iskra1222

Page 1

Onaj koji bi rekao da politika, po pravilu, nema veze sa ËestitoπÊu i posle toga mirno spava neka zna da je najnebriæqiviji domaÊin i najbezduπniji otac koji se moæe zamisliti.

Narod je oseÊawem, navikama, izrekama, vezan za zakon... Naπ je zakon vrlo kratak, ali zato vrlo veliki. On ima samo tri principa: domaÊinstvo, Ëojstvo i junaπtvo. To je zakon naπeg naroda!

Doskoraπwi predsednik »eπke, Vaclav Klaus:

NA »ELU DRÆAVA SU MARIONETE! Doskoraπwi predsednik »eπke Vaclav Klaus ostaÊe upamÊen kao veliki evroskeptik, tradicionalista, ali i prijateq Srbije. U nedavnom intervjuu za poqski nedeqnik „Rzeczi”, Klaus je kao bivπi predsednik jedne evropske dræave objasnio ko zapravo upravqa Evropom.

Odlazite sa funkcije predsednika posle dva mandata. ©ta je najveÊa stvar koju ste za to vreme postigli, a za Ëim æalite? - Mogu da kaæem πta je bio moj najveÊi æivotni napor, a to je stvarawe istinski slobodnog druπtva. Druga je stvar koliko smo u tome kao nacija uspeli. Danas, 2013. godine sloboda u mojoj zemqi, ali i celoj Evropi je znatno mawa nego 2003. godine. »lanstvo u Evropskoj uniji nas je oslabilo i umawilo moguÊnost da kao zemqa samostalno odluËujemo. Kako danas vidite Evropsku uniju? Da li treba biti zabrinut ili optimista? - Razloga za optimizam nema. Pored gubitka slobode koji sam veÊ pomenuo, tu je i potpuni neuspeh ekonomskog sistema, ali i intenzivirawe takozvane politiËke korektnosti, koja je potpuno preuzela moÊ nad nama, graanima i medijima. Transnacionalne ambicije su oslabile nacijedræave. Upravo te multinacionalne organizacije na Ëelo pojedinaËnih dræava dovode marionete, kontrolisane i posluπne politiËare. Zajedno æive u svom svetu, potpuno bez dodira sa stvarnoπÊu i obiËnim qudima.

osnovnih razlika izmeu nas dvojice. Prolazi dvadeset godina od podele »ehoslovaËke. Da li biste i danas podræali tu ideju? - Da, πtaviπe, to nije bila moja odluka. Moj zadatak je bio da sprovodem odluku, koja je zapravo bila æeqa SlovaËke. Slovaci su ti koji su æeleli da imaju svoju nezavisnu dræavu. U Poqskoj ne shvataju vaπ otvoren pristup prema Rusiji. Mnogi zameraju Ruskoj federaciji na nedostatku demokratije? - Vaπe pitawe me pomalo zasmejava, jer pristrasne etikete su niπta drugo do nerazumevawe savremene ruske stvarnosti. Znam da je istorijski, poqska veza sa Rusijom bila znatno tragiËnija od »eπke, ali mislim da je boqe imati otvoren pristup, nego apriori pristrasan zbog sukoba u proπlosti. Za mene, Rusija je velika i vaæna zemqa. Volim i rusku kulturu, posebno kwiæevnost i oseÊam ogromnu patwu Rusa u proπlom veku, naroËito zbog komunizma. Niπta viπe i niπta mawe. Danas nije Rusija najveÊa opasnost za dræavu poput »eπke. Æivot u »eπkoj ili Poqskoj ne odreuje Moskva, veÊ Evropska unija. Da li joπ ima smisla da neko danas prihvati zajedniËku evropsku valutu? - Moje miπqewe je da je projekat zajedniËke evropske valute propao i prihvatawe evra sada definitivno ne bih nikome preporuËio.

Da li dræave poput Ëeπke ili Poqske uopπte mogu samostalno da odluËuju pored „velikih igraËa” u EU? - Naπe pozicije su slabe, moæda je Poqska u neπto boqem poloæaju jer je veÊa zemqa od »eπke, ali je suπtinski sve isto. Usvajawe Lisabonskog sporazuma nanelo je veliku πtetu malim dræavama u EU. Zato sam se ja i borio protiv toga, verovatno najæustrije od svih politiËara u Evropi.

Savremeni liberalizam je usvojen od strane Evropske leve strane. ta liberalizam zapravo znaËi danas? - Po meni, takozvani savremeni liberalizam je suprotnost klasiËnog liberalizma. „Obamovski” liberalizam je zapravo antidemokratski i antiliberalan, a postao je opπte prihvaÊena „vrednost” zapadnog sveta. Ova ideologija naæalost, nema mnogo protivnika u Evropi. Pravo je nikada slabije, gotovo i da ne postoji.

Pojedini publicisti vas porede sa vaπim prethodnikom Vaclavom Havelom? - Havel i ja smo dva razliËita sveta. Umesto demokratije, Havel je zagovarao elitistiËku post-demokratiju, umesto konzervativizma i tradicionalnih vrednosti, zagovarao je modernistiËki neoliberalizam, koji uniπtava postojeÊi qudski poredak. Bio je za ratobornu spoqnu politiku, podræavao vojne intervencije i „humano bombardovawe” Srbije, umesto da poπtuje svaku zemqu na svetu. Ovo je samo kratka naznaka

Kakvu ulogu danas mogu da imaju nacionalni ponos i tradicija? - Ne znam za ulogu, ali znam da savremeni globalisti imaju osnovni zadatak da napadaju nacionalni ponos i tradiciju. Ipak, raduje me da veliki broj qudi, uprkos neverovatnom pritistku medija ne gubi razum. To je nada za buduÊnost poruËuje Vaclav Klaus. Sajt: <Srbin.info> 16.2.2013.

Pavle RadovanËeviÊ (Podvukla - Iskra)

God. LX|V

Broj 1222

1. mart 2013.

Iz perspektive DaËiÊevog reπavawa kosovskog pitawa nazire se...

POSTKOSOVSKA ZLA SUDBINA SRBA Pitawe Kosova, tj. wegove nezavisnosti, u Srbiji nikako ne umire. PrevrÊem stare Iskre sve isto, nikakav viπegodiπwi stvaran pomak. Nazire se, meutim, da je „godina odluke” pred nama. Kako? Dvojac, VuËiÊ-DaËiÊ, ubrzano radi da nezavisno Kosovo obezbedi za ©iptare. Mada wihovo meusobno rivalstvo stalno preti da sruπi DaËiÊevu vladu, na pitawu Kosova izgledaju jedinstveniji, nego VuËiÊ sa svojim dojuËeraπwim πefom NikoliÊem. A DaËiÊ Ëesto najavquje da Êe wegova vlada da reπi Kosovsko pitawe `za uvek`. ZaprepaπÊeni ste?! A NikoliÊ? Srbija? Predizborna obeÊawa? DramatiËni dani posle –urevdana 2012. godine –urevdanskim izborima 2012, Toma NikoliÊ postao je predsednik Srbije, ali wegov SNS (Srpska napredna stranka), nema veÊinu u Skupπtini. Jedini izlaz - koalicija! PreporuËili su se za partnere Mlaan DinkiÊ (URS -Udruæeni regioni Srbije) i Ivica DaËiÊ (SPS - SocijalistiËka partija Srbije, bivπa MiloπeviÊeva stranka). Problem sa DaËiÊem je dvostruk: hoÊe da bude premijer ali nema „kredibilitet” u Vaπingtonu. Posle povratka iz Vaπingtona gde je VuËiÊ otiπao radi DaËiÊevog kredibiliteta, on ni reËi o tome, ali reËe da ima jako loπe vesti o Kosovu. Izgleda da su mu SAD strukture rekle: pravog ste Ëoveka naπli za priznawe kosovske nezavisnosti, ali bruka izdaje nije na vama. Sve u svemu, dva po vas „dobra” ste ukwiæili za sebe. Pretpostavqena SAD ujdurma je nekako odmah postala u Srbiji izvrπna: DaËiÊ postao premijer i glavni pregovaraË s kosovskim premijerom TaËijem, uz sadejstvo grofice Eπton iz EU. A VuËiÊ, da bio πto daqe od kosovske blamaæe, ali i da bi uzdigao svoju popularnost meu Srbima, pored kontrole vojske i svih bezbednosnih sluæbi, poveo je odluËnu i opasnu po æivot borbu protiv korupcije i mafije (ne boji je se), stalno i uporno naglaπava da je on „prvi potpredsednik vlade”, odnosno DaËiÊev gazda. Ovako ustrojena srpska „stabilna” izvrπna vlast, reπena je da problem Kosova reπi „jednom za uvek” - stvarno i logiËno protivreËnim stavom

- da wegovu nezavisnost „nikad neÊe priznati”, s jedne, i „bezalternativnim ulaskom u EU”, s druge strane. Ovim je VuËiÊ ustvari reciklirao TadiÊevo „i Kosovo i EU”, s razlikom πto „godina odluke” TadiÊu nije bila oroËena. VuËiÊu, ova 2013, izgleda jeste. Indirektno je to potvrdila grofica Eπton, ministar spoqwih poslova EU, rekavπi da se pregovori Beograda i Priπtine imaju zavπiti do juna 2013. godine. Nova srpska vlada na delu Gleda to sve, „penzionisani” iz politike, da bi bio predsednik „svih graana Srbije”, Toma NikoliÊ, pa Êe reÊi, ne moæe se reπavati pitawe Kosova bez konsenzusa odnosno zajedniËke „platforme” svih relevantnih politiËkih faktora a to sve potvreno Skupπtinom Srbije. Ovaj Tomin zahtev je izreËen joπ juna meseca poπto je formirana DaËiÊeva vlada. Toma je mislio da vlada radi na platformi, pa Ëeka. Nekih 6 meseci po formirawu vlade veÊ su zakazani i pregovori sa Priπtinom, joπ nema „platforme”. Sredinom januara 2013. godine, kad su se DaËiÊ i TaËi sreli po prvi put radi upoznavawa, vidi Toma da je „avo odneo πalu” te je na brzinu skrojio svoju platformu i „naredio” vladi - ima da se postupa po woj. Odmah mu se usprotivio DaËiÊ - spoqna i unutraπwa politika jeste funkcija vlade a ne predsednika; pa daqe, predsednikova platforma nije „Sveto pismo”, te stoga, wu treba usaglasiti i preinaËiti u smislu vladinog viewa tih pregovora, pogotovo πto je on, DaËiÊ, glavni pregovoraË s Priπtinom. Najzad, ali ne pre nego πto je DaËiÊ u NikoliÊevu platformu „upakovao” sve elemente, prethodno usaglaπene s VuËiÊem a koji vode neformalnom priznawu Kosova i „bezalternativnom” ulasku u EU, platforma je javno objavqena i potvrena Rezolucijom Skupπtine (daqe: Rezolucija), tako „prilagoena” NikoliÊeva platforma. Za wu (Rezoluciju) Êe reÊi jedan bivπi pripadnik CIA, sad politiËki analitiËar (David Kenin), da je DaËiÊ, buduÊi Ëovek „vizije”, nadvisio inaËe veÊinskog NikoliÊa.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.
iskra1222 by Ново Видело - Димитрије Љотић - Issuu