God. LXIII
Birmingham, 1. juli 2010.
Broj 1190
©ta nam se deπava!?
REINTEGRISANA BIV©A SFRJ ZAPADNI BALKAN!? Tek tako integrisana - u EU!? Zbog toga πto se krajwe Ëudne stvari danas deπavaju na politiËkoj sceni Balkana, prinuen sam da otpoËnem ovaj napis, do sada ko zna koji put, od poËetka. Konkretno, od Vorena Zimermana, tadaπweg SAD ambasadora u joπ æivoj SocijalistiËkoj federativnoj republici Jugoslaviji (SFRJ). Naime, tek imenovani ambasador Zimerman doπao je u SFRJ sa mandatom da tadaπwem jugo-vostvu saopπti nekoliko stvari. Zimerman, fatalan po jugo-narode, na svom zlom putu Prvo, SAD specijalno blagonaklona politika prema komunizmu („s qudskim likom”), koji je vladao u SFRJ, prestaje; ona je obavila svoj posao - Sovjetski Savez (SSSR) tek πto nije pao razbijajuÊi monolitnost sovjetskog „nequdskog” tipa komunizma. Drugo, SFRJ moæe i daqe da postoji, pod uslovom da se ukine komunizam, a zemqa da se demokratizuje i uvede træiπna privreda. Iz ove dve postavke, proizaπle su - kao treÊe - Zimermanove praktiËne radwe: obilazio je republiËke centre u SFRJ, propovedao „demokratiju”, a Slovenci i Hrvati u Zagrebu kao i oni iz Bosne u zajednici sa Muslimanima, „pogreπno” ga shvatili da on æeli - rat!, koji je i otpoËeo... Da nije bilo wega, rat u BiH se verovatno ne bi ni dogodio jer su glaveπine Srba, Hrvata i Muslimana, u zadwem trenutku, potpisali Lisabonski sporazum. Zimerman je, meutim, prinudio Aliju IzetbegoviÊa da povuËe svoj potpis sa tog dokumenta. Rat je buknuo. Trajao je tri i po godine uz ogromna fiziËka i moralna razarawa: oko 100 hiqada mrtvih, joπ viπe rawenih i nekoliko stotina hiqada izbeglica. Rat se, pak, zavrπio taËno na onim politiËkim premisama koje je garantovao Lisabonski sporazum, ali bez rata!? Toliko o Zimermanu. Ovovremene teæwe ka jugo-integracijama?
Nazad na poËetak. Koje su to Ëudne stvari koje se danas deπavaju na politiËkoj sceni Balkana a zbog kojih je bio neophodan ovaj poduæi susret sa Zimermanom? Oni isti koji su razbili Jugoslaviju i zadali neopisive boli i nesreÊe wenim narodima, sada hoÊe zbog nekih wihovih interesa, da je na brzinu integriπu. PoËetkom juna odræan je u Sarajevu samit sastanak koji je trebalo da reπi probleme BiH. Organizovala ga je ©panija koja je tekuÊi πestomeseËni predsedavajuÊi Ëlan Evropske Unije (EU). Ovaj sastanak doæiveo je, meutim, svoj fijasko. Direktno su ga bojkotovale severne i glavne dræave EU (NemaËka, Francuska, Engleska, itd; ali, izgleda i SAD) Zaπto? Po komentarma u vezi πpanskog neuspeha u Sarajevu vidi se uglavnom zbog Ëega je do bojkota doπlo. Lawske godine su EU i SAD u Butmiru kod Sarajeva u dva maha pokuπale da reπe taj bh problem, bilo je joπ nekih pokuπaja, ali, prosto, nije iπlo. Zaπto? Jer ima i drugih πirih a regijsnalnh problema koji su nastali razbijawem SFRJ. I wih treba reπavati jednovremeno sa problemom BiH. Pomiwu se tu, pored BiH, Kosovo i makedonski problem sa GrËkom oko imena, ali i problemi koje Makedonci imaju sa ©iptarima. Trebalo bi ukinuti Visokog predstavnika EU u BiH - ide daqe taj trend - a na mesto wega stvoriti sliËnu poziciju, ali za Ëitav regijon. Pomiwao se tu Pedi Eπdaun, ali mu je odmah naena i zamena: svojim diktatorskim i nedemokratskim nastupom u BiH, on je bar delimiËno odgovoran za sadaπwe zabriwavajuÊe stawe u woj. Reintegracija Jugoslavije pod imenom Zapadni Balkan!? U ovakvim i sliËnim razmatrawima izgleda da je kod vodeÊih dræava EU i SAD stvorena i nova strategija kako reπiti probleme nastale razbijawem SFRJ. NajkraÊe, izmiriti sve narode bivπe SFRJ, ali ne na istini, veÊ na SAD mitovima. Tako pomirene, reintegrisati ih u EU, ali ne pod imenom Jugoslavija (jer hrvatski ustav, na primer, striktno zabrawuje reintegraciju na jugo-