKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA: Petrinjski radio, TISAK: MTG-Topgraf d.o.o. Velika Gorica. Sva prava pridržana. Ni jedan dio „Petrinjskog lista“ ne može biti reproduciran u bilo kojem obliku, za bilo koju namjenu, bez prethodne pismene suglasnosti izdavača.

2

PETRINJSKI LIST

AKTUALNO -KOLUMNA

SVA TRI SU PALA! „Obadva, oba su pala!“ krik je zanosa nakon obaranja dvaju aviona JNA kod Šibenika u Domovinskom ratu 1991. godine. Monstruozna je činjenica da su ti avioni letjeli kako bi uništavali Hrvatsku, no jednako je monstruozno i slavlje nad vjerojatnom pogibijom dvojice pilota. Ipak, događaje ne treba izvlačiti iz konteksta vremena i okolnosti u kojima su se događali, bio je to simbol otpora Hrvatske srpskom agresoru. Ovo je bio samo slikoviti uvod u sljedećih nekoliko redaka. Gledajući Sisačko-moslavačku županiju, ništa se manje ne možemo naježiti i zgroziti kad konstatiramo „Sva tri su pala, sva tri!“ CMC je otpustio tisuću ljudi, Herbos i Slavijatrans su završili u stečaju. Ono što se ovdje dogodilo je jednako monstruozno kao i ovo opisano što se dogodilo 1991. I što je najgore, nije više nikakva tajna, da je u rušenju svih ovih poduzeća politika imala debele prste. I to sve dosadašnje lokalne i državne vlasti. Tako je očito da je bivša Vlada pokazivala zapanjujuću razinu nebrige prema CMC-u. Zamislimo razgovor: „Halo, oprostite ovdje predsjednik uprave CMC-a …. jel mogu dobiti direktora u HEP-u?“ „Spriječen je trenutno, javit će se.“, pojašnjava tajnica dok ju možemo zamisliti kako mirno rašpa nokte, lista ženske časopise i pije kavu. No, nije se javio. Vodstvo CMC-a se mjesecima trudilo sastati s vodstvom HEP-a radi dogovora o struji, no ništa. Još uvijek nisu dobivene ni sve potrebne dozvole. Tko bi uopće došao ulagati u Hrvatsku kada je javna uprava troma poput kornjače? Sigurno si misle, samo da ne bude ulagača, pisama namjere i sličnih stvari, da možemo mirno na godišnji. U isto vrijeme gradonačelnik Siska Dinko Pintarić je odjednom zgranut i muči se kako pomoći da 27 gospodarskih subjekata koji energetski ovise o CMC-u u južnoj gospodarskoj zoni i dalje uredno dobiva energente. No, pravo je pitanje zašto grad na vrijeme nije mislio o raščlanjivanju infrastrukture za vodu, plin, struju?

Kakva je to gospodarska zona gdje se ti energenti dobivaju od druge tvrtke koja, eto iako se činila perspektivna, odlazi? Prekasna i troma reakcija. „Brzo i sigurno omogućiti vam okvir za poslovanje!“ Taj moto zasigurno je krilatica djelovanja uprave u nekoj zamišljenoj uspješnoj zemlji, no ne i u Hrvatskoj. „Herbos je završio u stečaju, od 150 radnika ostat će raditi sa 50.“, prepričavam baki i djedu. „Koji su to?“, pita me baka. „Pa to ti je prijeratna Radonja.“ „A joj, pa oni su bili nadaleko poznati u bivšoj Jugoslaviji, čuveni po umjetnom gnojivu.“, sjeti se baka. A eto, dug je sada veći od 40 milijuna kuna, vlasnik koji je upropastio tvrtku na slobodi, a radnici bez novca. Nitko ne može reći da krivnju ne snosi i porezna uprava. Gdje to ima da se iz godine u godinu gomilaju milijunski iznosi za porez i nikome ništa? Kada mi govore da je poduzeće prije Domovinskog rata imalo tisuću radnika, ne mogu vjerovati. Više od tisuću radnika imao je prije rata i Slavijatrans. Tko to danas može vjerovati?

Poduzeće je na respiratoru sa 24 vozača. Nadaju se da će nešto biti nakon stečaja i da će netko pokazati interes da kupi tvrtku.

Iako je vlasnik Miljenko Stuhne nakon ulaska u tvrtku jedno vrijeme konstantno ulagao, kupovao nove kamione, prikolice, autobuse, radnicima pekao odojke i častio ih za dan firme, dijelio priznanja najboljim vozačima autobusa, kamiona, djelatnicima radionice, na kraju je povlačio poteze koji su doveli Slaviju na koljena. Zašto je upropastio Slaviju, možda ni ne saznamo, no jedan od razloga leži i u famoznim petrinjskim taksijima. Iako gradonačelnik Željko Nenadić prijeti tom bezakonju i uvjerava nas kako će se stati na kraj zločestim taksistima, kako ih pojačano motre komunalni redari, policija, da im stižu prijave, da su koncesije na rubu raskida, vidimo ih i dalje da mirno oponašaju autobuse uredno kupeći putnike na stanici. Jednom je netko rekao da bi Petrinju trebalo ograditi i naplaćivati ulaz. Ideja nije loša, samo koji natpis na velikim gatrama, koje bismo mogli smjestiti u Mošćenici gdje ima mjesta jer je poduzetnička zona još uvijek prazna, odabrati? Disneyland, Divlji zapad, Cirkus Colorado ili nešto četvrto? I onda neka nas netko uvjeri kako će nam ulazak u Europsku uniju pomoći da vlast na svim razinama bolje proradi. Jedino što vidimo je da Europska komisija već sada odobrava ili ne odobrava naše zakone, a nitko ne spominje kako će osim izdašnih sredstava koja će nam biti dostupna iz EU fondova, Hrvatska plaćati članarinu. U prvih godinu i pol Hrvatska će platiti 835.680.000 eura kao članarinu za EU, ali i u temeljni kapital Europske investicijske banke, a potencijalno može povući 1.805.773.000 eura. Možemo više povući, no pitanje je hoćemo li uspjeti. Ako državna, regionalna i lokalna samouprava budu ovako vješte, okretne, spremne na akciju kao i po pitanju spomenutih poduzeća, bojim se da nećemo daleko dogurati. I na kraju, nije li ironično kada na Staru godinu slušamo izjave političara kako je odlazak CMC-a, stečaj Herbosa zadnja točka pada Siska? Što još može pasti?

Piše: Marin Fran

PETRINJSKI LIST

3

INTERVJU

ZAŠTO NAM JE POTREBNA SOCIJALNA REKONSTRUKCIJA ZAJEDNICE O pojmu „socijalna rekonstrukcija zajednice“ razgovarali smo s mr. sc. Dašom Poredoš Lavor. Povod ovom razgovoru je niz aktivnosti potaknutih od Petrinjskog radija za pomoć ljudima na područjima posebne državne skrbi, s osobitim naglaskom na one koji i u svakodnevnom životu imaju raznih problema, a k tome još žive i u osiromašenim zajednicama. Što je prethodilo stvaranju pojma „socijalna rekonstrukcija zajednice“?

Stvaranju pojma „socijalna rekonstrukcija zajednice“ prethodila je potreba za razumijevanjem dinamike društvenih sukobljenih odnosa, psihologije stresa, traume, tugovanja i njihove posljedice po pojedinca i zajednicu, nadalje razumijevanje novih pojmova i pojava koje su rat i poraće iznjedrili i učinili društveno relevantnim kao što su određenje zajednice, društvenog kapitala, civilnog društva i socijalne rekonstrukcije.

Socijalna rekonstrukcija zajednice naviješta drugačiji pogled i odnos prema teškoćama s kojima su suočeni žitelji reintegriranih područja.

Moglo bi se reći da je pojam „suživot“ nešto što je slično socijalnoj rekonstrukciji zajednice. Pojasnite nam malo o čemu se tu radi.

U javnosti često korištenom terminu "suživot" suprotstavlja se izraz „ socijalna rekonstrukcija zajednice“ koji naglašava potencijalno aktivnu poziciju članova koji izgrađuju zajednicu živeći u njoj, za razliku od slike paralelnog su-življenja koja može podrazumijevati relativno trpni/pasivni način trajanja u takvoj zajednici.

Aktivnom participacijom se povećava mogućnost razumijevanja događaja i procesa iz svakodnevnog života. Time se posljedično normaliziraju tekući procesi i dnevni događaji i frustracije, što je od izuzetne vrijednosti jer ojačava načine na koje se žitelji ovih zajednica nose sa svakodnevnim stresom. Psihološke posljedice traume i gubitaka uzrokuju otežanu korištenje društvenog kapitala, te usporavaju socijalnu rekonstrukciju.

Postavlja se pitanje: Što možemo učiniti da zajednica počne razvijati zdravije međuskupne odnose?

Prije započinjanja socijalne rekonstrukcije zajednice bitno je postići razumijevanje sukoba, jer pojašnjavajući vezu između traume, sukoba i načina rješavanja sukoba naglašava se potreba da se prvotno razumije sukob da bi se uopće mogao rješavati. Stavljanjem ratnog sukoba u opći znanstveni kontekst socijalne psihologije otvaraju se novi i oslobađajući kutovi gledanja na problem. Potom slijedi prevladavanje sukoba kojem je dat širi kontekst i dinamika značenja, a već poznati načini i ishodi rješavanja sukoba dobivaju za ove prostore važnu dimenziju očuvanja odnosa i motivacije za rješavanje sukoba.

Na kraju se očekuju i pretpostavke konstruktivnog rješavanja problema i sukoba u procesu socijalne rekonstrukcije koje naglašavaju preduvjete na razini pozitivne slike o sebi, suradnje i komunikacijskih vještina, kao odvojenim i važnim područjima na kojima vrijedi raditi u pripremi rješavanja sukoba. Važno je ostvariti socijalnu akciju u zajednici – koje se ne temelji

4

MagistricaDaša Poredoš Lavor na pojednostavljenim i šabloniziranim koracima, već se daje širina i sloboda izbora, te dosljedno ideji slobodnog društva, stavlja žitelja u aktivni položaj kreativnog pojedinca, a ne poslušnog sljedbenika. Prije socijalne rekonstrukcije zajednice važno je znati ciljeve i društvene resurse kojima ih možemo ostvariti, razumjeti što nam se to događa, prepoznati procese u lokalnoj zajednici i krenuti u primjerenu akciju Pojasnite nam pojam „socijalni kapital“.

Socijalni kapital predstavljaju ljudi – i to ljudi koji su organizirani i usmjereni ka konkretnom djelovanju. Kada govorimo o socijalnom kapitalu, mi zapravo mislimo na prirodu i stupanj nečije uključenosti u različite neformalne skupine ili formalne građanske organizacije. Na taj način se ostvaruje povezivanje, povjerenje i proširivanje normi koje omogućuju ostvarivanje uzajamne koristi u ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Koji je doprinos civilnog društva u socijalnoj rekonstrukciji zajednice?

Civilno društvo jedan je od važnih indikatora egzistiranja socijalnog kapitala. Spontano udruživanje, osnivanje udruga civilnog društva ili uključivanje u njihov rad od velike je važnosti za društvenu zajednicu. Udruživanje ne stvara samo gustu mrežu društvenih veza, koje su korisne kada se određeni cilj ne može individualno ostvariti, već proizvodi i međusobno povjerenje (Štulhofer, 2003.). Za socijalni kapital može se reći da je »vezivno tkivo« koje pomaže da se fizički, financijski i ljudski kapital stave u funkciju zajedničkog napretka i blagostanja. Građenje socijalnog kapitala podrazumijeva zaživljavanje povjerenja u ljude, institucije i okruženje, aktiviranje svih mogućih subjekata gospodarskog i društvenog razvoja, razvijanje normi ponašanja i zajedničkih vrijednosti kao bitnih preduvjeta za razvoj.

Kada govorimo o udruživanjima, opreza nikad dosta, jel' tako? Udruživanja mogu imati i loše ciljeve?

Nisu svi oblici udruživanja nužno pozitivni s aspekta socijalnog kapitala. Udruživanje u socijalni kapital koji spaja, s uskim rasponom povjerenja, može voditi k netoleranciji i nasilju te biti pogubno za zajednicu i društvo (Fukuyama, 2001.). Iako je socijalni kapital produkt religije, tradicije, povijesnog iskustva i drugih činitelja izvan kontrole struktura vlasti, djelovanje države može poticati socijalni kapital, ali i podrivati njegovo nastajanje (Fukuyama, 2001.). Primjerice, poticanjem udruživanja, sugeriranjem socijalnih normi kroz obrazovne institucije, uspješnim osiguravanjem javnih dobara poput osiguravanja javne sigurnosti i prava vlasništva, povoljni uvjeti omogućuju spontani nastanak socijalnog kapitala, a za njegovu izgradnju potrebno je vrijeme. Međutim, država može imati negativni utjecaj kroz centralizirano odlučivanje, pri čemu ljudi gube spontanost i sposobnost suradnje. Naime, nije prisutnost institucija ono što čini socijalni kapital, nego priroda i

PETRINJSKI LIST

INTERVJU stupanj socijalnih veza između korisnika i onih koji pružaju usluge (Grootaert i sur., 2004.). U poslijeratnim područjima prilike za gospodarski oporavak smanjene su uslijed ograničenog ljudskog razvojnog potencijala i velikog udjela starog stanovništva u poslijeratnim regijama. Negativna sprega rata, političke i ekonomske tranzicije doprinijele su osiromašenju i devastaciji gospodarstva (Škrabalo, 2006.). Jedna od dosad nedovoljno prepoznatih strategija ekonomske obnove poslijeratnih područja je prepoznavanje međusobne povezanosti socijalnog, intelektualnog i ekonomskog kapitala.

Možemo li sada sa otklonom vremena reći da nam je bila manjkava i zakonska legislativa?

U Zakonu o područjima od posebne državne skrbi (2003., prema Škrabalo, 2006.) ne postoje mjere koje izravno utječu na povećanje socijalnog kapitala. Rat je imao presudan utjecaj na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj i danas je gotovo nemoguće zamisliti kako bi civilno društvo u Hrvatskoj izgledalo izvan tog iskustva pojačane građanske solidarnosti s prognanicima i izbjeglicama te potpore međunarodnih donatora (Bežovan, 2003.; Črpić i Zrinščak, 2005.; Škrabalo, 2006.). Civilno društvo, u znatnoj mjeri, razvilo se u doba rata uz pomoć inozemnih donatora i organizacija. Organizacije civilnog društva odigrale su važnu ulogu u doba Domovinskog rata pomažući u prevladavanju prognaničke i izbjegličke krize te zbrinjavanju ratnih stradalnika (Bežovan, 2003.).

Razvoj civilnog društva predstavlja poticanje društvene promjene zajednice „odozdo prema gore“, mobiliziranjem građana kao provoditelja ili zagovarača promjena, ali i društvenih elita (stručnjaka, predstavnika institucija, političkih stranaka i vlasti), uključivanjem pojedinaca na javnim funkcijama, poticanjem suradnje institucija i građanskih inicijativa.

Kao članica novoosnovane Građanske inicijative koja je višekratno sudjelovala u angažiranom djelovanju kod obitelji stradaloj u Blatuši, recite nam kako ste doživjeli situaciju u tamošnjem kraju?

Građanska inicijativa „Moj grad Sisak“ odraz je postojanja socijalnog kapitala u zajednici kao oblika formalne građanske organizacije. Jedan od ključnih elemenata socijalnog kapitala je povezanost ili uzajamnost koja se očituje preko uspostavljanja socijalnog dijaloga, a tako i socijalnih mreža. Na taj način nastojimo i djelovati – dakle, potičimo ljude koji mogu dati razne materijalne i nematerijalne doprinose da potaknemo razmjenu informacija i resursa koji mogu potaknuti promjene u tamošnjih žitelja da uz pomoć onih koji im to trenutno mogu učiniti, bolje uviđaju potencijalno moguća rješenja promjene i napretka u svojoj zajednici. Nama nije cilj poticati pasivnosti, već stalne razmjene osobito nematerijalnih dobara kao što su informacije, neformalno obrazovanje stjecanja uspješnijih komunikacijskih i drugih socijalnih vještina, dovoljno dobro zalaganje za sebe, uočavanja mogućnosti u prirodnim resursima i vjerovanje u osobne kapacitete da se zajedničkim zalaganjem može nešto pozitivno učiniti.

Kako ocjenjujete ovu akciju potaknutu od Petrinjskog radija za pomoć obitelji u Blatuši?

U trenutku kada je potreba za aktivnostima na socijalnoj rekonstrukciji ranjenih zajednica pala u sjenu svakodnevnih društvenih i političkih događanja upravo ovakva događanja svjedoče nam da su promjene potrebne i moguće.

Koja su vaša iskustva u radu s ljudima na područjima posebne državne skrbi?

Moja iskustva u radu s obiteljima na PPDS- a koji za ovu prigodu obuhvaćaju Banovinu, Pounje i ono što se nekad zvalo Kordun, opisuju neke o vodećih problema, a to su: siromašna lokalna zajednica kojoj je potrebno ekonomsko, socijalno i moralno osnaživanje, kompromitirani materijalni i socijalni resursi zajednice (nedostatak ideja, planova, vodstva i realizacije), nezaposlenost i odlazak djece i mladih iz tih krajeva (tko ode na školovanje, uglavnom se ne vraća u primarnu zajednicu), manjak (ili potpuni nedostatak) kulturnih, društvenih i zabavnih sadržaja, neke zajednice su administrativno gradovi, ali nemaju društvena obilježja grada manjak sadržaja za djecu i mlade, nasilje postaje model rješavanja sukoba zbog manjkavog znanja o mirnom rješavanju sukoba – i to se odnosi na sve razine (od obiteljske do društvene).

Jeste li uočili neke osobitosti, specifična ponašanja kod djece, neke poremećaje za koje se može opravdano smatrati da su posljedica ratnih i poslijeratnih djelovanja? Život u poslijeratnoj društvenoj zajednici prilično je zahtjevan i neizvjestan u emotivnom i socijalnom smislu. Dugotrajne se posljedice traumatskih iskustava često zanemaruju, a one utječu na mentalno zdravlje i kvalitetu života djece, obitelji i zajednice. Iako mnoga djeca izvana izgledaju poslušno, uspješno i dobro – ona imaju vrlo loše mišljenje o sebi, ne vole se i ne poštuju se, pod pritiskom su, ne doživljavaju nikakva veselja u životu, te u određenom trenutku, pod utjecajem svojih vršnjaka i medija, počinju razmišljati o tome da si nešto učine.

Kod djece se ne primjećuju specifični depresivni simptomi - umjesto da su tužna i plačljiva, djeca mogu biti svadljiva, neposlušna i drska – ispod toga se krije duboka tuga zbog nekih životnih okolnosti. Roditelji često ne uočavaju djetetovu promijenjenost, jer su često i sami u sličnom stanju. Sada odrastaju poslijeratne generacije djece koji imaju traume, loše životne uvjete i koja su odrasla u nesigurnosti, s pojačanim depresivnim smetnjama.

Možemo li reći da djeca u područjima posebne državne skrbi ipak imaju teže uvjete života od djece na nekim drugim područjima, gdje postoji zadovoljavajuća ekonomska stabilnost, dostupnost mreža socijalne podrške i više specifičnih sadržaja za razvoj mentalnih i kreativnih sposobnosti djece i mladih?

Djeca koja se razvijaju u nepovoljnim okolnostima (siromaštvo, isključenost, /prisilne/ migracije, poremećeni odnosi u obitelji, podijeljene zajednice) imaju složenije razvojne zadatke od djece koja rastu u poticajnim okolnostima. Zaštitna uloga obitelji je poremećena, manjkavi odgovori na potrebe djece; neodgovarajući emocionalni i socijalni sistem podrške, zaštitna uloga kulture – ugrožena (vrijednosti, rituali, podrška...)biti “netko drugi” u vrijeme isključivosti (neprepoznati uzroci psihopatologije i problema identiteta mladih: da li sam Dara ili Dora?!, Da li se igra fudbal ili nogomet i sl.

K. Jakopović

PETRINJSKI LIST

5

GRADSKA UPRAVA

TURIZAM TREBA GLEDATI KAO DOHODOVNU STRANU Gradonačelnik Željko Nenadić održao je 22. prosinca prijam za petrinjske dobitnike priznanja akcije „Zeleni cvijet“ Turističke zajednice Sisačko-moslavačke županije. Laureatima se obratio kazavši kako osjeća zadovoljstvo pogotovo stoga što se glas o našim turističkim projektima čuje i na razini države.

Gradonačelnik je najavio da će grad i dalje raditi na poboljšanju uvjeta za turizam u gradu, na obnovi fasada i na daljnjem uređenju kupališta. Laureatima je poželio daljnji uspjeh u radu: „I želio bih da nastavimo dalje u tom pravcu razvoja turističkih destinacija u Petrinji kako bi smo taj dio gospodarstva razvili.

Turizam moramo gledati kao gospodarsku granu koja može donijeti značajan prihod kako onima koji se njime bave, tako i onima koji žive od toga.“ Zamjenik gradonačelnika Branimir Bešlić je kazao kako je petrinjsko kupalište na državnoj razini bilo drugo što govori da je zaslužilo prvo mjesto na razini županije. Bešlić je dodao da će grad uskoro riješiti imovinsko-pravne odnose na Kupalištu na način da se čestice koje se vode na državu konačno doći u gradsko vlasništvo. Tada će grad raspisati natječaj za koncesiju za ugostiteljski objekt: „I u tom smislu od koncesionara zahtijevati za taj dio kupališta, koji je zasada najslabija karika, da uvjetujemo što on i kako treba napraviti. Planiramo i uzvodno, a odmah iza bine napraviti jedno auto-kamp odmaralište.“ Pajo Kardaš iz Male Gorice ove je godine osvojio treće mjesto u kategoriji okućnice privatne kuće. Podsjetimo, Pajo ima apartmane u buradi, izložene alate starih zanata, brojne životinje i ukrasno bilje. Pohvalio je angažman direktorice Turističke zajednice Grada Petrinje Ivanke Držaj koja potiče na aktivnost. Korablja Tišinić osvojila je prvo mjesto na području županije u kategoriji Seoski turizam. Uz zoološki vrt i korablju stalno se radi nešto novo. Nedavno su iskopali podrum: „Taj podrum će služiti za namirnice, a drugi dio kao nekakva vinoteka sa stolovima.“ Osim toga bit će gostima uskoro raspolaganju terasa zajedno s otvorenim pecanama. U kategoriji suvenira 2.mjesto je dobila Kata Šešerin za etno suvenir Pokupska poculjica.

Direktorica Turističke zajednice Grada Petrinje pohvalila je sve turističke projekte i sve dobitnike nagrade „Zeleni cvijet“ na razini županije. Kazala je kako je turistička zajednica Petrinje ove godine dobila financijsku pomoć za određene projekte pri Ministarstvu turizma, a odobrena su značajna sredstva. I na kraju valja podsjetiti kako je Strossmayerovo šetalište u Petrinji dobilo 3.mjesto na području županije u kategoriji parka. M.F.

NAGRAĐIVANA KATA ŠEŠERIN RAZVIJA PRODAJU U Petrinji, kao što znamo, unatoč krizi raste broj obrta. U petrinjskom udruženju obrtnika zbog toga vlada pozitivna atmosfera. Uz aktivnosti počeli su se i medijski predstavljati. Članica udruženja je i puno puta nagrađivana Kata Šešerin koja od 2007. ima svoju kućnu radinost s obrtom „Cifer“. Počela je s vezovima, a kasnije se stvar proširila. Sin je pomagao u izradi okvira i kutija za slike tako je da i sam počeo raditi svoje stvari. Danas je gospođa Šešerin poznata zbog svoje „paculjice“ koju je zaštitila kao suvenir. No, to nije sve vezano uz „paculjicu“: „Dobila sam nagradu u Iloku na trećem međunarodnom sajmu inovacija, onda sam dobila 2009. zlatnu plaketu na nivou županije, a treće mjesto osvojila u Hrvatskoj. Ove godine sam dobila srebrnu plaketu na nivou županije. I tako, uvijek nešto novo osmišljavamo, ali sve je opet vezano za tradiciju.“ Koliko god bili lijepi i unikat, tradicijski proizvodi se ne mogu prodati bez obilaženja sajmova.

Tako Gospođa Šešerin obilazi sajmove u Dubrovniku, Opatiji, Varaždinu, odnosno cijeloj Hrvatskoj. I tako se pomalo prodaja razvila, no ljudi ipak još uvijek vole više gledati, nego kupovati. M.F.

6

ŠTO JE S KUGLANOM U CENTRU? Kuglana u centru grada samo je jedan u nizu objekata u Petrinji koji je zasada prepušten zubu vremena. Bivša gradska vlast imala je inicijativu da se prostor, koji je u vlasništvu Grada Petrinje, da u koncesiju, no nije bilo zainteresiranih. Provjerili smo u gradskoj upravi kakav stav ima aktualna vlast: „Stav sadašnje vlasti je ukoliko se pojavi potencijalni kupac da bi se taj prostor dao u prodaju. Procjena vrijednosti postoji u gradskoj upravi, a ukoliko potencijalni kupac bude zainteresiran za kupnju napravila bi se Odluka o prodaji koju bi moralo donijeti Gradsko vijeće Grada Petrinje.“, stoji u odgovoru glasnogovornika Grada Stjepka Zelića. M.F.

PETRINJSKI LIST PETRINJSKI LIST

GRADSKA UPRAVA

Grad i ove godine podijelio deset stipendija Sedamsto kuna mjesečno će za deset studenata izdvojiti Grad Petrinja u sljedećih godinu dana. Ukupno se na natječaj u studenom prijavio dvadeset i jedan student. Od toga je njih deset najbolje rangiranih s bodovnim rasponom od 50 do 100 bodova uspjelo dobiti gradsku stipendiju. I ubrzo nakon prvotne, odluke došlo je do izmjene gradske odluke za stipendije. Nakon žalbe Dragane Lučić koja je prvotno završila na 14 mjestu sa 45 bodova, ona je ostvarila pravo na stipendiju. Priznato joj je na kraju 75 bodova te je na novoj ljestvici na 5 mjestu. Iako iz Grada nisu priopćili razloge zbog kojih je Dragana Lučić nakon žalbe osvojila 30 bodova više u natječaju za stipendije, čini se kako se vjerojatno radi o propustu prilikom pregledavanja dokumentacije. Naime, Dragana u svojoj žalbi nije poslala niti jedan novi dokument već zamolila povjerenstvo da još jednom pregledaju dokumentaciju koju je poslala jer Pravilnik je ionako objavljen na stanici Grada pa svatko može provjeriti broj mogućih bodova. Nakon žalbe dobila je 30 bodova što znači da joj prilikom prvog pregledavanja komisija nije uvažila ili primanja po članu obitelji ili prosjek ocjena jer se na svaki od tih kriterija dobije po 30 bodova. Tako je Dragana koja je na trećoj godini preddiplomskog studija ekonomije u Zagrebu

ostvarila prednost nad Dajanom Jurić, studenticom druge godine preddiplomskog studija ekonomije u Rijeci koja je sada s 50 bodova završila na jedanaestom mjestu. Podsjetimo, uvjet za dobivanje stipendije je redovno polaganje svih propisanih ispita. Stipendija se mora vratiti ako student neopravdano padne godinu ili odustane od studija. Evo i konačne liste studenata koji su ostvarili pravo na stipendiju: 1. Kornelija Ivanjek Kocev, 2. godina preddiplomskog studija - Medicinski fakultet , Zagreb (100 bodova) 2. Vladimir Hoić, 2. godina preddiplomskog studija -Zdravstveno veleučilište, Zagreb (95 bodova) 3. Anita Selgrad, 3. godina dodiplomskog studija -Ekonomski fakultet, Zagreb (95 bodova) 4. Ozana Krovinović, 3. godina dodiplomskog studija - Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu (90 bodova) 5. Dragana Lučić, 3.godina preddiplomskog studija - Ekonomski fakultet Zagreb ( 75 bodova ) 6. Jelena Marić, 2. godina preddiplomskog studija - Zdravstveno veleučilište, Zagreb (70 bodova) 7. Hrvoje Marjanović, 3. godina preddiplomskog studija - Ekonomski fakultet Zagreb (65 bodova) 8. Marko Gavran, 2. godina dodiplomskog studija - Tehničko veleučilište Zagreb (65 bodova) 9. Iva Repac, 1. godina diplomskog studija - Prehrambeno-biotehnološki fakultet Zagreb (65 bodova) 10. Robert Nogić, 2. godina preddiplomskog studija - Ekonomski fakultet Rijeka (50 bodova). M.F.

KOMUNALCU 7,9 MILIJUNA KUNA IZ GRADSKOG PRORAČUNA be obaviti rebalansiranje sredstava unutar postojećih stavki programa. Napominje se dalje, kako će se znatan dio poslova obaviti u skladu s planom Komunalca, a ovisno o vremenskim uvjetima.

Vremenski uvjeti, naime, direktno utječu održavanje zelenila. Isto tako snijeg utječe na održavanje čistoće. Komunalac zato predlaže da se dozvoli da plan Komunalnih djelatnosti bude dinamičan i podložan manjim izmjenama prema potrebama. M.F. Komunalcu je iz gradskog proračuna za ovu godinu odobreno 7,9 milijuna kuna. Od tog iznosa 3 milijuna kuna ići će za održavanje čistoće na području grada. Program održavanja javnih zelenih površina na području Grada težak je 2 milijuna kuna. Za održavanje gradskih groblja odobreno je 900.000 kuna, a za zimsku službu 800.000 kuna. Za održavanje javne rasvjete odobreno je 700.000 kuna. Ostalo su manje stavke. Direktor Pejo Trgovčević u programskom dokumentu kaže kako će se u slučaju potre-

PETRINJSKI LIST

Prijavljujte se za bebin fond Grad Petrinja nastavlja podupirati novorođene bebe i u ovoj godini. Potporu od 1.000 kuna može ostvariti dijete čiji roditelji imaju prebivalište na području grada. Roditelji imaju šest mjeseci vremena nakon rođenja izvaditi potrebnu dokumentaciju i prijaviti se za potporu. Više informacija možete saznati na web portalu Grada Petrinje gdje se tekst objavljene odluke može pročitati u cijelosti. M.F.

7

GRADSKA UPRAVA

ODRŽAVANJE KANALSKE INFRASTRUKTURE I PROJEKTIRANJA-PLANOVI PRIVREDE U 2012.

Grad Petrinja će u ovoj godini sufinancirati dio radova petrinjske Privrede. U sklopu komunalne djelatnosti održavat će se kanalska infrastruktura, odvodnja na nerazvrstanim cestama te slivnici. Za te radove predviđeno je 2,4 milijuna kuna. Ostaje i dosta projektiranja. Tako se čeka projektiranje vodoopskrbe Magistralnog cjevovoda sjevernog područja i distribucijski vodoopskrbni cjevovod za Mokrice, Međurače, Dumače, Nebojan i Novi Farkašić. Za to je predviđeno 210.000 kuna. Za sada postoji Lokacijska dozvola, a sada dakle preostaje projektiranje. Novi vodovod bio bi u dužini 19 kilometara i šesto metara. Ukupno će Grad za ovu godinu za Privredu izdvojiti 2 milijuna i 610.000 kuna. M.F.

SUFINANCIRANJE GOSPODARSTVENIKA Grad Petrinja će u ovoj godini poticati gospodarstvo dodjelom bespovratnih novčanih sredstava. Poduzetnici će moći ostvariti pravo na sufinanciranje kamata, kapitalna ulaganja u gospodarstvu. Sredstva Petrinja će se dijeliti i za sufinanciranje sajmova i izložbi te poticanje izvornih i ima tradicijskih proizvoda. Poduzetnici u poslovnim zonama će moći ostvariti nekoliko olakšice. Petrinja doduše još nema gotovu zonu, no izgleda da u gradu programa gledaju optimistično, na njenu realizaciju u ovoj godini. Za kapitalna ulaganja u gospodarstvu, Grad je osigurao 100.000 kuna po korisniku. Kapitalna ulaganja se odnose na kapitalne projekte vezane uz proizvodnju, preradu i usluge. Grad nudi poduzetnicima i oslobađanje poreza u 100%-tnom iznosu na novu tvrtku ili podružnicu. Oslobađanje se nudi u 75%-tnom iznosu u drugoj godini, 50%-tnom u trećoj godini te 25%-tnom u četvrtoj godini. Grad će sve investitore ove godine osloboditi plaćanja priključenja na komunalnu infrastrukturu. Maksimalan iznos poticaja po korisniku može biti 15.000 kuna godišnje osim za sufinanciranje kamata, za kapitalna ulaganja u gospodarstvu i druge programe koji se reguliraju posebnim ugovorima nakon pozitivnog mišljenja Povjerenstva. M.F.

8

PETRINJSKI LIST

GRADSKA UPRAVA

CENTAR ZA ŠLJIVU I KESTEN NIJE NA PRODAJU Centar za šljivu i kesten se nakon provedene energetsko-investicijske studije, koju je izradio Institut „Hrvoje Požar", a financirana je sredstvima UNDP-a, prijavio na natječaj koji je raspisao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s Projektom „Javna ustanova Centar za šljivu i kesten – mjere povećanja energetske učinkovitosti i uvođenje obnovljivih izvora energije". Nevenka Mrmić, ravnateljica Centra, na tiskovnoj konferenciji, o tome je kazala: „U cijeloj našoj zgradi postojale su instalacije za centralno grijanje na lož ulje, ali je ono u potpunosti devastirano i neupotrebljivo, te je kao takvo i uklonjeno. Fond je odobrio ovaj Projekt, odnosno to je donacija, a nakon toga proveli smo Javnu nabavu, Najpovoljniji ponuđač bila je tvrtka „Termorad" iz Zagreba s kojom je potpisan Ugovor o izvođenju građevinskih i strojarskih radova na ugradnji radijatorskog grijanja s kotlovnicom na pelete ili sječku. Vrijednost potpisanog Ugovora je 728.525,oo kuna, a predviđeni završetak radova je 15.ožujka ove godine."

Osim toga radovi obuhvaćaju i rekonstrukciju krovišta, odnosno izolatorske radove i ugradnju novih krovnih prozora kako bi se spriječio gubitak topline što će donijeti i dodatne uštede u grijanju, o čemu je govorio Ante Marić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada Petrinje: „Računajući kako se kreću uštede po pitanju samog energenta, ona bi se kretala i do 50% ako računamo i bolju izolaciju. Stolariju smo već promijenili, na cijeloj zgradi su izo-stakla već postavljena, također iz različitih donacija, a u ovom slučaju se mijenja krovište koje će imati daleko bolju izolacijsku moć."

Budući je zgrada u tri etaže i površine 600 kvadrata, grijanje će biti ugrađeno tako da će se svaka etaža moći grijati zasebno, prema potrebi. Na napise u pojedinim medijima, kako je na prodaju zgrada Centra u Donjoj Bačugi, reagirao je pročelnik Marić: „Radi se isključivo o dezinformaciji. Zgrada je u vlasništvu Javne ustanove za obrazovanje odraslih Centar za šljivu i kesten, a isključivi stopostotni osnivač je Grad Petrinja. Obzirom da je procijenjena vrijednost zgrade u početku, prije svih obnova i ulaganja, bila 7,5 milijuna kuna, a sada je naša procjena blizu 20 milijuna kuna, dakle radi se o vrlo visokim vrijednostima i o tome može odlučivati samo i isključivo Gradsko vijeće. Prodaja nikome nije ni na kraj pameti, obzirom na projekte koje Centar radi." – kazao je Marić. I. M.

PETRINJSKI LIST

9

TRAGOM DOGAĐANJA

Zgrade Doma

NOVA ZGRADA U Petrinji će se, u dogledno vrijeme, graditi nova zgrada Doma zdravlja. Naime, zgrade Doma u ulici Matije Gupca i Radoslava Lopašića, su dotrajale i više nisu na razini za obavljanje te zdravstvene djelatnosti.

Osim toga Dom zdravlja Petrinja pokriva još Glinu, Topusko i Gvozd. Upravno vijeće je stoga donijelo odluku da se krene u izgradnju nove zgrade na sadašnjoj lokaciji u Lopašićevoj, što je podržala i Županijska skupština. Ravnatelj Doma dr. Krešo Kovačiček je kazao da se ovome razmišlja od Domovinskog rata: „Zato bi se sada trebalo ići u izgradnju novog doma zdravlja kako bi se našli svi pod jednim krovom kako je to i u Glini i u Topuskom. Pored ovog razloga da se nalazimo na nekoliko lokacija, vrlo bitno je naglasiti da mi u ovom trenutku imamo i premali prostor za sve naše potrebe koje u ovom

PETRINJA DOBIVA DOM ZA BRANITELJE Dom za starije i nemoćne donio je odluku o osnivanju podružnice, odnosno, Doma za branitelje. Bit će smješten u staroj internoj kod Nove bolnice u Petrinji. Riječ je o ideji Sisačko-moslavačke županije, a lokacija u Petrinji je, nakon nekoliko varijanti, dobila prednost nad ostalim solucijama. Nakon odluka donesenih od strane Doma, ravnateljica Vesna Šturm Šarić nam je 9. siječnja kazala što slijedi: „Sada se treba postojeća dokumentacija provjeriti i ići u izradu projektne dokumentacije za prenamjenu tog prostora.

Obvezno se treba dograditi lift i dogradili bi se zajednički prostori. Kapacitet bi bio između 30 i 35 korisnika.“ Županija je za projektnu dokumentaciju u ovoj godini osigurala 400.000 kuna.

Zasada još nema nikakvih naznaka, no Šturm Šarić vjeruje kako će cijena mjesečne naknade biti, u okvirima sadašnjih cijena domova po Hrvatskoj. Inače, poznato je da su liste čekanja za domove za starije i nemoćne pozamašne. Šturm

10

Šarić nam je kazala kakvo je stanje u Petrinji: „Imamo trenutno 195 korisnika. U tijeku su radovi ugradnje lifta tako da se broj korisnika malo smanjio. Lift smo morali probiti kroz četiri sobe. On će omogućiti lakši dovoz slabije pokretnih što je do sada bilo otežano.“ Na mjesto u Domu u Petrinji trenutno čeka 190 građana starije dobi. No, mnogi, iako su na listi, odlazak u Dom odgađaju sve dok imalo mogu samostalno živjeti. Uz korisnike u Domu, 170 građana koristi uslugu dostave ručka na adresu za što dnevno izdvoje 17 kuna. Cijene usluga se nisu mijenjale više od deset godina. M.F.

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

zdravlja u Lopašićevoj se urušavaju!

KOŠTAT ĆE 20 MILIJUNA KUNA trenutku imamo ili ćemo imati.“ Razlog zbog kojeg se u Lopašićevoj već sada djelatnost teško obavlja je i činjenica da je nekadašnje poduzeće „Uzor“ osamdesetih godina sagradilo dva čvrsta objekta na temeljima koji su prvotno bili namijenjeni za montažne objekte. Zidovi sada pucaju što se vidi u ambulantama, ali i izvana. Da je potreba za novim kapacitetima govore i brojke. Po mreži ustanova, u Petrinji je još uvijek nezadovoljan broj ambulanti obiteljske medicine i stomatologije. Dozvoljeno je, naime, 13 ambulanti obiteljske i 11 ambulanti stomatološke službe: „Pretpostavlja se da će se grad razvijati i da će biti potreba za novim liječnicima kako obiteljske medicine tako i liječnicima stomatolozima. Nema ni razloga da Petrinja kao grad koji ima više od 25.000 stanovnika nema specijalističku konzilijarnu zdravstvenu zaštitu tako da specijalisti iz Siska eventualno dolaze u Petrinju pregledavati pacijente, a ne da pacijenti odlaze u Sisak.“, dodaje Kovačiček. I tako je plan da se iza postojećih zgrada na lokaciji u Lopašićevoj ulici sagradi nova zgrada Doma zdravlja. Nakon toga srušile bi se postojeća dva objekta u Lopašićevoj gdje bi se napravilo parkiralište za novi Dom zdravlja. Projektni zadatak je gotov, a procijenjena vrijednost investicije je 20 milijuna kuna za površinu koja bi imala 3.300 metara kvadratnih. Građevina bi imala četiri etaže podrum, prizemlje, prvi i drugi kat. U proračunu Sisačko-moslavačke županije za ovu godinu osigurana su sredstva od 500.000 kuna za projektnu dokumentaciju. Ravnatelj Kovačiček je najavio razgovore s Ministarstvom i Gradom u vezi sufinanciranja izgradnje. M.F.

U novogodišnjoj noći Hitna intervenirala samo zbog pijanih Petrinjska Hitna pomoć imala je burnu novu godinu. Za vrijeme dežurstva doktorice Petre Kejla, bilo je intervencija, no uglavnom su se, kao što je i uobičajeno, odnosile na pomaganje onima koji su popili previše alkohola. Doktor Abudllah Kaoudahhan nam je opisao kako je to izgledalo: „Manje-više sve su to bili mladi ljudi koji su pretjerano konzumirali alkohol. Bilo je i povraćanja tu po ambulanti. Ekipa je izašla na teren i to manje-više zbog toga. Nije bilo konkretnih intervencija vezanih uz prometne

PETRINJSKI LIST

nesreće ili neku akutnu bolest. Uglavnom se, nažalost, radilo o mladim ljudima.“ No, doktor je na kraju zbog svega zadovoljan: „Sve je dobro prošlo. Nešto smo poslali na opservaciju na internu, a nešto smo tu opservirali i uglavnom sve je normalno proteklo. Nije ništa bilo akutnog niti je ijedna intervencija završila smrtno.“ I tako, iako su intervencije bile brojne, dobro je da nije bilo ozbiljnijih i da su djelatnici Hitne uspjeli sve bez poteškoća obaviti. M.F.

11

TRAGOM DOGAĐANJA

TRAŽI SE KUPAC ZA SLAVIJATRANS MJESEČNE KARTE PONOVNO U PRODAJI Na Trgovačkom sudu u Sisku održano je izvještajno i ispitno ročište za Slavijatrans. Ukupna potraživanja su u iznosu 11,4 milijuna kuna. Od toga 4,2 milijuna otpada na plaće radnika, a 7,2 milijuna kuna su ostala potraživanja. Tvrtka će nastaviti poslovati s minimalnim brojem ljudi što je trenutno 34 i minimalnim troškovima dok god bude profitabilna. Povjerenik sindikata EKN-a Željko Šalić nam je kazao što sada očekuju: „Znači ide se sa tim da bi se pronašao nekakav kupac koji bi preuzeo firmu takva kakva je da se pokaže da je firma profitabilna da nešto vrijedi. Mora postojati nekakav interes da bi firma dalje opstala. Normalno, ako nema interesa nikoga da firma opstane, firma će se ugasiti. Ne može postojati samo zbog radnika. Mi se nadamo da će se pojaviti netko tko će pokazati interes da firma postoji." Šalić prepričava kako je vlasnik Miljenko Stuhne zajedno s nekoliko radnika tražio prekid rada tvrtke kako bi se kao vjerovnik što prije naplatio. Uvjeren je i dalje da tvrtka ne može poslovati pozitivno. Radnici su uvjereni suprotno, a za veljaču će se moći ponovno kupiti mjesečne karte za sve relacije. Da bi se vjerovnici namirili uslijedit će prodaja one imovine koja se ne odnosi na poslovanje. Marin Fran

KORAČANJE NOGOSTUPOM U GAJEVOJ SADA JE IPAK SIGURNIJE Nakon objavljivanja našeg članka (pod nazivom „Tko treba čistiti naše ulice?“) na portalu53 o razmrvljenom staklu na nogostupu u Gajevoj ulici u Petrinji koje je tamo stajalo dva tjedna nakon prometne nesreće i predstavljalo opasnost za prolaznike, poslali smo upit Cestama Sisak, s obzirom da su one zadužene za državne ceste ( jer prema redovnoj proceduri policija izvješće nakon nesreće šalje državnoj upravi za ceste, odnosno Cestama Sisak, a za Ceste Sisak to čišćenje bi trebala Staklo počišćeno! obaviti Nadcestarija Petrinja). Stigao nam je odgovor nadcestara Stjepana Predraga kojeg prenosimo u cijelosti: „Na vaš upit odgovaramo: Za prometnu nesreću koja se dogodila 15. siječnja 2012. u Gajevoj ulici D30, di103 nismo ni dobili poziv od policije da očistimo kolnik, a masa zdrobljenog stakla koja je ostala na nogostupu nije u planu i programu čišćenja Cesta Sisak d.o.o., već Komunalac Petrinja koji je zadužen za sve nogostupe u Petrinji.Zatim smo upit poslali Peji Trgovčeviću, direktoru poduzeća Komunalac Petrinja: „Poštovani, Molim Vas da mi odgovorite je li istinit i točan odgovor iz Cesta Sisak u onom dijelu gdje kaže kako je na poduzeću Komunalac čišćenje svih nogostupa u Petrinji, te ako je to točno, zbog čega još uvijek (srijeda, 25. siječnja 2012., 10:30h) nogostup u Petrinji, u Gajevoj ulici nije očišćen od smrvljenog stakla nastalog nakon prometne nesreće koja se dogodila još 15. siječnja.“Uslijedio je odgovor direktora Trgovčevića, kojeg također prenosimo u cijelosti: „Poštovana, Istina je da Komunalac Petrinja d.o.o. po planu i programu čisti i održava nogostupe u gradu. Onečišćenje nogostupa u Gajevoj ulici usitnjenim staklom, nastalo je nakon prometne nezgode. Procedura nalaže da policija prilikom uviđaja obavijesti komunalno poduzeće o nastanku onečišćenja, koje je dužno izaći na teren i počistiti nogostup ili gradsku površinu za koju je po planu i programu zaduženo. Mi jednostavno nismo imali informaciju da je došlo do onečišćenja pa nismo odmah reagirali, ali čim smo došli do saznanja da na nogostupu postoji staklo obavili smo čišćenje. Iskreno se nadamo da ubuduće neće biti problema u komunikaciji i da će Komunalac kao i do sada svoj posao obaviti odmah nakon bilo kakvih saznanja o nastanku onečišćenja na površinama koje održava.“ Na upite poslane Cestama Sisak i Komunalcu Petrinja, odgovore smo dobili zaista brzo, a u srijedu 25. siječnja, do podneva, odmah nakon kontaktiranja direktora P. Trgovčevića, nogostup je bio očišćen. Kristina Jakopović

12

PETRINJSKI LIST

TRAGOM DOGAĐANJA

STABLA U PARKU SRUŠENA ZBOG TRULJENJA Temeljem Odluke županijskog Upravnog odjela za zaštitu okoliša i prirode, u petrinjskom Strossmayerovom šetalištu djelatnici „Komunalca" uklonili su dva debla, platanu i divlji kesten s istočne i lipu na sjevernoj strani parka. Prema riječima Ivice Ljubanovića, poslovođe „Zelenila" u ovom petrinjskom poduzeću, kod kestena je došlo do potpunog truljenja, a platana je krivo rasla što je predstavljalo problem kod parkiranja vozila , a što je slučaj i s lipom. U sljedećih mjesec dana obavit će iskope panjeva i na njihovo mjesto posaditi odgovarajuće vrste drveća koje su tu bile. „Istovremeno obavili smo rušenje pačempresa na groblju sv.Benedikt, iza obiteljske grobnice Kostinčer, koji je stvarao problem prilikom drenaže i odvonje podzemnih voda. Panj će također biti uklonjen kako bi se mogla sprovesti kanalizacija zbog problema s površinskim vodama na tom dijelu groblja." – dodao je Ljubanović. Osim uklanjanja „opasnog" drveća „komunalci" su u gradskom parku „razmontirali" i božićno-novogodišnji nakit koji će biti uskladišten do novog kićenja u prosincu. I.M.

REZULTATI REFERENDUMA ZA ULAZAK U EU

Građani su se odlučili za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Na referendumu 22. siječnja ZA je glasovalo 66,27 posto birača, a PROTIV je bilo 33,13 posto.

Pokazuju to rezultati Državnog izbornog povjerenstva nakon obrađenih svih biračkih mjesta. Potporu ulasku Hrvatske u Europsku Uniju u Sisačko-moslavačkoj županiji dalo je 67,66% građana. Protiv ulaska se izjasnilo 31,70% birača, a bilo je 0,64% nevažećih listića. Na referendum se u našoj županiji odazvalo 41,56% birača odnosno njih 73.952. Čak 70,65% Petrinjaca glasalo je za Uniju, 28,61% je bilo protiv. Zabilježeno je 0,74% nevažećih listića.

Glasovanju je pristupilo tek 37,95% odnosno 9.888 glasača s pravom glasa. K.J.

Čim zatopli klupe će dobiti šetalište Eduarda Genera Šesnaest novih klupa napravljenih od drveta i metala bit će postavljeno na šetalištu Eduarda Genera, na potezu od mosta u Gupčevoj do Gradskog kupališta. Klupe je napravio Komunalac, naručila ih je Turistička zajednica Grada Petrinje. Direktorica Ivanka Držaj nam je 13.siječnja kazala kako su se prijavili na pozive Hrvatske turističke zajednice koja je objavila poziv za razne programe za one zajednice na nerazvijenim područjima: „Između ostalog u dogovoru s pročelnicom Verom Kaurin, priložili smo projekt uređenja nasipa od novog mosta do Kupališta. To je jedan naš doprinos. Na temelju te prijave dobili smo 50.000 kuna za daljnje uređenje petrinjske šetnice.“ Prijavljeni su i drugi projekti. Na Strossmayerovom šetalištu trebao bi se uskoro postaviti info kiosk. On će biti na usluzi gostima i turistima 24 sata dnevno. Tu će se moći, na internetu, saznati sve važne informacije o Petrinji. Prijavljen je i projekt opreme za održavanje programa i manifestacija.

Odobrena su sredstva za komplete klupa i stolova, njih 30 koje Turistička iznajmljuje za razne potrebe. Hrvatska turistička zajednica odobrila je sredstva za izradu web stranica, za brandiranje, za uredsku opremu. Odobrena su sredstva i za održavanje seminara. Tako je u lipnju proveden seminar o brendiranju Petrinje kao turističke destinacije. No, to nije sve: „I također kandidirali smo jedan stambeni kontejner koji nam je potreban za arhiviranje naše građe i za ostalu opremu koju imamo u uredu, od kostima, do stolova, klupa i slično.“, pojašnjava Držaj. Ukupno je od Hrvatske turističke zajednice dobiven iznos od 163.000 kuna. Od voditelja održavanja u Komunalcu Nikole Badžeka saznajemo kako će klupe biti postavljene na lijevoj strani nasipa gledajući nizvodno. Razmak između pojedine klupe bit će 30 metara, a bit će također postavljeni i koševi za smeće.

Radovi će biti izvedeni čim zatopli još koji stupanj. M.F.

PETRINJSKI LIST

13

HUMANOST NA DJELU

RADOST MALIŠANIMA U BOLNICI Članovi Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata sisačko-moslavačke županije posjetili su na Štefanje, 26. prosinca, djecu koja su dane blagdana, nažalost, provela na odjelu pedijatrije Opće bolnice „Dr. Ivo Pedišić" u Sisku. Razveselili su ih svojim dolaskom, ali i prigodnim paketićima te igračkama. „Želja nam je bila usrećiti bar na kratko dječicu u bolnici i odagnati im osjećaj usamljenosti." - rekla je Božena Mikulić, predsjednica Udruge i zahvalila svim donatorima koji su svojim prilozima podržali ovu akciju. Također je istaknula kako im je ovo treća ovakva akcija i kako ih planiraju održavati i dalje barem za dane Božića i Uskrsa. K.J.

ZA TOPLINU DOMA TVOG OD SRCA MOG Na poticaj Slađane Podgorski, članice Upravnog odbora i Skupštine Udruženja obrtnika Grada Petrinje, pokrenuta je akcija prikupljanja pomoći osobama slabijeg imovinskog stanja u suradnji s Udruženjem i Caritasom župe sv.Lovre. Prvi dio okončan je uoči božićnih blagdana i prikupljena pomoć predana je u Caritas, a S. Podgorski tom prigodom je naznačila: „Prikupljeno je odjeće, obuće i hrane, te se svima zahvaljujem koji su sudjelovali, a moram napomenuti da akcija nije organizirana samo za božićne i novogodišnje blagdane, nego traje i dalje." U ime članova, potporu akciji dao je i Stjepan Srbić, predsjednik Udruženja koji je istaknuo kako svi oni koji bi željeli nešto donirati osobama koje su lošijeg imovinskog stanja, uvijek se mogu tijekom tjedna javiti kod tajnika u prostorije Udruženja ili u Caffe bar "Amadeus" kod Slađane Podgorski. I.M.

14

Caritas podijelio 160 paketa za 260 korisnika Završena je Božićna akcija župnog Caritasa. Voditelj Vjekoslav Uvalić se, nakon Božićne akcije 22. prosinca, zahvalio svim udrugama i institucijama na pomoći i odazivu i svima onima koji su na bilo koji način donirali i pomogli rad. Na pitanje kako su se ljudi odazvali na Caritasovu akciju, Uvalić odgovara: „Ne mogu reći da je to sve cvalo i da je bilo u izobilju.

Svatko je otprilike donirao onoliko koliko je mogao. Želim se zahvaliti našim dragima iz osnovne i srednje škole koji su nas s jednom velikom, mogu reći značajnom donacijom hrane, pomogli za one koji će opet doći kad bude potreba, za najpotrebnije.“ Tako je ukupno podijeljeno 160 paketa za 260 korisnika. M.F.

HVIDR-a obradovala djecu članova HVIDR-a Petrinja je uz redovne aktivnosti i ove godine zadržala humanitarnu notu. Podijeljeno je 120 darova za djecu do 13 godina. Prije podjele nastupili su učenici Osnovne škole Mate Lovraka te izveli nekoliko pjesama i prigodnu recitaciju. Predsjednik udruge Antun Pintar naglasio je: „Podijelili smo oko 150 kilograma brašna i četrdesetak litara ulja, članovima kojima je to najpotrebnije, koji su bez primanja i koji jedva vuku kraj s krajem. Tako smo im barem malo htjeli olakšati blagdanske dane.“ M.F.

PETRINJSKI LIST

HUMANOST NA DJELU

BOŽIĆNI BAL U GORAMA U sklopu božićne priredbe pred blagdane i školske praznike, učenici i djelatnici Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić" iz Gora, 23.prosinca, organizirali su humanitarni „Božićni bal" kojim je nastavljena akcija prikupljanja financijskih sredstava u sklopu UNICEF-ovog projekta „Škole za Afriku". „Svojim malim odricanjima omogućujemo školovanje djeci iz Etiopije, što su učenici objeručke prihvatili, suosjećajući sa svojim vršnjacima.

U nepuna dva mjeseca, koliko traje akcija, prikupljeno je 1360 kuna, a oval „Božićni bal" bazirao se na temi biranja kralja i kraljice, za više razrede, te princa i princeze, za niže razrede." – kazala je Nikolina Sukalić Rom, učiteljica povijesti, koja je i zadužena za provođenje akcije u školi, te je dodala: „Način na koji ćemo dalje prikupljati sredstva jesu fotografije s „Bal"-a, koje učenici mogu kupiti dobrovoljno, uz cijenu koju sami odrede." Predstavnici za izbor birani su u svakoj razrednoj zajednici, a titule su ponijeli: KRALJICA: Vedrana Savić i KRALJ: David Dobrinić, učenici sedmog razreda, te PRINCEZA: Stela Horvat i PRINC: Malik Milošić, učenici drugog razreda. I.M.

Predbožićna priredba u “Langovom domu” Za 20 štićenika „Langovog doma" u Maloj Gorici učenici Područnog odjeljenja OŠ „Dragutina Tadijanovića" pripremili su, 22.prosinca, prigodni predbožićni program. „Sudjelovali su učenici od prvog do četvrog razreda, a program se sastojao iz dva dijela. Prvi je bio posvećen zimi kao sadašnjem godišnjem dobu, a drugi dio najvećem kršćanskom blagdanu Božiću." – kazala je Anica Šmit, učiteljica, koja je voditeljica i literarno-dramske sekcije, a suradnja ovih dviju ustanova počela je pred dvije i pol godine. Kako je još dodala, ova zimsko-božićna priredba za nju je nažalost bila i oproštajna jer odlazi u mirovinu, ali se nada kako će ovakav vid suradnje biti nastavljen i u budućnosti na obostrano zadovoljstvo. Zadovoljna ostvarenom suradnjom bila je i Dragica Mijatović , domaćica u Domu, naznačivši kako štićenicima i na ovakav način žele uljepšati boravak u Domu budući se radi o starijim osobama kojima treba skrb 24 sata, a žele im približiti ugođaj vlastitog doma.

I.M.

PETRINJSKI LIST

Stariji nisu zaboravljeni Sa željom da unesu toplinu i radost u domove korisnika povodom Božića i Nove godine, djelatnici Udruge "Naš život" darivali su starije osobe u Programu alternativne izvaninstitucionalne skrbi koji financira Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Korisnicima su uručili zidne kalendare za 2012. godinu koje su samostalno pripremili, ukrase za bor (kuglice, anđele), te kućne potrepštine. I.M.

15

PLEMENITI ZAJEDNO

PETRINJSKI RADIO POKRENUO VOJSKU DOBRIH LJUDI Pomozite netkome danas, jer možda će pomoć sutra zatrebati baš Vama!

Obitelj Milke i Matije Šapić Mutić iz Blatuše doživjela je sreću u nesreći. Naime, zbog neispravnih strujnih instalacija došlo je do požara u kući u kojoj žive sa svoje troje djece. Najstariji Dejan ide u prvi razred Osnovne škole Gvozd, a ima još mlađeg brata Stefana i najmlađu sestricu Natašu. Sreća je u tome što su svi petero neozlijeđeni i što požar nije zahvatio veći dio ili cijelu kuću, već samo dječju sobu. No, ipak ta je soba bila najveća u kući i u njoj su bili i ormari s dječjom robom i posteljinom.

Naime, Petrinjski radio potaknuo je humanitarnu akciju većih razmjera za pomoć ovoj obitelji. Naša Petrinjka, Tamara Pucović, inače prijateljica ove obitelji, sa svojim je suprugom Sašom, putem društvene mreže Facebooka zapitala prijatelje ima li tko kakve odjeće ili obuće za djecu te možda deka ili posteljine koja im ne treba. Za pomoć se obratila i nama kao lokalnom mediju.

Naravno da smo pristali učiniti sve što možemo. Sa zadovoljstvom. Mi smo tu uvijek za naše sugrađane i one koji nas trebaju, a to je bitno istaknuti. Tako je i ova humanitarna akcija krenula iz Petrinje za pomoć obitelji u Blatuši.

Bili smo svjesni smo da ima onih kojima je vjerojatno jako teško i žive od malih ili gotovo nikakvih primanja, ali, također, svjesni smo da ima i onih koji mogu dati barem ono što za njih predstavlja nepotreban višak. Naši nas slušatelji i čitatelji web stranice portal53 i Petrinjskog lista nikada nisu iznevjerili , a tako je bilo i ovaj put! Čim smo objavili traženje pomoći putem naše web stranice portal53 i putem etera Petrinjskog radija, javili su se Danijel i Silvija Račan koji su poklonili madrace i 20 kvadrata laminata. Trosjed, televizor, robu, posteljinu i namirnice je obitelj Bajrić o svom trošku dovezla u Blatušu. Prisutni su bili gospodin Hamdija i kćer Samira, te njezin dečko Dejan. Nakon što su se i sami uvjerili u teške životne uvjete mlade obitelji Šapić Mutić, rekli su kako će se potruditi još toga pribaviti kako bi im pomogli. Gospodin Hamdija je u Bošnjačkom klubu Sisak, te je najavio da će preko Kluba pokušati pribaviti još nešto stvari koje su im potrebne, kao 16

PETRINJSKI LIST

PLEMENITI ZAJEDNO

što je ormar i tepison za dječju sobu. Tako je i bilo. Matija je bio vidno uzbuđen, sretan i iznenađen, te nije znao kojim riječima izraziti veliku zahvalnost prema toj obitelji i prema svima drugima koji su stvari donosili i na adresu Tamare i Saše Pucović (obitelj Zajec iz Zagreba, Valentina Pucović, obitelj Barišić, obitelj Preradović-Kosak, obitelj Kovač, obitelj Pašić, obitelj Pavleković, obitelj Adžam, obitelji Mišćević, Princ i Dietz iz Topuskog i još mnogi drugi koji se nisu predstavili, a javljali su se i dolazili iz svih dijelova naše županije i šire). Često smo sa Tamarom i Sašom koordinirali traženje prijevoza, i tom smo prilikom naišli na susretljivost dragih ljudi. Prijevozom nam je puno pomogao i Robert Rakarić iz Petrinje.

Zahvaljujemo i Udruzi Građanska inicijativa Sisak koja nam se pridružila i skupljala pomoć od znanih i neznanih te sama organizirala prijevoz do Blatuše. HVALA još jednom svima znanim i naznanim ljudima, svima koje smo spomenuli i koji nisu htjeli da ih se spomene.

Ipak, velika je sreća što u ovom svijetu beznađa, lopovluka, iskorištavanja, zavisti i nemorala ima ljudi koji su ostali iskreni, suosjećajni i plemeniti, ljudi koji su bez imalo oklijevanja priskočili podijeliti dio onoga što imaju s ovom obitelji kako bi im pomogli i to ne da bolje žive, nego da žive pod krovom i da ne spavaju na podu, da ne idu bosi...Hvala svim dobrim i plemenitim ljudima koji su dio svoje sreće pronašli u pomaganju drugima! Hvala svima vama koji ste sudjelovali u ovoj humanitarnoj akciji, u kojoj nije bilo bitno tko pripada kojoj vjeri, političkoj opciji ili bilo čemu tako sporednom i marginalnom u ovoj situaciji, nego ste ujedinili svoje milosrđe kako bi pomogli.

U obitelji Mutić Šapić i majka i otac su nezaposleni (zar je u našoj državi čudno reći što su nezaposleni, posebice još kad se uzme u obzir da žive u Blatuši, nadomak Gvozda) i preživljavaju od porodiljne naknade koja prestaje sad u mjesecu veljači i od dječjeg doplatka.

Kako nam je rekla gospođa Šapić Mutić zahvalni su neizmjerno, a svima koji su im pomogli i mislili na njih žele puno zdravlja i sreće u životu kako bi svojom dobrotom usrećili i nekog drugog.

Naša akcija se nastavlja...Ukoliko imate stvari koje su vam višak, javite nam se na Petrinjski radio, osobno na adresu Gupčeva 2 ili na redakcijski broj telefona 044/815311. Želimo prikupljenim stvarima pomoći svima kojima je pomoć potrebna diljem naše županije. Partnere za nastavak humanog djelovanja već imamo! Pomozite nekome danas, jer možda će pomoć već sutra zatrebati baš vama! Pripremila Kristina Jakopović

PETRINJSKI LIST

17

BOŽIĆ U PETRINJI

“Betlemaši” i tamburaši dočekali Božić Održavajući staru tradiciju, koja datira još od 19.stoljeća, i ovog Badnjaka skupina dječaka, najmlađih „Petrinjskih betlemaša", pohodila je domove Petrinjaca navješćujući Isusovo rođenje.

Osim u svojoj Gajevoj ulici, toparskoj Novoj cesti, obišli su i okolne ulice, Reljkovićevu, Đalskog, Ribarovu i Dugu ulicu, a na poziv nekih sugrađana bili su i u Hangijevoj, Pukecovoj, Srnakovoj, Glaserovoj, na Sajmištu i Slatini, te se na taj način ovaj običaj počeo širiti i izvan dosadašnjih „granica". Tekst koji izgovaraju Betlemaši, plod je domaće narodne predaje, a u igrokazu je, treću godinu, sudjelovalo pet najmlađih kostimiranih dječaka koji glume: Anđela (Luka Ružić), Boga (Ivan Sova), Adama (Mateo Komlinović), Evu (Luka Stanešić) i Vraga (Matej Mioković). Nakon "Betlemaša", pola sata prije ponoći, krenuli su i tamburaši, koji uz ostale ostale brojne sugrađane, uz božićne pjesme, pješice odlaze na misu Polnoćku, a ove godine jedini su na takav način ponovo išli Gajevčani što je potvrdio i Matej Stanešić, jedan od najstarijih među njima, podsjetivši kako to čine već više od 30 godina. Prije toga, terenska ekipa RTL televizije, Matea Damjanović, novinarka (Petrinjka), Boris Kavić, snimatelj i Alen Međić, tonac, snimili su autentične kadrove “Betlemaša” koje su uobličili u kratku priču koja je bila prikazana, na sam Badnjak, u središnjoj informativnoj emisiji „RTL Danas". U razgovoru sa sudionicima, široj javnosti predstavljen je, kako je tom prigodom kazao Ivan Rizmaul, jedan od petrinjskih povjesničara, „Brand Grada Petrinje".

I.M.

Djedovi Božićnjaci putovali Petrinjom

Tratinčice i Zečići gradu na ponos

Članovi GO HDZ-a Grada Petrinje, 21.prosinca, već četvrtu godinu za redom, obilazili su djecu u gradskim ustanovama noseći božićne darove najmlađima. Dva Djeda Božićnjaka najprije su posjetila klince u Dječjem vrtiću „Petrinjčica", nakon toga, u Osnovnoj školi „Dragutina Tadijanovića" – Odjele za učenike s teškoćama u razvoju, „Malu kuću" – Udruge osoba s invaliditetom SMŽ, te djecu roditelja slabijeg imovinskog stanja u Slani i Glinskoj Poljani. „Kada vidimo to zadovoljstvo i sreću djece koja s radošću dočekuju darove onda i dalje treba njegovati ovu tradiciju bez obzira na financijsku krizu i sve krize koje nas sada nažalost pritišću. Mi uvijek nađemo određena financijska sredstva jer smatramo da je kvalitetnije ih uložiti na takav način, nego na božični domjenak ili nešto slično." – kazao je za vrijeme obilaska Željko Tonković, potpredsjednik GO HDZ-a. I.M.

18

Na mail adresu našeg uredništva, u danima pred Božić, stiglo je jako lijepo, iskreno i toplo pismo koje vam svakako uljepša jutro i dan. Donosimo ga u cijelosti i zahvaljujemo dječici i tetama: „Poštovani, šaljemo vam nekoliko fotografija po kojima vam želimo prenijeti dio božićnog ugođaja. Djeca Dječjeg vrtića "Petrinjčica", objekt "Duga" (sa Senjaka), provode ove predblagdanske dane uz pjesme, priče i predstave. Kako bi im tete što vjernije dočarale rođenje djeteta Isusa, svojim radom i kreativnošću izradile su Božićne jaslice od, isključivo, prirodnih materijala. Ovim putem djeca iz skupina "Tratinčice" i "Zečići" sa svojim tetama Koviljkom Kapac, Jasnom Mikulić, Vesnom Brebrić, Vlastom Dadić i Ankicom Josipović upućuju svim roditeljima, bakama, djedovima, braći, sugrađanima i svima ljudima dobre volje sretnu Novu 2012. godinu.

Također i vama na Petrinjskom radiju želimo sve najbolje... budite nam zdravi, veseli... i znajte da ste na ponos ovome gradu i ljudima koji u njemu žive!!

Primili sva dobra duhovna i materijalna! Sretno!“ Pripremila K. Jakopović

PETRINJSKI LIST

BOŽIĆ U PETRINJI

Božićni sajam Završnim programom, u kojem su sudjelovali članovi Plesnog kluba „Petrinia", par Juraj Bjelac i Petra Božurić, te članice više dobnih skupina Plesnog kluba „Harlekin", uz Djeda Božićnjaka, 22.prosinca, zatvoren je dvodnevni „Božićni sajam" koji je okupio brojne izlagače i posjetitelje.

U Hrvatskom domu koji je, uz Grad Petrinju i Turističku zajednicu, bio organizator, bila je bogata ponuda što je potvrdila i Ivanka Držaj, direktorica Turističke zajednice: „Mogu reći da je bio priličan broj posjetitelja koji su razgledali sve izložene rukotvorine, suvenire, a isto tako i domaće eno-gastro proizvode, tako da su naši sugrađani, ali i gosti koji su se našli u našem gradu, mogli kupiti i ponijeti sa sobom zgodne darove, naročito zbog toga što se radi o domaćem, petrinjskom proizvodu."Kako je bilo najavljeno na samom otvaranju, tijekom sajma organizirano je interaktivno kićenje jelke božićnim porukama u organizaciji Škole nenasilja, Savjetovališta za adolescente, djecu i obitelj, čiji je voditelj Armin Hadžić na kraju bio više nego zadovoljan: „Velika i mala djeca, odrasli, stariji i mlađi ljudi, pisali su svoje poruke mira i ljubavi koje su uputili cijelom Svijetu kako bismo željeli da on izgleda u slijedećoj godini. To je ono što možemo napraviti u našim srcima, našim mislima, poželjeti i svi dati naš doprinos poboljšanju situacije. Mi u našoj Petrinji gradimo božićni mir, božićnu ljubav i drago nam je da je to uspjelo, a božićni bor je prekrcat i nismo sve uspjeli ni staviti." I.M.

Tko je izgubio božićni zvončić?

Prva javna priredba u O.Š.

M. Lovraka

U Dječjem vrtiću Petrinjčica u objektu u ulici Ivane Brlić Mažuranić 21. prosinca održana je prigodna predstava za djecu o Božićnom zvončiću. Studentica predškolskog odgoja Danijela Andrlić nam je kazala: „Predstava govori o tome kako Božićni zvončić traži svoju sreću. On je izgubljen, ne zna tko ga je izgubio, luta po dvorištu i nailazi na mačku, psa i na pijetla. Na kraju dolazi Sreća i govori mu da je on zvončić od Djeda Božićnjaka.“. Od Ive Penava smo saznali kako su u ovu predstavu bile uključene sve studentice treće godine, njih osamnaest. Predstavu je pronašla profesorica Božica Vuić i tada su aktivnosti krenule.

Svatko je dobio svoje zaduženje. Djeca su bila oduševljena. M.F.

U Osnovnoj školi Mate Lovraka u područnom odjeljenju u Češkom Selu 21. prosinca je održan prigodni program uoči blagdana pod nazivom „Svim na zemlji mir, veselje“. U njemu je sudjelovao osamdeset i jedan učenik tog područnog odjeljenja. U četrdesetak minuta programa, prvog takvog u ovoj školi, djeca su oduševila roditelje recitacijom, glumom, pjesmom i sviranjem. Voditeljica odjeljenja učiteljica Mirjana Pavlović Mitić nam je otkrila što su htjeli jednim ovakvim nastupom: „Želimo roditeljima pokazati da smo kulturna i javna ustanova, da puno radimo, da sa dječicom možemo puno napraviti i da ustvari budu zadovoljni i sretni što u svom mjestu imaju školu.“ Zasada se nastava odvija u dvije smjene. U školi je šest razreda, a učitelji su zadovoljni jer imaju školu na kakvoj bi mogli pozavidjeti i u Zagrebu. No, treba reći, u školi nije održan samo program za djecu: „Imali smo prije programa i prezentaciju za roditelje. Dakle, presjek svih dosadašnjih aktivnosti, integrirane dane koje smo imali, praktične radove. Isto tako imamo prigodnu prodaju učeničkih radova, a novac od prodaje ide za kupnju knjiga za našu knjižnicu.“, dodala je Pavlović Mitić. Roditelje i uzvanike je pozdravio i ravnatelj Zdravko Matić.

Pozvao ih je da rade na tome da se dovrši Društveni dom u Češkom Selu kako bi se ovakve priredbe mogle tamo odvijati jer bi bilo više mjesta. Poslije predstave došao je i Djed Božićnjak. Roditelj Gabrijel Vinković je na svoju inicijativu za svakog učenika kupio poklon i podijelio im obučen u omiljenog djeda s bradom kojeg je dobro i dočarao. M.F.

PETRINJSKI LIST

19

DUPLERICA

Raspjevano i rasplesano u Novu godinu Petrinjci i njihovi gosti Novu, 2012. godinu, dočekali su na više lokacija u gradu i oklici.

Osim u vlastitim domovima i pravom domaćem “štimungu” mnogi su se okupili i u ugostiteljskim objektima gdje je organiziran doček, a na svim mjestima atmosfera je bila na vrhuncu.

Bilo je veselo, raspjevano i rasplesano.

Obišli smo Planinarski dom na Hrastovačkoj gori, motel u Zelenoj dolini, OPG Tišinić u Taborištu, restoran 4M, disco club Peti element...

20

PETRINJSKI LIST

DUPLERICA Na središnjem petrinjskom Trgu hrvatskih branitelja ulazak u Novu godinu čestitao je Željko Nenadić, petrinjski gradonačelnik: „Sretna Vam Nova, 2012. godina u nadi da će nam ova biti bolja nego prije i rekao bih mudru izreku – Sretni ljudi su zadovoljni onim što imaju, a ne pate za onim što nemaju.

U nadi da će Vam se ostvariti sve želje i ono što imamo da ćemo uživati u tome, a ono što nemamo da ćemo zaslužiti, želim Vam puno zdravlja i sreće, Vama i Vašim obiteljima. Živjeli !"

Ono što je doista posebno za istaknuti, u ozračju hladne noći i pravom zimskom ambijentu, na 416 metara nadmorske visine, 20 petrinjskih planinara, članova HPDa „Zrin", proveli su najluđu noć u Planinarskom domu, a Ivica Šustić, član Upravnog odbora, tom prigodom je naglasio: „Prvi puta u povijesti, ne samo planinarskog društva, nego i Doma na Hrastovačkoj gori, dočekana je Nova godina. Bilo je prekrasno, a to je doživljaj koji svaki planinar jednostavno mora doživjeti kao nešto atraktivno."

U međusobnim čestitanjima, najvećim dijelom, želje su se odnosile na dobro zdravlje, ali i očekivanja u bolje sutra jer, prema mnogim razmišljanjima, godina koja je iza nas bila je “teška” i treba vjerovati u boljitak u svim segmentima života. I.M. PETRINJSKI LIST

21

ŽIVE JASLICE

U PETRINJSKOM PARKU Na

Badnjak je poslije dječje polnoćke te prije one glavne, ispred župne crkve sv. Lovre održan scenski prikaz Isusova rođenja.

“ ... super ... “

Šezdesetak članova Marijine legije i drugih župljana dočaralo je atmosferu Betlehema tog dana

kad se rodio Bog. No, prikazan je i pad prvih ljudi Adama (Bruno Marjanović ) i Eve ( Mateja Kovač) te je dočarano otkud potreba za Spasiteljem. Prikaz je osmislio vjeroučitelj Vlado Sučec, voditelj Marijine legije u Petrinji. Djela klasične glazbe od Orffove Carmine Burane preko Vivaldijevog ljeta do Tihe noći Mahalie Jackson upotpunila su glazbenu podlogu.

“ ... prelijepo ... “

M

arijan Štingl uprizorio je Josipa. Kazao je kako je uloženo puno truda da bi se prikaz doveo do te razine: "Prikazan je prvi pad čovjeka, prvi grijeh koji su Adam i Eva učinili do izgona iz vrta, da bi bio prikazan navještaj Isusova rođenja. Isus je došao da popravi taj grijeh, da vrati čovjeku ono prvotno dostojanstvo."

22

PETRINJSKI LIST

N

ajljepša uloga u scenskom prikazu pripala je ujedno i najmlađem "glumcu", jer mali Isus bio je četiri mjeseca star Nikola Maljković, a Mariju je odigrala Katarina Petričević.

Oko pet stotina naših sugrađana pogledalo je prikaz,

a dojmovi se svode na - Bilo je prekrasno. - Bilo je prelijepo. - Bilo je super. Kapelan Janko Lulić uputio je i poruku: - Prije svega, svakoj obitelji želim jedno blagostanje i jedan mir koji smo svi pomalo na neki način izgubili.

Kao da nas je tempo i način života pregazio i kao da ga ne možemo pratiti ukorak. Svim našim građanima želim neovisno o tome jesu li oni naši župljani ili nisu, vjeruju li oni u Boga ili ne, ali želim da se u ovoj godini koja je pred u njihovom srcu nastani mir koji im je potreban za sve njihove pothvate. M.F.

... o n s kra

“

re

“ ... p

PETRINJSKI LIST

23

KULTURA

U Petrinji predstavljen zbornik Antiquam Fidem Antiquam Fidem naziv je zbornika o Sisačkoj biskupiji predstavljenog 5.siječnja. Donosi radove dvadeset i pet sudionika znanstvenog simpozija o sisčakoj biskupiji održanog prije nešto više od godinu dana. Radovi donose presjek povijesti biskupije i obrađuju razne teme. Prosječnom čitatelju će možda najzanimljiviji radovi biti oni koji govore o ne tako davnoj povijesti. Voditeljica ureda za kulturu Sisačke biskupije Spomenka Jurić je, predstavljajući radove, govorila i o onom Hrvoja Klasića pod nazivom „Socijalistički Sisak i katolička crkva". Od Drugog svjetskog do Domovinskog rata neprijateljstvo između crkve i države je variralo. Tu je i zanimljiv rad ravnatelja dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazora koji donosi događaje koji govore o razaranju ovih prostora, ali iz perspektive pripadnika srpske vojske. Tako jedan zapovjednik opisuje kako je u srpnju 1991. razarao Viduševac: „Kad sam stigao na dogovoreno mjesto, rasporedio sam vojsku da štite tenk i on je počeo da dejstvuje. Ispalio je otprilike desetak mina. Rekao sam mu da gađa crkvu i školu. Školu je digao iz jednog hica, a crkvu je tukao nekoliko puta i bila je pogođena, ali ne i srušena. Tukao je dobro po cijelom Viduševcu.", čitala je Jurić što opisuje jedan srpski zapovjednik. Tu su i radovi koji zadiru u samo ishodište biskupije. Tako franjevac doktor znanosti Darko Tepert, koji je zajedno sa Spomenkom Jurić i urednik zbornika, piše o kovanicama s područja sisačke biskupije nađenim u Kafarnauumu, gradu koji se spominje u evanđelju u kojem je Isus naučavao. Biskup Vlado Košić na kraju zbornika govori o današnjem stanju sisačke biskupije. Tajnik petrinjskog ogranka Matice hrvatske Vlado Krpan moderirao je predstavljanje. Pročitao je dio recenzije Stjepana Razuma. Tijekom predstavljanja nekoliko puta je zapjevao Muški komorni zbor Matice hrvatske, a nakon predstavljanja knjige su se kupovale, a nerijetko ih je nakon kupnje na traženje potpisivao sam biskup Košić. M.F.

Željko Pervan: Kad si vjernik skuže te na pet kilometara Najpopularniji hrvatski komičar Željko Pervan bio je gost tribine pod nazivom Duhovnost i duhovitost. Progovorio je o tome kako je postao praktični vjernik, što je za njega vjera, ljubav, brak, djeca, ispovijed, licemjerje, zavist, zlo. U sat i pol na sebi svojstven način više je puta nasmijao više od dvjesto i pedeset ljudi u maloj dvorani Hrvatskog doma. Otkrio je nadalje kako je obiteljski čovjek. Svoju ženu Dariju i četvero kćeri voli više svakog dana. Igra se s djecom i u tome uživa. Dotaknuo se ispovijedi. Važno je po njemu barem jedanput mjesečno otići na ispovijed. „Svećenik je tu da primi to, pošalje gore da odriješi. Ispovijed je jako važna. Sve što oformiš u formu riječi, umanjuješ to što je u tebi. U tebi može rasti nekakva fiks ideja, glupost. Ko onaj konj u Norveškoj, ubica. Tko zna da se ispovjedio, možda bi to nestalo, da je rekao nešto. Furka je zla 'Nemoj nikome reći'.. da u tebi naraste nekakvo čudovište. Zato je strahovito važno ispovijedati se ma što da napravio. Najbolje su fore.

'Kad si se zadnji put ispovjedio?' 'Prije deset godina' 'Što si dosad zgriješio?' 'Ništa' Super. To je zato što svoju čistoću gleda u mraku. Sin Božji je svjetlo svijeta. Što bliže nešto doneseš svjetlu, svjetlo ti pokazuje što je zmazano." Podijelio je s publikom u Petrinji prvo iskustvo uslišane molitve. Bilo je to kad je kćer Pavla bila mala. Neprestano je danima plakala jer je imala grčeve.

U jednom trenu kleknuo je na pod i počeo moliti. Dogodilo se da je prestala plakati. Ti trenutci se ne mogu prenijeti drugima „Vjerojatno sam molio iz sveg srca. Duhovnost je Božji dodir.“, kazao je. Progovorio je i o međusobnim razlikama ljudi i pozvao sve da ne sude po onome što vide. Kazao je i zašto je uvjeren da Bog postoji i naravno zadržao svojstvenu duhovitost: „Vjerujte mi, iako sam nitko i ništa, postoji. Sigurno postoji, nema šanse da ne postoji. Nismo razvijeni primati. Tu je ljubav, tu su talenti. Tu su razlike među nama. Što je jednom sablazan, drugom je poželjno. Ne mogu u jednoj vrsti postojati tolike razlike. Duše nam se razlikuju." Kad su na red došla pitanja, prvo je bilo što misli o ulasku u Europsku uniju: „Dakle, ja sam za Europsku uniju glasat ću za, ali imam svoje razloge. To je odlazak iz balkanskog konteksta iz konteksta ovih narodića, ipak izdvajanje. I na taj način da se pridružimo uspješnim zemljama poput Bugarske i Rumunjske.", kazao je kroz šalu. No govoreći o ovom pitanju, na kraju je primijetio da su se sve asocijacije u kojima smo bili, raspale. Duhovito je dodao: „Čim uđemo u Europsku uniju, dajem joj godinu dana.“ Tako je uz puno smijeha i pogled na duhovnost iz perspektive Željka Pervana prošla deseta tribina u organizaciji dr.Viktorije Kaleb i Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Grada Petrinje. Najavljena je i sljedeća tribina, a gost će biti patrolog prof. dr.Ivan Bodrožić. M.F.

24

PETRINJSKI LIST

KULTURA

ZAPJEVAJTE SA PETRINJSKIM SLAVULJIMA Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj" počelo je s probama i pripremama za predstojeće nastupe u novoj godini. Predsjednik Društva Željko Crnković je kazao kako bi voljeli dobiti nove članove: „Ovom prigodom pozivamo naše sugrađane koji su zainteresirani za rad u pjevačkim zborovima ili sekcijama, ansamblima našeg društva da se jave svakog ponedjeljka ili srijede od 19 sati u prostoru Hrvatskog doma u Maloj sceni.“ Možda mnogi već razmišljaju pridružiti se „Slavulju". Ako se pitate, kako izgleda jedan tjedan pjevača u „Slavuljima", Crnković kaže da su probe ponedjeljkom i srijedom od 16 sati kada počinje Gradski dječji zbor, nakon djece s probom kreće Muški vokalni ansambl, do probe Mješovitog zbora koja završava oko 21 sat i 15 minuta: „I to je otprilike to. Nađu se dirigent, pjevači. Uzmu se partiture i note, uigravaju se glasovi po dionicama, sopran, alt, tenor i bas . U svakom slučaju bude to jedno lijepo druženje koje rezultira i nastupima, no i svaki član treba preuzeti određene obveze dok god je član našeg društva." U „Slavulju" trenutno aktivno djeluje od četrdeset do četrdeset i pet pjevača u mješovitom zboru. Najbrojniji je Gradski dječji zbor sa sedamdesetak članova, no, tu je i velika fluktuacija. U Muškom vokalnom ansamblu je uvijek od dvanaest do petnaest članova, a isto tako i u Ženskom vokalnom ansamblu „Petrus." M.f.

PROSLAVLJEN SVETI ANTUN PUSTINJAK Mještani Hrvatskog Čuntića i brojni hodočasnici proslavili su 17. siječnja blagdan sv. Antuna Pustinjaka uz svetu misu koju je predvodio profesor na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu fra Mario Cifrak. Župnik pater Petar Žagar je, nakon misnog slavlja, izrazio zadovoljstvo tolikim odazivom hodočasnika: „Lijep je i dan, sunčan i suncem obasjan. Sigurno je da smo se zato u ovolikom broju okupili. Svakako je to bilo da proslavimo velikana naše vjere. To je sv. Antun Opat koji je živio u četvrtom stoljeću koji nam i dan danas govori jer Božji čovjek govori u sva vremena." Novinarima je kazao koji su planovi kad je u pitanju daljnje uređenje crkve: „Započeli smo s izgradnjom pjevališta ili kora. Za jedno mjesec dana to će biti gotovo. Konstrukcija će biti betonska i željezna, a sve će to uglavnom biti obloženo drvetom." Članovi Udruge Izvor su nakon svete mise dijelili hodočasnicima okrjepu. Kako nam je otkrio predsjednik Udruge Vlado Jandrić na taj način žele pomoći u organizaciji župnih obilježbi: „Tako da svake godine za sv. Antuna Pustinjaka imamo obavezu koju smo si dali da hodočasnicima, odnosno puku, skuhamo malo vina i podijelimo kolača da se okrjepe, a isto tako da ih počastimo zato što nam sada u sve većem broju dolaze."

To je tradicija koja traje nakon Domovinskog rata, a prihvaćanje hodočasnika će se nastaviti i ubuduće jer se običaj ne želi zapustiti. M.F.

PETRINJSKI LIST

25

CRKVENI ŽIVOT

BETLEHEMSKO SVJETLO U PETRINJI...

... I U SVETOM LOVRI U župnoj crkvi sv. Lovre 22. prosinca održan je koncert 'Betlehemsko svjetlo' u organizaciji petrinjskog ogranka Matice hrvatske. Kao i svake godine izvođači su bili brojni. Nastupila su kulturnoumjetnička društva, zborovi odraslih i mladih. Hrvoje Tomo Bešlić je u ime organizatora petrinjskog ogranka Matice hrvatske kazao da su zadovoljni zbog novih izvođača: „To je Učiteljski zbor Osnovne škole Mate Lovraka, imamo i srednjoškolski zbor.

Oni su nam malo osvježili taj program. Kao i svake godine bilo je nervoze, da li će sve to uspjeti. Ostvarili smo uspješnu večer i pokazali smo široki spektar glazbene baštine Petrinje.“ Na kraju su izviđači petrinjskog izviđačkog odreda Kupa unijeli u župnu crkvu Betlehemsko svjetlo nakon čega su brojni vjernici i župljani zapalili svoje svijeće na njemu i ponijeli to svjetlo svojim kućama.

Redom su na koncertu nastupili Pjevački zbor učiteljica Osnovne škole Mate Lovraka i Tamburaška skupina „Lovrekice“, Dječji zbor „Plamen sv.Lovre“, Petrinjski puhački ansambl, Ženski vokalni ansambl „Petrus“ Hrvatskog pjevačkog društvo a „Slavulj“ Petrinja, Zbor mladih župe sv.Lovre „Svitanje“, Muški komorni zbor Matice hrvatske Petrinja, Mješoviti zbor Srednje Škole Petrinja, Folklorni ansambl „Petrinjčica“. Svi izvođači su na kraju zajedno izveli pjesmu „Na salašu“. Zahvalu je na kraju svima uputio župnik Josip Samaržija. M.F. 26

PETRINJSKI LIST

CRKVENI ŽIVOT Na Božićnu večer 1986. na austrijskoj televiziji, u emisiji "Licht uns Dunkel" (Svjetlo u mraku) u kojoj ljudi pomažu jedni drugima, jedna je gledateljica odlučila, kao zahvalu, darovateljima pokloniti svjetiljke umjesto darova. Tako se razvila divna ideja koja je prihvaćena u mnogim zemljama Europe: ideja Betlehemskog svjetla mira. Svake godine, tjedan prije Božića, jedno dijete iz Austrije zaputi se u Betlehem i u "Spilji rođenja" zapali Betlehemsko svjetlo. To svjetlo se tada zrakoplovom doprema u Austriju, u Beč.

Tamo se okupe predstavnici europskih izviđačkih organizacija i Svjetlo prenose u svoje države. Doma ih dočekaju izviđači, koji Svjetlo raznose u crkve, bolnice i domove - sve u želji širenja pozitivnih vrijednosti koje često zanemarujemo: strpljenje, razumijevanje i prijateljstvo. I ovaj put, 11.prosinca, 14 članova Odreda izviđača "Kupa" iz Petrinje preuzeli su Betlehemsko svjetlo u Zagrebačkoj katedrali. Petrinjski izviđači prvi puta su preuzeli ovaj simbol mira 1996. godine i podijelili ga na misi koja je održana u prostoru starog kina jer je Crkva sv.Lovre bila srušena, a 16 godina kasnije, izviđači i dalje donose Svjetlo u svoj grad. I.M.

DONACIJA UDRUZI KAS Biskup Košić donirao 10 000 kuna Udruzi za terapijsko jahanje Sisački biskup Vlado Košić u pratnji fra. Nikole Jurete, župnika župe Sv. Josipa Radnika u Sisku, posjetio je 19. prosinca „KAS“, udrugu za terapijsko jahanje osoba s različitim oblicima invaliditeta, a koja se nalazi na području te župe. Tom prigodom, biskup Košić uručio je predsjedniku Udruge Dominiku Tomašu donaciju od 10 000 kuna kojom će se pokriti hrana, lijekovi i održavanje jednog rehabilitacijskog konja za sljedećih godinu dana. Udruga „KAS“ u proljeće 2012. godine proslavit će deset godina rada. Trenutno okuplja šezdesetak korisnika, različitih tjelesnih i mentalnih oštećenja, starosti od četiri do četrdeset godina, te 25 stručnih volontera: logopeda, fizikalnih i radnih terapeuta. „Niti jedna metoda terapije ne može postići takve pozitivne učinke kao terapijsko jahanje. Gibanje konja, koje oponaša hod čovjeka, pruža jedini mogući nadomjestak hodanju osobama koje ne hodaju, a time jahanje daje iskustvo slobode i pokretljivosti. Ono što nas čini drugačijim od drugih standardnih vrsta rehabilitacije, je i to da se kod nas o jednom korisniku brinu tri ili četiri fizioterapeuta, te svakom korisniku pružamo individualni pristup. Trenutno imamo devet rehabilitacijskih konja, a ova donacija koja zbrinjava jednog od tih konja uvelike nam je dobro došla u ovim trenucima“, rekla je potpredsjednica udruge Đurđica Vuić. Biskupa su uz voditelje Udruge dočekali i štićenici Centra za rehabilitaciju Komarevo, ujedno i korisnici terapijskog jahanja. Oni su pred gostima izveli nekoliko Božićnih recitala, a biskupu su darovali nekoliko svojih crteža. K.J.

PETRINJSKI LIST

27

ŠKOLSTVO

DJEVOJČICA ROZA NAGRAĐENA SLIKOVNICAMA Nakon što su u mjesecu studenom na adresu skupine Medvjedići, iz objekta Slap vrtića Petrinjčica, stigle ekološko-edukativne slikovnice Ljiljane Festini, kao nagrada za likovne radove nastale na projektu „Kako nastaje sol", ovih dana slikovnice s Paga ponovno su doputovale u Petrinju.

Razlog tome je, što je djevojčica iz te skupine Roza Tintor, osvojila prvu nagradu u Božićnoj nagradnoj igri za najljepši crtež. Njezine odgojiteljice Anabela Kunert i Maja Latin, vrlo su ponosne što je između sudionika nagradne igre, među kojima su bili crteži vrtića Paški mališani, Osnovne škole Pag , Osnovne škole Ražanac i našeg vrtića Petrinjčica, nagrada stigla upravo djevojčici njihove skupine. Zahvalne su i svim glasačima koji su dali svoj glas Rozinim crtežu na facebook stranici Solinarka i kulik. Kako je nagradnom igrom propisano da se nagrađuje i pet glasača s po jednom slikovnicom, autorica najljepšeg crteža, Roza, imala je čast izvući sretne dobitnike.

Tako je u skupini Medvjedići, pod budnim okom žirija koji su sačinjavali: novinar Večernjeg lista Antun Petračić, ravnateljica Katica Pucović i pedagoginja Višnja Vukša, odvijalo izvlačenje, gdje su izvučeni sljedeći dobitnici: Ivanka Taslak, Magdalena Pobor, Princeza Gabi, Sanja Jelić i Iva Vukorep. Nakon izvlačenja dobitnika, pedagoginja Višnja Vukša uručila je Rozi slikovnice koje je osvojila, a ravnateljica ju je za uspjeh darivala poklončićem, a djecu cijele skupine počastila bombonima.M.F.

Dječji vrtić Petrinjčica prijavio se u humanitarni projekt „Ja volim vrtić!" Po dva vrtića, s najviše glasova, iz svake od pet hrvatskih regija primit će novčanu potporu u iznosu od 40.000 kuna. Dječji vrtić Petrinjčica planira dobivena sredstva iskoristiti za uređenje prometnog poligona. Projekt „Ja volim vrtić!", pokazao se kao dobra prilika da se plan obnove poligona ostvari. Zato, dragi sugrađani, Vaš glas potreban je za uspješno sudjelovanje u hvale vrijednom projektu. Ukoliko želite da Dječji vrtić Petrinjčica, bude među 10 vrtića koji će primiti potporu, možete dati svoj glas, putem internetske stranice putem internetske stranice http://vrtic-petrinjcica.hr/_vp_zbivanja.php ili slanjem SMS poruke sljedećeg sadržaja: Dječji vrtić Petrinjčica, Petrinja, ime i prezime, na broj 61005 (0.84 kn sa PDV-om). Glasati možete svaki dan, ali samo jednom dnevno i to do29. veljače! M.F.

Učiteljice i učenici O.Š.

M. Lovraka u zajedničkim nastupima Početak školskog zimskog odmora nije vrijedio za dio učenika i nastavnica Osnovne škole Mate Lovraka. Mješoviti pjevački zbor učenika

28

od 4. do 8. razreda, zbor učiteljica i Tamburaška skupina Lovrekice u tjedan dana nastupili su više puta. Svirali su i pjevali na priredbi u svojoj školi, otvorenju Božićnog sajma u Hrvatskom domu, za djecu HVIDR-a, unosu Betlehemskog svjetla u crkvu Sv. Lovre, a na blagdan Sv. Ivana apostola evanđeliste, s 14 pjesama proveli kroz cijelu svetu misu večernicu. „Svi smo se marljivo pripremali dva mjeseca i uspješno predstavili u svojoj školi i petrinjskoj javnosti. Ovo je najzahtijevniji projekt dječjeg pjevačkog zbora od 20 članova, za osam tamburašica Lovrekica i zbor učiteljica naše škole“ kaže njihova viditeljica, Ljubica Vugić, učiteljica glazbene kulture. Zbor učiteljica OŠ Mate Lovraka upravo za Božić prije dvije godine prvi puta nastupio je na školskoj priredbi, a od tada su članice Mateja Gavranović, Sanda Kolaković, Josipa Šajnović, Antonija Ćosić, Mirna Dejanović, Lucija Gašparić, Ivana Šimanović, Ljiljana Sigur, Brankica Šuker, Ankica Krnjajić-Magdić, Štefica Trgovčević, Tanja Boltužić i Jovanka Jelić. U Tamburaškoj skupini Lovrekice sve su osmašice, a osam ih je jer samo toliko škola ima tih žičanih instrumenata. Dalija Jeličanin, Ivana Čutura, Lorena Ilijević, Ivana Mačinković, Ana Kranjec, Jadranka Markanović, Danijela Brnada i Anna Maria Katić sviraju od četvrtog razreda i njihovim odlaskom iz škole učiteljica glazbe Ljubica Vugić od jeseni iduće godine počet će pripremati novi naraštaj tamburaša. Antun Petračić

PETRINJSKI LIST

PRVAŠIĆI

PRVI RAZRED MOŠĆENICA

UČENICI: Borna Peškir, Dorijan Prpić, Toni Rapo, Tin Žerić, Andrej Kokanović, Franko Antoliš, Fran Radišić, David Polovina, Andrej Uvalić, Niko Sušek, Mario Đermanović, Dario Dragaš, Mihael Adžaga, Luka Gecan, Ana Amić, Sara Kajtazović, Ivana Paropatić, Martina Namesnik, Petra Rukavina, Elma Kantarević, Milana Latinčić, Lucija Kramarić i Nera Adrović. UČITELJICA: Renata Zagorec

PRVI RAZRED JABUKOVAC

PRVI RAZRED MALA GORICA

UČENICI: Anita Starčević, Nena Borka Nikolić i Mia Žugaj. UČITELJICA: Biserka Kovačević

UČENICI. Nikolina Hozijan-Đurić, Luna Penić, Sanja Begović, Viktoria Kovač, Vlatka Kulojević, Monika Batljan, Stanka Slavnić, Dragan Trkulja, Matej Boltužić, Daniel Trkulja, Mihailo kulojević i Dario Kozić. UČITELJICA: Marina Marković

PETRINJSKI LIST

29

ZABILJEŽILI SMO

GDJE JE GRANICA HUMANOSTI ?

O nehumanom odnosu prema životinjama obratili su nam se iz petrinjske Udruge Sretna kuća, upozoravajući na jedan od slučajeva na koji su naišli, a u pismu se navodi: “Mi smo udruga koja želi pomoći zapostavljenim i odbačenim životinjama u Gradu Petrinji i to kroz njihovo zbrinjavanje i novo udomljavanje. Želimo djelovati i na građane kako bi bili informirani i otvoreniji prema ovom problemu, te kako bi se uključili u Psi su bili vezani na kratkim lancima, javno djelovanje. Zajedno možemo pomoći i bez skloništa od vremenskih nepogoda, u mijenjati stanje.

Naše prvo veliko razočarenje. blatu, očito izgladnjeli ... Članovi Udruge Sretna kuća, 5.prosinca, našli su dva zanemarena i mučena psa u Voćarskoj ulici u Petrinji, u brdu, već blizu starog groblja. Psi su bili vezani na kratkim lancima, bez skloništa od vremenskih nepogoda, u blatu, očito izgladnjeli, a oko njih širio se smrad raspadajućeg mesa.

Koji su razlozi uopće postojati za držanje tih pasa na takav način, na praznom imanju, pod vedrim nebom?? Naša članica pozvala je veterinarsku inspekciju koja ju je uvjerila da će psi biti udomljeni. Zanimljivo je to obećanje pogotovo kada svi znamo koliko je težak i dugotrajan proces udomljenja, posebno kada su psi potpuno deformirani mučenjem.

Naivno smo pomislili da će se nešto učiniti jer i zakon kaže da napuštene pse treba zadržati 60 dana prije uspavljivanja. Po svemu što znamo taj isti dan pozvana je higijeničarska služba i odvela ih. Otišli smo na mjesto te večeri i doživjeli tugu, razočarenje i osjećaj prevarenosti. S nevjericom smo gledali tragove krvi koji su bili takvi da sigurno možemo govoriti o torturi i nehumanoj smrti.

Zašto su na takav način ubijene životinje koje su još mogle imati svoj dom i biti nečiji ljubimci?? Susjedi svjedoče da su psi pripadali Petrinjcu I.P., sa stalnim prebivalištem u Nemecovoj ulici.

Dotični gospodin upitan je za te pse, ali je negirao da su njegovi. Jasno nam je da inspekcija nije policija niti sud, da bi istraživala čiji su psi, te da će ovaj slučaj mučenja ostati nekažnjen. Ali znamo i da su životinje likvidirane u suprotnosti s rokovima i normama, na zakonski i moralno neprihvatljiv način. Službeno objašnjenje bilo je da je naišla lisica pa ih je trebalo ubiti?!?!? Treba li ovome komentara Ovaj slučaj prošao je tako kako je prošao, na način da možemo osjetiti samo jad pa i neugodu što smo dio ovakvog društva. Ne zaboravimo da smo sve ovo iživljavanje platili zapravo mi, porezni obveznici. Obzirom da imamo pravo živjeti u uljuđenoj i moralnoj zajednici možemo samo poručiti da ćemo raditi i više i bolje u otkrivanju zlostavljanja ali i pratiti nadležne kako se prema tome ophode. Pri tome ćemo biti još izravniji u objavi pojedinih slučajeva na internetskim Zašto su na takav način servisima i svim ostalim doubijene stupnim medijima.”

životinje koje su još mogle imati svoj dom i biti nečiji ljubimci??

PRIDRUŽITE NAM SE!!!

Pripremio: Ivica Mioković

30

PETRINJSKI LIST

ZABILJEŽILI SMO

FILIP ŽUGAJ DOBITNIK PRINTERA U nagradnoj igri Proxime i Petrinjskog radija sretnik je bio dvanaestogodišnjak U nagradnoj igri Proxime i Petrinjskog radija, 06. siječnja, sretnik je bio dvanaestogodišnji dječak Filip Žugaj iz Duge ulice u Petrinji. Vlasnik Proxime, Robert Groza, izvukao je kupon s njegovim imenom. Tajna riječ bila je Dino, a kako nam je rekao Filip, 28. prosinca u Proximi je kupovao slušalice i igricu. Ovaj Epsonov multifunkcijski printer svakako će mu dobro doći kao učeniku 6. razreda Prve osnovne škole u Petrinji. Kad smo objavili njegovo ime kao sretnog dobitnika Filip je još spavao, što mu nije za zamjeriti s obzirom da je tada još uvijek bio na školskim praznicima, ali ima dobru strinu Anitu Žugaj koja je vjerno slušala Petrinjski radio i odmah telefonom zvala nećaka kako bi ga obavijestila da nam se treba što prije javiti, jer, podsjećam kako svaki sretni dobitnik ove nagradne igre treba nazvati telefonom ili doći osobno na Petrinjski radio u roku sat vremena nakon što je izvučen njegov kupon i objavljeno ime i prezime. Podijeljene su još dvije nagrade. Optičkog miša dobila je Marija Barukčić, a slušalice s mikrofonom otišle su u ruke Sanjice Bolšec Krajnik. K.J.

Bulldozer izdao DVD

Petrinjski metal band Bulldozer izdao je svoj prvi live DVD koji je snimljen ovog ljeta u atriju Hrvatskog doma u Petrinji. Oni su ljetos predstavili svoj prvi album pod nazivom The first Paragraph. Tada je član Bulldozera Igor Pavleković kazao koji su njihovi planovi za dalje. „Prvi album koji smo izdali najavljuje da je to prvi dio od onog što planiramo snimati. Već imamo deset pjesama spremnih za drugi album ta da se nadam da ćemo uskoro i to početi snimati, a ovo smo evo uspjeli dogovoriti", izjavio je ljetos Pavleković. Bulldozer čine vokal i ritam gitara Igor Pavleković, solo gitara Dinko Bogunović, bubnjevi Danko Hajnic i bas gitara Filip Besednik. Na novom DVD-u još su svoj obol su dali i Darko Komlinović kao ton majstor, David Duvnjak koji je bio zadužen za snimanje zvuka i njegovo miksanje, Ivan Culović i Željko Pavlin su bili zaduženi za rasvjetu, kamerom su koncert zabilježili Zlatko Pavelić i Miroslav Jakovov a za montažu je bio zadužen Zlatko Pavelić.

Mario Gršić

SUDJELUJTE U STVARANJU FAŠNIČKE BODLJICE Prijatelji vam kažu da ste duhoviti? Bode vas u oči ovakva Petrinja? Žulja vas nepravda? Želite komentirati lokalne događaje? Želite nešto poručiti lokalnoj ili županijskoj vlasti? Ako imate barem jedan pozitivan odgovor na gornja pitanja, vi ste kandidat za jednog od brojnih autora Bodljice, lokalnog fašničkog lista koji izlazi od 2006. godine. Bodljica ima prepoznatljiv format, dizajn i koncepcijski kontinuitet. Izlazi za vrijeme fašnika i građane nasmije nizom šala, skečeva, aforizama, uz puno cteža, fotografija i neobičnih reklamnih poruka. „Temeljna ideja Bodljice je obilježiti petrinjski fašnik i kroz jedan ovakav list na šaljiv način komentirati lokalna djela i nedjela koja nam kao kamen stoje na duši. U Bodljici možemo govoriti o svemu onako "kak ko zna i ko kak more, i to danas, da sutra ne bude gore"!", kaže predsjednica IKS-a Palma Miličević. Bodljica je šarena kao slikovnica i bodljikava kao kaktus, pripremaju je građani Petrinje, a sve to skupa organizira i upakira udruga IKS. "Pridružite nam se da Bodljica bude još bolja!", poziva dalje Miličević. Vaši prilozi mogu biti duhoviti komentari, priče, aforizmi, skečevi, pjesme, fotografije, fotomontaže i crteži. Materijale možete poslati na e-mail adresu bodljica@udrugaiks.hr. Rok za slanje priloga je 10.veljače. Objavljeni prilozi su anonimni, ali autori se ako žele mogu potpisati imenom i prezimenom.

Sve stare Bodljice možete pogledati i pročitati na Facebook stranici udruge IKS ili u download zoni naših web stranica. M.F.

PETRINJSKI LIST

31

ZABILJEŽILI SMO

���������������������� CRVENI KRIŽ ŽELI CIJELU ZGRADU Gradsko društvo Crvenog križa Petrinje započelo je postupak za dodijelu prvog kata zgrade u Turkulinovoj ulici, čime bi u cijelosti raspolagalo s povijesnom kućom, nekadašnjom poštom, nasuprot Trga hrvatskih branitelja. „Središnjem uredu za upravljanje državnom imovinom u ožujku 2011. uputili smo zamolbu da nam se u trajno vlasništvo dodijeli cijela nekretnina. Početkom prosinca sličnu zamolbu ponovili smo novoosnovanoj Agenciji za upravljanje državnom imovinom. Još čekamo odgovor, vjerujemo u Povijesna zgrada u Turkulinovoj ulici povoljni ishod, jer su priložene suglasnosti gradonačelnika Željka Nenadića i direktora Male privrede Predraga Vuića da se nekretnina neće potraživati u procesu dokapitalizacije imovine“ kažu dr. Marina Lokner i Ana Malović, predsjednica i ravnateljica Gradskog društva Crvenog.

Humanitarnoj organizaciji Petrinje ovu je zgradu 1998. na besplatnu uporabu kroz 50 godina dala tvornica Gavrilović. Sredstvima EU, uz vlastiti udjel 10.000 DEM, temeljito je uređeno cijelo prizemlje, u 12 godina od darivanja u kuću je uloženo preko 400.000 kuna. Crveni križ je sanirao i krovište nakon požara na katu i iseljenja Centra za socijalnu skrb. Sada je to zgarište prazno, a prostor je potreban Crvenom križu i žele ga privesti svrsi i namjenski koristiti. „Prizemlje je obnovljeno tek za osnovne, po zakonu obvezatne aktivnosti, a nemamo uvjeta za cjelovitu djelatnost Službe traženja, osposobljavanja djece, mladeži, vatrogasaca, policije i ostalih odraslih u pružanju prve pomoći, organiziranju i provođenju akcija dobrovoljnog darivanja krvi, ustroja, obuke i opremanja za hitne intervencije u slučaju velikih prirodnih, ekoloških i drugih nesreća. Trebamo mjesta i za osposobljavanje stanovništva, a osobito djece o opasnostima od mina, za rad s ovisnicima, službe za kućnu njegu bolesnih i nemoćnih putem mobilnih timova, provođenje programa humanitarnog odgoja djece i mladih, te pomoći i zaštite tražitelja azila“ razloge za dobivanje i prvog kata navode obje čelnice Crvenog križa Petrinje. A.P.

Cijela godina sažeta u listu „Petrinjske staze“ I ove godine u Domu za starije i nemoćne osobe svaki četvrtak poslijepodne održavat će se radno-okupacijska radionica. Prigodno uz blagdane i praznike, za svečanosti i događanja izrađuju se čestitke, ukrasi, darovi i suveniri, a najčešće i najviše vezu i pletu ručni radovi.

Radionicu vodi radno-okupacijska terapeutkinja Martina Matić, a najvrednije i najaktivnije polaznice su Lucija Kekuš,

32

Genoveva Dodik, Libuška Pilaš, Bara Rokić, Jelka Mijatović i Milica Klobučar. Sredinom siječnja u prvoj radionici u ovoj godini nije se ništa radilo, nego uz sok, kekse, kavu ( s mlijekom, po želji), samo razgovaralo o nastavku uspješnog posla iz lanjske i ranijih godina.

Na aktivnosti u 2011. podsjećaju „Petrinjske staze“, godišnji časopis ove ustanove. U krizi i štednji, umjesto „prave“ izrade u tiskari, za Božić i Novu godinu u domu je isprintano samo 30 primjeraka, koji se čitaju po sobama, dnevnim boravcima, blagovaonici, predvorju i dvorani. Po danima i mjesecima, uz tekstove i fotografije, opisani su Valentinovo, maskembal i Martinje, susreti sa sisačkim biskupom Vladom Košićem i učenicima OŠ Dragutina Tadijanovića, ozračje Uskrsa, sadnja cvijeća za sve balkone, posjeti prijatelja iz Bjelovara i kazališta slijepih „Novi život“ iz Zagreba, odlasci na izložbu Hrvatske žene u Petrinji i Sisački sajam cvijeća, sportsko druženje u srodnom domu u Sisku, hodočašće u župu Gore i tradicionalno u svetište Marije Bistrice, sudjelovanje na festivalu kestena u Petrinji i Danima kruha u Jabukovcu ...

Urednica Petrinjskih staza Martina Matić objavila je popis novodošlih stanara i onih koji su napustili dom, među kojima je posebni In memoriam slikaru, likovnom pedagogu, publicisti i muzealcu, jedinstvenom Petrinjcu Branku Čačiću. Stalna suradnica ovog lista, 88-godišnja umirovljena učiteljica Kristina Bogdanić, prenijela je niz životnih iskustava o sreći i svoje savjete kako se tako osjećati. A.P.

PETRINJSKI LIST

ZABILJEŽILI SMO

Prvi doček u planinarskom domu Hrvatskom planinarskom društvu Zrin ovo je jubilarna 90. godina postojanja. Podružnica je osnovana 12. veljače 1922., prvi predsjednik bio je Vladimir Stahuljak, od 1925. nosi ime Zrin, od 1924. do 1945. predsjednik ili povjerenik neprekidno je Matija Filjak, najdugovječniji dužnosnik društva. Po njemu će se ove godine imenovati novosagrađeni planinarski dom na Hrastovačkoj gori.

Od prve minute jubilarne godine u domu su boravili petrinjski planinari, oduševljena skupina 20 članova i njihovih obitelji na prvom organiziranom dočeku u novom objektu. Dom je otvoren svakog vikenda, uz dežurstvo Andrijana Kompasija i njegovog psa vučjaka. U zagrijanom potkrovlju 24 kreveta složeno je na kat.

Iz Rokove ulice već tradicionalno na Novu godinu, nakon dočeka na gradskom trgu, na Hrastovačku goru dopješačile su obitelji Krsnik i Cvijanović, a u prirodu su došli i izletnici iz Siska i Hrastovice. Pred Božić i Novu godinu Komunalac Petrinje ralicom je očistio cijeli zasniježeni šumski put i okretište ispred samog doma.

U gradskom proračunu za ovu godinu predviđeno je 675.000 kuna za izgradnju Piramide, koja će postati novi atraktivni sadržaj vrha Hrastovačke gore. Na tome mjestu prva je sagrađena 1926., za 15 metara povišena 1933., a buduća željezna imat će prostani vidikovac.

“S njega će se vidjeti Triglav, Velebit, zagorske i slavonske planine.

Takav vidikovac nema ni jedno društvo u Hrvatskoj “ s oduševljenjem govori Ivica Šustić, član Upravnog odbora HPD Zrin. U jubilarnoj povijesnoj godini ovo društvo očekuje da im Grad Petrinja prenese vlasništvo na trajno upravljanje, vođenje i čuvanja Planinarskog doma “ Matije Filjaka“ i Piramide pokraj. A.Petračić

Besplatna kupska marina

Smeće na putu prema kupalištu Sada po zimi ogoljelo grmlje i šikare po Petrinji otkivaju (ne)kulturu bacanja i ostavljanja svakakvog smeća na zajedničkim javnim površinama. Živica prema kupalištu prepuna je raznog otpada, što je toliko razljutilo nekog Petrinjca da je na kartonu napisao i uz asfalt ostavio poruku. ap

I ti bi u Europu....

Na gradskom kupalištu Petrinje poredano je 20-tak drvenih i plastičnih čamaca. Zimska marina prvi puta složena je uz dječje igralište, pokraj nasipa, na sigurnom od najviše poplave. „Čamci su dignuti visoko, redovito ih obilazim, a sve ih i vidim kroz prozor svoje kabine. Plastični i drveni raznih su veličine i oblika, trupci i šiljke proizvedeni su u zanatskoj proizvodnji ili kućnoj radinosti. Zimsko čuvanje je besplatno“ doznajemo od stalnog čuvara kupališta Željka Grčića-Beloga. Već godinama na kupalištu provodi svaku noć, redovito praznike i blagdane, dežurao je i u staroj godini, a iza ponoći Novu godinu došli su mu čestitati supruga Marijana i najmlađi sin Lovro. Na osami u prirodi pripitomio je mezimice, mačke Šarku i Žuju.

U zaštićenoj kupskoj marini nekoliko čamaca se prodaje, navedeni su mobiteli vlasnika. A.P.

PETRINJSKI LIST

33

ZABILJEŽILI SMO

Stupovi „oteli“ parkirališta Naselje Sajmište od prosinca više nije u noćnom mraku, nova javna rasvjeta razveselila je stanare, ali ih bodu izvedbe po parkiralištima. U Ulici Dražena Petrovića visoki rasvjetni stup „oteo“ je jedno mjeNovakova ulica ... sto: ugrađen je četiri metra od rubnjaka, a s druge strane na travnjaku ne bi nikome smetao. U nedaRasvjetni stup u Petrovićevoj ulici..... lekoj Ulici Grge Novaka stupovi u nizu poredani su usred puta za veliko parkiralište. Vozači po Sajmištu trebaju se čuvati nosača nove rasvjete! ap

Udruga X: Zabrinjava neaktivnost udruga mladih Udruga IKS provela je istraživanje potreba udruga mladih na području županije.

Kako nam je 23.prosinca kazala Gordana Paton proveli su ga u sklopu projekta „Aktivni u zajednici“ zato što su uočili da postoji problem neaktivnosti udruga. Naime, od 40 registriranih udruga mladih 28 ih je aktivnih: „To nam je problem zato što imamo sada i županijsku strategiju za mlade koja je vrlo dobra i trebalo bi aktivirati puno više te članove, predstavnike udruga mladih kako bi postigli neke od ciljeva tih strategija.“ Paton je dodala kako su htjeli utvrditi razloge neaktivnosti udruga mladih. Zato su u istraživanje uključili jedinice lokalne samouprave, predstavnike udruga mladih, medije i mlade općenito od 15 do 30 godina da vide što oni misle koji je problem i što se može učiniti da bi se ostvarili bolji rezultati, više aktivnosti i suradnja: „Mi ćemo raditi

na tome. Zato smo htjeli vidjeti koji su razlozi i kako bi mi riješili te probleme. Iduće godine puno intenzivnije planiramo raditi na razvoju kapaciteta udruga, ali isto tako i na razvoju suradnje u zajednici s jedinicama lokalnih samouprava i sa Sisačko-moslavačkom županijom.“ Paton je dodala kako je suradnja veliki problem jer su perspektive ispitanih vrlo drugačije. Jedinice lokalne samouprave, mediji i udruge drugačije gledaju na pitanje suradnje: „Znači, dok mladi smatraju da je suradnja loša ili ne postoji, jedinice lokalne samouprave su rekle da je suradnja vrlo dobra. Financiranje je po mišljenju medija i udruga dosta slabo od strane jedinica lokalne samouprave i gotovo nepostojeće od strane Sisačko-moslavačke županije, odnosno, nema dovoljno natječaja.“ Rezultati ovog istraživanja dostupni su na internetskoj stranici Udruge IKS, moći će se preuzeti na njenom Facebook profilu, a isto tako bit će objavljeni u Vodiču za udruge mladih koji je u pripremi i bit će uskoro tiskan. M.F.

Zaigrani dječaci Nema snijega ove zime, a malo napadalog u prošlom mjesecu odmah su za igru iskoristili dječaci iz 3. b.

Prve osnovne škole. Poslije hrvatskog, prirode i društva i tjelesnog, na povratku svojim kućama, sa smrznutim grudama u parku pokraj crkve Sv. Lovre prionuli su pravljenju zaleđene kućice. Zaigrali su se Domagoj, Stjepan, Roko, Adrian, Bruno, dva Tina i ostali vršnjaci iz istoga trećeg razreda. ap 34

PETRINJSKI LIST

SPORT

Hrvači Gavrilovića uspješno okončali pripreme Hrvači Gavrilovića ove su se zime pripremali na više lokacija. Na samom početku bazičnih priprema, početkom prosinca prošle godine, treninge snage zajedno su radili kadeti, juniori i seniori, dok su tijekom renoviranja hrvačke dvorane, krajem godine, treninzi preseljeni u teretanu Srednje škole Petrinja.

Početkom siječnja reprezentativci iz redova Gavrilovića bili su na pripremama reprezentacije: Milan Dobrenić u Splitu, Juraj Zgurić, Kristijan Šimatić, te braća Stjepan i Tomislav Lavrić u Varaždinu. Nažalost, Lavrići su se s priprema vratili ozlijeđeni što predstavlja problem obzirom da već 28.siječnja počinje prvi kvalifikacijski turnir za ulazak u play-off Prve hrvačke lige. „Nadam se da će ozljede što prije sanirati, iako je kod Tomislava riječ o ozbiljnijoj ozljedi ramena" – ipak je optimističan trener i šef struke Vinko Kadečka.

Hrvači koji su ostali u Petrinji imali su u razdoblju od 2. do 15.siječnja dva treninga dnevno koji su kombinirani i plivanjem u Lječilištu Topusko. „Glavni cilj ove godine nam je pokušati iskorak za stepenicu više tj.osvojiti drugo mjesto u ligi, ali potajno se nadamo da uz malu dozu sportske sreće možemo i u borbu za prvo mjesto" - naznačio je Kadečka i dodao kako ova momčad ima budućnost , te je samo pitanje vremena kada će svoj težak rad i naplatiti.

Ostale selekcije su isto tako u prošloj godini napravile pomak, a u želji da se na svim područjima pojača kvalitetniji rad ponovno su uključeni treneri Mijo Marjanović i Senad Mujagić koji će pomoći u unapređenju hrvanja u Petrinji.

Sve treninge na pripremama vodio je prvi trener Franjo Pereković u suradnji s Vinkom Kadečkom, te obojica ističu zadovoljstvo učinjenim i dodaju kako je sada na dečkima da po(do)kažu svoju kvalitetu na borilištima. I.M.

Petrinjčica maksimalno Malonogometaši Petrinjčice ostvarili su maksimalni učinak u prvom dijelu prvenstva 2.HMNL – sjever ostvarivši svih osam pobjeda, a prate ih igrači sisačke Siscie „kraći“ upravo za taj poraz protiv Petrinjaca. U prvenstvu sudjeluje šest momčadi i igra se trokružno.

Rezultati su: 1.kolo: PETRINJČICA – KUTINA 17:2, 2.kolo: PETRINJČICA – ZAGREB PULJIĆ 13:4, 3.kolo: SOKOLI – PETRINJČICA 0:4, 4.kolo: PETRINJČICA – SISCIA 5:1, 5.kolo: ZAGREB 92 – PETRINJČICA 2:10, 6.kolo: KUTINA – PETRINJČICA 4:9, 7.kolo: ZAGREB PULJIĆ – PETRINJČICA 3:7, 8.kolo: PETRINJČICA – SOKOLI 3:0.

Poredak je: 1.Petrinjčica 24, 2.Siscia 21, 3.Kutina 10, 4.Zagreb Puljić 6, 5.Sokoli 5, 6.Zagreb 92 4 boda. I.M.

PETRINJSKI LIST

35

SPORT

Petrinjski gimnastičari ponovo potvrdili kvalitetu U nacionalnom gimnastičkom centru Aton u Nedelišću, održana je osma završnica Kupa Hrvatske u sportskoj gimnastici na kojoj je sudjelovalo više od 400 natjecatelja u A B i C program, u više od 25 kategorija.

Gimnastički klub Petrinja sudjelovao je na natjecanju sa svojih 12 natjecatelja u pet kategorija.

Iako u jakoj konkurenciji Petrinjci su se, kao i posljednjih pet godina, kući vratili s odličjima.

U kategoriji kadeta, Boris Jakšić je osvojio drugo mjesto, a isti plasman momčadski su osvojili i juniori (Matija Marić, Ivan Koren, Ivan Krznarević, Nikola Serdar).

U kategoriji juniora Nikola Serdar je pojedinačno osvojio prvo mjesto i to mu je sedmo odličje s državnih prvenstva u pet godina i jedan je od najperspektivnijih gimnastičara u Petrinji. I.M.

Mladostaši počeli pripremama Nogometaši petrinjske Mladosti, članovi 4.HNL– središte – podskupine B, 15.siječnja počeli su pripremama za proljetni nastavak prvenstva koje će početi 28.veljače kada će “zeleni” gostovati u Kutini kod Moslavine.

Na prvoj prozivci treneru Josi Šepercu, od 20 igrača koji će biti u kadru, odazvalo se njih 13: Kovačević, Kunert, Kolić, Marović, Lovreković, Fetaji, Gajdek, Živčić, Peškir, Baćan, Krovinović, Golub i „novo lice" Đurašin, koji je došao iz NK Lekenik. „Pripreme će trajati šest tjedana, a radit ćemo po sistemu 3+1 (tri dana rada-dan odmora). Za sada smo dogovorili devet utakmica s protivnicima iz različitih stupnjeva natjecanja, mislim da je dovoljan broj za provjeru igrača i uigravanje momčadi, a igrat ćemo srijedom i subotom. Nadam se da će dolazak na treninge biti redovan, što je uz zdravlje i najvažnije, te vjerujem kako ćemo se uspješno pripremiti za proljetni nastavak prvenstva." - kazao je Šeperac o planu priprema.

Na početku sve je pozdravio Zoran Raič, predsjednik kluba, zaželjevši im prije svega puno zdravlja i uspjeha, naznačivši kako će im čelništvo nastojati osigurati što bolje uvjete u ostvarenju cilja, a to je plasman u sam vrh prvenstvene ljestvice. I.M.

36

PETRINJSKI LIST

NESTALI

IVAN KOVAČEVIĆ, NESTALI BRANITELJZABORAVLJENA ŽRTVA Često se vode rasprave treba li objaviti ili ne Registar branitelja. U ovom broju Petrinjskog lista donosimo vam priču jedne sestre koja je izgubila svoga brata, hrvatskog branitelja, a čije ime zbog nemilosrdne birokracije nikad nije upisano u Registar. Omalovažavajuće! Kao da se radi o popisu vreća brašna u nekom skladištu, a ne o ljudima koji su bez razmišljanja dali svoje živote za Hrvatsku domovinu u kojoj ih birokracija svodi na brojeve, članke i zakone…Donosimo pismo u cijelosti: „Ja sam Blaženka Gulam. Sestra sam nestalog branitelja Ivana Kovačevića. Svi znamo da je moj brat bio hrvatski branitelj... i obitelj... i njegovi suborci... i Županija... Znao je to i Vlado Kunert, bojnik-zapovjednik 12. domobranske pukovnije... I to je i napisao i potpisao.

Izgleda da svi to znaju, ali zbog nekih birokratskih propusta, on ipak nema status branitelja, a država je gluha spram mojih vapaja i molbi da odamo počast njegovoj žrtvi.

Moj brat je bio pripadnik Zbora narodne garde od 05.08.1991.-16.09.1991., te u skladu sa navedenim periodom i dobrovoljac Domovinskog rata. Sudjelovao je u obrani Petrinje. Od 16.09.1991. smatra se nestalim.Najvjerojatnije je strijeljan sa 16 svojih suboraca kod Vile Gavrilović, a što je posvjedočio jedini preživjeli tog masakra Stevo Rožanković.

U lipnju 2009. sam saznala da moj brat nije zaveden u Registar branitelja. Teško mi je u to bilo povjerovati s obzirom da su postojali (i postoje) dokumenti koji su dokazivali njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu: - Prijava stradavanja od 18.10.1996. potpisana od strane zapovjednika 12. domobranske pukovnije – Vlade Kunerta. Na tom dokumentu piše: “Ivan Kovačević pripadnik ZNG Petrinja nestao je 16.10. 1991. godine prilikom napada srbo-četnika i biv.

JNA na grad Petrinju, tog dana nalazio se na prvoj crti bojišnice- područje izvan Vile Gavrilović, gdje je bio zarobljen. Posmrtni ostaci još nisu nađeni.“ - Povelja zahvalnosti Sisačko-moslavačke županije Ivanu Kovačeviću – nestalom hrvatskom branitelju. Povelja je datirana 11. 06.2003.

- Knijiga „Petrinjski žrtvoslov Domovinskog rata“ autori Vladimir Krpan i Ivan Rizmaul, izdana 2001.godine, navodi sve poginule i nestale Petrinjce u Domovinskom ratu. Na 152. stranici, među nestalim braniteljima navodi se i moj brat- Ivan Kovačević.

U Petrinji se svake godine u rujnu održavaju Dani sjećanja. Svake godine se uz spomenik palim braniteljima čitaju i imena branitelja čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni. Ime mog brata je i dalje na popisu nestalih branitelja i bude pročitano svake godine. Kao što sam gore navela, s obzirom na postojanje tih dokumenata, nikad mi nije palo0 na pamet dovesti u pitanje njegov status branitelja, a kamoli ići u neki Ured za obranu i to provjeravati. Jednostavno sam podrazumijevala da je to tako.

Kada sam u lipnju 2009. ipak saznala da moj nestali brat nije zaveden u Registar branitelja odnosno da nema status hrvatskog branitelja, u skladu s naputkom Ministarstva branitelja, ispunila sam ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE STATUSA HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA, te ga na dan 04.06.2009. predala u Ured za obranu Petrinja.

Rješenjem Ministarstva obrane, Uprava za ljudske resurse, Služba za vojnu obvezu, Područni odjel za poslove obrane Zagreb od 07.04.2011. moj je Zahtjev za priznavanjem statusa hrvatskog branitelja mom bratu-odbačen.Zahtjev je odbačen temeljem Članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN broj137/09). Naime, tim je Zakonom odnosno Člankom 15. propisano da se danom stupanja Zakona na snagu (14.11.2009.) prestaje priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te da se obustavljaju svi postupci za priznavanje statusa hrvatskog branitelja koji su započeli po odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji (NN 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09), a koji nisu okončani pravomoćnim rješenjem od odana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN broj 137/09).

Ja sam se na to Rješenje žalila u zakonskom roku, međutim je Rješenjem od 04.08.2010. moja Žalba odbijena. Naime, ponovljeno je da se moj Zahtjev za utvrđivanjem statusa hrvatskog branitelja mom nestalom bratu odbija zato što je zakonom propisano da se svi postupci za utvrđivanje statusa branitelja obustavljaju sa 14.11.2009. i da je jedino što mi preostaje pokrenuti upravni spor podnošenjem tužbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Kako se ja, na žalost, nalazim na Zavodu za zapošljavanje, tako mi moja skromna sredstva za život ne dopuštaju mogućnost pokretanja sudskog spora i stvaranja troškova.

PETRINJSKI LIST

37

NESTALI Međutim, u međuvremenu je Ustavni sud Republike Hrvatske donio Odluku kojom se ukida Članak 15. Zakona o izmjenama i dopuni Zakona hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihove obitelji. Tom odlukom (NN 146/2010 od 27.12.2010) bi svi postupci za utvrđivanjem statusa branitelja koji su bili obustavljeni temeljem navedenog Zakona i Članaka trebali biti ponovno u procesu. Bar sam ja tako shvaćala.

Međutim, tu sam se prevarila.Naime, ja sam tu Odluku Ustavnog suda mogla iskoristiti za obnavljanje postupka utvrđivanja statusa branitelja mom bratu samo u slučaju da sam pokrenula tužbu pred Ustavnim sudom nakon što mi je žalba odbijena.

Kako to, uslijed svoje vrlo loše financijske situacije, nisam učinila, tako sam izgubila pravo kojim bih mogla dokazivati da je moj brat izgubio život braneći svoj grad i svoju zemlju.

Ja jednostavno i dalje ne mogu shvatiti da sam ja, nakon što sam dobila dokument potpisan od strane zapovjednika 12. domobranske pukovnije na kojem piše da je moj brat bio pripadnik ZNG-a, te da se na dan kad je nestao nalazio na prvoj crti bojišnice, trebala negdje ići provjeravati da li on ima status branitelja.

Pa, može li situacija biti apsurdnija. Da li bi itko mogao pretpostaviti da osoba nema status hrvatskog branitelja nakon što od Županije dobijete Povelju zahvalnosti na kojoj piše Ivan Kovačević - nestali hrvatski branitelj? Da sam znala da njega nema u Registru branitelja, onda bi puno ranije pokrenula postupak za utvrđivanjem statusa branitelja i sigurna sam da bi moj nestali brat taj status i dobio.

I na kraju bih samo željela naglasiti - ja ne želim da on ima status branitelja zato što tražim neka prava. Ja ne tražim ništa! Ja samo želim da ima status branitelja zato što ga je zaslužio sa svojih zadnjih šest tjedana života i zato što ga je , još više, zaslužio svojom smrću.”

Pripremila Kristina Jakopović

TUŽNO SJEĆANJE JOSIP KOMLINOVIĆ

TUŽNO SJEĆANJE Dipl.vet. TEČEK EMILA

25.02.2011. - 25.02.2012.

24.02.2010.-24.02.2012.

Prošla je duga godina tuge i tužna godina bez tebe. Zauvijek si u našim mislima i srcima.

Hvala svima koji te se sjećaju.

Tvoji najmiliji

38

Prošla je duga godina tuge i boli otkako si otišao na put bez povratka.

Ali ti si svaki dan sa nama u našim srcima i mislima, a tvoj duh je uvijek pokraj nas jer te neizrecivo volimo.

Supruga Đurđica, kćeri Biserka i Vesna, unučad Sabina i Ivan

PETRINJSKI LIST

ZAHVALA

TUŽNO SJEĆANJE

U svojoj 75. godini iznenada nas je 24.12.2011. napustio naš dragi i neprežaljeni suprug, otac, djed, brat i svekar

MUHAMED ARNAUTOVIĆ– HAMO dr.vet.med

MILANA SILAJ 19.01.2010.-19.01.2012.

Vrijeme prolazi,ali tuga i bol ostaju.

U našim srcima, mislima i uspomenama živjet ćeš vjećno.

Tvoja supruga Dubravka, kćeri Ana i Iva, te roditelji.

Hvala svim rođacima,prijateljima i znancima koji su nam bili podrška i pomogli u najtežim trenutcima, okitili odar cvijećem te ga ispratili na poslijednje počivalište. Posebno hvala gospodinu Ivanu Rizmaulu na toplim oproštajnim riječima.

Našeg dragog Hamu saćuvat ćemo u trajnom sjećanju.

Ožalošćena obitelj

TUŽNO SJEĆANJE NA DINU KOLJAJA

TUŽNO SJEĆANJE

31.01.2009-31.01.2012.

27.12.2008. – 27.12.1011.

NA NAŠU VOLJENU

ANU ZAGORAC

Tri su godine prošle otkako si nas zauvijek napustila. Tuga za tobom ne prestaje, a mi te zauvijek čuvamo u našim mislima i srcima.

Sjećanje na tebe nikad neće umrijeti sve dok žive oni koji te poštuju i vole.

Zauvijek u našim srcima i mislima...

TVOJI NAJMILIJI

Tvoji najdraži

PETRINJSKI LIST

39

40

PETRINJSKI LIST