Page 1

O R G A N I Z A C I J A Z A P R O M I C A N J E S J E V E R N O - A T L A N T S K I H I N T E G R A C I J A ( O P S A ) N O R T H A T L A N T I C I N T E G R A T I O N S P R O M O T I O N O R G A N I Z A T I O N ( N A P O )

24. studeni 2010.

Broj 11, godina 3.

NATO INTERVJUI

NATO INTERVIEWS

U OVOM BROJU: Inside this issue:

Bosna i Hercegovina

SELMO CIKOTIĆ

15 godina od Daytona

Ministar obrane Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina - 15 years after Dayton

Minister of Defense of Bosnia and Herzegovina DAVOR BOŽINOVIĆ Državni tajnik za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, posebni izaslanik predsjednice Vlade Republike Hrvatske za jugoistočnu Europu

Cikotić

Božinović

Croatian State Secretary for Political Affairs in Ministry of Foreign Affairs and European Integration, Special Envoy of the Croatian Prime Minister for South Eastern Europe NIKOLA TODORČEVSKI Veleposlanik, direktor Središta za sigurnosnu suradnju (RACVIAC) Ambassador, Director of Centre for Security Cooperation (RACVIAC) MATE GRANIĆ Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Former Croatian Minister of Foreign Affairs

Todorčevski

Granić


2

NATO INTERVJUI

SADRŽAJ 2

UVODNIK Po drugi put u svojoj povijesti grad Dayton je upisan u retke povijesnih knjiga. Prvi put kao mjesto rođenja avijacije, a drugi put kao mjesto u kojem je rođen mir... Prije 15 godina upravo je u tom gradu zaustavljen tragični i krvavi rat u Bosni i Hercegovini; u tom gradu dogovoren je sporazum iz kojeg će izrasti Daytonski ustav BiH; ustav koji po nekima danas priječi napredak, ali koji je zaustavio rat i donio toliko željeni mir.

UVODNIK IMPRESSUM

3

INTERVJU S DRŽAVNIM TAJNIKOM U MVPEI-U RH, DAVOROM BOŽINOVIĆEM

6

INTERVJU S BIVŠIM MINISTROM VANJSKIH POSLOVA RH, MATOM GRANIĆEM

9

10

Ono što treba istaknuti je da mir u BiH ne bi bio moguć bez angažmana NATO-a, te država članica, saveznika, napose Sjedinjenih Američkih Država.

STRATOPSA: KRATKA ANALIZA BOSNE I HERCEGOVINE INTERVJU S VELEPOSLANIKOM, DIREKTOROM RACVIACA, NIKOLOM TODORČEVSKIM

12

INTERVJU S MINISTROM OBRANE BIH, SELMOM CIKOTIĆEM

14

NAPOMENE OPSA BILTENI

Broj 11, godina 3.

Mnogi će upravo to osporavati kasnim tajmingom tog angažmana, koji je možda trebao nastupiti ranije. Međutim, koliko je međunarodna politika komplicirana, znaju i naši građani koji danas ispitivanjem javnog mnijenja daju "zeleno ili crveno svijetlo" primjerice angažmanu u Afganistanu.

(Operation Deliberate Force) prve upotrebe oružane snage NATO-a u ratovima na području bivše SFRJ. No, mira u Bosni i Hercegovini ne bi bilo niti bez operacije Oluja, Oružanih snaga RH, i to se ne smije zaboraviti. Kako Bosna i Hercegovina izgleda danas, kako je došlo do Daytonskih pregovora, što BiH čeka na putu u NATO, kakav je odnos Hrvatske i BiH, pitanja su koja smo između ostalih postavili našim sugovornicima u ovom broju NATO intervjua.

Koncept NATO vođenih misija utvrdio se upravo u Bosni i Hercegovini, te je taj model koji je uključivao i nečlanice NATO-a, pod mandatom UN-a, a koji je započeo s IFOR-om, odnosno SFOR-om, kasnije prekopiran na Kosovu sa KFOR-om te u Afganistanu sa ISAF-om.

Uz 15 godina Daytonskog sporazuma, nedaleko Zagreba, projekt RACVIAC proslavio je svoju desetu obljetnicu. Iskoristili smo i tu prigodu te direktora RACVIAC-a upitali kakva je veza Bosne i Hercegovine i tog centra. ■

Zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini ne bi bilo moguće bez odlučnosti NATO-a u operaciji Namjerna sila

Denis Avdagić denis.avdagic@opsa.hr

- IMPRESSUM NATO intervjui - broj 11 u trećoj godini izlaženja - mjesečni bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Internet stranice: www.bilteni.opsa.hr

E-pošta: bilteni@opsa.hr

Fax: +385(0)1/5560 736

Pitanja, prijedloge, priopćenja i/ili članke šaljite e-poštom na bilteni@opsa.hr Adresa: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - Za NI, Poljana Zvonimira Dražića 9, HR-10000 Zagreb Izdavač: Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - opsa@opsa.hr U ime izdavača: Denis Avdagić, direktor Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) Urednik: Denis Avdagić

Priredili: Denis Avdagić, Vedran Obućina, Ana Marija Vojković

Naslovnica: Pripisujemo autorstvo fotografije dr.sc. Mate Granića - "Roberta F."; autostvo fotografije Nj.E. Nikole Todorčevskog - "RACVIAC"; autorstvo fotografije dr.sc. Selma Cikotića - "Ministarstvo obrane BiH"; autostvo fotografije dr.sc. Davora Božinovića - "OPSA" i "Matica hrvatska". Copyright © 2010 OPSA - NATO intervjui - ISSN 1847-8255 - NATO intervjui su pripremljeni za digitalni tisak i Adobe® PDF digitalno pregledavanje -


3

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Božinović: Hrvatska ima i moralnu obvezu pomoći BiH Intervju s državnim tajnikom u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, dr.sc. Davorom Božinovićem OPSA: Kako Hrvatska danas gleda na Bosnu i Hercegovinu? Kakva je odrednica službene politike? Što se promijenilo ulaskom Hrvatske u NATO u odnosu prema BiH? - Božinović: Stabilnost svih država Jugoistočne Europe, dobrosusjedski odnosi i snažna potpora euroatlantskoj perspektivi svih država regije, načela su vanjske politike RH prema regiji. Na tim načelima temelji se i naša politika prema BiH: odnosi s BiH temelje se na poštivanju suverenosti, teritorijalne cjelovitosti i pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i svih građana BiH. RH i BiH imaju najdužu državnu granicu, nešto više od 1000 km, BiH je naš značajni vanjsko trgovinski partner, a na području euroatlantskog približavanja hrvatska potpora je snažna i dr.sc. Davor Božinović kontinuirana. Jednom riječju, naši odnosi su prijateljski i dobrosusjedski. RH kao mlada članica NATO-a i pitanja u vezi s državnom imovinom, država na pragu ulaska u EU prihvatila nadamo se da će BiH što skorije ispuniti i ovaj uvjet. Štoviše, ponudili smo BiH se zahtjevne zadaće da svim svojim Legitimni politički predstavnici našu pomoć pri susjedima prenese Hrvata moraju ravnopravno sudjelo- izradi prvog godisvoja iskustva na vati u procesu donošenja odluka na šnjeg nacionalnog plana, osobito jer euroatlantskom re- svim razinama vlasti u BiH. formskom putu. - Božinović smo i sami iskusili kako se radi o vrlo Ulaskom RH u NATO mi smo u mogućnosti još zahtjevnoj zadaći. snažnije pomoći i lobirati za ulazak BiH u NATO. Pred BiH su još mnogi izazovi kako bi se osigurala europska budućnost zemlje. Stoga s bosanskohercegovačkim kolegama redovito održavamo stručne konzultacije po pitanju pristupnog procesa NATO-u. Zadovoljni smo da je napredak BiH na putu prema euroatlantskim integracijama potvrđen pozivom za ulazak u Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP) koji je BiH dobila na ministarskom sastanku NATO-a u travnju ove godine. Iako je primjena MAP-a odgođena na godinu dana zbog određenih otvorenih

OPSA: Hrvatska je jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma. Danas postoji neminovna potreba promijene ustavnog uređenja BiH, odnosno odmaka od Daytonskih pravila. Što će Hrvatskoj biti važno u tom pogledu? Na što će se paziti u slučaju izmjena ustavnog poretka BiH? - Božinović: Međunarodna zajednica je svjesna kako je reforma ustava u BiH neizbježna kako bi BiH što prije postala funkcionalna i potpuno stabilna država te kako bi funkcionirala kao samoodrživo i demokratsko europsko društvo. Pri tome valja istaknuti da RH

dijeli iste vrijednosti za koje se zalaže i međunarodna zajednica u BiH, a to su stabilna demokracija, vladavina prava, pluralističko i multietničko društvo. To su temelji na kojima se može graditi stabilna budućnost BiH s jasnom europskom perspektivom. Nadalje, kao i međunarodna zajednica i RH se zalaže da ustavna reforma bude rezultat konsenzusa svih naroda u BiH, koja će uskladiti načelo pune ravnopravnosti tri konstitutivna naroda s načelom ravnopravnosti svih građana. Pri tome želimo istaknuti važnost provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, ali i posebno istaknuti važnost uspostave stvarne ravnopravnosti ustavnog položaja Hrvata u BiH. Legitimni politički predstavnici Hrvata moraju ravnopravno sudjelovati u procesu donošenja odluka na svim razinama vlasti u BiH. OPSA: Što međunarodni partneri i saveznici očekuju od Hrvatske u pogledu odnosa s BiH? Da li će Hrvatska biti inicijator ili poticati promijene u BiH s obzirom na ulogu potpisnice Daytonskog sporazuma? - Božinović: Međunarodna zajednica, te posebice naši partneri u NATO-u i EU, od RH očekuju da nastavi pozitivnim utjecajem na euroatlantski proces u BiH. Pri tome, kao i međunarodna zajednica, smatramo da proces ustavnih reformi i procesi euroatlantskih integracija trebaju biti proizvod unutarnje motivacije i demokratskog konsenzusa unutar BiH. RH kao jedna od potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma ima i moralnu obvezu pomoći BiH da uspostavi punu stabilnost i funkcionalnost, kao i da ubrza proces euroatlantske integracije. Želimo pomoći BiH u svim pitanjima gdje naša pomoć bude zatražena.


4

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Božinović: Hrvatska ima i moralnu obvezu pomoći BiH OPSA: Hrvati u BiH su OPSA: Hrvatska će, kako stvari konstitutivni narod, međutim sve stoje, ubrzo postati članica Europske češće se iz BiH čuje negodovanje o unije. To će dovesti do promjena u neravnopravnosti Hrvata unutar odnosima s BiH, posebice na BiH, kao i o potrebi uspostavljanja graničnim područjima. Hrvatska s trećeg entiteta. Može li se očekivati BiH ima iznimno dugu granicu, i potpora RH ukoliko među Hrvatima prekid teritorijalnog kontinuiteta kod u BiH dođe do konsenzusa o potrebi Neuma. Takvo razgraničenje može biti potencijalno veliki problem uspostave trećeg entiteta? - Božinović: Jednakost konstitutivnih Hrvatskoj, što se po tom pitanju naroda jedan je od ključnih temelja poduzima? BiH i uporište za hrvatski potpis na - Božinović: Ulaskom u EU a potom i u Daytonski mirovni sporazum. Unatoč šengenski prostor, RH će postrožiti tomu, činjenica je da Hrvati ne mogu kontrolu i nadzor granice, odnosno ostvariti jednaka politička prava, kao prometa preko granice koja će postati što je mogućnost izbora legitimnih njena vanjska granica. Budući je pitanje političkih predstavnika, niti mogu kontrole i nadzora granice s BiH, osim ravnopravno su- Sve dok položaj Hrvata ne bude po- nacionalnim zakonodjelovati u proce- boljšan i jednakopravan, oni će biti davstvom, dobrim disu donošenja o- prisiljeni tražiti i druga rješenja, jelom uređeno i dvodluka. koja se po mom mišljenju mogu stranim međunaroČinjenica je da je pronaći i u postojećim zadatostima dnim ugovorima koji su neusklađeni sa zakroz sadašnja strukture BiH. konodavstvom EU, zakonska rješenja - Božinović RH je pokrenula proomogućeno da Hrvati u BiH budu nadglasani od strane ces pregovora s bosanskohercegovapredstavnika drugih naroda i da je čkom stranom u cilju izmjene ugovora odluke moguće donijeti bez i jednog koji se odnose na granične prijelaze i pogranični promet. hrvatskog glasa, što nije održivo. Takvo stanje potiče kod Hrvata Izmjene ugovora o graničnim prijeopravdano nezadovoljstvo koje ima lazima predviđaju racionalizaciju sustaposljedice na bosanskohercegovačko va graničnih prijelaza, smanjenje njihodruštvo, koje je prije rata bilo primjer va broja i kategorizaciju sukladno zakomultikulturalnosti i nacionalne tolera- nodavstvu i standardima EU. Niti ncije. RH kontinuirano pomaže hrva- postojeći režim pograničnog prometa tskom narodu u BiH kroz razne oblike nije sukladan zakonodavstvu EU pa će pomoći, od pomoći procesu povratka ga biti potrebno mijenjati, odnosno do financiranja kulturnih, obrazovnih i sklopiti novi Sporazum o pograničnom zdravstvenih projekata, s ciljem prometu. Na taj način bi se ublažio učipoboljšanja položaja Hrvata u BiH. No, nak šengenske granice na svakodnevni sve dok položaj Hrvata ne bude život stanovnika pograničnog područja, poboljšan i jednakopravan, oni će biti koji bi zahvaljujući predviđenom prisiljeni tražiti i druga rješenja, koja se novom Sporazumu uživali posebna prapo mom mišljenju mogu pronaći i u va prilikom prelaska granice u okviru pograničnog režima. postojećim zadatostima strukture BiH. RH će, ponavljam, snažno pomagati Što se tiče prometa kroz "neumski BiH da što prije postane funkcionalna i koridor", predviđene su konkretne prosperitetna zemlja, koja će Hrvatima mjere za podizanje stupnja kontrole i osigurati zajamčenu ravnopravnost, zaštite državne granice koje su u skladu kakvu, uostalom, treba osigurati i svim sa zahtjevima pravne stečevine EU. Među ostalim mjerama, planirano je da građanima. od datuma pristupanja Europskoj uniji,

na "neumskom koridoru", točnije na graničnim prijelazima Klek i Zaton Doli, bude osigurano provođenje nadzora državne granice u skladu s pravnom stečevinom EU. Kada se govori o granici s BiH ne treba zaboraviti da je između RH i BiH 1999. godine potpisan Ugovor o državnoj granici, koji nije ratificiran ali se privremeno primjenjuje. Na nedavno održanoj sjednici Međudržavnog diplomatskog povjerenstva u srpnju, obje strane bile su složne u ocjeni da je taj ugovor važan i vjerodostojan dokument te da RH i BiH trebaju nastaviti rad u cilju osiguranja uvjeta potrebnih za njegovu ratifikaciju. OPSA: U Hrvatskoj i danas živi veliki broj izbjeglica iz BiH, manji dio njih ima želju povratka, no preduvjeti u razrušenim mjestima, često u BiH entitetu Republika Srpska ne omogućavaju povratak i život. S druge strane, nerijetko se od čelnika tog entiteta čuju pozivi za povratak. Imate li podrobnije informacije? Što Hrvatska čini po tom pitanju? - Božinović: U RH danas živi oko tisuću izbjeglica iz BiH, a rješavanje njihovog statusa pokušava se pronaći u suradnji s nadležnim Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH. Kako sam već spomenuo, Vlada RH kontinuirano pomaže povratak Hrvata, ali i drugih koji se žele vratiti u BiH, programom pomoći kojim se obnavljaju ili izgrađuju oštećene ili uništene obiteljske kuće u BiH. Kroz taj program, uključujući i 2010. godinu, od 2001. godine ukupno je utrošeno oko 280 milijuna kuna za obnovu domova u BiH. Povratak u Federaciju odvija se dobro, dok je u Republiku Srpsku otežan brojnim neizvjesnostima s kojima se povratnici susreću. Pod neizvjesnostima mislim na dileme povratnika koliko su dobrodošli u predratne krajeve, kada će dobiti električnu energiju, gdje će djeca ići u školu i slično.


5

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Božinović: Hrvatska ima i moralnu obvezu pomoći BiH RH uvažava BiH u svoj njenoj različiTo su sve vitalna što prije. pitanja koja zahtiVeliku ulogu u poticanju tosti i naša povezanost je povijesna i jevaju konkretan povratka, ali i svestranoj neraskidiva. Uvjereni smo da je taodgovor. Ako je skrbi za Hrvate u BiH ima kav hrvatski odnos dobro prepoznat odgovor negativan Katolička crkva. U mno- u BiH. na većinu tih pita- Božinović gim mjestima, da nije bilo nja, povratka naKatoličke crkve, danas ne jčešće nema. Na bi bilo ni Hrvata. Pri tome temeljne univerzalne i europske vrijeovom području svakako treba spomenuti dnosti i te vrijednosti samo treba privlasti u RS-u mon e u mo r n o g b is k u p a mjenjivati u svakodnevnom životu. gu mnogo naučiti banjalučkog monsignora RH uvažava BiH u svoj njenoj razliiz načina kako RH Komaricu koji skrbi za čitosti i naša povezanost je povijesna i rješava pitanje Hrvate na području Repu- neraskidiva. Uvjereni smo da je takav povratka u RH. blike Srpske. U mnogim hrvatski odnos dobro prepoznat u BiH. No unatoč svim bosanskohercegovačkim Zbog svega rečenog, ne smatramo da u nedaćama, kod selima prvi su se vraćali BiH ima opasnosti od nekih pokreta, vi mnogih Hrvata Veliku ulogu u poticanju povra- župnici na ruševine svojih spominjete vahabitski. postoji želja za tka, ali i svestranoj skrbi za župnih dvorova, a nakon Najveću opasnost vidim u zaostajanju povratkom u svoje Hrvate u BiH ima Katolička njih ohrabrili su se i BiH za drugim zemljama regije i to domove i to je crkva. U mnogim mjestima, da Hrvati. Takva briga za prije svega u euroatlantskim intenajvažnije. Svi nije bilo Katoličke crkve, danas svoj narod daje nam svi- gracijama. To se ne bi smjelo dogoditi, hrvatski čelnici ne bi bilo ni Hrvata. Pri tome ma snage i nade. jer građani BiH to ne zaslužuju. Uskoro kontinuirano se svakako treba spomenuti neuće se ukinuti vizni režim za zemlje EU, zauzimaju za mornog biskupa banjalučkog OPSA: Neki analitičari i to od sveg srca pozdravljamo. Nedodobrobit Hrvata u monsignora Komaricu (slika) navode mogućnost pustivo je da u regiji žive nove geneBiH, a konačno to koji skrbi za Hrvate na području radikalizacije stanja u racije od kojih svi puno očekujemo, a je i naša ustavna Republike Srpske. BiH, p o se b n o s e da ti isti mladi ljudi nisu imali obveza. Premogućnosti putovati i upoznati druge osvrćući na jačanje va- Božinović dsjednica Vlade habitskog pokreta. Ko- zemlje i druge ljude. ■ Kosor u brojnim Fotografija: Biskupski ordinari- lika je opasnost radikasusretima s bh. lizacije stanja u BiH u Denis Avdagić jat Banja Luka dužnosnicima kao odnosu na Hrvatsku i denis.avdagic@opsa.hr i predstavnicima Hrvata, zalaže se za druge zemlje regije? - intervju s Davorom Božinovićem rješavanje njihovih pitanja i statusa. - Božinović: O mogućnosti radikaPredsjednik Josipović nedavno je lizacije stanja u BiH spekulira posjetio Republiku Srpsku gdje je se "svako malo". Do sada je dobio obećanja predsjednika Vlade bilo više kriznih situacija od Dodika da će se povratak Hrvata potpisivanja Daytonskog miolakšati. Prvi pomak zabilježen je pri rovnog sporazuma, no uvijek registraciji izbjeglih Hrvata za opće se na kraju pronašlo rješenje. izbore održane 3. listopada. Potrebno je Uvjeren sam da u BiH ima svakako i riješiti pitanje političke dovoljno razboritosti koja zastupljenosti Hrvata u tijelima lokalne jamči sprječavanje bilo kakve uprave, ali i u entitetskim institu- ozbiljne radikalizacije. BiH je cijama. Uvjereni smo da će pomaka složeno multietničko društvo biti, samo bismo željeli da se dogode u kojem je različitost koNajveću opasnost vidim u zaostaja- nstanta, i što se prije prihvati nju BiH za drugim zemljama regije i ta činjenica kao bogatstvo, a to prije svega u euroatlantskim inte- ne problem, prije će se postići Predsjednica Vlade RH s predsjedavajućim gracijama. To se ne bi smjelo dogo- puna stabilnost i međusobna Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem tolerancija. Već u prvom diti, jer građani BiH to ne zaslužuju. - Božinović Ustavu BiH ugrađene su sve Fotografija: Vlada RH


6

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Granić: Daytona ne bi bilo da se nije slomilo Miloševića Intervju s bivšim ministrom vanjskih poslova RH, u mandatu od 1993. do 2000., dr.sc. Matom Granićem OPSA: Gledajući danas, 15 godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, vide se silni nedostaci i nesporazumi koji proistječu iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ipak, tada je to bio sporazum koji je zaustavio rat. Kao akter tih događaja, možete li nam približiti okolnosti u kojima je sporazum postignut? - Granić: Ne može se govoriti o Daytonskom sporazumu a da se ne govori o Washingtonskom sporazumu. Za rat u BiH je odgovoran Slobodan Milošević i politika Velike Srbije, jednako kao i za rat u Hrvatskoj i kasnije na Kosovu. Međunarodna zajednica je 1993. prepustila vodstvo Europi, posebno Europskoj uniji, da se uspostavi mir i zaustavi rat u BiH. Vance-Owenovim i Owen-Stoltenbergovim planom, od kojih prvi nisu prihvatili Srbi, a drugi Bošnjaci, u stvarnosti se rat dodatno rasplamsao. To je bio i rat Karadžićevih i Mladićevih Srba pod vodstvom Miloševića protiv i Hrvata i Bošnjaka, ali jednako tako i nesretni sukob Hrvata i Bošnjaka. Radi tog sukoba je pao međunarodni kredibilitet Hrvatske i zbog toga smo izgubili status žrtve. Shvatio sam kao ministar da, dok se ne riješi sukob Hrvata i Bošnjaka, nije moguće rješavati ni temeljno pitanje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija. To sam shvatio odmah, u prvih mjesec dana mog ministarskog mandata, posebno nakon razgovora s Madeleine Albright u New Yorku, u sjedištu UN-a, ali jednako tako nakon razgovora s Klausom Kinkelom, s državnim tajnikom Jean Louis Toranom. Shvatio sam kao ministar da, dok se ne riješi sukob Hrvata i Bošnjaka, nije moguće rješavati ni temeljno pitanje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija. - Granić

dr.sc. Mate Granić Fotografija: Roberta F. Već početkom srpnja intenzivno sam radio na Makarskoj deklaraciji, odnosno susretu svih bošnjačkih strana, i Vlade BiH i Armije BiH, te najviših predstavnika Herceg-Bosne i HVO-a. Potpisali su Makarsku deklaraciju o rješavanju humanitarnog kompleksa pitanja kao što su prolazak konvoja i puštanje zatvorenika. U kolovozu počeli su politički razgovori s Harisom Silajdžićem i konačno, uz posjet ratnom Sarajevu i nesebičnoj pomoći turskog ministra vanjskih poslova Hikmeta Cetina i pomoći turskog predsjednika Demirela, došlo je do američke zainteresiranosti za problem. OPSA: U to su vrijeme Amerikanci stajali podosta sa strane. Kada i kako su se SAD uključile u mirovni proces? - Granić: Više je razloga zašto su Amerikanci preuzeli vodstvo. S jedne strane, slika okupiranog Sarajeva bila je svaku večer na gotovo svakom malom

ekranu svijeta. Drugo, bio je to u tom trenutku najvažniji svjetski problem i najvažniji ratni sukob. Sprječavanje sukobljavanja islama i kršćanstva bio je najvažniji problem Svete stolice. I tada je na jednoj večeri u hotelu Hilton u Ženevi koju sam imao s Charlesom Redmanom, a koju je organizirao tadašnji veleposlanik Žužul, dogovoreno da se Amerikanci aktivno uključe u proces. Sredinom siječnja 1994. preuzeli su vodstvo s planom zaustavljanja sukoba Hrvata i Bošnjaka, a potom zaustavljanja sveopćeg rata. U tom je procesu sudjelovalo samo pet vodećih ljudi SAD-a; Charles Redman, posebni izaslanik predsjednika; državni tajnik Warren Christopher; specijalna predstavnica Madeleine Albright; predsjednik Bill Clinton; povremeno Al Gore te Anthony Lake, koji je bio savjetnik za nacionalnu sigurnost. Mi smo komunicirali na političkoj razini uglavnom samo s njima. Samo dva mjeseca poslije potpisan je sporazum s Bošnjacima. Veliku pomoć i ključnu ulogu odigrala je Sveta stolica, posebno oko odlaska Mate Bobana i dolaska hrvatskog vodstva u BiH koje je bilo spremno prihvatiti američki mirovni plan. Washingtonski sporazum je bio ključ za zaustavljanje rata i promjene. I to je najbolji sporazum za Hrvate i njihovu konstitutivnost te ravnopravnost. Tada je potpisan i konfederalni sporazum, iako je bilo jasno da on ovisi o razvoju događaja u BiH, pa se na njemu nije ni radilo jer nitko nije htio imati u konfederaciji Republiku Srpsku povezanu sa Srbijom. OPSA: Poznato je da je Hrvatska vojska imala ključnu ulogu preuzimanja inicijative i oslobađanja okupiranih teritorija. Kako se to odrazilo na završetak rata? - Granić: Hrvatska je nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma


7

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Granić: Daytona ne bi bilo da se nije slomilo Miloševića povratila međunarodni kredibilitet i počeli su pregovori s lokalnim Srbima. S jedne strane, potpisali smo gospodarski sporazum s hrvatskim lokalnim Srbima i pokazali dobru volju za iskrenim pregovorima. O Daytonu se ne može razmišljati s hrvatske strane bez tih dogovora. Hrvatska je tada jednom sjajnom diplomatskom i lobističkom aktivnosti dobila rezoluciju UN-a o situaciji na okupiranim područjima RH 43/49 iz prosinca 1994. godine, što je kasnije bio jedan od temeljnih dokumenata za pripremanje Oluje.

Miloševića, kao kad mu je Holbrook pokazivao da mi možemo zatvoriti struju Banja Luci. Napravili su pogrješku što nisu dozvolili da Hrvatska oslobodi područje Banja Luke i Posavine, jer je za to trebalo jedan do dva dana. Razlog SAD-u je tada bio da bi se time dobila humanitarna katastrofa, međunarodna je zajednica vjerovala da će 350 tisuća Srba izbjeći u Srbiju i okupirano Hrvatsko Podunavlje, u Srbiji će se pogoršati situacija te bi se dobio gori predsjednik od Miloševića, a Milošević je ipak prihvatio da dođe u Dayton. Sad mi mnogi Amerikanci kažu da je to bila Krajem 1994. i početkom 1995. velika pogreška. Predsjednik Tuđman u hrvatska je vojska tom trenutku nije provela akciju Nije bilo jasne hrvatske politike preimao izbor. Zima na Dinari, ma BiH u posljednjih deset godina, uz podršku i a bilo je i političkih promašaja Dayton je zaista prešutnu sugla- hrvatskih predstavnika u BiH. zaustavio rat, snost SAD-a. Bili - Granić uspostavio mir, ali je smo spremni na i tada bilo jasno da će sve ishode i postigli smo prešutnu Dayton trebati nadograđivati. I problem suglasnost da, ako ne dođe do nije u Daytonu nego u nadograđivanju dogovora, Hrvatska može legitimno dogovora onako kako život to traži. osloboditi svoja područja. Također, Daytonsku odluku o podjeli 51 posto kada su Karadžićevi i Mladićevi Srbi Federacija BiH i 49 posto Republika napravili najveći zločin nakon Drugog Srpska donijeta je na sastanku svjetskog rata, onaj u Srebrenici, koji je Kontaktne skupine 14. lipnja 1995. u proglašen genocidom i za koji je Ženevi. Mi smo pokušali intervenirati Beograd bio izravno odgovoran, bilo je zajedno s Bošnjacima, ali ta odluka nije vidljivo da je međunarodna zajednica bila podložna raspravi. To je bila nesposobna sama zaštititi nedužne početna pozicija i nije bio dozvoljen stanovnike BiH posebno Bošnjake i razgovor o tome. Ni Amerikanci, ni Hrvate i zaustaviti Miloševića, Englezi, ni Francuzi, ni Nijemci ni Rusi Karadžića i Mladića. To je bilo nisu htjeli ni čuti o promjeni plana. moguće samo s Hrvatskom, što je bilo jasno i Americi. Bez obzira na NATO operacije, bez Hrvatske ne bi bilo ništa. OPSA: BiH se od 1995. pokušala I tada su se stvorili uvjeti da se Olujom izgraditi kao država s konsocioslobode hrvatski teritoriji. jacijskim demokratskim uređenjem. Koliko je u tome uspjela, s obzirom Potpisivanjem Splitske deklaracije s na veliku etničku teritorijalizaciju i Armijom BiH, koju sam osobnu nepostojanje od naroda izglasanog pripremio, 22. srpnja, stvoren je legalni Ustava? temelj djelovanja hrvatske vojske u BiH. Tako je, zajedno s NATO - Granić: Međunarodna je zajednica operacijama, trebalo biti oslobođeno uspjela uspostaviti mir bez realne najmanje 20 posto teritorija BiH. To su opasnosti izbijanja novog rata. Nije bili preduvjeti za Dayton. Nikad ne bi uspjela pronaći oblik u kojem će se sva bilo Daytona da se nije slomilo tri naroda osjećati ravnopravno i

konstitutivno. Hrvati se zaista ne osjećaju ravnopravnima, bez obzira radi li se o Katoličkoj crkvi, humanitarnim udrugama, kulturnim udrugama ili političkim strankama. Samo rijetki pojedinci su zadovoljni, ali neosporno je da je preko 95 posto Hrvata nezadovoljno trenutačnim stanjem. S druge strane, također je činjenica da u Federaciji BiH dolazi do majorizacije nad Hrvatima i po mom sudu se radi o velikoj pogrešci Bošnjaka. To nije bio ni duh ni slovo Washingtona, ali ni Daytona. Hrvati sada opravdano traže svoj entitet, s planom 3+1, s distriktom Sarajevo, jer Sarajevo je sve manje multietničko središte, nikad manje u povijesti. Logično je da kao centar države mora imati poseban distrikt, kao što je Bruxelles u Belgiji. No, isto je tako logično da, slijedom događanja u posljednjih 15 godina, Hrvati traže ovakvu preraspodjelu zemlje. Uz to, nisu se vratile izbjeglice a ima još puno nekažnjenih zločina. Sve to skupa otežava situaciju, jer je predsjednik Clinton u Daytonu rekao predsjedniku Tuđmanu: "Vratit ćemo izbjeglice, kaznit ćemo zločince"; glavni zločinci su procesuirani, svi osim Mladića, ali je činjenica da je to proces koji još mora trajati. Isto tako bi trebao Republici Srpskoj biti interes da se što više Hrvata vrati. Jednako tako je interes Bošnjaka trebao biti da ne nadjačavaju Hrvate u Federaciji. To ne oslobađa odgovornosti ni Hrvate. Nije bilo jasne hrvatske politike prema BiH u posljednjih deset godina, a bilo je i političkih promašaja hrvatskih predstavnika u BiH. Rezultat toga je nadjačavanje Bošnjaka i slab povratak izbjeglica u Republiku Srpsku. BiH može opstati cjelovita, kao država u kojoj će se komotno i suvereno osjećati sva tri naroda, ali za to u ovom momentu, realno nije moguće postići u unutarnjih dogovorima u BiH, bez snažnog učešća SAD-a. Dayton je stvorila Kontaktna skupina predvođena SAD-om.


8

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Granić: Daytona ne bi bilo da se nije slomilo Miloševića Promjenu Daytona može napraviti samo ista skupina zemalja. Svaki dogovor koji postignu predstavnici tri naroda je dobar. Svaki dogovor koji potakne međunarodna zajednica, a prihvate sva tri naroda, je dobar. Unitarna BiH je apsolutno nemoguća, a to se vidi u raznim primjerima. Od bivše Jugoslavije, Čehoslovačke, Sovjetskog saveza, pa sutra možda i Belgije. I nakon raspada počinje suradnja na ravnopravnoj razini. Tako će vjerojatno biti i na ovom prostoru. U BiH se svatko mora ravnopravno osjećati. Unitarna BiH je apsolutno nemoguća, a to se vidi u raznim primjerima. Od bivše Jugoslavije, Čehoslovačke, Sovjetskog saveza, pa sutra možda i Belgije. I nakon raspada počinje suradnja na ravnopravnoj razini. Tako će vjerojatno biti i na ovom prostoru. U BiH se svatko mora ravnopravno osjećati. - Granić OPSA: Koje prednosti i nedostatke vidite u političkom uređenju današnje BiH? Ukoliko biste danas mogli mijenjati neke dijelove Daytonskog sporazuma, koji bi to dijelovi bili? - Granić: Vidljivo je da je došlo do toga da je Republika Srpska učvrstila svoju republiku, a Bošnjaci su nezadovoljstvo time kompenzirali majorizacijom nad Hrvatima, što je pogreška. I sad je posve logična stvar da Hrvati traže treći entitet. Da je bio drugi razvoj događanja u ovom vremenu možda se moglo razmišljati o široko decentraliziranoj državi. BiH jest decentralizirana, ali s puno iskustva u diplomaciji mogu kazati da se bolja decentralizacija može dogoditi samo ako se sami dogovore ili ako se "veliki" slože, predvođeni SAD-om. Stoga je vrlo bitna diplomacija i kako se ove stvari predstavljaju svijetu;

da li je to izvor nestabilnosti ili izvor problema, jer onda to nitko neće podržati. OPSA: BiH ulazi u Akcijski plan za članstvo NATO-a. Kako gledate na perspektivu BiH u transatlantskom integriranju? - Granić: Gledam iznimno pozitivno. Sve što se tiče integracija u sigurnosni i gospodarski sustav je vrlo pozitivno. Tako će se lakše rješavati problemi. OPSA: Danas su u svijetu etnički sukobi vrlo rašireni. Nesređeni etnički odnosi također predstavljaju ozbiljan problem Afganistanu. Vidite li mogućnost uvođenja sustava sličnog Daytonskom sporazumu i u Afganistanu? Naslovnica najtiražnijeg bosanskohercegova- Granić: Afganistan je dru- čkog dnevnog lista "Dnevni Avaz" s naslovom ga priča, ali ima elemenata "Sporazum u Daytonu" od 28. studenog 1995. koji mogu podsjećati na BiH. Na naslovnici su za stolom potpisnici, Slobodan Podjela na plemena u Milošević, Alija Izetbegović i Franjo Tuđman Afganistanu je još uvijek snažna, a zemlja je i na nižem OPSA: Dosta je tekstova napisano o gospodarskom stupnju razvoja Po meni, Daytonu u proteklih 15 godina. ne smije se podcjenjivati dubina Postoji li, po Vama, ipak nešto što problema i drugi civilizacijski krug. U nikad nije bilo dotaknuto, a o čemu Afganistan se ne može izravno izvoziti bi se moglo progovoriti danas? zapadna demokracija. Radi se o - Granić: Sve glavne i bitne točke procesima koji dugo traju i ne smije se Daytona su dotaknute, ali ne i atmosfera podcjenjivati kulturno-povijesno nasli- Daytona, taktika pregovaranja, privrejeđe. A to je razlog zašto Amerikanci meni savezi, kompromisi pa i bolni danas moraju razgovarati s umjerenim kompromisi pregovarača, te posebno talibanima. uloga vodećih američkih pregovarača Bolja decentralizacija u BiH može se dogoditi samo ako se sami dogovore ili ako se "veliki" slože, predvođeni SAD-om. - Granić

Holbrooka, Christophera i Clintona. ■ Vedran Obućina vedran.obucina@opsa.hr - intervju s Matom Granićem


9

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

StratOPSA: Kratka analiza Bosne i Hercegovine StratOPSA je analitički projekt OPSA-e, prigodno u ovom broju NATO intervjua donosimo kratku analizu Bosne i Hercegovine. --Bosna i Hercegovina (BiH) država je tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji su istim redoslijedom religijski podijeljeni na muslimane, rimokatolike i pravoslavce. Na Bosnu i Hercegovinu snažno utječe turbulentna povijest, a posebno periodi pod Otomanskim carstvom te period aneksije (protektorata) od strane Austro-Ugarske monarhije. Političko uređenje kojim se ističe etnička i religijska podijeljenost Bosne i Hercegovine svoje neuspješne početke dobilo je u vremenu Austro-Ugarskog protektorata. Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske te distrikta Brčko koji je oformljen kao posebna upravna jedinica. Uz demokratski izabrane političke predstavnike svojevrsnu kontrolu (protektorat) nad političkim djelovanjem provodi Ured visokog predstavnika BiH. Komplicirano političko uređenje zemlje rezultat je takozvanog Daytonskog ustava, odnosno Daytonskog sporazuma, dogovorenog 1995. u istoimenom gradu u SAD-u, a službeno potpisanim u Elizejskoj palači u Parizu, kojim su završeni ratni sukobi u BiH. Referendumom o samoopredjeljenju 1. ožujka 1992. građani Bosne i Hercegovine izglasali su nezavisnost i izlazak iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, slijedeći time Sloveniju i Hrvatsku. Međutim, referendum je bojkotirao dio Srba, da bi potom politički vrh BiH Srba (Srpska demokratska stranka predvođena haaškim optuženikom Radovanom Karadžićem) uz potporu "krnjeg" ostatka SFRJ (Srbije) i Jugoslavenske narodne armije (JNA) pokrenuo militarističke akcije kojima je

cilj bio zauzimanje što većeg dijela Bosne i Hercegovine. Isprva sukob između srpskih militarističkih formacija (uz potporu JNA) sa tadašnjom milicijom (policijske snage) i tek formiranom i slabo organiziranom Armijom BiH (ABiH) i bolje organiziranim Hrvatskim vijećem obrane (HVO), pretvara se u najkrvaviji rat nakon Drugog svjetskog rata u Europi. 1993. započeo je i sukob ABiH i HVO-a, odnosno bošnjačko-hrvatski sukob u BiH, koji je trajao do 1994. Ratni sukobi u potpunosti su završeni 1995. potpisivanjem Daytonskog sporazuma, iniciranog od strane tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona, nakon čega je garanciju mira u BiH preuzeo NATO putem misije IFOR (kasnije SFOR), najuspješnije NATO vođene misije. Međunarodni sud pravde (ICJ) u Den Haagu u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije ustvrdio je da je u Srebrenici počinjen genocid (ubijeno preko 8.000 ljudi), no za genocid kao niti za rat u BiH nije donesena presuda protiv Srbije. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) podnio je veliki broj optužnica za ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, brojčano najveći broj optužnica i donesenih presuda obuhvaća pripadnike vojnih formacija Republike Srpske. Zapovjednik vojnih snaga Republike Srpske, Ratko Mladić, optuženik ICTY-a nije priveden sudu te je u bijegu, pretpostavlja se u Srbiji. Dva entiteta u Bosni i Hercegovini funkcioniraju kao "države u državi". Jedina institucija koja kvalitetno funkcionira na razini Bosne i Hercegovine je vojska. Problemi u funkcioniranju prisutni su i izraženi u Federaciji Bosne i Hercegovine, entitetu koji dijele Bošnjaci i Hrvati, posebno radi iznimno velike birokratizacije te velikog broja lokalnih izvršnih tijela (kantoni, županije). Industrija u Bosni i Hercegovini je najvećim dijelom uništena u ratu.

Procjenjuje se da je preko 40 posto građana nezaposleno. Veliki problem su i prognanici i izbjeglice. BiH je jedna od najsiromašnijih država u Europi. BiH obiluje rudama, najviše ugljenom, željezom, boksitom, manganom, kvalitetnim šumama i pitkom vodom. U zadnje vrijeme dubinska istraživanja pokazuju i prisutnost nafte, no na velikim dubinama koje za sada nisu komercijalno isplative. BiH se nalazi pred velikim izazovima, potrebno je kvalitetnije političko uređenje, pri čemu premijer entiteta Republike Srpske Milorad Dodik prijeti organiziranjem referenduma o nezavisnosti. Srbija održava izuzetno jake političkogo spodarsk e v eze s en titeto m Republikom Srpskom. Primjerice, vlasnik mobilne mreže u tom entitetu (m:tel) je mobilna mreža iz Srbije (mt:s) koja je pozive između Srbije i BiH entiteta Republike Srpske učinila cjenovno jednakim, istovremeno skupljima između mobilnih mreža u BiH. Iako se BiH često spominje kao moguće izvorište islamističkog terorizma, do sada se pokazalo da takvo što nema utemeljenje. No, jak utjecaj nekih islamskih zemalja koje ulažu znatna financijska sredstva u BiH, te ogorčenost dijela građana BiH nefunkcioniranjem institucija, velikom nezaposlenošću mogao bi dovesti do regrutacije dijela građana u terorističke grupe. Ponovno otvaranje ratnih sukoba malo je vjerojatno, a Bosna i Hercegovina je pogodna za investicije radi relativno niskih cijena, kako radne snage, tako i zemljišta. Međutim, korupcija je iznimno raširena te je mala vjerojatnost da će po tom pitanju u skorije vrijeme doći do pozitivnih pomaka. ■ StratOPSA Strat@opsa.hr


10

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Todorčevski: RACVIAC, BiH i sigurnosna suradnja su sinonim Intervju s veleposlanikom, direktorom Središta za sigurnosnu suradnju (RACVIAC), Nj.E. Nikolom Todorčevskim suradnje šire u regiji i što se provode uz puno i aktivno sudjelovanje brojnih sudionika iz Bosne i Hercegovine.

OPSA: Ulazimo u 15. obljetnicu Daytonskog sporazuma. RACVIAC je proslavio svoju 10. obljetnicu. Koliko je RACVIAC doprinio stabilnosti cijele regije, odnosno koliko je doprinio stabilizaciji Bosne i Hercegovine kao sigurnosno imperativnoj zemlji Jugoistočne Europe? - Todorčevski: U ovih deset godina, koliko djeluje RACVIAC - središte za sigurnosnu suradnju, Bosna i Hercegovina i sigurnosna suradnja su postale gotovo sinonim. Samo Središte, čija je kratica RACVIAC u osnutku označavala Regionalno središte za pomoć kod kontrole i verifikacije naoružanja je bilo izraz odlučnosti međunarodne zajednice i zemalja regije da se sustavno i uz aktivno učešće zemalja regije najprije uspostavi, a zatim i razvije sigurnosna suradnja u regiji. To se s pravom smatra legitimnom i učinkovitom metodom osiguravanja i podizanja razine sigurnosti. Logično, u godini 2000. to je krenulo kao projekt Pakta za stabilnost, a nakon deset godina sa sigurnošću možemo reći da je to bio jedan od najuspješnijih projekata Pakta. RACVIAC - središte za sigurnosnu suradnju, Bosna i Hercegovina i sigurnosna suradnja su postale gotovo sinonim. -Todorčevski Jedan od glavnih smjerova aktivnosti RACVIAC-a je bila obuka i podrška kod stvaranja kadrova koji su kasnije aktivno sudjelovali u provedbi odredbi Daytonskog sporazuma. Početak je rada na primjeni tog sporazuma bio ohrabrujući. Stoga su postupno uvedeni i drugi oblici a proširena su i područja sigurnosne suradnje u kojoj su ravnopravno sudjelovali i predstavnici svih strana potpisnica Daytonskog

OPSA: Dosta stručnjaka u području sigurnosti ističe RACVIAC kao pozitivan primjer regionalne suradnje i kao jedan od najzaslužnijih projekata za stabilizaciju BiH, putem edukacije njezinih pripadnika oružanih snaga. Koliko se zapravo uopće na početku vjerovalo u uspjeh ideje RACVIAC-a?

NJ.E. Nikola Todorčevski Fotografija: RACVIAC sporazuma, a kasnije i samog novoformiranog Ministarstva za obranu Bosne i Hercegovine. Dakako, točniju ocjenu o tome koliko je RACVIAC doprinio u tom pogledu mogu dati drugi, prije svega zemlje regije i međunarodna zajednica. No ono što je sigurno i o čemu možemo posvjedočiti je to da je samo u procesu obuke za sudjelovanje u provođenju odredbi Daytonskog sporazuma sudjelovalo preko 150 časnika i drugih polaznika neophodnih za obavljanje ovog zahtjevnog i za mirovni proces vrlo osjetljivog posla. Taj neophodni korak je bio učinjen u RACVIAC-u uz instrukciju najkompetentnijih eksperata i uz pomoć međunarodne zajednice. Kako ste kazali "imperativnost" sigurnosnih instrumenata vezanih uz Bosnu i Hercegovinu je predodredila put daljih aktivnosti. Mi se nalazimo u središtu tih procesa, a razlika je između ostalog u tome da su se aktivnosti proširile i na druga područja sigurnosne

- Todorčevski: Neizbježni dio svakog početka su sumnje i strahovanja. U slučaju RACVIAC-a međutim, treba se prisjetiti realne situacije i ozračja u kojem su donošene odluke. Na jednoj strani su bile vizija i odlučnost, a na drugoj, nada i procjena, da se nakon svega što se dogodilo ipak daje šansa nečemu novom, te da to ne treba odbaciti, utoliko više što nije baš bilo validnih alternativnih prijedloga. RACVIAC-ova metoda rada je edukacija, što je vrlo legitiman i nenasilan način postizanja cilja. -Todorčevski Suglasan sam sa mišljenjima koje ste naveli, da je RACVIAC pozitivan primjer i da je vjerojatno i doprinio ukupnoj stabilizaciji, ali usudim se naglasiti važnost metode djelovanja. Metoda je bila edukacija što je vrlo legitiman i nenasilan način postizanja cilja. Drugi je trenutak konzistentnost i dugoročnost. Čak i nama koji smo pristrano pozitivni prema dostignućima RACVIAC-a tek deseta obljetnica daje više vjerodostojnosti kod ocjene nego bilo koji pojedinačni oblik provedenih aktivnosti. Usudim se reći da su paralelno sa često obeshrabrujućim upadima sa strane, stvoreni modeli ili oblici kulture regionalne sigurnosne suradnje,


11

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Todorčevski: RACVIAC, BiH i sigurnosna suradnja su sinonim u nastajanju dakako. OPSA: RACVIAC je svakako jedinstven projekt putem kojeg su educirani brojni pripadnici oružanih snaga iz cijele regije. Koliko je rad RACVIAC-a unaprijedio odnose među zemljama regije putem svojih seminara? Što je RACVIAC za oružane snage regije značio prije deset godina, a što znači danas? - Todorčevski: Kod ovog pitanja sam prije sklon usporiti sa opisima značenja RACVIAC-a i istaknuti da su legitimni lideri zemalja iz regije i predstavnici međunarodne zajednice donosili relevantne i dalekosežne odluke koje su bile podržane na vrlo konkretan način u jednom dužem periodu. Bolje se razmišlja i donose se pametnije odluke ako vam "ne zuje meci iznad glave". To je već bilo osigurano drugim instrumentima. Uspjeh RACVIAC-a koji je vidljiv i na što smo ponosni je objektivno uspjeh jednog sveobuhvatnog projekta širih razmjera.

NATO-u. Ta usmjerenost je kasnije evoluirala u pokretanju projekata, od kojih se jedan, pod imenom "Perspektive" upravo proveo u Bosni i Hercegovini. Dalje, formiran je treći programski stup aktivnosti koji se bavi međunarodnom suradnjom i euroatlantskim integracijama. To je na tragu promoviranog kursa ka regionalnom vlasništvu u radu brojnih oblika suradnje u Jugoistočnoj Europi. I u tome je prioritet na edukaciji i pripremi za ono što slijedi. Vi i vaši cijenjeni čitatelji ste svakako u toku sa relevantnošću odluka o Europskoj obrambenoj i vanjskoj politici kao i sa očekivanim efektom strateškog dokumenta NATO saveza. Neke od zemalja članica RACVIAC-a su istodobno i članice Atlantskog saveza i Europske unije, a druge u svojstvu kandidata ili u drugim oblicima progresa ka integraciji. U nadolazećoj godini te do kraja ove godine, kao i prilikom dosadašnjih aktivnosti bilo je i biti će prilika za dijalog i o glavnim značajkama toj procesa.

U drugom djelu pitanja mislim da RACVIAC za pripadnike oružanih snaga u regiji danas znači ono što o njemu misle onih 7.235 sudionika u aktivnostima Centra u ovih 10 godina. Njihova je predstava danas puno točnija i nadam se, povoljnija što se RACVIAC-a tiče.

RACVIAC za pripadnike oružanih snaga u regiji danas znači ono što o njemu misle onih 7.235 sudionika u aktivnostima Centra u ovih 10 godina. Njihova je predstava danas puno točnija i nadam se, povoljnija što se RACVIAC-a tiče.

OPSA: Jedan od strateških ciljeva RACVIAC-a je i podrška euroatlantskim integracijama regije. Koje su aktivnosti RACVIAC-a u tom pogledu?

Upravo afirmacija Centra kao platforme za dijalog o sigurnosnoj suradnji u regiji postaje našom dominantnom značajkom. Na tome i radimo tematizirajući euroatlantske integracije kao prioritet regije. Zemlje koje geogra-fski i politički ne pripadaju regiji ostaju privržene naporima za daljnju stabilizaciju regije i demonstriraju spremnost da podrže aktivnosti našeg centra u provođenju planiranih aktivnosti.

- Todorčevski: U odgovoru na jedno od pitanja sam već natuknuo da se RACVIAC razvijao. Centar se ubrzo nakon prvih početnih, dakako uspješnih aktivnosti, upustio u složenost ali i neophodnost reformi u sigurnosnom sektoru zemalja regije. Uspješnost tih reformi je za neke od zemalja bio najbolja preporuka za članstvo u

-Todorčevski

Znak RACVIAC-a OPSA: Proslavili ste desetu obljetnicu, obično je to godina u kojoj se očekuje zaokret u radu, neke novine. Hoće li RACVIAC unijeti novine u svoj rad, hoće li se nešto mijenjati? Gledajući uspjeh RACVIAC-a u Jugoistočnoj Europi, mislite li da je to model koji treba koristiti i u drugim kriznim žarištima diljem svijeta? - Todorčevski: Mi se moramo mijenjati regije radi i radi potrebe jačanja regionalne sigurnosne suradnje. Ipak, kako ste vjerujem zapazili, nismo promijenili prvotno ime koje naglašava kontrolu naoružanja i verifikaciju. To su tek dva pojma strogog značenja u vojnoj terminologiji, ali iza toga stoji nešto značajnije - izgradnja povjerenja što je nezamjenjivi sastojak svakog ozbiljnog napora za osiguranje mira i sigurnosti. To ostaje naš glavni cilj. U zadnje vrijeme raste interes Središta za šire aspekte sigurnosne suradnje, a tu je i interes za rad i rezultate tog našeg rada koji dolazi iz zemalja izvan regije kao i sa strane puno većih i utjecajnih srodnih "organizama" i organizacija. Mi sebe definiramo i kao neprofitna i akademska organizacija. Imamo suradnju sa brojnim srodnim institucijama i pritom, ne bez ponosa, iznosimo ono što smatramo da su naša dostignuća. Nadamo se da se to ne doživljava kao izvoz modela, premda bismo bili sretni da naše iskustvo može biti od pomoći i izvan naše regije. ■ Ana Marija Vojković amvojkovic@opsa.hr - intervju s Nikolom Todorčevskim


12

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Cikotić: Najveći problem u BiH je postizanje konsenzusa Intervju s ministrom obrane Bosne i Hercegovine, dr.sc. Selmom Cikotićem da smo rekli da ne želimo ići, to bi značilo da ne želimo u NATO.

OPSA: 15 godina od Daytonskog sporazuma, mnogi tvrde kako su Oružane snage Bosne i Hercegovine jedino državno tijelo koje doista funkcionara na nacionalnoj razini.

Suradnja između Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara, OSBiH i Predsjedništva BiH, kao vrhovnog komandanta, je vrlo dobra i upravo je to činjenica koja pokazuje da je BiH u vrlo kratkom roku od zemlje kojoj je bila potrebna vojna pomoć došla u poziciju da drugim zemljama pruža sigurnosne usluge. U BiH je teško pronaći konsenzus o brojnim značajnim pitanjima, ali svi značajni faktori su suglasni da BiH ima euroatlantsku budućnost.

- Cikotić: Obrambene strukture predstavljaju jedan od najboljih aspekata funkcioniranja državnih tijela u BiH. Oružane snage BiH su najorganiziraniji dio društva koji funkcionira na državnom nivou, a iz moje perspektive kao ministra odbrane, mogu reći da su Oružane snage BiH pozitivan primjer logike da se interesi naroda u BiH najbolje ostvaruju efikasnim institucijama na nivou države. Zahvaljujući zakonskim rješenjima u oblasti odbrane, Oružane snage BiH su svakako najodgovorniji i najdiscipliniraniji dio našeg društva. OPSA: Kako časnici suprotstavljenih strana iz tragičnog rata u BiH danas surađuju? - Cikotić: Oružane snage BiH nisu zaokupljene prošlošću, a kada su u pitanju međunacionalni odnosi, iz svog iskustva mogu reći da je međunacionalna suradnja na visokom nivou i primjer za druge. Mi smo jako osjetljivi na međunacionalne odnose, jer je to prije svega državni interes. Iz moje perspektive kao ministra odbrane mogu reći da su Oružane snage BiH pozitivan primjer logike da se interesi naroda u BiH najbolje ostvaruju efikasnim institucijama na nivou države. Zahvaljujući zakonskim rješenjima u oblasti odbrane, Oružane snage BiH su svakako najodgovorniji i najdiscipliniraniji dio našeg društva. - Cikotić

dr.sc. Selmo Cikotić Fotografija: Ministarstvo obrane BiH OPSA: BiH je od primateljice sigurnosti, mirovnih snaga drugih zemalja, danas pružatelj sigurnosti drugim zemljama. Neki će upravo tu uputiti kritiku kako BiH nije u stupnju sigurnosti koji bi opravdao slanje pomoći drugim zemljama u vidu ljudske komponente, odnosno pripadnika OS BiH. Koliko su te kritike opravdane, da li sudjelovanje BiH u mirovnim misijama diljem svijeta donosi nešto dobro samoj zemlji? - Cikotić: Bosna i Hercegovina je, u svojim zakonskim rješenjima, opredijeljena za ulazak u NATO i euroatlantske integracije. Da bi postala članicom NATO-a, BiH mora pokazati da je sposobna da dijeli rizike i teškoće operacija podrške miru, ali i drugih mehanizama kolektivne sigurnosti, što je suština NATO-a. Nas nitko nije prisiljavao na misiju u Afganistanu, ali

OPSA: BiH je odlučila dati potporu NATO vođenoj misiji ISAF upućivanjem pripadnika OS u afganistansku regiju od velikog sigurnosnog izazova, Helmand. Kako javnost u BiH reagira na to, ima li protivljenja? - Cikotić: Mi znamo da je odlazak naših pripadnika u misiju ISAF rizičan, ali smo procijenili da bi neodlazak bio još rizičniji. Da bi postala članicom NATO-a, BiH mora pokazati da je sposobna da dijeli rizike i teškoće operacija podrške miru, ali i drugih mehanizama kolektivne sigurnosti, što je suština NATO-a. Nas nitko nije prisiljavao na misiju u Afganistanu, ali da smo rekli da ne želimo ići, to bi značilo da ne želimo u NATO. - Cikotić Naša pješadijska jedinica koja je otišla u Afganistan, u potpunosti je dostigla potrebne standarde za izvršenje misije, a obuka je potpunosti provedena u skladu sa standardima oružanih snaga zemalja članica NATO-a.


13

NATO INTERVJUI

Broj 11, godina 3.

Cikotić: Najveći problem u BiH je postizanje konsenzusa Javnost, u najvećoj mjeri, svjesna je činjenice da je ovim činom, učinjen jedan od najkonkretnijih koraka ka članstvu BiH u NATO. OPSA: Ranije ove godine kada ste se susreli s ministrom obrane RH, gospodinom Vukelićem, najavljeno je moguće zajedničko sudjelovanje oružanih snaga BiH i Hrvatske u misijama poput one u Afganistanu. Je li se što pomaklo po tom pitanju od same najave? - Cikotić: Da. Već smo započeli razgovore sa Hrvatskom i Crnom Gorom oko pojedinih detalja. Očekujemo da ubrzo uključimo i Makedoniju. Za sada, nikakve službene odluke nisu donesene.

ne strukture predstavljaju jedan od najboljih aspekata funkcioniranja državnih tijela u BiH. Ukoliko dodatno želimo da poboljšamo kvalitetu jedinica OSBiH, to se može najbolje uraditi u mirovnim operacijama gdje su izazovi i teškoće najveći. OPSA: Bivši ste pripadnik Armije BiH, branitelj, političar, a proveli ste neko vrijeme i u gospodarstvu. Kada danas gledate Bosnu i Hercegovinu, i kao ministar i kao pojedinac, što su nedostaci, što je potrebno učiniti da BiH prestane biti "zemlja problem", kako se često naziva u medijima diljem svijeta?

- Cikotić: Moram reći da BiH, u utemeljenoj težnji za pristupanjem euroatlantskim integracijama, najviše barijera ima u smislu postizanju relevantnog političkog konseOPSA: Kako napreduje BiH dr.sc. Selmo Cikotić nzusa i ostvarivanja konkretnih prema članstvu u NATO-u, kamjera koje su potrebne za ko javnost reagira na moguće unutrašnji progres i progres na vaFotografija: Ministarstvo obrane BiH članstvo? Koji izazovi tu očenjskom planu. Dakle, različita mikuju OS ali i cijelu državu? razriješi pitanje knjiženja perspektivne šljenja o tome kako neke stvari urediti, - Cikotić: Ministri vanjskih poslova vojne imovine na državu. Ovo je kako neke stvari organizirati, i kojim članica NATO-a odlučili su Bosnu i svakako bila dobra odluka, jer mi se čiputem i pravcem ići su najveći problem. Hercegovinu primiti u Akcijski plan za ni da je međunarodna zajednica konaPraktična prepreka je i činjenica da članstvo (MAP), pod uvjetom da se čno odlučila da cijeni one snage u BiH zemlja nije do kraja rekonstruirana ni u koje rade ka napretku i sferi duha, međunacionalnih i drureformama. štvenih odnosa, ni u sferi uspostave Knjiženje perspektivne institucija države, a posebno u razvoju vojne imovine, a radi se o ekonomije. 69 lokacija sa perspektivnom nepokretnom vojnom imovinom, očeku- OPSA: Nakon netom završenih izbojem sa formiranjem novog ra u BiH, ostajete li ministar ili? saziva Vijeća ministara BiH, čime bi bio ispunjen - Cikotić: Ostajem, do konstituiranja posljednji uvjet za pristu- nove strukture Vijeća ministara BiH. ■ panje prvom godišnjem ciklusu iz Akcionog plana Denis Avdagić za članstvo u NATO-u denis.avdagic@opsa.hr (MAP). - intervju s Selmom Cikotićem Ministar Cikotić s pripadnicima OSBiH Što se tiče izazova za Oružane snage BiH, obrambe-

Fotografija: Ministarstvo obrane BiH


OPSA bilteni su jedan od načina na koji

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) North Atlantic Integrations Promotion Organization (NAPO)

informiramo zainteresirane građane o NATO-u. Prvi pokrenuti bilten je Euroatlantski tjednik koji radimo jednom tjedno i šaljemo

Pošta: HR-10000 Zagreb, Poljana Zvonimira Dražića 9

zainteresiranim primateljima svaku srijedu. Bilten NATO intervjui izdajemo mjesečno ili rjeđe te u njemu objavljujemo razgovore s

E-pošta: opsa@opsa.hr

osobama koje su u mogućnosti i na poziciji da

Za sigurniji svijet u kojem živimo...

- www.opsa.hr -

nam daju više od informacije, kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje aktualnih i važnih događaja i procesa, posebno u svijetlu članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja, poput

NATO intervjui - za ovaj broj:

sigurnosti, međunarodnih odnosa… ■

Uredio: Denis Avdagić Priredili: Denis Avdagić, Vedran Obućina, Ana Marija Vojković *** OPSA dopušta prenošenje tekstova uz navođenje izvora Bilten NATO intervjui je informativni mjesečnik OPSA-e Prijava za primanje ostvaruje se preko stranica www.opsa.hr

NAPOMENE 1. NATO intervjui su bilten, publikacija Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA). 2. NATO intervjui izlaze jednom mjesečno ili rjeđe. Sadržaj čine intervjui, razgovori s osobama koje su u mogućnosti ili na poziciji da nam daju više od informacije, kažu svoje vlastito mišljenje, komentar ili objašnjenje aktualnih i važnih događaja i procesa, posebno u svijetlu članstva Hrvatske u NATO-u, ali i drugih povezanih pitanja, poput sigurnosti, međunarodnih odnosa… Sadržaj ove publikacije mogu činiti i drugi tekstovi. 3. Stavovi izrečeni u intervjuima ne moraju predstavljati i stavove OPSA-e. OPSA se može, ali i ne mora slagati sa stavovima izrečenim u intervjuima. Stoga, OPSA, njeni članovi, suradnici i/ili uredništvo ove publikacije ne mogu odgovarati pravno ili moralno za stavove

izrečene u objavljenim intervjuima. Intervjui i stavovi izrečeni u istima prvenstveno su mišljenje osobe koja ih je dala i/ili organizacije/institucije koju predstavljaju/zastupaju. 4. NATO intervjui kao i druge OPSA publikacije na kojima je to naznačeno i/ili nije drugačije naznačeno su publikacije koje se distribuiraju besplatno, bez naknade za krajnjeg korisnika čitatelja. Naknada koja bi se od treće strane zahtijevala za osobno, nekomercijalno korištenje kršila bi prava izdavača, te bi se smatrala kršenjem autorskih prava. 5. Svako komercijalno korištenje, masovno korištenje, re-izdavanje ove i/ili drugih publikacija OPSA-e, bez dozvole izdavača, nije dozvoljeno, ukoliko isto nije dogovoreno pismenim putem i/ili nije drugačije naznačeno na ovoj ili drugim OPSA publikacijama.

6. Prenošenje dijelova ili cjelovitih intervjua iz ove publikacije u drugim medijima, te drugih tekstova objavljenih u publikaciji, a radi informiranja građana, dozvoljeno je bez privole izdavača uz obvezno navođenje izvora, i to izdavača u punom ili skraćenom nazivu, te publikacije u punom nazivu, broju i nadnevku. 7. Prepravljanje tekstova, intervjua i drugih dijelova ove publikacije kako bi se prikazao drugačiji kontekst, navelo na pogrešan ili netočan prikaz istih je strogo zabranjeno. 8. Publikacija se u potpunosti i bez ograničenja smije koristiti u državnim i obrazovnim institucijama uz poštivanje prethodno navedenih napomena pod točkama 6 i 7, te kada se takvo korištenje ne odnosi na komercijalno korištenje ove publikacije, ili se za njeno korištenje traži naknada. ■

NATO intervjue i druge OPSA biltene, publikacije, prijevode i dokumente čitajte online na:

www.bilteni.opsa.hr

Posjeti...

NATO intervjui broj 11  

Tema ovog broja je Bosna i Hercegovina - 15 godina od Daytona. U ovom broju donosimo intervjue s: ministrom obrane BiH, Selmom Cikotićem; dr...

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you