Naša biblioteka

 Neću ostavljati svoje ime i prezime, adresu stanovanja ili škole, broj mobitela nikome na internetu.

 Razumijem da mnogi ljudi ne moraju u stvarnosti biti onakvim kakvim se predstavljaju na internetu.  Obavijestit ću roditelje o svim novim porukama nepoznatih osoba.

 Neću naručivati niti kupovati bilo šta preko interneta bez prisustva i odobrenja roditelja.  Neću otvarati neprimjerene reklame.  Znam da sve što postavim na internet, nikad ne odlazi sa njega.  Znam da sve što pročitam na internetu, nije tačno.  Ako se išta neprimjereno pojavi na uređaju, isključit ću ga i potražiti odraslu osobu.

Šta roditelji mogu uraditi da zaštite svoju djecu:

 Nemojte djeci u preranim godinama davati mobitel, sačekajte da makar budu 3. ili 4. razred osnovne škole.

 Kad odlučite da svom djetetu date mobitel, postavite roditeljsku pažnju na njega.  Provjeravajte mobitel, pogotovo poruke na društvenim mrežama gdje bi mogli dobivati poruke nepoznatih osoba.  Prije nego što odlučite da date djeci mobitel ili bilo kakav električni uređaj, prvo ih upoznajte sa opasnostima koje

mogu uslijediti.  Dajte im do znanja da možete provjeriti sve što rade na internetu.

Nadamo se da vam je ovaj članak makar malo pomogao da saznate nešto novo o sigurnosti na internetu i da ćete neke

savjete iskoristiti za svoju sigurnost. Nemojte potrošiti svo svoje dragocjeno vrijeme na društvene mreže. Internet koristite da naučite nešto novo. Ne moraju to biti dugi eseji o nekim naučnim istraživanjima, tu ima dosta zabavnih načina da se nauči nešto novo. Mi smo generacija kojoj je putem interneta omogućeno skoro sve, jednim klikom možemo istražiti nešto za par minuta dok su ljudima prije nas trebali sati, pa i dani, da pronađu prave informacije. Zašto bismo to potrošili na samu

zabavu?

Sajra Fazlić

Razgovarali smo sa školskom psihologinjom Arnelom Šejtanić o ovoj temi

Šta Vi mislite koliko je internet siguran ?

Internet u današnje vrijeme i način korištenja nije siguran. Roditelji treba da zaštite djecu upoznavajući se s djetetovim načinom korištenja interneta i ograničavanjem korištenja istog.

Koje su opasnosti na internetu i kako ih prepoznati?

Opasnosti na internetu se smatraju dostupnost web stranicama čiji sadržaji nisu primjereni za djecu, komunikacijske aktivnosti koje se mogu smatrati štetnim za djecu ili tinejdžere kada su npr. izloženi napadima drugog djeteta ili grupe djece putem interneta na forumima ili grupama. Prvi znakovi opasnosti na društvenim stranicama su nepoznati zahtjevi za prijateljstva, pitanja i želja za upoznavanjem od istih, postavljanje anketnih pitanja koja često nemaju svrhu.

Da li Vam se ikad desilo da dijete dođe po pomoć zbog uznemiravanja na internetu? Kako Vi reagujete/pomognete mu?

Da. Uznemiravanje putem internet je vrsta nasilja poznata kao cyberbullyingnasilje. Kada djeca dođu na razgovor zbog slučaja uznemiravanja na internetu, svakako prvo razgovaramo o tome da li su i s kim podijelili problem ili je dolazak kod psihologa prvi korak u rješavanju problema. Zavisno od toga nalazimo način da riješimo problem te da uključimo druge po potrebi.

Ako dijete osjeti bilo kakav vid uznemiravanja na internetu kome bi se prvo trebalo obratiti?

U slučaju uznemiravanja putem interneta djeca se prvo trebaju obratiti roditeljima s kojim imaju izgrađen povjerljiv odnos. Roditelji reaguju tražeći pomoć psihologa, pedagoga, zavisno od situacije u kojoj se nalaze.

Kako roditelji mogu pomoći djeci oko uznemiravanja na internetu?

Da bi roditelji pomogli djeci kada dođe do uznemiravanja, prvenstveno bi trebalo da su na vrijeme upoznati o načinu korištenja interneta što podrazumijeva upoznavanje sa svim društvenim mrežama i aplikacijama koje dijete koristi. U slučaju uznemiravanja svakako treba adekvatno reagovati i spriječiti, zavisno od problema. To će svakako uključiti sudionike kao i upoznavanje sa čitavim nizom koraka koji su doveli do problema. Treba imati na umu da je svaki korak značajan. Rješenje problema svakako treba da obuhvati rasterećenost i zaštitu djeteta koje je uznemireno od drugog djeteta ili osobe.

Mislite li da mediji utiču na zdravstveno stanje djeteta?

Zavisno u kojoj mjeri i u koju svrhu se koriste.

Da li mislite da društveni mediji mogu pružiti vrijednu podršku djeci, posebno onima koji doživljavaju isključenost, imaju invaliditet ili hronične bolesti ?

Mediji svakako mogu biti podrška u pružanju znanja kao i proširivanju vidika kod djece i odraslih. Omogućavanje dostupnosti informacija o osobama koje imaju invaliditet omogućava da djeca bolje upoznaju, a samim tim i razumiju osobe koje imaju invaliditet ili neku bolest. Upoznavanjem sa stanjem djeteta s invaliditetom pruža veću mogućnost pomoći i podrške u datim trenucima.

Koliko vremena smatrate da bi djeca trebala provesti na internetu u jednom danu?

Ograničavanje korištenja interneta zavisi od svrhe korištenja interneta.

Kako se mi možemo zaštititi od opasnosti na internetu?

Zaštititi se na internetu svakako možete čuvanjem svoje privatnosti (npr. šifra) na društvenim mrežama koje mogu biti zloupotrebljene, ne komunicirati s nepoznatim osobama preko interneta, istraživanjem samo dostupnih i primjerenih sadržaja vašim godinama, svakako dijeliti s roditeljima vaš način korištenja interneta te slušanje njihovih uputa i sugestija.

Šejma Šabanagić i Sajra Fazlić, VIII b