‘Eva atu
‘o mamata ‘i Nu‘usila ni Ngaahi ‘Eva‘anga Luelalo Nounou/‘Eva ‘aho pe ‘Eva atu ‘o vakai‘i e masani ‘o e ngaahi naunau ‘o Natula. ‘Eva atu ‘o sio mo ke luelue he ngaahi ‘eva‘anga ‘iloa mo lelei taha kuo ‘osi tofa ‘i Nu‘usila ni. Ko e ngaahi ‘eva‘anga ni ‘oku nounou e ni‘ihi pea ko e ni‘ihi ‘e lava ke ke lue‘i pe he ‘aho pe koia (day hikes). ‘Oku faingofua ‘a e a‘u ki he ngaahi lue‘anga ni, pea ‘e lava ke luelue ai ‘a e fāmili hono kotoa. Fakakau ha luelue pehe ni ‘i ho‘o mou ‘eva hono hoko. ‘Oku lahi ‘aupito ‘a e ngaahi luelue‘anga kehekehe ‘i he fonua ni – mei he tokelau ki he tonga, ko e ni‘ihi ‘oku nau fou atu he ngaahi vaotātā mohu mo faka‘ofo‘ofa ‘a hono ngaahi ‘akau pea ‘oku toe matamata lelei ange mo e ngaahi matātahi foki ia. Ka kimu‘a pea ke toki mavahe atu, ngāue‘aki ‘a e fakahinohino ni ke ke mateuteu lelei ki ai.
Vakai‘i lelei ‘a e feitu‘u ‘oku tonu ke ke ‘eva atu ki ai
Fakakaukau‘i mo mateuteu lelei ‘a ho‘o mou ‘eva
‘Oku lahi ‘aupito ‘a e ngaahi ‘eva‘anga luelalo nounou ‘i Nu‘usila ni, pea ‘oku fai ia he ngaahi ‘alu‘anga kuo ‘osi tofa mo to ai e ngaahi faka‘ilonga lanu moli ke ‘ilongofua ka ‘oku ‘i ai e ngaahi ‘eva‘anga luelalo ia ‘oku ‘ikai ke faka‘ilonga‘i pea ‘oku ‘i ai ‘a e fakafalala te ke lava lelei pe ‘o ‘ilo e ngaahi me‘a ‘oku tonu ke ke fai. Ko ia ai kimu‘a pea ke toki mavahe atu, fili fakapotopoto ‘a e lue‘anga ‘e tuha mo taau mo kimoutolu kotoa pe. Ko e ngaahi me‘a ke mou fakakaukau ki ai; ko e loloa ‘o e lue‘anga, ko hono fuoloa, ko homou ivi mo e sino malohi pea mo e teunga mo e ngaahi naunau ‘oku tonu ke mou lue mo ia. Kapau ‘oku ‘i ai ha ngaahi me‘a ‘oku ‘ikai ke mou ‘ilo pea ‘oku tonu ke ke ‘eke eni ki he kau ngāue he ‘ofisi ‘o e potungāue Department of Conservation pe ko e ‘ofisi fakahinohino (i-SITE) ofi taha pe ko ha taha taukei pe ‘i homou nofo‘anga. Ko e kakai ‘o e fonua ni ‘oku nau matu‘aki fietokoni pea te nau talaatu kotoa e ngaahi me‘a ‘oku nau ‘ilo mo tokonia koe.
Ko e me‘a faingofua pe ‘a hono fakakaukau‘i lelei ‘o ha‘o luelue nounou pe ko ha‘o ‘eva atu he ‘aho kakato, ka ‘e tokoni eni ke ke toe nonga mo fiemālie ange ai. Fakatokanga‘i ange ko e ngaahi feitu‘u manakoa ange ‘e he kakai ‘oku nau lata he ‘eva pehe ni ‘oku tu‘u ia he ngaahi feitu‘u ‘i ‘uta. Pea ko e ngaahi ‘eva‘anga luelalo e ni‘ihi ‘oku lau houa ia mei he ma‘u‘anga penisini, supamaketi, ‘apitanga polisi, pangikē mo e ngaahi ngāue‘anga angamaheni ‘o e nofo kolo. Te ke toe mateuteu lelei ange ‘i ho‘o ‘ilo e ngaahi pehe ni. Kapau ‘oku ke fie ‘alu ‘o lue ‘i ha hala ‘eve‘eva‘anga nounou pe ko ha ‘eva‘anga ‘i ha fo‘i ‘aho pe ‘e taha, manatu‘i ke ke fa‘o kotoa e ngaahi me‘a te ke fiema‘u ki ai pea mo e naunau foki. ‘I ho‘o a‘u ki he kamata‘anga ‘o e feitu‘u ke fai mei ai ‘a e lue, pea hili ‘a e tau ‘a ho‘o me‘alele, ‘e ‘ikai ke toe ‘i ai ha feitu‘u pe ko ha ma‘u‘anga tokoni tukukehe pe ‘a e ngaahi fale nofo‘anga iiki, faka‘ilonga mo e ngaahi fakatātā fakahinohino.
Lake Matheson, West Coast
Toutoumoliliu ‘a e ‘ea Ko Nu‘usila ko e ‘otu motu ‘oku tu‘u ‘i he fu‘u ‘oseni lahi pea ‘oku toumoliliu ai ‘a e ‘ea he ‘aho kotoa kotoa pe ‘o ‘ikai ke tu‘uma‘u ‘o hange ko e ‘ea ‘o e ngaahi fonua ‘o ‘Iupope, ‘Esia, ‘Amelika mo ‘Aositelelia. ‘Oku fa‘a hoko pe foki ‘a e tafitonga e langi ha houa ‘e taha pea fakafokifā pe kuo lōvai mo hakohako – ‘o toumoliliu ma‘u pe ‘a e ‘ea mo fakatu'upakē. Ko e lahi ‘o e ngaahi feitu‘u manakoa ki he fai‘anga ‘eva ‘oku tu‘u ia ‘o ofi ki tahi pe ki he mo‘unga. Koia ai ‘oku tonu ke ke mateuteu ki he ‘ea ‘o e ngaahi fa‘ahita‘u kotoa ‘e 4 ‘i he fo‘i ‘aho pe ‘e taha.
171220.MSC.COM.tourismsheet-dayhikes-TON.indd 1
Hooker Valley, Canterbury
Managawhai Cliff walkway, Northland
‘Oua na‘a ke fai ha me‘a ‘Ikai lava ‘o ngāue‘aki ha telefoni to‘oto‘o ke ‘ilonga ai na‘a ke ‘Oku ‘ikai fa‘a lava ke ngāue‘aki e telefoni ‘osi ‘i heni Ko hotau 'ātakai ‘oku matu‘aki laulōtaha pea ‘oku tau tauhi ia ke malu mo tau faka‘apa‘apa‘i foki. Te ke tokoni ke tolonga atu ‘a hono faka‘ofo‘ofa ‘o Nu‘usila ‘o kapau te ke muimui ki he ngaahi fokotu‘utu‘u ni: muimui pe ‘i he ‘alunga kuo ‘osi faka‘ilonga‘i, ‘oua na‘a ke fakaveve, ngāue‘aki pe ‘a e falemalōlō kuo ‘osi langa, ‘oua na‘a ke to‘o pe ‘ave ha me‘a mei he 'ātakai, faka‘atu‘i ‘a e ngaahi naunau ‘o natula ‘oku ke feohi mo ia pea ‘oua na‘a ke fafanga e fanga manupuna ‘o tautefito ki he manupuna ko e kea ‘i he motu saute he ‘e uesia ai ‘enau mo‘ui.
to‘oto‘o pe ma‘u e ‘initaneti ia he ngaahi feitu‘u maumaunganoa ‘oku tu‘u ai ‘a e ngaahi ‘eva‘anga ni. Koia ai ‘oua na‘a ke falala ‘e lava ke ke ngāue‘aki ‘a ho‘o telefoni to‘oto‘o lolotonga ‘a ho‘o lue, pea kapau ‘e lava ‘o ma‘u, ‘e ki‘i taimi nounou pe. ‘I he ngaahi feitu‘u ni‘ihi ‘e toki lava ‘a ho‘o telefoni to‘oto‘o ‘o ngāue ‘i ha‘o a‘u ki he kolo ofi taha – ‘a ia ‘e lava ke lau houa pea ke toki a‘u ki ai ‘i ho‘o me‘alele. ‘Alu ma‘u pe mo ho‘o telefoni to‘oto‘o kae‘oua te ke falala ‘e lava ke ke ngāue‘aki ia he taimi kotoa pe.
4/27/2018 11:27:09 AM