Pčele i oprašivanje vinograda G. Adam Talan piše u Hrvatskoj pčeli od IX. god 1932 svoja opažanja: Ja sam već u godini 1929. bio započeo s ispitivanjem ukoliko bi se pčelice mogle označiti kao štetočine u vinogradima, pa sam opažanja nastavio u jeseni g.1930. i 1931. u Klosterneuburgu (A) sa prof. ing. Planhom. Kod tih opažanja naročita je pažnja skrenuta tome da li pčelica u stanju oštetiti jednu cijelu jagodi na grozdu ili cijeli voćni plod. Pokusi su vršeni u školskom vinogradu u Klosterneuburgu. Pored leta na ulazu u košnicu nastavljeni su grozdovi koji su bili oštećeni, bilo nagriženi bilo s napuklim bobicama pa se već prvog dana dokazalo da su samo napadnute jagode koje su od ptica, grožđanog moljca ili osa prije otečene jer je samo na tim mjestima pčelica nastavila sisati sok.
pripisati "strahu od nepoznatog", ovaj tekst "nepoznato" trebao bi učiniti "poznatim". To je naravno dogma koja se prenosi generacijama bez ikakve osnove, a kao takva svojim širenjem stvara štetu prije svega samom vinogradaru koji svojim radnjama posebno tijekom cvatnje vinograda i tijekom punog sazrijevanja
grožđa rade neprimjerenim prskanjem ogromne štete pčelama i indirektno svom vinogradu ili voćnjaku.
Sve jagode koje su bile neoštećene ostale su i od pčela nepovrijeđene. Za istraživanje uzeli smo grožđe od "Zelenog Veltlinca" koji je u tamošnjim vinogradima najveć raširen, zatim "Sylvaner", te osobito s finom kožicom proviđeni "Sauvignon". U godini 1931. pokus je ponovljen na sljedeći način: 13. listopada stavljeni su u jednu vrlo jaku sa pčelama napučenu košnicu: na jednu stranu okvir sa grožđem svih navedenih vrsta, od kojih su prije odstranjene sa svom mogućom točnošću sve ozlijeđene bobice, a sve ostavljene u košnici bez diranja tri dana. Nakon tri dana pregledano je pa ustanovljeno da su pčele sav domenuti med upotrijebile, dok su se na grožđu samo šetale, bez da je bila i jedna jagoda oštećena. Četvrti i peti dan isto, te je tako ostalo sve do 27. listopada kada je grožđe posvema neozlijeđeno izvađeno.
Voćari su u velikoj većini shvatili važnost prisustva pčela tijekom same cvatnje no velika većina vinogradara zbog nedovoljne educiranosti oko vinogradarske proizvodnje važnost uloge pčela je nepoznanica.
U pojedinim krajevima u narodu se udomaćila pogrešna teorija vinogradara (pa čak i nekih voćara) oplodnje vinograda i voćnjaka bez medonosnih vrsta pčela. Posebno se taj dio odnosi na vinogradare koji iz nekog pčelarima nepoznatog razloga smatraju da su pčele u njihovim vinogradima nepoželjan gost. To se djelomično može
Svaki dobar poljoprivrednik zna da uspjeh njegove proizvodnje direktno ovisi o oprašivanju i da tako dobiva veću korist uz smanjenje troškova.
U predjelima na kojima nema dovoljan broj radno aktivnih košnica koje bi mogle oprašiti vinograde ili druge poljoprivredne površine educiran poljoprivrednik u svijetu plača doseljavanje pčelinjih zajednica kako bi mu pčelar barem za vrijeme cvatnje ako ne cijele pčelarske sezone smjestio određen broj pčelinjih radno aktivnih košnica. Kod nas u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji, srećom poljoprivrednici uglavnom nemaju takve probleme međutim probleme imaju pojedini veći ili manji profesionalni ili hobi pčelari što je naravno potpuno neshvatljivo.
Kako je nastao mit o pčelama štetočinama u vinogradima?